Čović u Uskoplju
Najava..Izaslanstvo HDZ-a BiH, predvođeno predsjednikom dr. Draganom Čovićem, boravit će u ponedjeljak 1. lipnja u radnom posjetu općinama Gornji Vakuf-Uskoplje i Vitez. U prijepodnevnim satima bit će obavljen razgovor s načelnikom i predsjednikom OV Gornji Vakuf-Uskoplje, te će položiti vijenac na spomen obilježju poginulim hrvatskim braniteljima. U popodnevnim satima delegacija HDZ-a BiH, posjetit će Vitez, te će prisustvovati tribini koja će biti u FC u Vitezu. Izaslanstvo će u utorak, 2. lipnja boraviti u Kiseljaku i Kreševu, gdje će u 15.30 biti na svečanom otvorenju odašiljača Radija Herceg Bosne na lokalitetu Čubren te će biti sastanak s članovima OO HDZ BiH Kreševo, kažu u uredu za informiranje HDZ-a BiH. |
Ako voliš ovu zemlju - ori!
Socioekonomski pokazatelji za 2008. godinu (III.)...Dokument Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji BiH za 2008. godinu donosi i niz zanimljivih podataka o obradivim i neobradivim površinama na području općine G. Vakuf – Uskoplje. 10.130 ha ukupna je površina obradivih površina na području naše općine, od čega na oranice i bašte otpada 4.900 ha, voćnjake 1.030 ha, livade 4.200 ha, te pašnjake 6.000 ha. Što se tiče oranica, bašta i vrtova, u 2008. godini bilo je 1.169 ha neobrađenih oranica, bašta i vrtova, pa je, dakle, u postotku bilo 23,9 % neobrađenog zemljišta. Šume na području naše općine prekrivaju ukupno 21.200 ha i procjenjuje se da ima 3.816 tisuća m3 drvne mase ili 180 m3 po ha. Prometna infrastruktura, vidljivo je iz podataka, nije naročito razvijena. Na području općine nalazi se 18 km magistralnih, 16 km regionalnih, te 86 km lokalnih putova. Na početku šk. 2008./2009. godine u osnovnom školstvu na području naše općine bilo je 14 škola, 98 odjeljenja, 2244 učenika (116 učenika na 1000 stanovnika) i 137 nastavnika. U srednjem školstvu na početku šk. Godine 2008./2009. na području naše općine bilo je 2 škole, 25 odjeljenja, 675 učenika (35 učenika na 1000 stanovnika), te 50 nastavnika. U prošloj godini na području naše općine radilo je ukupno 12 liječnika (1615 stanovnika na 1 liječnika), i 2 stomatologa (9.688 stanovnika na 1 stomatologa). |
Ahd - nama
Dogodilo se na današnji dan: 28. svibnja 1463.Na današnji dan daleke 1463. godine u Milodražu, između Fojnice i Visokog, turski sultan Mehmed II. Osvajač izdao je fra Anđelu Zvizdoviću, upravitelju Bosanske franjevačke kustodije, inače podrijetlom iz sela Zvizda kod Uskoplja, koji je zatražio slobodu vjerskog rada i ispovjedanje vjere katolicima u Bosni, svečanu povelju – ahd-namu – kojom je franjevcima zajamčio slobodu rada u “mom carstvu”, te obećao da se izbjegli fratri mogu slobodno vratiti: "Ni moje visoko Velicanstvo, ni moji veziri, ni moji sluzbenici, ni moji podanici, ni itko od stanovnika moga carstva neka ih ne vrijedja i ne uznemiruje. Neka nitko ne napada, niti vrijeda i ugrozava: ni njih, ni njihov zivot, ni njihov imetak, ni njihove crkve. Pa i to, ako bi iz tudjine doveli kojega covjeka u moju drzavu, da im je dopusteno..." Ovaj čin padanja ničice fra Anđela Zvizdovića pred sultana nikako nije posebna milost udijeljena samo Hrvatima, niti je to individualan čin dobro raspoložena sultana, nego je to proizvod šerijata, čin udjeljivanja milosti za obećanu pokornost. Mnogi ovaj čin smatraju po sudbinu hrvatskog naroda jednim od najvećih povijesnih činova, ali je to, isto tako, čin kojega se nikako ne smije idealizirati: on je ipak Hrvate u BiH sveo na nivo raje. Slobodu i mir obećanu ahd-namom franjevci i katolici u Bosni uživali su, relativno, do dvadesetih godina XV.st. |
Agresija Armije BiH na Hrvate
