četvrtak, 18.03.2010.
Prosipanje pameti
Pretočiti šuplje u prazno katkad je jedina ponuđena solucija. Alternativa istovjetna prvotnom rješenju; nije li ironično kako različita rješenja nerijetko nalaze identična ishodišta?
Dugoročno gledano, svi su životni izbori loši kada se retrospektivno osvrćemo na puteve koje smo svojevremeno mogli izabrati. Zato je bolje živjeti i ne osvrtati se preko vlastitih ramena sa suvišnim pitanjima. Bilo je upravo onako kako je trebalo biti - ni više ni manje od toga.
Empirijski razmatrajući životni proces, mogu samo zaključiti da sam to što jesam zahvaljujući svakom pojedinom događaju u svome životu; u drugim sam okolnostima mogla postati bolji čovjek, ali istovremeno i daleko gori nego što jesam. Ne drže me ogorčenja, barem više ne. Tuga je, naposljetku, afektivno stanje - prolazan fragment jednoga oplakanoga trenutka i ništa grandiozno ili vrijedno bezbrojnih neprospavanih noći.
Život ide dalje. S nama ili
- 20:30 -