|

Mog mora nema, al
ja živim u nadi,
da možda, ipak, negde srešćemo se još.
Život mi je zato gorak kao tonik,
tuga moja bez kraja i dna.
Al na sreću tu je Mesec svetionik
vodi me kroz plave vode sna.
|
VAITAPU
28.02.2005., ponedjeljak
LEPTIR
Osjecam se kao nocni leptir koji je stremeci ka svjetlu spalio svoja krila na reflektoru skladista u nekoj zmazanoj industriskoj zoni na kraju svjeta ... Samo je ljubav i iskrenost bila prava a sve ostalo privid ...
Dug je put do dna imat cu vremena za razmisljat ...
|
25.02.2005., petak
PETAK
Glava me rastura i konacno je kraj radnog vremena ... jos je daleko i nikako stici i docekati.
Svaki taj odlazak me podsjeti na jednu strofu jedne pjesme a ide ovako :
Možda je pao trak istine u me,
A možda su sanje.
Još bi nam mogla desiti se ljubav
Desiti-velim,
Ali ja ne znam da li da je želim,
Ili ne želim.
Stvarno neznam vise sam toliko zbunjen I stvarno mi je svejedno Pa kud krene .... Zato cu si zapjevati malo onako samo sebi za dusu jer na ovu ojesmu mi se uvjeg grlo stegne kad krene truba onako tratatataataaaaaaaaaaa uf ubit ceme to jednom znam to al je gust :-)
Uspavanka za dečaka
Pričaće ti jednom možda, kako sam ja bio... Štošta...
Pile moje... Pače moje malo...
Mudrovaće, Badavani... Kad me nema da se branim...
Da sam blizu... Ne bi im se dalo...
Pričaće ti o plovidbi... Ti što nisu sidro digli...
Šta sam za njih neg' ukleta šajka?
Tvrdiće, sa zlobnim sjajem... Da sam drhtao pred zmajem...
Gledali su oni... Iz prikrajka...
Al' ti slutiš otkud bore... Trunje se u oku diglo...
Olujno je tamo gore... Gde nas nije puno stiglo...
Znam da sanjaš more sveća... I korake po tom doku...
Ti si tamo bio... U mom oku...
Pričaće ti, kojekakvi... Zloba se ko rubin cakli...
Kako odjek mog osmeha ječi...
Kleće se u pretpostavke... Kljuckajući, kao čavke...
Moje loše prepričane reči...
Brojao sam ljude s krsta... Pravila i izuzetke...
Posvud promačena vrsta... Samo retki nađu retke...
Znam da sanjaš vaskrsenje... Jednu siluetu plahu...
Ti si tamo bio... U mom dahu...
Pričaće ti jednom svašta... Boljima se teško prašta...
Pile moje... Pače moje malo...
Silni miševi u boci... Javiće se ko svedoci...
Pustolovnog traganja za Gralom...
Ne znam više, bože prosti... Dal da strepim... Il da stremim...
Da to breme posebnosti... I na tebe nakalemim?
Ako nije kasno već?
Znam da sanjaš rimovanja... Krike... I tišinu nemu...
Ti si bio svugde u mom svemu...
Pile moje... Pače moje malo...
Lavče moje...
Balasevic.
Slika dodze naknadno kada mi sjedne prafa :-)
|
24.02.2005., četvrtak
VRT
Prave su slike zalaska i cvjeca proslog proljeca u mome vrtu.
