Vrgorska krajina

U prodaji jubilarni 30. broj Vrgoračkih novina!

petak , 29.07.2011.

Iz tiska je izašao jubilarni 30. broj Vrgoračkih novina. Ovo je četvrta godina izlaženja novina. Na 36 stranica donosimo čitav niz zanimljivih članaka o događajima i ljudima Vrgorske krajine.

Tema ovog broja su problemi sa redukcijom vode u planinskim selima Vrgorske krajine te prijetnje redukcijom u hercegovačkim selima, te politička pozadina slučaja. Donosimo velike izvještaje sa događaja koji su pratili obilježavanje Dana Grada Vrgorca – svečana sjednica Gradskog vijeća, kulturni i sportski događaji. Posvetili smo prostor i najnovijim podacima Popisa stanovništva. Prognozirali smo na temelju saznanja na terenu koliko stvarno stanovnika ima Vrgorska krajina, te koliko je među njima stvarnih birača. Uočili smo velike razlike koji dovode u pitanje sve dosadašnje i buduće izborne procese. Donosimo veliki izvještaj sa svečanog otvaranja autoceste Ravča – Vrgorac, 30. lipnja na Ajdanovcu. U ovom broju znatan je prostor posvećen festivalu S „Tinom u Vrgorcu“. Pratili smo cijeli festival, donosimo osvrte sa svake večeri, kao i osvrt na cijeli festival. Za rubriku intervju mjeseca ovaj put smo razgovarali sa dopredsjednikom HSP-a Ante Starčević, ogranak Vrgorac.

Uz sve navedeno, u novini se nalazi i cijeli niz vijesti i vjestica iz Vrgorske krajine, osvrt na sportske događaje, kolumne „Pogled unazad“, „Rock tragovi“, filmske preporuke, Izvori za povijest Vrgorske krajine, nagradna križaljka, rubrika „Bez komentara“ i slično.

Svoj primjerak Vrgoračkih novina u Vrgorcu možete kupiti u trgovinama Jukić, diskontu Pivac, trgovini Ante, trgovini Mario i pekarni Jadran.
Izvan Vrgorca novine će biti dostupne za nekoliko dana i to u: Makarskoj (Diskont Pivac, Zrinsko Frankopanska 36), Splitu (Mesnica Pivac, Stari Pazar bb), Zadru (Mesnica Pivac, Dalmatinskog sabora 2) i Zagrebu (Profil Megastore, Bogovićeva 7).

Makadamski pakao od Vrgorca do Koteza

četvrtak , 28.07.2011.

Još od travnja traju radovi na obnovi vodovoda i kolnika ceste Vrgorac – Kotezi. Doduše, u travnju i svibnju postavljene su nove vodovodne cijevi, međutim na uređenju ceste se ništa ne radi već više od dva mjeseca.

Prema planu, cesta Vrgorac – Kotezi će se širiti, te se planira sanacija pojedinih kritičnih točaka koje su posebno uništene pod težinom građevinskih strojeva, koji su tu godinama prolazili do gradilišta vijadukta. Prema istom tom planu, Grad Vrgorac preuzeo je obvezu uređenja imovinsko-pravnih odnosa na mjestima gdje će se cesta širiti, Županijske ceste bi trebale obaviti zemljane radove, dakle najveći dio posla, a HAC bi na koncu cestu trebao presvući asfaltom. Nakon postavljanja vodovoda na cesti se nije radilo ništa niti se zna kada će do obnove i doći.

U međuvremenu, tijekom više od tri mjeseca vožnje kilometarske vožnje po najgorem makadamu, brojni stanovnici su ozbiljno oštetili svoje automobile. Uslijed trenja, te erozije uzrokovane kišom, cesta ponekad više podsjeća na afričke ceste. Oštre stijene strše iz zemlje, prašina prekrije vozilo nakon samo jedne vožnje, da ne govorimo što prašina čini domaćinstvima koji su naslonjeni na cestu.

