LJETN KAMP MOŽETE UPLATITI I DALJE



Obzirom da Ljetni kamp sigurno ide jer se prijavilo 26 osoba, svi koji su zainteresirani mogu se i dalje prijaviti, a sve do 1.6.

Svi koji se prijave do 1.5 isto mogu platiti u dvije rate po 1245 kn, a ako se prijave nakon toga moraju platiti odjednom 2490 kn.




SREDILI SMO DVORIŠTE

Uprava Zagrebačkih mažoretkinja je sredila dvorište tima nakon "zimskog sna". Napravili smo slijedeće
- sve izvukli iz skladišta gdje je "prezimljavalo"
- oprali vanjski prostor za jelo sa 8 stolica i 4 stola
- oprali "dnevni boravak" sa 4 fotelje, stolićem i ležaljkom
- oprali sve ograde i stupove sjenice
- prvi puta pokosili travu
- sredili svo cvijeće, stavili 10 tački vlastitog komposta, dohranili cjetnjake
- porezali grane na drveču i ukrasnom bilju





U Ljetni kamp smo išli i prošle godine, usprkos Covidu-19, bilo nas je 44 i bilo je prezakon. Nitko se nije zarazio u ljetnom kampu.

Do sada je u 7 godina Ljetnog kampa bilo 303 oduševljenih polaznika!

U Ljetnom kampu imamo treninge:
- svaki dan 2 treninga po 2 sata
- male grupe = veća mogućnost učenja
- najbolji europski treneri
- vrhunski program
- nakon ljetnog kampa biti ćete daleko volji i imati daleko veću šansu napredovanja u svojim timovima (jako puno djevojaka iz ljetnog kampa napreduje)

...ali u Ljetnom kampu u prvom redu uživamo:
- smještaj u vrhunskom objektu
- odlična klopa
- grupe organizirane kvalitativno i u svojim bojama (majce i puno toga vam poklanjamo)
- vlastita plaža unutar smještaja, svaki dan sati kupanja i zabave na plaži
- tulumi svaku večer
- niz zabavnih igara, prezabavnih natjecanja, društvenih igara

ROK ZA PRIJAVU 1.6.

Da bi povećali flajer pritisnite na sliku:





- utorak 30.3. u 14:00 h, ured (sastanak sa RealGrupom), o/o Šef





LARA ILEČIĆ ODSELILA U NJEMAČKU

Mažoretkinja 1A senkiorskog sastava Lara Ilečić se odselila u Njemačku gdje je dobila posao. Stoga, naravno, više ne pleše u S1A.





KOLIKO IMAMO KUHINJSKE OPREME

U uredu Zagrebačkih mažoretkinja imamo jedan štednjak, jedan manji frižider (Hell), sudoper, manji bojler, te ormar za suđe.

U bazi u Zagoruju imamo veliki frižider, duboko smrzavanje, štednjak, mikrovalnu pećnicu, sudoper, bojler, dva velika ormara za suđe, jednu vetrinu za suđe i tri kuhinjska viseća elementa za začine i suđe.

U bazi i u uredima imamo preko 100 tanjura i preko 100 čaša, nekoliko desetaka šalica, žlica, vilica, noževa, te posuda za posluživanje. U bazi imamo i 30-tak lonaca i tava za kuhanje. I u bazi i u uredu imamo niz začina.





STANDARDI TEHNICIRANJA

Zagrebačke mažoretkinje u svom manualu (Planu i programu rada) imaju propisane standarde za sastave:
- S1A sva bacanja sa 3 okreta
- S1B sva bacanja sa 2 okreta
- S2 sva bacanja sa 1 okretom
- S3 sva bacanja bez okreta
- J1A sva bacanja sa 3 okreta
- J1B sva bacanja sa 2 okreta
- J2 sva bacanja sa 1 okretom
- J3 sva bacanja bez okreta
- D1 bacanje iz kuhanja
- D2 svi elemeti 2. stupnja tehniciranja (kuhanje i osmica)

Na prebacivanjima djevojke dobivaju ocjene za tehniciranje sukladno slijedećim principima:
- 5 baca sve jako dobro iznad standarda (kao za standard više grupe)
- 4 baca nešto preko standarda ili ekstremno dobro u standardu
- 3 baca sve u standardu
- 2 baca ispod standarda
- 1 baca ekstremno loše i bitno ispod standarda





SOCIJALNA POMOĆ ZAGREBA

Zagreb izdvaja 1,6 milijardi kuna za socijalnu pomoć, najviše za obitelji i djecu (1,4 milijarde), pa za stare osobe (127 milijuna), te invaliditet (62 milijuna).

U Zagrebu socijalnu pomoć prima:
- 8.103 umirovljenika
- 2.193 plaćanje dopunsko zdravstvenog osiguranja
- 13.683 za njegu i pomoć invalidima
- 536 pomoći u kući
- 2.471 zdravstvena zaštita neosiguranim osobama
- 2.223 pomoći troškova stanovanja
- 1.697 pomoći ogrijeva
- 2.325 osoba se hrani u pučkoj kuhinji
- 6.600 poklona za blagdane
- 762 ljetovanja
- 720 ostalih osoba (status roditelja, starije i nemoćne osobe u domovima idr.)
- 70.518 besplatnih karata ZET-a

Država izdvaja za djecu:
- 18.944 korisnika
- 37.295 djece
- 183,8 milijuna kuna dječjeg doplatka
- 4.928 prosječno po djetetu godišnje
- 10.864 potpore za novorođenčad + 20.614 takvih potpora Grada Zagreba





AUSTROUGARSKE VOJARNE

U Zagrebu je očuvano 6 vojnih kompleksa iz Austro-Ugarske.

