U prodaji 47. broj Vrgoračkih novina - prvih novina Vrgoračke krajine

ponedjeljak , 31.12.2012.



Na 36 stranica ovog broja možete pročitati pregršt zanimljivih i vrlo raznovrsnih članaka iz života naše male zajednice. 47. Vrgoračkih novina u božićno-novogodišnjem je duhu.

Razmatramo najnovije pokušaje eksploatacije pijeska na Sedri u Dragljanima od strane gradskih vlasti, usprkos brojnim ranijim zabranama. Tematiziramo i slučaj pretvaranja Čačkove peći u Majićima u pretovarnu stanicu za otpad. Značajan prostor smo posvetili 26. sjednici Gradskog vijeća gdje je donesen gradski proračun za 2013. godinu. Pišemo i o zahtjevu mjesnih odbora za snižavanje cijene legalizacije objekata u našemu kraju. U ovom broju možete pročitati desetak članaka o tome kako su Vrgorčani obilježili božićne blagdane. Donosimo i pregled najzanimljivijih izjava u našemu gradu u 2012. godini. Za čitatelje smo priredili i tematski kalendar "Stari Vrgorac" za 2013. godinu. Uz sve to možete pročitati i čitav niz zanimljivih vijesti iz Vrgorske krajine iz prosinca.

Svoj primjerak Vrgoračkih novina u Vrgorcu možete kupiti u trgovinama Jukić, benzinskoj postaji Pivac, trgovini Ante, trgovini Mario i pekarni Jadran.

Izvan Vrgorca novine će biti dostupne za nekoliko dana i to u: Makarskoj (Diskont Pivac, Zrinsko Frankopanska 36), Splitu (Mesnica Pivac, Stari Pazar bb) i Zadru (Mesnica Pivac, Dalmatinskog sabora 2). Na prodajnom mjestu u Zagrebu još radimo.

Kupnjom Vrgoračkih novina omogućujete njihovo daljnje izlaženje. Hvala na čitanju!

Preminula Ružica Cvjetković (1911.-2012.)

srijeda , 26.12.2012.


Ružica Cvjetković (1911.-2012.), najstarija Vrgorčanka, preminula je danas u 102. godini u krugu svoje obitelji u Vrgorcu. Ružica Radalj rođena je 4. kolovoza 1911. godine u Vrgorcu od oca Ante, koji je bio podrijetlom iz Vlake i majke Matije iz Kutca, rođene Ivičević. Ante i Matija imali su pet kćeri, Ivu, Mariju, Katu, Stanu i Ružicu, te sina Ivana (Iku). Ružica je sa suprugom Matom Cvjetkovićem (rodom iz Topola kod Stona) imala troje djece, a nakon njegove prerane smrti 1952. godine ih je sama odgajala. U mirovini nije mogla u potpunosti uživati jer je 1992. godine, prilikom operacije očiju, izgubila vid na oba oka.
O životu bake Ruže Vrgoračke novine su pisale prije točno dvije godine. Govoreći o svome djetinjstvu u vrijeme Božića u Vrgorcu prije gotovo stotinu godina, ova hrabra starica nam je drhtavim glasom rekla:
„Za vrijeme Božića, Vrgorac su prekrivali veliki snjegovi, a Betina bi doprla do Plane. Zato bi naši rođaci iz Kutca do Plane išli lađom, a odatle pješice do nas u Vrgorac. Tada bi mi u kući naložili veliki badnjak koji bi zapalili na Badnji dan. To bi veliko drvo dugo gorilo na kominu, a roditelji bi ga blagoslivljali vinom i krštenom vodom, a onda bi molili virovanje. Bilo je vrlo svečano. Momci i cure bi dolazili bi u kužinu. Nama bi mater dala pola dinara i naredila nam da stalno budemo s njima, sve do odlaska u crkvu, kako se ti mladi ljudi ne bi slučajno poljubili. Mi bi dica, za tu nagradu od pola dinara, otišli do trgovca i kupili mandulet. Stari trgovac nije bio škrt pa bi odrezao i više od pola dinara i dao nam. To bi nam bio božićni dar.“
Počivala u miru.

Svim Vrgorčankama i Vrgorčanima želim čestit Božić i sretnu novu 2013. godinu!

utorak , 25.12.2012.

Čačkova peć ubačena je u Prostorni plan Vrgorca na 10. sjednici Gradskog vijeća 7. rujna 2010. godine

nedjelja , 23.12.2012.