Radovi su započeli u travnju, a kolovoz samo što nije počeo, a nema nikakve naznake da će obnova započeti. Budući da od odgovornih nema ni traga ni glasa o tome kada će radovi krenuti i kada će završiti, barem preko priopćenja, nervoza u Kotezima, Kokorićima i Kutcu je svakim danom sve veća. Mnogobrojni roditelji se boje kako će na početku školske godine cesta biti ponovno zatvorena, što će stvarati poprilične probleme u prevoženju djece u vrgorsku školu, da ne govorim kakve sve probleme ovakva cesta građanima stvara svakodnevno, ma kojim poslom morali ići u Vrgorac.

Muzej Vrgorske krajine – kako to lijepo zvuči!

petak , 22.07.2011.

Moderna je poslovica kako grad bez muzeja nije grad. Razmatrajući ju u vrgorskim okvirima lako uočavamo istinitost takve tvrdnje. Vrgorac je grad čija je povijesna građa uglavnom smještena izvan njegovih granica. Do prije par godina sva napisana povijest našega kraja bila je ukoričena u tanke knjižice i sinteze upitne znanstvene vrijednosti. Naravno, ne treba kritizirati one koji su ih napisali, već se preko njih može lako dokazati na kolikim je niskim granama istraživanje povijesti i općenito kulture našega kraja. U posljednje vrijeme nešto se na tom polju radi, ali isključivo izvaninstitucionalno i amaterski.

Kada se misli na pojam muzeja mnogima često na pamet padnu izložbe, stalni i povremeni postavi razne tematike. Međutim takve aktivnosti su tek naličje aktivnosti muzejskih institucija. Važnije je ono što je smješteno iznad galerije, a to su uredi u kojima se aktivno radi na otkrivanju, obrađivanju i valorizaciji nacionalne ili lokalne kulturne baštine, povijesti, etnologije i sl. Ljudi koji rade takav posao vrsni su znalci svoje struke, čiji rad nije ograničen osmosatnim radnim vremenom. Štoviše on je kontinuiran i pun odricanja. Na takvim pojedincima i grupama leže aktivnosti institucije kao što je muzej. Vrgorcu je takva institucija i više nego potrebna, ako ništa zbog činjenice da živimo u gradu čija se pisana povijest gotovo u cijelosti nalazi izvan njegovih granica. Vrgorska pisana povijest dakle nije sačuvana u Vrgorcu, onda je skrivena u mnogobrojnim arhivima i knjižnicama Makarske, Zaostroga, Splita, Dubrovnika, Zadra, Zagreba, Beograda, Beča i Venecije, a tamo će i ostati dok gradska uprava napokon ne započne radnje koje će imati za cilj osnivanje Muzeja Vrgorske krajine, odnosno Muzeja Grada Vrgorca. Bilo kakav rad na istraživanju naše kulture i povijesti dotad će biti ograničen na volju i želju marljivih pojedinaca. Međutim, uz institucionalnu potporu i znanstvenu pomoć i takvi će pojedinci raditi više i kvalitetnije. Sve sa ciljem da se pisana povijesna građa vrati u Vrgorac i napokon počne objavljivati.

U prošlosti je bilo nekoliko inicijativa da se u Vrgorcu osnuje muzej. Posljednja je bila ona otprije dvije godine koja je imala za cilj osnivanje vrgorskog muzeja u prizemlju zgrade bivšeg ureda Režije u parku, a javljale su se ideje i da se muzej otvori u jednoj od osmanlijsko-turskih kula. Obje te inicijative zapravo pokazuju neznanje o tome što zapravo jedan muzej ima za svoju djelatnost. Kako sam rekao iznad, djelatnost muzeja tek je malim dijelom vezana za postavljanje izložbi, a većim dijelom ona zapravo obuhvaća znanstveni rad. Stoga, nekakva etnološka zbirka u Tinovoj kuli nije muzej, već, dakle, zbirka ili stalni postav. Ako funkciju muzeja gledamo na takav način, onda je očito da neka turska kula ili prizemlje ureda Režije nisu adekvatno rješenje, kako za čuvanje građe, tako ni za rad djelatnika. Vrgorcu treba nova zgrada koja će biti namijenjena isključivo polju kulture.

