|
|
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Pročitajte iskrenu priču o životu jedne vampirice...I komentirajte naravno...
ANA
ARAGORN
BESTIARIUS
DAMIEN
DIABOLUS
KRAVEN
LUCIAN
LUIS
MAJANDRA
MARCUS
MARTINA
MICHAEL
SELENE
VICTOR
XAVIER
HUNTER
GONE WITH THE SIN
Gone with the sin
I love your skin
Oh… so white
I love your touch
Cold as ice
And I love every single tear
You cry
I just love the way you are losing
Your life
My baby, how beautiful you are
My, darling completely torn apart
You are gone with the sin my baby
And beautiful you are
You are gone with the sin
My darling
I adore the despair
In your eyes
I worship your lips once
Red as wine
I crave for your scent
Sending shivers
Down by spine
I just love the way you are
Running out of life
My baby, how beautiful you are
My darling, completely torn apart
You are gone with the sin my baby
And beautiful you are
You are gone with the sin
My darling
Teich
Ana-moja najveća vampirusha
Naša mala, ali opaka Lanica
Barby...hehe...Barbara-izvuci me iz nemogućih situacija
Žanica
Mi-mi...hehe
Ako želiš bit besmrtan-ovdje sam
Još jedan ljubitelj vampira
Marta :)
I want your soul...
Tina :)
We have been blessed with the scent of decay,
We crave for crimson blood,
We have been praised by the dead of night,
So spread your delicate black wings,
Feel free, take flight.
When all our souls entwined as one,
Don’t ever feel alone,
When all of our deadly kind unite together,
We will walk the dusty path of faith,
Soft steps, like a drifting feather.
Leaving the trial of human essence,
In our recurring destiny to battle,
Leaving the shattered life force within,
Losing to the vampirism drive,
Our real self dies, to our satanic sin.
Transforming into insanity’s child,
Living in despair,
Transforming into beautiful creatures,
Drinking the vital fluid of countless beings,
To satisfy our hideous features.
Our sharp haemic fangs of doom,
Sink into your soul,
Cleansing your body from red liquid circulation,
You fell peacefully to the ground,
Awake after the deep slumber, join our federation…
*Pođi samnom.-rekao mi je Victor
Pratila sam ga kroz dvorac za koji su me vezale mnoge uspomene. I one lijepe i one ružne.
Najednom je stao ispred jednih vrata. Nikada ih prije nisam vidjela, čak mislim da nikada prije ni nisam bila u ovom djelu dvorca.
Pogledao me i rekao mi:
*Prema njemu se ponašaj kao prema kralju.
Baš kada sam ga htjela pitati prema komu da se ponašam kao prema kralju; otvorio je vrata i ušao u mračnu sobu. Ja sam ušla za njim.
Cijela prostorija je bila mračna. Tek negdje u kutu se mogla naći neka svijeća koja bi obasjavala tu tamnu prostoriju. Pogledala sam Victora, a on je klečio na podu. Ništa mi nije bilo jasno. Ja ispred nas nisam bila vidjela nikoga.
Odjednom se u podu ispred nas otvorila rupa i iz nje je izašla velika crna stolica nama okrenuta leđima.
Victor me povukao za nogu i prošaptao da kleknem. Nisam ga poslušala. Bila sam previše hipnotizirana onime šta se nalazilo na toj stolici.
I onda se stolica okrenula prema nama. Na njoj je sjedio meni nepoznati lik. Imao je svjetlosmeđu kosu i biserno plave oči...Takve oči još nisam vidjela kod smrtnika ili šta god da je on bio.
*Ja nisam smrtnik!-rekao mi je visokim tonom i približio mi se na metar
*A ti bi sad trebala klečati pred mnom!
*Ja ne klečim pred nikim!-odgovorila sam mu bezobrazno
Primio me za kosu i približio sasvim blizu svom licu. I tada mi je prošaptao:
*Sviđa mi se tvoj stav, ali neke stvari moraš poštivati, stoga klekni...
*Nikada!!!-odgovorila sam mu i istrgnula sam se iz njegova stiska
*To ćemo još vidjeti.-odgovorio je tako siguran u sebe
Opet mi se približio, ali sada me primio za ruku i stisnuo je onako kako me nitko do sada nije stisnuo. Ja sam mislila da ja imam jake moći, ali ovo što je on imao, to se nije moglo opisat.
Pritiskao mi je ruku u nadi da ću tako kleknut pred njime. Isprva mu nije uspjevalo jer imam užasno visok prag boli, ali kasnije kako mu je stisak bio sve jači i jači jednostavno sam pokluknula i pala ispred njegovih nogu. Osjećala sam se tako jadno i slabo. Dok sam pokušavala doći k sebi vidjela sam kako je taj vampir Victoru dao znak da može ustati. Victor je ustao, došao do njega i nešto mu šapnuo na uho, na šta je ovaj samo odgovorio:
*U redu je, naviknut će se ona na takve stvari.
Zatim me pogledao, nasmiješio mi se, a iza punih usana sam mu vidjela savršeno bijele i oštre očnjake. Pružio mi je ruku i podigao me.
*Ja sam Hunter. Mislim da još nisi čula za mene. Ja sam psihovampir. Za tebe i sve vampire u ovom dvorcu i cijeloj Transilvaniji, ja sam gospodar.-rekao je to s malim podsmjehom na usnama
*Ti si moj gospodar?-upitala sam ga suzdržavajući se od smijeha
*Da, ja sam tvoj gospodar!-govori mi pomalo ljutito i opet me hvata za kosu
Neznam zašto ali bez obzira na to šta sam osjećala bol kada bi me tako primio ili kada me uhvatio za ruku, na jedan način to mi je bilo totalno napaljujuće.
Dok me tako Hunter držao uz sebe pokazao je Victoru da ode.
Nisam znala šta je želio od mene u tom trenutku. Pokušala sam mu ući u misli, ali bezuspješno.
*Ne možeš tako da nemoj ni pokušavati.-odgovorio mi je
*Ha?
*Ne možeš mi ući u misli, po tome se mi razlikujemo
*Ali...
*Nema ali. Nemaš tu moć. Nisi psihovampir, jer da jesi onda bi mi mogla ući u misli, ali ovako ne. Kako ne razumiješ, zato me i trebate.
*Ne kužim.
*Želite dobiti rat protiv vukodlaka?
*Da, naravno!
*E vidiš draga,ja ih mogu hipnotizirat, mogu uć u njihove misli, mogu ih natjerat da naprave šta god ja želim...
Nakon šta mi je to rekao, shvatila sam povezanost između njega i Ane. On je nju hipnotizirao i zato ja nikako nisam mogla njoj podariti besmtnost.
Pogledala sam ga zaprepaštenim pogledom....
*Znači ti si...?
*Pssssssssssssssssst....-šapće mi na uho i ljubi usnice usprkos mojim pokušajima bijega iz njegova čvrstog zagrljaja