Tijekom donošenja izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Vrgorca u rujnu 2010. godine upozoravao sam pojedine oporbene vijećnike da za njih ne mogu dignuti ruku, jer je nemoguće znati je li im u izmjene i dopune tako važnog dokumenta vladajuća koalicija nešto „uvalila“. Nažalost, nisu poslušali, niti odradili svoj domaći uradak, pa su i vladajući i oporbeni vijećnici jednoglasno glasovali za izmjene i dopune Prostornog plana, i to bez rasprave. O tome sam u 20. broju Vrgoračkih novina napisao: „Posebno je zanimljivo da sve tri točke vezane za Prostorni i Urbanistički plan nisu navele vijećnike vlasti i oporbe na neku ozbiljniju raspravu ili možda davanje amandmana. Neupućeni u situaciju bi mogli pomisliti da je u tim pitanjima sve jasno i da tamo teče med i mlijeko, a istina je zapravo da vijećnici nisu bili dorasli zadatku, nisu odradili svoj domaći uradak i nisu istražili pojedine stavke tih Planova, tako da na Vijeću nije moglo ni doći do rasprave.“

Trebale su proći dvije godine da se shvati što se tog 7. rujna 2010. godine i izglasovalo, bar u pitanjima brige za komunalni otpad. Naime, početkom prosinca slučajno sam otkrio kako se u Izmjenama i dopunama Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, o kojima bi županijska Skupština trebala uskoro glasovati, nalazi i pretovarna stanica za otpad, i to na lokalitetu Čačkova peć, u Mjesnom odboru Majići, nedaleko zaseoka Jurilji. Kako imam dosta iskustva u praćenju sjednica Gradskog vijeća, znao sam da se ta Čačkova peć u županijskom planu nije mogla stvoriti slučajno. Njezinome ubacivanju u županijski prostorni plan trebalo je prethoditi uvrštavanje u Prostorni plan Grada Vrgorca. A to se i dogodilo na spomenutoj 10. sjednici Gradskog vijeća Vrgorca, 7. rujna 2010. godine, i to na vrlo zanimljiv način. Trebalo mi je nekoliko dana da shvatim što se tada dogodilo, a to sam na kraju uspio zato što čuvam sve materijale i snimke sa sjednica Gradskog vijeća. Tu se sve nalazi, samo ako se pažljivo čita i sluša.

Dakle, na 10. sjednici nalazilo se ukupno deset točaka dnevnog reda, od kojih je treća nosila naziv: „Prijedlog Odluke o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca“. U toj točci se Čačkova peć ne spominje. Tjedan dana prije te sjednice vijećnicima i zainteresiranim novinarima su podijeljeni materijali za sjednicu, međutim, četiri dana prije njezina održavanja, tj. 3. rujna 2010. godine, gradonačelnik Boris Matković podnio je Predsjedniku Gradskog vijeća Grada Vrgorca Nikši Rosi tri amandmana na Prijedlog Odluke o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca. U 3. amandmanu tako piše: „U članku 92. stavku 3. riječ „Vidovica“, zamjenjuje se sa riječi „Čačkova Peć“. A poslije stavka 3., dodaje se novi stavak koji glasi: „Ovim Izmjenama i dopunama planirana je nova pretovarna stanica za komunalni otpad „Vrgorac“, a u sklopu koje će se vršiti sortiranje, baliranje i mehaničko-biološka obrada otpada.“

Amandmani koje je Matković podnio Rosi tri dana prije sjednice nisu prošli kroz raspravu u resornom odboru, niti su ih vijećnici i novinari dobili u materijalima. Matkovićevi amandmani su vijećnicima dostavljeni na samoj sjednici. Na sjednici praktički nije bilo rasprave tijekom točke o Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca. Nitko nije ništa pitao ni Gorana Miluna, zaposlenika tvrtke Arching, koja je izradila Prostorni plan. Ispalo je tako da je sve jasno. Kako praktički nije bilo rasprave, uslijedilo je glasovanje o samim izmjenama i dopunama. Deset sekundi prije toga, predsjednik Gradskog vijeća Nikša Roso uzgred je spomenuo kako mu je dužnost izvijestiti vijećnike da je gradonačelnik Matković podnio tri amandmana na treću točku dnevnog reda, te da se o njima ne raspravlja niti glasuje, već postaju dio cijele točke o izmjenama i dopunama o kojima će se glasovati. O tim amandmanima nije govorio niti sam podnositelj, gradonačelnik Matković.