Sjecam se dana kada sam kao djecak otkrio dvoriste kada sam otkrio vrt i vremena dok sam znao dugo promatrati tresnju ona toliko velika silna dok ja tako malen gledam iz daleka. Daleke su zemlje perzije i nema tresanja tamo mnogo valjda zato sam ju odmah u srce stavio. Kao da je slutila i u povijanjem svojih grana me zvala da joj pridzem i da zapocnemo jedno dugo prijateljstvo.Kada sam joj prisao bila je tako velika i silna a kada sam se popeo na nju postala je malo drvo u mom srcu, ona je postala njezna i sitna a ja ogroman jer covjek zna cesce samo uzimati skoro nikada dati drvu pogotovo a tresnja zna samo davati svoje plodove. Jednom odlukom u glavi to drvo moze nestati sa lica zemlje kao da nikada nije postojalo i moze biti pretvoreno u neki komad namjestaja ili suludo spaljeno u peci I kada osjetite tu moc nad nejakim bicem onda mozete osjetiti koliko je to drvo malo i krhko u ljudskim rukama. Zato mi je toliko draga jer ju moram cuvati i voljeti jer ona je samo jedno malo drvo.Ona mi je davala svoju ljepotu tresnjinog cvijeta svoje slatke rane plodove i tihi sum lisca dok sam ja sjedio u njezinoj krosnji i poklanjao joj svoje najljepse sate mira i spokoja nemirne duse koja je samo u toj krosnji nasla svoj mir i dok sam ju cvrsto drzao za grane i zahvaljivao joj sto mogu gledati najljepse zalaske sunca sa nje.
Ove godine sam izuzetno sretan jer cu ponovo vidjeti moju tresnju u cvatu ...
|
22.02.2005., utorak
KAKO SI ?
Ja sam ti super cim ti meni velis da si ti super odmah sam i ja super i stalno sam super do god si ti super i bas se osjecam super kad cujem da ti meni velis da si ti super i puno sam puno bolje kad mi odgovoris da si i ti dobre volje i odmah se nekak osjecam super i dobre volje.
|
21.02.2005., ponedjeljak
PISMO
Sastavio sam ti pismo u besanim nocnim satima i sad je nestalo ... Nedostajes mi vise nego sto sam vjerovao da je moguce a pripremio sam se na to da ces mi jako nedostajati. Tako je ovo pismo zaista samo vrisak bola. Nevjerovatno je koliko si mi postala vazna. Pretpostavljam da si navikla da ti ljudi govore ovakve stvari. Prokleta bila ... ti pokvareno stvorenje ... ovakvim davanjem sebe te necu natjerati da me volis jos vise. Ali draga moja ja ne mogu biti mudar i drzati se podalje od tebe ... suvise te volim. Iskreno ! Nemas pojma koliko se mogu drzati podalje od ljudi koje ne volim. Od toga sam napravio finu igru. Ali ti si srusila sve moje bedeme i ja se ne opirem usla si u moj svijet u moje misli zelje djela slutnje i radosti postala si sve i sve je posatlo ti. svojim prstima poput zarnica oplahujes moje srce palis moju dusu i osjecam bol do zasnje cestice moga tjela prozetu jaku sve vise sve se zari i plamen me obuzima i gorim i znam ... I sve je stalo u meni dosao sam do spoznaje ... moje tjelo mi govori za to zivm to zelim to sam ja ...
|
17.02.2005., četvrtak
Granica
Kada se dosegne jedna odredzena granica boli u tijelu (fizicke boli) zivcani sustav se prebacije na novi nivo i tada je potrebno nanjesti gotovo duplo prijasnje boli da bi zivcani sustav to doslovno registrirao. Slicna pojava se moze eksperimentalno dokazati u elektrotehnici vezano uz vodljivost i magnetizam. Naime ove dvije pojave su doslovno identicne jer se sve bazira na elektricitetu i elektro impulsima. No takva pojava nije strana i u drugacijem poimanju boli onoj psihickoj koja se na kraju ipak veze na ove dvije pojave jer sama psiha je vezana za domacina a on je mozak i tijelo koji isto funkcionira na bazi elektro impulsa. Cak bi neki lumen mogao izvesti i neku kobasu od formule ... uf necu dalje u teoriju. Uglavnom zelim reci da postoji jedna ivica vrh rub ili kako hocete ... granica koja jednom kada se predze nema vise povratka. Sve ono sto se dogodilo prije sto je receno prije moze se zaboraviti jer pocijnje novi nivo i nove granice su postavljena a one su tako postavljene da su vise nedostizne. I tu pocinje zaplet ... udri me da osjetim.
Odjednom se osoba nadze zbunjena u cudu uvjek i na kraju si postavi pitanje ... kako to da me je tako brzo zaboravio... ? Sto sam ucinila da se tako brzo ohladio...? Naravno kada se plamen ugasi onada se to primjeti i sa drugog brda a dok plamen gori svjetli i grije onda iz svog egoizma nastaje pomisao da plamen bude gorio vjecno i to jos bez goriva. A kada se ugasi onda frka panika eeeeeeee.