Domobranske vojarna, kasnije vojarna „kralj Tomislav“ (Ilica 242), nastala je 1899. Danas je u njoj Katoličko sveučilište i od 2006. pripada Katoličkoj crkvi. Većina zgrada je obnovljena, no ne i glavna zgrada na Ilici.

Topnička vojarna (Ilica 256) nastala je 1906. godine i danas je u njoj Hrvatskoj vojno učilište „Petar Zrinjski“. Sve zgrade u vojarni su prekrasno obnovljene. U ovoj vojarni treninge imaju i Zagrebačke mažoretkinje.

Vozarska vojarna (Selska 2, Ilica 107) bila je sjedište UN-a tijekom Domovinskog rata (UNPROFOR), nastala je 1903, a danas je Kazneni sud u Zagrebu. Dobar dio zgrada u vojarni je obnovljen, a upravo se radi velika obnova jugoistočnog dijela. Ipak još niz objekata čeka obnovu.

Od Konjičke vojarne (Prilaz baruna Filipovića) ostala je samo natkrita jašiona, koja je danas centar Laubda (galerija i multifunkcionalna dvorana) i koja je potpuno obnovljena. Konjička jašiona ima preko puta zgradu blizanku koja je u Vozarskoj vojarni (Kazneni sud) i koja su upravo obnavlja.

Pješačka vojarna (Republike Austrije), nastala je 1889, a od nje su sačuvana reprezentativna glavna upravna zgrada i tri manje stambene vojne zgrade. Kompleks je zaštićen i u zadnji čas spašen netom prije rušenja 1978. Danas su u njima uredi državne službe. Objekti su obnovljeni iako su prilično stradali u potresu prošle godine.

Garnizonska ili Vojna bolnica (Vlaška ulica 87) kompleks je ih 1833, nadograđivan 1859. Nakon što je iz objekta izašla vojska 1988, prvo su u njega trebali uči uredi državne uprave, no potom je objekt prepušten Gradu Zagrebu. Grad na prostoru planira srušiti sve zgrade u dvorištu, a ostaviti samo uličnu zgradu, te sagraditi prostor za 4 zagrebačke srednje škole. Trenutno su u objektu beskućnici i objekti su u vrlo lošem stanju.

Vidljivo je da su sve vojarne Austro-Ugarske bile na zapadnom dijelu grada i to na potezu između Republike Austrije i Črnomerca, a čak četiri vojarne su bile jedna do druge (domobranska, vozarska, topnička i konjička).






VURA
Dosta je zbunjuće označavanje vremena u purgerskom slengu. I dok svi znaju što je to "pol dva" rijetko tko će znati koliko je "triftalj dva". Toviše što je u dalmatinskom slengu to drugačije pa je 1:45 "jedan manje kvarat".

Pol = je pola od sata koji teče, znači "pol dva" je 1:30

Frtalj = samim time je to četvrtina od sata koji teče, znači "frtalj dva" je 1:15 (dalmatinski: jedan i kvarat)

Trifrtalj = jednako tako tri četvrtine sate koji teče, znači "trifrtalj dva" je 1:45 (dalmatinski: dva manje kvarat)

Popoldan = poslijepodne, dakle iza 12 sati, iako se to najčešće koristi za vrijeme nakon 14 sati, dok je "vjutro" do 10 sati, "poldan" od 10 do 14, "zvečer" iza 18 sati

Vura = sat
Cajger = kazaljka
Cajti = vrijeme

"Dojteš vu triftalj dva" = Hoćeš li doći u 1:45
„Cajger je na cajgeru“ = Kazaljka je na kazaljci
"Se vidimo popoldan" = Hoćemo se naći poslije podne
„To su pravi cajti“ = To je pravo vrijeme





WALKMAN
Walkman je bio minijaturni kazić na baterije koji je bio tek nešto veći od kazete, mjera 12x8x3 cm. Walkmen je imao slušalice, iako su se kasnije mogli kupiti i minijaturni zvučnici na koje su i drugi slušali glazbu. Walkmen je bio teška plastičnjača i služio je da možemo slušati kazete dok smo u busu, na putu, u školi, na trčanju… Svi smo imali walkmene i to je bio jako važan dio naše kulture i osobnosti.

Walkmen je bio revolucija. Kad su se pojavili doslovce su u godinu dana poharali Zagreb. Svaka mlada osoba morala je imati walkmen, on se dobivao za rođendane i kad ste ga dobili bili ste ono faca. Kako su bili od najjeftinije plastike bili su vrlo nekvalitetni pa su se kvarili. Nosili ste ga svugdje i svaki dan, na kiši, snjegu, hladnoći, suncu, pa im je rok trajanja bio 2-3 godine. Kasnije su pojeftinili pa smo si ih mogli kupiti od malo uštede na džeparcu, tako da smo svi imali 3-4 walkmena, novi (za van i u školu), stari (za po doma) i bar 2-3 neispravna. Bilo ih je brendiranih (Sony, Panasonic, JVC, Sanio, Philips…), a bilo je i onih noname koji su bili teško smeće. Kako je tko imao love tako je kupovao ove bolje ili noname.

Vrlo brzo po dolasku CD-ova (rane 1990-te) pojavili su se i CD-walk, to je imao tu i tamo netko, ali isti nisu saživjeli.





FOTKE ZA ŽACA
foto: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

Obečao sam da ću to objaviti, pa se to pogubilo, pa zagubilo, no eto, sad smo pronašli fotke pa ih i objavljujemo za Žaca!!!








Evo Žac. Sretan?

VJEŠANJE SLIKA PREDVODNICA

Naše predvodnice su bile na vješanju njihovih fotografija na zid. Nakon toga smo imali malo čašćenje. Nova tradicija koju uvodimo u tim.
(objavljeno: srijeda, 31.03.2021. u 11:49) komentiraj (2)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.