Uslijedilo je glasovanje i izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca su jednoglasno podržane od svih vijećnika, a preko njih i Čačkova peć je postala dio toga Plana kao pretovarna stanica za otpad. Zanimljivo je da se Matkovićevi amandmani ne spominju u zapisniku 10. sjednice Gradskog vijeća. Niti je gradonačelnik obrazložio što svojim amandmanima predlaže, niti su vijećnici (posebno oporbeni) pročitali te amandmane u kojima se Čačkova peć spominje. Matković je pao na ispitu transparentnosti, a vijećnici na ispitu iz čitanja materijala. Valja i spomenuti da gradska uprava stanovništvu područja u kojemu je planirana ta pretovarna stanica nije objasnila o čemu se radi, a za to je imala stotinu prilika putem svoga mjesečnog biltena ili zbora građana. Toliko o tome da se stvar politizira na terenu. Politiziraju je oni koji na ovakav način provlače odluke koje su od značajne važnosti za vrgorski kraj. Da je bilo transparentnosti, ne bi bilo potrebe za pobunom devet mjesnih odbora.

Povijesna crtica (9) - Vrgorčani na Južnom bojištu 1993. godine

petak , 21.12.2012.



U lipnju 1993. godine u Slobodnoj Dalmaciji je objavljen članak Igora Majstrovića o posjeti predstavnika Zavičajnog društva vrgoračkoga kraja Južnom bojištu, odnosno pripadnicima 3. vrgoračke bojne 156. brigade. Delegaciju je predvodio predsjednik društva Damir Hrstić.
Tom prilikom su zagrebački Vrgorčani braniteljima donijeli razne poklone. Posjet je ostvaren u suradnji sa općinskom upravom Vrgorca.

Kako stoje Vrgorčani u Registru hrvatskih branitelja?

srijeda , 19.12.2012.



Ministar branitelja Predrag Fred Matić danas je u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu svečano objavio Registar hrvatskih branitelja. On je, zajedno sa kolegama ministrima Antom Kotromanovićem i Rankom Ostojićem, prvi objavio svoj prošireni registar, u kojem je uz broj dana provedenih u ratu, naveden i njegov ratni put. Kako je istaknuo ministar, ovaj Registar je najčasniji popis u hrvatskoj povijesti, na čast svima koji se na njemu nalaze.

Svi koji žele vidjeti tko se nalazi na popisu branitelja, to mogu učiniti u trenu na stranici www./registar.branitelji.hr, i to kratkom pretragom u kojoj trebaju navesti ime i prezime osobe, te eventualno godinu njegova rođenja (što je posebno važno ako se na popisu nalazi više osoba istog imena i prezimena). Potrebno je zatim navesti i kôd koji je naveden u tražilici i kliknuti "traži".

Ukoliko se traženi branitelj nalazi u Registru, nakon pretrage će biti navedeno njegovo ime i prezime, ime oca i godina rođenja, mjesto rođenja, te broj dana provedenih u borbenom i neborbenom sektoru MORH-a, odnosno MUP-a Republike Hrvatske.

Kada se na raznim svečanostima govori o vrgorskim braniteljima, onda se kaže kako je 15% stanovnika našega kraja sudjelovalo u ratu (po popisu stanovnika iz 1991. godine 15% stanovništva je oko 1120 ljudi). Što mislite je li ta brojka približno točna ili ne? Neki mi branitelji kažu da se brojka vrti između 700 i 800 ljudi. Ima li i koliko ljudi u Registru koji su lažirali broj dana, odnosno lažirali prisustvo u borbenom ili neborbenom sektoru u Domovinskom ratu na području našega Grada? Ima li kukolja u žitu? Odnosno, jeste li svoja saznanja voljni prijaviti institucijama? Nakon objave Registra odmah su se u javnosti čule kritike da je isti manjkav, odnosno da se radi o najobičnijem spinu i predstavi za javnost, jer je nemoguće na takav način otkriti tko spada u Registar, a tko ne. Što mislite o tome?

Ova rasprava je čisto teorijska i molim vas da ne pišete ničija imena, ako se i sami ne mislite potpisati. A ako imate saznanja da je netko sa popisa lažni branitelj, imate u registru poveznicu "Pišite nam", pa sa Ministarstvom branitelja razmjenjujte svoja razmišljanja koliko želite.

REGISTAR HRVATSKIH BRANITELJA (poveznica za Registar)

Raspisan natječaj za imenovanje ravnatelja Gradskog kulturnog središta Vrgorac

ponedjeljak , 17.12.2012.