Uglavnom sve mi je ravno ko severni banat ...
Sada kada sebe gledam vidim sebe i vidim sebe u odsjaju jezera znam da mi vrijeme tece i da nisam onaj koj sam bio tren prije.
O boze sto mrzim egoizam ... nema gore osobine u covjeka...
Idem si ja malo pjevat i ko oce nek uziva samnom a ostali fajrunt.
If you want a lover
I'll do anything you ask me to
And if you want another kind of love
I'll wear a mask for you
If you want a partner
Take my hand
Or if you want to strike me down in anger
Here I stand
I'm your man
If you want a boxer
I will step into the ring for you
And if you want a doctor
I'll examine every inch of you
If you want a driver
Climb inside
Or if you want to take me for a ride
You know you can
I'm your man
Ah, the moon's too bright
The chain's too tight
The beast won't go to sleep
I've been running through these promises to you
That I made and I could not keep
Ah but a man never got a woman back
Not by begging on his knees
Or I'd crawl to you baby
And I'd fall at your feet
And I'd howl at your beauty
Like a dog in heat
And I'd claw at your heart
And I'd tear at your sheet
I'd say please, please
I'm your man
And if you've got to sleep
A moment on the road
I will steer for you
And if you want to work the street alone
I'll disappear for you
If you want a father for your child
Or only want to walk with me a while
Across the sand
I'm your man
If you want a lover
I'll do anything you ask me to
And if you want another kind of love
I'll wear a mask for you …
Ovaj puta cu sponenik izlit u bronci i posaditi trnje oko njega.
|
15.02.2005., utorak
All my cities glowed in the thousand suns
Za pocetak sretno vam valentinovo od jucer i sretna vam bila ova ljubavna godina. I svima zelim puno iskrenih i dubokih orgazama sa pravim partnerom kojih ce te se sjecati ...
Kapelice hvala ti na zeljama i ja tebi zelim isto i sve gore navedeno :-)
Jucer sam bio bolestan i isto kao i za vikend pa me ruke bas nisu slusale a semafor je pokazivao 39 stupnjeva, fala bogu danas vidim.
No vratimo se na temu danasnjeg dana :
Mislio sam danas pisati o nekim visim stvarima ljubavi i osjecajima ali na zalost morale su me zaokupiti neke prizemne stvari koje mi omogucuju postojanje na ovome glupom svjetu. Prije dviije godine sam izucio jednog mog kolegu poslu kojeg jako dobro znam i od kojeg zivim a prosle godine sam isto izucio 5 ljudi iz drugog tima mojem poslu. Sada svi to jako dobro rade makar znaju jos doci sa nekim nejasnocama. Uglavnom sve stoji u knjizi ali lakse je pitati. E sada vise ne budu imali koga pitati jer su meni danas dali otkaz. Eto Moram priznati da sam na neki nacin miran, jedan veliki dio tereta mi je pao s ledza i osjecam da stojim na novoj prekretnici u mojem zivotu. Daleko sam dosao sa svojim znanjem dobro sam ga unovcio i sada je vrijeme da se odmorim od svih tih organizacijskih gluposti i stresa koji su mi ostavili gorak okus u jako ljepom poslu i da nadogradim svoje znanje na visi nivo. Jos cu raditi neko vrijeme dok mi traje odkazni rok a onda cu se prepustiti uzivanju ... I naravno nastaviti u revialnom tonu :-)
Eto toliko od mene za danas ...
Uzivajte :-)
|
09.02.2005., srijeda
Ceznja
Iskrena ceznja je najljepsi osjecaj koji ostaje urezan u sjecanja daje nadahnuce vraca vjeru i hrani dusu. Zaodjene tugu u svilu i dok hodas sam uvjek osjecas da je neko kraj tebe. Stanes kraj izloga i vidis se zajedno kako se drzite za ruke grlite ljubite i mazite. Zajedno ste u odrezu jezera ujutro u odrazu mora dok je kao ulje mirno a sunce vam dodaje krune zlata dok se lomi po moru. U mislima pricas sa to osobom o svim temama koje te zaokupljaju, nemas tajni i iskreno ih ne zelis imati. Zelis da i ona zna sve o tebi i znas da i ti znas sve onjoj.