Proteklih nekoliko godina često se spominjala namjera izgradnje Doma kulture. Bio je to jedan od predizbornih obećanja vladajuće stranke na proteklim izborima. Radi se načelno o izvrsnom prijedlogu koji će postati funkcionalan tek uz neke preinake. Mišljenja sam kako bi se Dom kulture trebao graditi negdje na prostoru naselja Put Škulja, kako bi se dio institucija maknuo iz starog središta grada, a takav Dom bi u unutar svojih zidova udomio muzej, galeriju, gradsku knjižnicu i višenamjensku dvoranu. Tek takvom podjelom prostora Dom bi mogao zaživjeti. Muzej i galerija bile bi nove institucije u našem gradu, kulturne večeri, tribine, predavanja i slične manifestacije maknule bi se iz dvorane Grada u dvoranu Doma, a knjižnica bi se mogla izmjestiti iz potpuno neadekvatnih uvjeta skladišta Doma sportova.

Naravno, u ovakvim projektima se uvijek postavlja pitanje financija. Prije nego postavimo to pitanje, treba postaviti jedno drugo, a ono glasi: želi li Vrgorac muzej i je li pokretanje jedne takve institucije u interesu grada Vrgorca? Vjerujem da nema građanina u Vrgorcu koji će na takvo pitanje odgovoriti niječno. Sad kad smo to riješili trebamo postići konsenzus cijele političke i šire javnosti kako će se na primjeru projekta muzeja gurati isključivo javni interes, a ne sitni interesi pojedinaca na čelu vladajuće grupacije koji će sutra u svrhu kontrole i nepotizma gurati kadrove ili donositi odluke koji neće biti u isključivom interesu naroda, njegove kulture i baštine. Ako se i tu dogovorimo, onda će stvari krenuti kudikamo lakše.

Vratimo se na financije. Mišljenja sam kako je financiranje izgradnje zgrade od prizemlja i jednog do dva kata, u koji će biti smješteni muzej, galerija, knjižnica i višenamjenska dvorana, projekt koji je moguće pokriti preko pretpristupnih i drugih fondova Europske unije. Grad Vrgorac prvo mora iznaći slobodnu građevinsku površinu u četvrti Put Škulja (ili u nekoj drugoj) na kojoj su uređeni imovinsko-pravni odnosi, potrebno je pronaći agenciju koja se bavi izradom ovakvih projekata za sredstva Europske unije, odnosno obučiti jednog djelatnika gradske uprave na tematskim seminarima o fondovima, i nadati se da će ideja proći. A nema razloga da ne prođe, bar većim dijelom, ukoliko se kvalitetno napravi. Da bi se to učinilo potrebno je istražiti iskustva drugih gradova u Hrvatskoj i izvan nje, te proanalizirati funkcioniranje lokalnih muzeja u hrvatskim gradovima koji su veličini slični našem. Takve analize trebale bi nam dati odgovor kakav prostor trebamo, kako ćemo ga urediti i koji kadar zaposliti, te koliko će nas to sve koštati. Lokalni muzeji kao zaposlenike imaju povjesničare, povjesničare umjetnosti, arheologe i etnologe. Vrgorcu trebaju sve te struke, a koje ćemo izabrati, ovisiti će naravno o dostupnim sredstvima i kadrovima. Vjerujem kako je pristupanje Europskoj uniji povijesna prilika da se ostvari jedan ovakav projekt, a koliko će u svemu tome biti političke volje i mudrosti, to ćemo tek vidjeti.

Poduzetnička zona "Ravča"

četvrtak , 21.07.2011.

Izrada sadržaja je u toku. Navratite uskoro! :)

Obavijesti građanima i Općini Ljubuški iz tvrtke Komunalno d.o.o. Vrgorac

ponedjeljak , 18.07.2011.

Iz tvrtke Komunalno d.o.o. Vrgorac dobili smo dvije obavijesti koje prenosimo u cijelosti:

Obavijest 1.
Broj: 363/11
Datum: 18. srpnja 2011. god
PREDMET: Obavijest

Obavještavaju se građani, korisnici usluga Komunalnog d.o.o. Vrgorac – korištenje pitke vode, da se isti dužni koristiti isporučenu vodu po osnovu Ugovora koji su potpisali sa Komunalnim d.o.o. Vrgorac.
Prema tome, ukoliko je Ugovor glasio na opskrbu domaćinstva, onda se, voda ne može koristiti za zalijevanje poljoprivrednih površina bez obzira što će se ona redovito plaćat.
Nastali problem kod isporuke vode prouzrokovan je velikom potrošnjom vode koje se registrira u dane vikenda – Petak, Subota i Nedjelja te nam takva potrošnja destabilizira cijeli sustav.
Ovo upozorenje treba shvatiti ozbiljno jer ćemo u protivnom vršiti redukcije na određenim dijelovima vodoopskrbnog sustava, a sve u skladu sa našim tehničkim mogućnostima.
Direktor:
Boris Erceg, ing.