Jučer (nedjelja, 16. prosinca) je u dnevniku "24 sata" objavljen natječaj za imenovanje ravnatelja Gradskog kulturnog središta. Radi veće transparentnosti (ne čitaju svi "24 sata"), originalni i cjeloviti tekst natječaja donosimo u nastavku teksta. Svima koji se prijave želimo sreću na natječaju. Ne sumnjamo da će im trebati.

Na temelju članka 7. Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi („Narodne novine“ broj 96/01), članka 12. i članka 14. Statuta Gradskog kulturnog središta Grada Vrgorca, gradonačelnik Grada Vrgorca raspisuje

NATJEČAJ
za imenovanje ravnatelja Gradskog kulturnog središta Vrgorac


> 1 izvršitelj /ica na određeno vrijeme, (mandatno razdoblje od 4 godine)

1. Uvjeti: Visoka stručna sprema, poznavanje rada na računalu te posjedovanje stručne, radne i organizacijske sposobnosti.
2. Iznimno, za ravnatelja može biti imenovana osoba koja nema visoku stručnu spremu, ako je istaknuti i priznati stručnjak na području kulture i s najmanje 10 godina radnog staža.
3. Ravnatelj Gradskog kulturnog središta Vrgorac imenuje se na 4 godine, a može biti ponovo imenovan.
4. Uz Prijavu je potrebno priložiti:
• dokaz o stručnoj spremi – diploma (original ili po javnom bilježniku ovjerena preslika diplome),
• životopis,
• dokaz o hrvatskom državljanstvu – preslika domovnice ili osobne iskaznice,
• uvjerenje da nije pokrenut kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci, (original ili ovjerenu kopiju),
• preslik radne knjižice (stranice s osobnim podacima i podacima o radnom stažu).
5. Prijava na natječaj podnosi se u roku od 8 dana od dana objave u dnevnom listu „24 sata“, a predaje se osobno na protokol ili putem pošte na adresu: Grad Vrgorac, Tina Ujevića 8., 21 276 Vrgorac, s naznakom „Natječaj za ravnatelja GKS – ne otvarati“.
6. Prijave s nepotpunom dokumentacijom, kao i nepravovremeno dostavljene prijave neće se razmatrati.
7. O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u roku od 15 dana od dana završetka natječaja.

Klasa: 080-01/12-01/01, Urbroj: 2195/01-02/01-12-2
Vrgorac, 12. prosinca 2012.

GRADONAČELNIK
Boris Matković, prof., v.r.

Slučaj HAC - Vrgorčani će opet izvući deblji kraj

petak , 14.12.2012.



Posljednjih mjeseci pojedini Vrgorčani me učestalo pitaju posjedujem li saznanje kada će u promet biti puštena trasa autoceste Vrgorac - Ploče, odnosno hoće li se tada raspisati natječaj za radna mjesta na naplatnim kućicama, ophodarskim službama i drugoj logistici potrebnoj za optimalan rad prometnice.

Nije mi poznato kada će autocesta biti puštena u promet (polovicom ili krajem 2013. godine), to sve ovisi o količini dostupnog novca koje će Hrvatske autoceste utrošiti na radove, međutim broj novih Vrgorčana koji će se tamo zaposliti će vjerojatno iznositi - nula.

Kako stvari stoje, Vrgorčani će u odnosu na HAC još jednom biti žrtve posljedica nakaradne HDZ-ove politike od 2003. do 2011. godine i izvući će deblji kraj. Naime, tijekom Sanaderove i Kosoričine vlade HAC je pretvoren u leglo kriminala i kriminalaca, o čemu su mediji nebrojeno puta pisali (sjetimo se samo promjene trase autoceste u našem kraju ili dvostrukog bojanja tunela). Svakojakim mućkama u prošlosti, u HAC-u je zaposleno pedesetak djelatnika sa područja Imotskog i Zagvozda više nego što je trenutno potrebno za poslove na autocesti, pa oni svi sada lijepo čekaju otvaranje trase autoceste Vrgorac-Ploče, kako bi tu bili raspoređeni. Svi smo svjesni da su takva uhljebljivanja strana zdravoj pameti (a bliska HDZ-ovom načinu vladanja), no ona su se stalno događala u prošlosti. Sudeći prema trenutnom neredu u toj tvrtci, nije isključeno da je većina stare ekipe ostala na svojim mjestima i da radi na isti način kao što je radila i ranije. Naime, SDP-ov ministar očito još uvijek ne vuče sve konce u HAC-u, a kada će u tome uspjeti, to još nitko ne zna.