Zivimo za takve osjecaje koje trazimo citav zivot oni nam ispunjavju praznine i ljece rane. Ljepota, ceznja ljubav i svi uzvraceni osjecaji, polupci njezno izmirene svadzice, male pobede i sitne radosti iskrena briga i lijepi snovi to nam daje snagu da se uhvatimo u kostac sa okrutnom stvarnoscu. Kada ti je najteze kada te brige more sjetis se slatke ceznje dodira, poljubaca i pogleda i vise ti nisa nije tesko … A kada zatvoris oci planu boje i i mirisi te odnesu u zagrljaje i more …. Samoca ti prijateljem postane podsjeca te i prica ti o ljepim sjecanjima bol te posjetiti na salicu caja ali se uvjek najavi i sretno ju docekujes. Tama izgubi boju i oci ti ju vise ne raspoznaju ceznes za tamom jer te obuzmu sanje i sve je tako carobno a mir caruje I sve to traje dok ima carolije ceznje … iskrene duboke i uzvracene ...
Dali su vremena nekada bila bolja ili smo mi bili bolji ?
Marina
Marina... Tek uz pomoć starih slika
Još mogu da se setim tvoga lika...
I bude se tad neki nemiri zli
I drugovima pričam da si moja bila ti...
Sav pijan...
Od te laži, ko od dobrog, rumenog vina.
Marina... Ti si bila moja plima...
Marina: svetlo, tama, leto, zima...
I verujem još... U tome je spas...
I često tako smišljam neki život za nas...
Al tada...
Javi mi se stvarnost setno... Ko violina...
Marina... Ja još iste pesme pevam...
Marina... Ja još iste snove snevam...
Iz ničega smeh još stvoriti znam...
Na kraju svake pesme ipak ostanem sam...
I uvek...
Čujem kako šumi more... Iz daljina...
Marina... Dal ćemo se ikad sresti?
Ja ne znam kuda će nas to odvesti?
Al dobro je to što ne znamo kraj...
Sad zbogom... Neću reći da te volim...
Al znaj:
Marina... Ti si bila moja pesma... I moja plima...
Djordje Balasevic
Chopin je bio poznat po svom burnom ljubavnom zivotu. Poslije nekoliko nesretnih ljubavi, zaljubljuje se, poslije ce se ispostaviti, takodjer nesretno, u Auroru Dudevant, znanu kao Gerge Sand. Zajedno odlaze na otok Majorku gdje Chopin obolijeva od turbekoloze i ubrzo se vracaju u Pariz. Ljubavni par se razilazi 1848, a on, slomljenog duha, posjecuje Englesku i Skotsku, ali ni tu ne nalazi dovoljno snage za komponiranje. Ponovo se vraca u Francusku i sljedece godine umire. Srce mu je, po njegovoj posljednjoj zelji, sahranjeno u Poljskoj, da zauvijek ostane tamo gdje je uvijek i bilo. Smrc.
|
03.02.2005., četvrtak
Spomenici
I opet stoji pred menom dug put a na kraju neizvjesnost … no dosao sam do ivice i sada mogu pogledati dolje eto. Kada se bol neizvjesnosti i gubitka izjednaci kada ti postane svejedno dali ce djevojka tebi dotrcati u narucje ili ce ti okrenuti ledza. Kao da je jedan dio tebe umro i zao ti je radi toga. Ostalo je jos sjecanje i toplina zara koju je taj osjecaj proizveo ali njega nema. Stoji hladan i nepomican kao spomenik u nekom perivoju pokraj kojeg prodzes koji puta zastanes i prisjetis se svega. Ali spomenik uvjek ostane neki spomenici su ljepi svjetl i uvjke rado pokraj njh prodzes a neki spomenici …. E ti su ruzni i nakardni i stoje podalje od glavnog perivoja da se sto manje sa njime sretnes. Koji puta prodzes pokraj njih i zastanes i tuga ti srce obuzme ….