U nastavku svjedočenja general Slobodan Praljak produbio svoju tezu o agresiji Armije BiH na Herceg Bosnu. Armija BiH je, po njegovim riječima u siječnju 1993. godine najprije napala Gornji Vakuf - Uskoplje, a potom i ostale gradove pod hrvatskom kontrolom uključujući i Mostar, pošto je bila svjesna da od Srba više ništa ne može uzetiGeneral Slobodan Praljak je u nastavku svjedočenja produbio svoju tezu o planiranoj agresiji Armije BiH na Herceg Bosnu koja je, po njegovim riječima, počela u siječnju 1993. godine napadom na Gornji Vakuf - Uskoplje, s konačnim ciljem da se okupiraju sva područja pod kontrolom Hrvata do granica sa Republikom Hrvatskom. Praljak tvrdi da su Muslimani u jednom trenutku "shvatili" da "Srbima ne mogu ništa", pa su se onda okomili na svoje dojučerašnje saveznike Hrvate s namjerom da prigrabe što više teritorija. U nastojanju da ilustrira te tvrdnje Praljak se pozvao na knjigu pod nazivom "Istina o BiH" koju je na njegovu molbu priredio Miroslav Tuđman, sin pokojnog predsjednika Hrvatske. Radi se o svojevrsnoj kolekciji dokumenata o pokušajima pronalaženja mirovnog rješenja sukoba u BiH. U knjizi je objavljen i prijepis tajnog sporazuma između Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića u Ženevi 14. septembra 1993. godine, objavljen u zagrebačkom Večernjem listu 30. siječnja 1994. godine. Prema Praljkovim riječima radilo se o sporazumu dvojice predsjednika da će zajedničkim snagama "raditi na osnivanju države Hrvata i Muslimana u Uniji BiH, koja će kasnije ući u konfederalni sastav sa Republikom Hrvatskom". Glavni cilj tog sporazuma je, prema Praljku, bilo suprotstavljanje srpskim planovima o ujedinjenju svih srpskih država u Veliku Srbiju, koja bi osim dijelova BiH uključivala i veći dio teritorije Hrvatske. Dva dana nakon što je potpisao sporazum Iztbegović se, prema Praljkovim tvrdnjama, predomislio i Tuđmanu iza leđa 16. rujna potpisao sporazum o prekidu neprijateljstava sa Srbima. Tu deklaraciju je sa srpske strane potpisao tadašnji predsjednik Skupštine RS Momčilo Krajišnik. Tako je, zaključuje Praljak, Armija BiH "jednostrano" prestala ratovati sa Srbima i pokrenula ofanzivu na Hrvate od Gornjeg Vakufa - Uskoplja do Mostara i dalje prema jugu, s ciljem da osigura izlaz na more. "Šta je to ako nije podjela BiH između Muslimana i Srba", upitao je optuženi Praljak.Praljak je, potom, nastojao uvjeriti suce da su Tuđmanove namjere prema BiH bile poštene, te da nije bilo govora o udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao pripajanje dijelova BiH u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine kako to tvrdi tužitelj. Tuđmanov stav je, tvrdi Praljak, sve vrijeme bio da Hrvatska treba da bude samostalna država, a da bosanski Hrvati i Muslimani moraju živjeti zajedno u BiH. (sense agency / uskoplje.blog.hr) |
Više umirovljenika nego zaposlenih
Socioekonomski pokazatelji za 2008. godinu (II)...Prema podacima koje donosi dokument Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji BiH za 2008. godinu ukupan broj umirovljenika na području općine G. Vakuf – Uskoplje u 2008. godini bio je 2.350, a ukupan iznos mirovina bio je 711.603,18 KM. Starosnu mirovinu primale su 933 osobe, a ukupan iznos starosnih mirovina iznosio je 296.260,35 KM. Invalidsku mirovinu primalo je 559 osoba (152.928,36 KM), a obiteljsku 978 osoba (262.414,47 KM). Prosječna mirovina na području naše općine u 2008. godini bila je 302,81 KM. Prosječna starosna mirovina bila je nešto viša, 364,40 KM, a invalidska niža, 273,57 KM, kao i obiteljska, 268,32 KM. U 2008. godini na području naše općine na 1 umirovljenika dolazilo je 0,96 zaposlenih. Zanimljivi su i podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pravnih subjekata s područja naše općine. Prema tim podacima, u prošloj godini uvoz je iznosio 31.354.000,- KM, a izvoz u istom razdoblju 31.464.000,- KM, što znači da pokrivenost uvoza izvozom bila 100,35 %. Bruto domaći proizvod (GDP) iznosio je 65.326.000,-, a GDP po glavi stanovnika naše općine iznosio je 3.371 KM i bio je znatno manji od GDP po stanovniku u Federaciji BiH (indeks 52,00). U 2008. godini u našoj općini poslovala su ukupno 843 poduzeća, od čega 175 pravnih osoba, 93 u sastavu pravnih osoba, te 575 fizičkih osoba – obrtnika. Prema tome, na 1000 stanovnika u našoj općini dolaze 44 poduzeća.... |
mHe Dubrava na Kozičkoj rijeci