Kada se autocesta pusti u promet, nova uprava HAC-a, željeli mi to ili ne, neće poslati doma pedeset Imoćana i Zagvožđana da bi zaposlila isto toliko Vrgorčana ili Pločana. Takav čin bi svi osudili, iako bi bilo pravedno da se radi po onoj staroj - "kako si sijao, tako ćeš žnjeti", odnosno, ako si došao po političkoj vezi, tako ćeš i otići. Iako, pitanje je što se može napraviti. Ako su djelatnici zakonito zaposleni, ne može ih se tek tako otpustiti, ma koliko mi prepredali o nemoralu i nepravdi. Na kraju će opet Vrgorčani podnijeti teret nečijeg lobiranja i muljanja, kao i toliko puta dosad. Sjetimo se samo tunela Ravča-Drvenik, koji se trebao graditi prije Sv. Ilije, da bi se na kraju redoslijed izmijenio.

Ako SDP-ova uprava HAC-a ostavi stanje (neovisno o teškoćama koje je dočekala) kakvo je naslijedila od HDZ-a, ona će time samo legalizirati sve loše što su im prethodnici ostavili. Ako to naprave, neće biti ništa bolji od onih koji su nekad žarili i palili, a danas sjede po zatvorima.

Bijeli Vrgorac

utorak , 11.12.2012.


Snježne pahulje kasno sinoć su počele padati na naš grad. Do jutra u Vrgorcu je palo petnaestak centimetara snijega, a u pojedinim planinskim selima i dvostruko toliko. Za razliku od snijega u veljači, ovaj su građani i službe dočekali puno spremniji. U noći su ralice očistile glavne ceste, a ujutro i sporedne. Ujutro su bili očišćeni i prilazi privatnim objektima, a gradske komunalne službe su čistile snijeg sa glavnih komunikacija u gradu. Vatrogasci su cijelo vrijeme patrolirali gradom i odrađivali postavljene zadatke.

Rano jutros snimio sam i ovu panoramsku fotografiju Vrgorca i okoline, i to sa Gradine.

Pobuna devet vrgorskih mjesnih odbora zbog najave izgradnje odlagališta otpada u Čačkovoj peći u Majićima

ponedjeljak , 10.12.2012.


Skupština Splitsko-dalmatinske županije uskoro će glasovati o Izmjenama i dopunama Prostornog plana županije. U tekstu toga plana na području županije planirano je formiranje devet pretovarnih stanica za odlaganje otpada.

Kako je istaknuto u prijedlogu Prostornog plana, jedinice lokalne samouprave na području Splitsko-dalmatinske županije dužne su riješiti zbrinjavanje komunalnog, kao i posebne vrste otpada za svoj teritorij, odnosno to mogu učiniti dvije ili više jedinica lokalne samouprave zajednički na temelju prethodnog dogovora i točno utvrđenih međusobnih obveza. Navedena obveza odnosi se na razdoblje do uspostave i puštanja u rad jedinstvenog županijskog Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Puštanjem u rad ovoga Centra, postojeća odlagališta jedinica lokalne samouprave će se reorganizirati kao pretovarne stanice, a ostala će se u potpunosti zatvoriti uz provedbu postupka sanacije terena.

Radi uspostave županijskog sustava gospodarenja otpadom planiraju se izgradnje pretovarnih stanica kao integralnog dijela toga sustava. Pretovarna stanica je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom. U sklopu pretovarne stanice mogu se graditi kompostane, međuskladišta, sabirni centri, reciklažna dvorišta i druge građevine za neopasni otpad.

Uspostava osme po redu stanice planirana je na lokalitetu Čačkova peć, na području Mjesnog odbora Majići, što je u Vrgorskoj krajini dovelo do velikog građanskog nezadovoljstva. Posebno jer se o svemu saznalo iz medija, a ne od gradskih ili županijskih vlasti, kako bi bilo prirodno. A kako se čini, na mjestu planirane stanice već su započele određene pripreme za njezinu izgradnju.

U skladu sa stavom građana, planu uspostave pretovarne stanice u Majićima žestoko se usprotivilo devet mjesnih odbora zapadnog dijela Grada Vrgorca, koji su okupljeni u koordinaciju poslali prosvjedno pismo županijskoj skupštini, županu Anti Sanaderu, županijskom zavodu za prostorno uređenje u Splitu i medijima. U pismu ističu šest argumenata zašto Čačkova peć ne bi trebala biti pretvorena u pretovarnu stanicu.