Ajmo pjevat malo
Ovaj cu pjevati za svoju dusu sada i za onu kojoj to necu otpjevati u zivo samo ovdje i nikada vise …
LOVE IS BLINDNESS
Love is blindness
I don’t want to see
Won’t you wrap the night
Around me
Take my heart
Love is blindness
In a parked car
In a crowded street
You see your love
Made complete
Thread is ripping
The knot is slipping
Love is blindness
Love is clockworks
And cold steel
Fingers to numb to feel
Squeeze the handle
Blow out the candle
Love is blindness
Love is blindness
I don’t want to see
Won’t you wrap the night
Around me
Oh my love
Blindness
A little death
Without mourning
No call
And no warning
Baby...a dangerous idea
That almost makes sense
Love is drowning
In a deep well
All the secrets
And no one to tell
Take the money
Honey
Blindness
Love is blindness
I don’t want to see
Won’t you wrap the night
Around me
Oh my love
Blindness.
U2
|
01.02.2005., utorak
REANIMACIJA
27.01.2005., ČETVRTAK
Umoran ....
Umoran i odbacen evo tako se osjecam. Poklonio sam ljubav jednoj zeni ...
A ona Hm voli drugoga sa kojim se davno rastala i sada gleda na jednu i na drugu stranu i vaze ... a ja ?
Ja gorim i ludim polako ... polako tonem i gubim tlo pod nogama. Nevjerojatan je to osjecaj kada se paras po savovoma a nista se ne vidi iz vana. Hladan znoj me obljeva iz sekunde u sekundu a u zelucu cigla. Naj vise od svega me boli njezina hladnoca. Kao da neko moze sve svoje osjecaje ljepo skupiti u kutiju i spremiti na neku zabacenu policu. Stravicno od toga me jeza prolazi zar stvarno postoje takvi ljudi? Iskreno mislim da su to slabi ljudi jer se hrane tudzom patnjom ona zna da ja gorim i da mi je stalo ali jednostavno suti i gleda kao kopnim. I moze prekinuti tu muku jednim pokretom ali nece Hraniti svoj ego sa tudzom patnjom smatram bolesno i izopaceno. Ja znam da cu se dignuti iz blata samo neznam koliko ce mi vremena trebati to je jedino problem nije mi prvi puta da sam skupljao zivot po zgaristu ali jebi ga svaki puta se iskreno zaljubim i tako to krene pustis srce da ludije a srce nema razuma nego samo osjecaje. I znam da sam napravio gresku i sve mi je jasno
"Nije mi potriba sad ka šempja izgubiti mir
Jer ja sam proguca kost za jubav"
Ali jedna me idea vodi:
Krhka je ta ljubav, koja se od prvog udarca lomi.
Zato ja ostajem tu makar je i tisina zavladala ...
Malo cu si za dusu zapjevat :-) onako prigodno
JA SAM...
Ja sam, dušo, kip od leda,
Umrlo mi srce živo;
Moje pjesme - moja čeda -
U srcu sam posakrivo.
Gazim trnje svoga puta
Niz koji me sudba rinu,
Lutajući, kako luta
Mrtva zvijezda kroz prazninu.
Al kad tvoje oko pane
Na tu zvijezdu, moje dijete,
Tada pjesma opet plane
Ko da iskre nebom lete; -
A ti gledaš kako sjaje
Ispred tvoga čista vida,
A ne znadeš, dušo, šta je
Kad se srce tako kida!
Silvije Strahimir Kranjčević
Kad te spomenem
I to što si rekla
Ne boli ko ono
Što si mi prešutjela
I mjesta mi nema
Na usnama tvojim
Ni za jedno slovo moga imena
Reci mi sad
Što ću sa sobom
Sve mi ide nizbrdo
Kad te spomenem
I svaka kap moga sjećanja
Boli me do ludila
Kad te spomenem
Gradim još uvijek
Mostove svoje
Koji neće doć do tvojih obala
Poslije stotinu suza
I pogrešnih riječi
Već sam pomalo i umoran od poraza
Znam.