___________________

Obavijest 2.
Broj: 364/11
Datum: 18. srpnja 2011. god.
PREDMET: Obavijest

Poštovani,

Iako ste u nekoliko navrata upozoreni na Vaša dugovanja prema Komunalnom d.o.o. Vrgorac, a zadnji je bio 01. lipnja 2011. god, niste podmirili svoje obaveze te ćemo prema Ugovorima o distribuciji vode obustaviti isporuku iste počev od utorka, 19. srpnja 2011. godine.
Dinamika zatvaranja, odnosno prestanka isporuke bit će: Orahovlje, Kašća, Crveni Grm, Prolog i Šalinovići – Barbiri.
Molimo Vas da zbog cjelokupne situacije i problematike oko distribucije vode ovo shvatite u cijelosti ozbiljno te poduzmete određene radnje u smislu plaćanja vode kako bi i za nas neugodne situacije molbi što prije okončati.
Našom analizom primjetno je da su gubici na dijelu vodovoda koji se nalazi na Vašoj strani veliki, a da na sanaciji vodovoda i eliminaciji krađa ne činite ništa.

S poštovanjem,

Direktor:
Boris Erceg, ing.

Na znanje:
Općina Ljubuški
Grad Vrgorac

Majići zarobljeni oblakom kamene prašine s HAC-ova gradilišta

četvrtak , 07.07.2011.

Stanovnici Majića već duže vrijeme muku muče sa prašinom koja se putem dimnih oblaka taloži po njihovom mjestu, kao rezultat mljevenja kamena na obližnjem HAC-ovom gradilištu nedaleko čvora "Ravča" u Majićima. Zbog toga su se obratili medijima, ističući kako im je kvaliteta života znatno narušena zbog bahatog ponašanja građevinara koji bez ikakvih ograničenja danima melju kamen, ne obazirući se na činjenicu što dimni oblak prašine konstantno dolazi u selo. Majići kažu kako su se žalili mnogima, počevši od HAC-a do komunalnih redara Grada Vrgorca, ali da očito nitko nije reagirao na njihove molbe jer prašina se i dalje svaki dan širi mjestom. Ističu kako stanovnici zbog prašine imaju zdravstvenih problema sa dišnim organima, da su usjevi, kuće, automobili, odjeća i sve ostalo što je na otvorenom prostoru - prekriveni slojem kamene prašine, nekad debljim, nekad tanjim, ovisno o intenzitetu rada na gradilištu. Sve to Majići podnose, a bez ikakve informacije koliko će ovakva praksa trajati i zašto na gradilištu ne postoje nekakvi filteri koji bi smanjivali količine prašine koja se pusti u zrak.
Udovoljavajući molbama Majića objavljuljemo njihov apel sa nadom da će on putem ovog i drugih medija doći do ušiju nadležnih institucija u Zagrebu, budući da ove na terenu očito ne reagiraju.

Index.hr prenio vijest o HDZ-ovu transparentu!

utorak , 05.07.2011.

Najčitaniji hrvatski portal Index.hr prenio je, sa nekoliko dana zakašnjenja, vijest objavljenu na ovom blogu (doduše piše Vrgoračke novine, ali svejedno) tijekom otvaranja autoceste Ravča - Vrgorac. Radi se naime o detalju vezanom za transparent "Jadranka, Split je uz tebe", koji je na skup donijela skupina mladih splitskih HDZ-ovaca. Tijekom skupa oni su transparent spustili što je nagnalo predsjednika splitskog HDZ-a Dujomira Marasovića da izjavi famoznu rečenicu - "Gdje su ona dva pedera s transparentom, neka ga dignu visoko da se vidi!"
Nažalost, ovakve blesave izjave i benigni događaji su jedino što najveće hrvatske medije zanima o Vrgorcu. Još nisu pokazali preveliko zanimanje za problem fiktivnih građana Vrgorca i lažan popis stanovništva. Tko zna, može jednom i hoće...