Grad Vrgorac već desetljećima svoj komunalni otpad odlaže na gradskom odlagalištu Ajdanovac. Prema mišljenju potpisnika protestnog pisma, taj je lokalitet sasvim dovoljan za otpad koji proizvode stanovnici Grada Vrgorca. „Već godinama se planira njegova sanacija, ali mišljenja smo da do izgradnje županijskog odlagališta Lećevica, Ajdanovac može biti i jest sasvim dovoljan za naše potrebe. Tim više ako se otpad počne reciklirati“, ističu.

Koordinacija Mjesnih odbora smatra da je iz popisa stanica vidljivo da za Makarsko primorje nije planirana niti jedna, a kako Vrgorac već ima odlagalište Ajdanovac, vjeruju kako se Čačkova peć želi pretvoriti u pretovarnu stanicu za potrebe odlaganja makarskog otpada, što ne žele prihvatiti.


Kažu kako se sporni lokalitet Čačkova peć nalazi u zapadnom, planinskom području Grada Vrgorca, bogatom podzemnim vodama koje pune ne samo vodovod Vrgorca, nego i brojnih drugih mjesta nizvodno. Isto tako, područje je udaljeno nekoliko kilometara od mjesta Kozica, gdje započinje zaštićeno područje Parka prirode Biokovo. Na udaljenosti manjoj od kilometra planira se izgradnja Gospodarske zone „Ravča“, a u blizini je i čvor autoceste „Ravča“, te ulaz u budući tunel Ravča-Drvenik, pa sve nabrojano nije spojivo sa odlagalištem otpada u neposrednoj blizini. U pismu se dodaje kako i „budućnost ovih krajeva leži, među ostalim, i u bavljenju seoskim i lovnim turizmom, a to je nespojivo sa odlagalištem otpada, odnosno pretovarnom stanicom za odlaganje otpada.“ Na kraju pisma predsjednici devet vrgorskih mjesnih odbora daju prijedlog da se makarski otpad odlaže na zatvorenom odlagališta Donja Gora. To je odlagalište „zatvoreno već godinama zbog prosvjeda građana, ali ako bi se sa njime gospodarilo po pravilima struke, tu bi se makarski komunalni otpad mogao uredno deponirati. Međutim, umjesto toga, planira se, uz Ajdanovac i Donju goru, zagaditi i treće područje, a koje se nalazi na kućnom pragu zaseoka Majići i Jurilji i ekološki je netaknuto. Nama je takav plan neprihvatljiv. Nećemo ga podržati i protiv njega ćemo se boriti“, ističu predstavnici mjesnih odbora.

Dopisom žele apelirati na Predsjednika županijske skupštine, vijećnike Skupštine, te župana Sanadera, njegove suradnike i druge stručne ustanove Županije da povedu računa o mišljenju građana zapadnog dijela Grada Vrgorca i iz popisa pretovarnih stanica izbace osmu po redu (8. PS Vrgorac-Zavojane, Čačkova peć). Pismo zaključuju riječima u kojima ponavljaju kako je pretovarna stanica nepotrebna (već postoji odlagalište Ajdanovac), štetna (zadire u ekološki netaknuto područje bogato podzemnim vodama) i suprotna idejama i planovima razvoja ovoga područja (turizam).

Pismo su potpisali predsjednici mjesnih odbora: Gojko Trlin (MO Ravča), Tonći Radalj (MO Vlaka), Tomislav Miočević (MO Kozica), Duško Majić (MO Majići), Igor Majstrović (MO Dragljane), Antonio Bobanac (MO Kljenak), Ante Jović (MO Duge Njive), Dobroslav Pejković (MO Rašćane) i Ante Jelaš (MO Zavojane).

Poslušnim udrugama sve, ostalima ništa

subota , 08.12.2012.