Gibonni
Bol
Tiha bol mi srce para
a razum mi u srce snagu stavlja
Da smanji bol koja njime hara
I pjeva izdrzi jer sunce se javlja
vaitapu
Sada je naj vaznije izdrzati da se srce smiri bilo kako napornim radom to je najblje ako ne upali onda dupla doza pa hladnoca to pali sigurno, alkohol i droga nikako samo produzuju agoniju tipa pijan kaze sve sto misli pa samo pojacava agoniju a zdrogirani sve zaboravi dok ne pusti droga pa se toga svega ponovo sjeti u duplo i onda opet doza itako u nedigled.
Bed je sa srcem sto pamti ono malo se smiri pa kaze kao dobro je izljecen sam a kad ono cim se opustis ono zabrije ne neku sitnicu ili spomen na voljenu pa opet iz pocetka. Vec bih mogao napisati studiju o tome :-)
Dobra je ona poslovica "Nemoj se zaljubiti ljubav nema ljeka nece te izljeciti cijela apoteka" kada se sjetim to sam cvrkutao u prvom osnovne i znam ju cjeli zivot i nista nisam naucio od tada I tek sada vidim koliko je istinita. Rekao sam ja svi odgovori su pred nama samo ih mi ne shvacamo. jednostavno zatvaramo oci pred istinom jer istina boli i onda se moramo uvjeriti u sve na tezi nacin. NE VOLI ME I NIKADA ME NIJE NIT NECE VOLJETI !!! eto rekao sam.
Ajd mo malo opet pjevat :-)
Put u srediste zemlje
Kad sam jutros stig'o kuci s posla
sacek'o me papir siv:
otisla mi draga, svega joj je dosta,
nikad ne zna dal' sam ziv.
Ma idi lutko lepa s milim bogom,
ti si vise komad lak!
Nisi nikad tamo stala svojom nogom,
nemas ti pojma sta je mrak.
Tamo dole dzavoli se kote,
tri planine pritiska mi vrat.
Bas i nisi drugar, moj zivote,
al' neka, neka, bice sladze kad srce zemlje nadzem.
Neki Francuz, neki pisac mudar,
prorek'o je mnogo tog.
Mozda nikad nije radio kao rudar,
al' ga volim kao svog.
Knjiga pise da postoji mesto,
u sred zemlje neko sunce sja.
Tamo se moze i s milion dvesto!
Trazim srce zemlje stare i sunce za rudare.
Kopam, dzavoli se kote,
tri planine pritiska mi vrat.
O, bas i nisi drugar, moj zivote,
al' neka, neka, bie sladze kad srce zemlje nadzem.
Tamu gutam, disem, tamu gazim,
trpim najbolje to znam.
Al' u jednog dana da je proburazim
i da se svetla docepam.
Knjiga pise da postoji mesto,
u sred zemlje neko sunce sja.
Tamo se moez i s milion dvesto!
Trazim srce zemlje stare i sunce za rudare.
'Ajde, dzavoli se kote,
tri planine pritiska mi vrat.
O, bas i nisi drugar, moj zivote,
al' neka, neka, bie sladze kad srce zemlje nadzem,
kad srce zemlje pronadzem!
Djordje Balasevic
Bed mi je sto nemogu naci rjeci pjesme od Jinxa "Koliko suza za malo sna" u toj pjesmi je odraz cjele moje veze tj. mojeg nastojanja da joj skrenem pogled na sebe jel (tako nekako)
Uf al sam se ja produzio sa postom ljudi e tako vam je to kad pustite da srce tipa nema ono mozga. Dost za sad idem opet malo cubit u kut i sazaljevat samog sebe (o jebote patetike) ubit cu se njome :-)
- 11:08 - Komentari (1) - Isprintaj - #
• potrudit ću se naći ti tekst za "koliko suza za malo sna", mislim da imam rješenje i hej...po Zemlji hodaju živi i mrtvi, a razlikuju se po ljubavi...živi!!!!!!!!post ti je 5 : )) (sikstinska kapela 27.01.2005. 14:47)
24.01.2005., PONEDJELJAK
Opis dana
Kako opisati svoje stanje u ovaj danasnji dan ...