San i ludilo

ponedjeljak , 04.07.2011.

Samo za one koji su prisustvovali sinošnjim "Tinovim danima"! :-)))

Popis stanovništva nije vjerodostojan ni relevantan

petak , 01.07.2011.

Već u travnju upozoravao sam na moguće manipulacije kod popisa stanovništva. Podaci koji su objavljeni neki dan daju mi za pravo. Više je nego jasno da su se brojni fiktivni građani Vrgorca uvukli na popis stanovništva. Radi se vrlo često o brojci od najmanje 20% fiktivnih građana koji su popisani kao stvarni stanovnici mjesnih odbora uz granicu i oko Vrgorca. Time je vjerodostojnost popisa došla u pitanje i u ništa su bačeni milijuni kuna određeni za financiranje popisa. Dati ću samo neke primjere. Za mjesne odbore Dusina, Veliki Prolog i Milošići navodi se da imaju skoro 1000 stanovnika. Jasno je da ih toliko nema svakome tko je ikad barem povirio u ta sela. U malim Vinima od sto stanovnika popisan je čak 131 stanovnik. Orah i Stilja su tek posebni ekstremi. Isto tako, sad smo došli u situaciju da je u Gradu Vrgorcu popisan 6501 stanovnik (što je i više od stvarne situacije na terenu), od čega je oko 5200 punoljetnih, a na popisu birača ima 7181 osoba. Tim manipulacijama se krše osnovna ljudska, građanska i biračka prava stvarnih Vrgorčana koji moraju imati pravo na legalno i legitimno biranje vlasti. A ostvarivanje biračkog i svakog drugog prava na temelju lažne prijave prebivališta je nezakonito i podložno sudskom gonjenju hrvatskog pravosuđa.

Na račun ovoga problema javila se poslijepodne i najveća oporbena stranka - SDP. Ispod prenosimo video novinske konferencije koji je maloprije objavljen. Nadam se skorom odgovoru HDZ-a i državnih institucija o ovom očitom kršenju zakona. Ovo bezakonje se više ne može tolerirat.

Pokrenute nove autobusne linije

Iz prijevozničke tvrtke Panoramabus Globtour dobili smo dopis sa rasporedom novootvorenih linija iz Vrgorca prema okolnim gradovima. Zbog važnosti autobusnih linija za svakodnevni život Vrgorčana, dopis prenosimo u cijelosti:

Poštovani Vrgorčanke i Vrgorčani,

Putem Vašeg najčitanijeg bloga Vas obavještavamo da od 01. 07. 2011. počinjemo s prometovanjem novih linija prema Pločama, Opuzenu, Metkoviću, Dubrovniku i Splitu. Za Ploče, Opuzen, Metković i Dubrovnik svaki dan u 10:15, 14:00, 17:15 i 22:00, a za Split u 06:00, 10:15 i 15:00. Za Vrgorac iz Dubrovnika u 08:00, 12:45 i 21:30, iz Metkovića u 05:05, 09:20 i 23:05, iz Opuzena u 05:10, 09:25 i 23:10, iz Ploča u 05:30, 09:45 i 23:30. Za Vrgorac iz Splita u 08:45, 12:30 i 15:45. Sve novootvorene linije prema Splitu prometuju autocestom.
Uz već postojeće linije za Zagreb u 00:00 i za Makarsku i Split u 08:30 zajedno do fakulteta, posla, bolnice, rodbine, suda, trgovine.

Vaš Globtour & Panoramabus!

Sve dodatne informacije možete dobiti putem maila panoramabus@globtour.com na telefone 098 877 420, 098 408 444 i 099 4877 420 i na www.globtour.com

Srdačan pozdrav!

Marko Zelenika, dipl. ing.
Voditelj komercijalnih poslova
Panoramabus d.o.o.
Strojarska 12/VI
HR – 10 000 Zagreb