U Vrgorcu postoje udruge i udruge. Poslušnima Grad Vrgorac dodjeljuje novac, a ostalima ne.
Udruzi Vrgoračke novine od 2008. godine Grad Vrgorac formalno dodjeljuje sredstva od 15 tisuća kuna godišnje (jednom je to bilo i 35 tisuća), međutim ta sredstva nikad ne isplati, iako je Udruga Vrgoračke novine među najaktivnijima u Vrgorcu. Kao što je poznato, udruga ima svoje novine, organizira tribine i predavanja, te koncert Mali Mrcko u sklopu festivala Zagora gori. Ali, nije podobna. Začudno, sve se ovo događa u vremenu u kojemu gradonačelnik kao papiga ponavlja kako Vrgorčani trebaju pokazati zajedništvo.
Za budućnost Vrgorca ovakvo ponašanje gradske uprave nije dobro. Ono je ponižavajuće, malograđansko, bezobrazno i pokazuje obraz onoga tko je odgovoran za njega. Isti obrazac ponašanja vidljiv je prema mjesnim odborima u kojima poslušnici nisu na vlasti, kao i prema svim drugim organizacijama.
Ali ta neisplata ne sprječava Grad Vrgorac da se u nabrajanju svoje turističke ponude ne okiti i festivalom Zagora gori - koncertom Mali Mrcko.
Da se radi i o milijun kuna nećemo se dati ucijeniti i natjerati da budemo poslušni i plešemo kako netko drugi svira, mada novac o kojemu govorimo u proračun uplaćuju svi građani ovoga grada, a ne samo poslušnici vlasti.
Gospodo, 21. je stoljeće. Europski totalitarizmi su propali rušenjem Berlinskog zida prije dvadesetak godina. Ili se demokratizirajte u radu ili odlazite.

Boris Matković kandidat HDZ-a na lokalnim izborima - ide na četvrti mandat?

utorak , 04.12.2012.


Dopisnik Mate Primorac u današnjem je broju Slobodne Dalmacije ekskluzivno najavio da će dosadašnji gradonačelnik Borislav Matković biti kandidat HDZ-a na predstojećim lokalnim izborima u svibnju iduće godine, s ciljem osvajanja četvrtog uzastopnog mandata gradonačelnika Grada Vrgorca. Primorčev članak prenosimo u cijelosti:

VRGORAC
HDZ-ov adut ponovno će biti Boris Matković

Aktualni vrgorački gradonačelnik i bivši saborski zastupnik prof. Boris Matković ponovno će biti HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Vrgorca, doznaje "Slobodna" iz pouzdanih izvora. Matković je, navodno, jedno vrijeme razmišljao da se ne kandidira, no jednom prigodom nam je kazao:
"Ne znam još, vidjet ću, imam nekih zdravstvenih problema. No, hoćeš li se kladiti u 5000 eura da ću, iziđem li na izbore, opet pobijediti?" Nakon tih riječi jasno je bilo da je Matković odlučio ići po četvrti mandat. To bi uskoro trebao potvrditi i Gradski odbor HDZ-a, kao i kandidate za njegova zamjenika.
M.PRIMORAC

Čačkova peć u Majićima biti će pretvorena u pretovarnu stanicu za odlaganje otpada!

nedjelja , 02.12.2012.


Županijska skupština Splitsko-dalmatinska uskoro će donijeti Izmjene i dopune Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije o kojem se govori već godinama. Tim izmijenjenim prostornim planom, među ostalim, planirano je i formiranje devet pretovarnih stanica za otpad.

Naime, prema prijedlogu novog Prostornog plana, jedinice lokalne samouprave na području Splitsko-dalmatinske županije dužne su riješiti zbrinjavanje komunalnog, kao i posebne vrste otpada za svoj teritorij, odnosno to mogu uraditi dvije i/ili više jedinica lokalne samouprave zajednički na temelju prethodnog dogovora i točno utvrđenih međusobnih obveza. Gradovi i Općine na području Županije obvezni su Prostornim planom uređenja Grada/Općine razgraničiti utvrditi mjere i uvjete za zbrinjavanje otpada kao i odrediti odgovarajući prostor za tu namjenu.

Navedena obveza odnosi se na razdoblje do uspostave i puštanja u rad jedinstvenog Centra za gospodarenje otpadom za cijelu Županiju. Puštanjem u rad ovoga Centra, postojeća odlagališta jedinica lokalne samouprave će se reorganizirati kao pretovarne stanice (sortiranje, baliranje, obrada i sl.), a ostala će se u potpunosti zatvoriti uz provedbu postupka sanacije terena (nasipanje, sadnja drveća i sl.).

Radi uspostave županijskog sustava gospodarenja otpadom planiraju se pretovarne stanice kao integralni dio toga sustava. Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom. U sklopu pretovarne stanice mogu se graditi kompostane, međuskladišta, sabirni centri, reciklažna dvorišta i druge građevine za neopasni otpad.

Ovim novim prijedlogom Prostornog plana SDŽ planirano je devet pretovarnih stanica: 1. PS Brač-Pučišća, Gornji Humac; 2. PS Hvar-Stari Grad, Tusto brdo; 3. PS Šolta-Grohote, 4. PS Vis, Vis, Welington; 5. PS Split, Karepovac; 6. PS Sinj, Kukuzovac; 7. PS Zagvozd, Livodine; 8. PS Vrgorac-Zavojane, Čačkova Peć; 9. PS Trogir, Vučje brdo.