Samo ova pjesma to moze docarati ...
Ma nek se smrvi ovaj dan zajedno sa vikendom ...
Po Pučini
Po pučini čamac klizi,
U njem voze srce neko;
Sustalo je pa je stalo
Lutajući predaleko.
Ljubilo je, vidjelo je,
Gdje se grle raj i pako;
Umrlo je prije smrti,
I sada ga voze tako.
Ispod lipe kopat će ga,
Gdje se hitre ptice ljube;
Onamo će mrtvo slušat
Golubice i golube.
Onamo će mrtvo gledat
U zvijezde i nebesa
I u pelud lipe rodne,
Što ga vjetrić na njeg stresa.
Onamo će ležat mrtvo
Vječne noći, vječne dane;
Nad glavom mu križ od trnja
Od ružice raščupane.
I kad jednom nad njim jekne
Strašna truba zadnjeg dana,
Iz tog groba zaplakat će:
Pustite me zakopana!
Silvije Strahimir Kranjčević
- 15:03 - Komentari (3) - Isprintaj - #
• Obično ne čitam pjesme i lyricse na blogovima, al ovu sam pročitala iz nekog čudnog razloga. I drago mi je... (tic-tac 24.01.2005. 22:19)
• Ovo je brrr "Umrlo je prije smrti, I sada ga voze tako." Najveci strah svih strahova.. (OceanStar 25.01.2005. 15:36)
• nekako mi zvuci poznato...mirise mi na moje... :9 (alkemicarka 27.01.2005. 12:53)
16.01.2005., NEDJELJA
IZGUBLJANI POSTOVI I KOMENTARI
19.01.2005., srijeda
Ludilo duse
I neka mi netko ne veli da se zaljubljujes polako il se zaljubis ili ne i to je to odmah u istom trenu u nju u njega i bum kao da te je pogodio malj. Nemres disat prolaze te trnci srce lupa kao pred infarktnom stanju energije ko dreka lud ko tasmaniska neman sto je to glad ... san .. ma bezi pusti mi nesto za dusu (di je Sting) pisi pjesme joj kak je svjet ljubicast sve je super u hebo te pere te od jutra do sutra. Sve mora biti pic pic lova nije problem uvjek je za to ima a tek pokloni nikako se odluciti jeli je nje dostojan uf i onda stani na lopu ma daj pa nije ona najbolja na svijetu polako ... ma ona je samo BOZICA hebote daj najskuplji parfem i orhideju .... ma sta jednu cjeluu granu ...
Dobro je kad se sjetim toga koji puta ... uljepsa kisne dane :-)
Ajd sretno svim zaljubljenima bas me zanima kakav bude dan zaljubljenih ove godine :-)
Poklonjena pjesma (A.C.)
I mozda budem sigurna
i ne pomislim na tebe koji put
I nisam sreta ne
jer vise volim te
kao jucer
nit kao danas
jer me nesigurnom cinis
svaki put kad me dotaknes
I mozda budem sigurna kad stanes uz mene
i dotaknes me kao prvi put ...
- 16:04 -Komentari (0) - Isprintaj - #
18.01.2005., utorak
Ljubav
Sve sto se iz jubavi cini nije tesko
Sve sto za ljubav radis cini te sretnim
I tada mozes uzivati u zovotu jer si nasao Osobu kojoj mozes pokloniti ljubav.
Hvalospjev ljubavi
Kad bih sve jezike ljudske govorio i anđeoske,
a ljubavi ne bih imao,
bio bih mjed što ječi
ili cimbal što zveči.
Kad bih imao dar prorokovanja
i znao sva otajstva
i sve spoznanje;
i kad bih imao svu vjeru
da bih i gore premještao,
a ljubavi ne bih imao - ništa sam!
I kad bih razdao sav svoj imutak
i kad bih predao tijelo svoje da se sažeže,
a ljubavi ne bih imao -
ništa mi ne bi koristilo.
Ljubav je velikodušna,
dobrostiva je ljubav,
ne zavidi,
ljubav se ne hvasta,
ne nadima se;
nije nepristojna,
ne traži svoje,
nije razdražljiva,
ne pamti zlo;
ne raduje se nepravdi,
a raduje se istini;
sve pokriva, sve vjeruje,
svemu se nada, sve podnosi.
Ljubav nikad ne prestaje.
Prorokovanja? Uminut će.
Jezici? Umuknut će.
Spoznanje? Uminut će.
Jer djelomično je naše spoznanje, i djelomično prorokovanje.
A kada dođe ono savršeno,
uminut će ovo djelomično.
Kad bijah nejače, govorah kao nejače,
mišljah kao nejače, rasuđivah kao nejače.
A kad postadoh zreo čovjek, odbacih ono nejačko.
Doista, sada gledamo kroza zrcalo, u zagonetki, a tada - licem u lice!
Sada spoznajem djelomično, a tada ću spoznati savršeno, kao što sam i spoznat!
A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav - to troje - ali najveća je među njima ljubav.
(1 Korinćanima 13,1-13)
- 16:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #
16.01.2005., nedjelja
Stjena
I proci se i ova noc bez tvog pogleda. Samo malo svjeta baci na mene mila da uspijem sakupiti snage za sljedeci dan ... nemoj me lazima trovati i zabludama hraniti daj mi samo malo istine kao soli na vrsku noza i prospi po rani. Prosao sam mnoge zivotne kusnje i stvarao sam oklop kroz zivot sve tvrdzi i jaci otporniji na sve zablude i lazi sto se na svjetu nalaze. Cuvao me sve te godine dok sam ja stvarao kraljevstvo unutar njega i cuvao ga za tebe sada kada si tu kada te je moje srce naslo ja skidam oklop i otvaram dveri svoje. Sve sto je moje je i tvoje i tebi ce poslusno sluziti kako sto je i meni....
A sto dobih zarila si mi noz u srce prve noci kada se svileni mjesec pokazao, spalila si mi kraljevstvo i ostavila me vezanog verigom o vratu za ogromnu stjenu.
Dala si mi jedan mali olovni cekic i rekla "kada se sam oslobodis bit ces slobodan"
- 20:22 - Komentari(3) - Isprintaj - #
• Hej, imas veliku pusu za onaj tekst koji si ostavio na mom blogu! :-* (Analna Carica 17.01.2005. 12:46)
• sve ti je rekla. (freethinker 17.01.2005. 19:24)
• nježno...volim plavu boju, drugačije : )) (sikstinska kapela 18.01.2005. 11:08)
|
|
|
| < |
veljača, 2005 |
> |
| P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
| |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
| 7 |
8 |
9 |
10 |
11 |
12 |
13 |
| 14 |
15 |
16 |
17 |
18 |
19 |
20 |
| 21 |
22 |
23 |
24 |
25 |
26 |
27 |
| 28 |
|
|
|
|
|
|
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
|
Opis bloga
Tekstualni zapisi koji ce opisivati stanja i poglede doticne osobe ili ti autora
Autor se ogradzuje od svih mogucih i nemogucih psihickig i fizickig ostacenja koja se mogu javiti na citaocu doticnog bloga .
Kaslek:
nezgul@hotmail.com
WAITAPU
Cim izades iz magle i opazis Waitapu, ne dozvoli srcu da se odvise
nasladuje. Pronadi i zapamti mjesto gdje zavrsava planinski vijenac Wa, a
pocinje Tapu. To ces lako otkriti. Planina koja je nekoc bila prelijepa
i mila Wa, niza je od sjajne zvijezde Tapu. Tamo gdje se planine spajaju
i gdje se planine spajaju i gdje Tapu nadvisuje Wa, tu pocinje tjesnac,
pocinje prolaz koji te vodi u raznolike, bogate i beskrajne prostore
slobodnih mora. Zuri da najkasnije o zalazu sunca budes na pocetku
tjesnaca. Tada se protok vode u prolazu mijenja. Cim izade mjesec, voda
ce kao rijeka poteci za tebe u povoljnom smjeru i ti ces jos prije
svitanja -- ako jos budes ziv -- stici kamo si toliko zudio, s onu stranu
Waitapu! Zakasnis li u tjesnac, ne znam gdje ces i kako docekati zoru!
Autor:
Joza Horvat
|
|