Ideja da se u zapadnim vrgorskim krajevima izgradi odlagalište otpada nije od jučer. Pokušala se provući još 2004.-2005. godine i kasnije, ali tada je naišla na veliki otpor građanstva, vodstva mjesnih odbora i oporbenih stranaka u Vrgorcu, pa nije provedena. Jedina je razlika što se tada govorilo o lokalitetu Vitasovica u trokutu Kozica-Vlaka-Duge Njive, a sada je za odlagalište aktualan lokalitet Čačkova peć, smješten u Mjesnom odboru Majići, nedaleko zaseoka Jurilji.

Iz popisa pretovarnih stanica vidljivo je da se na području Makarskog primorja ne planira niti jedna pretovarna stanica za otpad (za razliku od drugih regija poput Hvara, Brača, Sinja, Splita...), a kako je vrgorska stanica najbliža Makarskoj, jasno je u kojem će se smjeru razvijati situacija. Inače, Vrgorac ima svoje odlagalište Ajdanovac, čija se sanacija već godinama planira i odgađa, a Makarsko primorje je ranije otpad odlagalo na lokalitetu Donja gora na Biokovu, ali je uslijed čestih prosvjeda mještana Podgore i drugih mjesta posljednjih godina zatvoreno. Treći detalj vezan je za planirano županijsko odlagalište otpada u Lećevici, čija je izgradnja odavno stopirana i neizvjesno je kada će biti dovršena.

Dakle, Vrgorac ima odlagalište Ajdanovac, čija je veličina sasvim dovoljna za potrebe Vrgorčana, a posebno ako se napokon pokrenu programi reciklaže. Odlagalište Donja gora na Biokovu je već godinama zatvoreno, ali posljedice odlaganja otpada će se vidjeti još godinama. Županijsko odlagalište Lećevica neće se otvoriti idućih nekoliko godina, ako se i otvori. Imajući u vidu sve te činjenice, donosi se odluka da se pored dva zagađena područja (Ajdanovac, Donja gora) zagadi i treće, i to na prirodno netaknutom lokalitetu Čačkova peć u Majićima. Dobro znamo da kada se otpad jednom dovede, posljedice će se osjećati desetljećima.

Takvo nešto je neprihvatljivo! Prošlih godina ideju otvaranja pretovarne stanice na Vitasovici spriječili su sami građani svojim stalnim prosvjedima, dok se gradska vlast poklopila ušima i prihvaćala direktive iz Splita i Zagreba. Ako se krene u izgradnju ove pretovarne stanice, nadam se istoj reakciji Vrgorčana. Isto tako očekujem od vrgorskih vijećnika HDZ-a, SDP-a i HSS-a da će pojasniti svojim stranačkim kolegama u županijskoj skupštini da ovakvu odluku Vrgorčani neće prihvatiti! Ajdanovac je sasvim dovoljno velik prostor za vrgorski otpad dok se ne otvori Lećevica, pa zašto onda zagađivati neko drugo područje? Sve to ovdje pišem, a da me pritom uopće ne zanimaju makarski interesi, koji su očito ključni argument pretvaranja Čačkove peći u odlagalište. No pasaran!

Grafiti Vrgorca

subota , 01.12.2012.


U Vrgorcu nema puno uličnih grafita, a oni koji i postoje, tu su već dva desetljeća. Novi ih svojom kreativnošću nisu nadmašili. Na raskrižju je planetarno poznati "Tamo doli živi Đoko", a uz njega i: "Fort Apache", "U2", "Pink Floyd", "I did it", "Prvi put pišem po ovoj zgradi" i drugi. Na zgradi gdje je Splitska banka je poznat grafit "Dvori Merdžanovi", a na zgradi nasuprot je nešto noviji grafit "Dvori Matanovi". Na istom mjestu je i "Jawa strava boli glava". Ne smijemo zaboraviti i "Park je moj DZBG" i "Das ist Vrgorac". 1999. godine na zidu iza zgrade "općine" stajao grafit: "Sve ste nam oteli. Park nikada. Mladež Vrgorca", ali ga više nema. Svi ti grafiti starijima od mene bude sjećanja na drugačiji, kreativniji Vrgorac.
Ako se sjećate još kojega grafita, javite, pa ćemo dodati tekstu.

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>