Kratka vijestRegulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) danas je u Mostaru održala opće rasprave o nacrtima prethodnih dozvola za izgradnju proizvodnog objekta mHE "T-3 Lukač" na rijeci Trešanici, općina Konjic te za izgradnju proizvodnog objekta mHE "Dubrava" na Kozičkoj rijeci, općina Gornji Vakuf - Uskoplje, podnositelja zahtjeva WIND-NERETVA d.o.o. Konjic. Tijekom rasprava podnositelj zahtjeva nije imao primjedbi na ponuđene tekstove nacrta dozvola te je izjavio kako može ispuniti postavljene uvjete iz istih. Zainteresirane osobe imaju mogućnost dostaviti i svoje pisane komentare FERK-u do 29. svibnja ove godine do 12 sati, a tekst nacrta prethodnih dozvola za izgradnju proizvodnih objekata mHE "T-3 Lukač" i mHE "Dubrava" može se dobiti svakim radnim danom od 11 do 13 sati, u sjedištu FERK-a. |
Muslimani su krajem 1992. godine iskopali rovove oko grada
Armija BiH je krajem 1992. godine u brdima oko Uskoplja iskopala rovove, potom napustila položaje prema srpskim snagama i okrenula oružje prema Hrvatima – tvrdi Praljak u nastavku svjedočenja.General Slobodan Praljak je u nastavku svjedočenja u svoju obranu na sudu u Haagu nastojao dokazati da je Armija BiH, a ne HVO, izazvala sukobe u Gornjem Vakufu - Uskoplju u siječnju 1993. godine. Jedinice Armije BiH su dva mjeseca prije toga svakodnevnim provokacijama izazivale sukob dok im to na kraju nije pošlo za rukom. Po Praljku, radilo se o "klasičnoj perfidnoj vojnoj taktici" izazivanja reakcije druge strane kako bi "imali opravdanje" da zauzmu grad. Praljak je iznio i širu teoriju koja se podudara sa njegovom tezom o početku izbijanja sukoba u Gornjem Vakufu - Uskoplju. On tvrdi da su Muslimani sebe vidjeli kao "temeljni narod" u BiH, te su smatrali da ona pripada samo njima, a da će se Srbi i Hrvati iseliti u svoje matične države. "Mislili su", rekao je Praljak "da će dominirati BiH kao što su Srbi željeli dominirati Jugoslavijom". Tako je, po Praljkovu, sve počelo: Armija BiH je krajem 1992. godine na brdima oko Gornjeg Vakufa - Uskoplja iskopala rovove, potom napustila položaje prema srpskim snagama i okrenula oružje prema Hrvatima. Pošto su Hrvati shvatili šta ih očekuje oni su odgovorili na provokacije i napali položaje Armije BiH sredinom siječnja 1993. godine. Praljak je, između ostalog, nastojao da pobije svjedočenje bivšeg američkog diplomate Herberta Okuna koji je u iskazu na poziv optužbe rekao da su Hrvati u BiH preuranili sa provođenjem Vance–Owenovog mirovnog plana, te da su na taj način pokrenuli val nasilja u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini, uključujući i sukob u Gornjem Vakufu - Uskoplju. Hrvati su, po tužitelju, pogrešno protumačili da u provincijama koje su se nalazile u sastavu Herceg Bosne vlast treba pripasti isključivo Hrvatima, te su 15. siječnja 1993. godine uputili ultimatum Armiji BiH da se pretpočini ili napusti provincije pod njihovom kontrolom. U nastojanju da to ospori Praljak je ukazao na sličan dokument koji je dan kasnije izdao Božo Rajić, tadašnji ministar odbrane RBiH. Taj dokument, po njegovom mišljenju, proturječi onome što je Okun tokom svog iskaza govorio dok činjenica da ga je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović nekoliko dana nakon toga poništio govori samo o njegovoj "prevrtljivosti". (sense agency) |
Krvna slika Uskoplja
Socioekonomski pokazatelji za 2008. godinu (I.) ...Vlada FBiH razmatrala je u ponedjeljak, 25.5., kako smo to pisali u jučerašnjem postu, dokument Federalnog zavoda za programiranje razvoja "Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji BiH za 2008. godinu". Dokument obuhvaća iscrpne pokazatelje za svih 79 općina u Federaciji kada je u pitanju gustoća naseljenosti, nacionalna struktura stanovništva, radno aktivno stanovništvo, prirodni priraštaj, bruto domaći proizvod, poljoprivredna površina, šumsko zemljište, stupanj zaposlenosti i nezaposlenosti, plaće, broj umirovljenika, nivo obrazovanja stanovništva, zdravstvo. U sljedećih nekoliko postova prenijet ćemo iz ovog dokumenta podatke koji se odnose na našu općinu. Prema rečenom dokumentu na području općine G. Vakuf – Uskoplje, to jest u 51 naseljenom mjestu ove općine u 2008. godini živjelo je ukupno 19.376 stanovnika ili 48,2 po km2. Od tog broja broj radno aktivnog stanovništva (15 – 64 godine) iznosio je 12.867, ili 66,4 % od ukupnog broja stanovnika. Na području naše općine u 2008. godini bilo je 186 živorođenih, 179 umrlih, što znači da je prirodni priraštaj 7 stanovnika. U 2008. godini bilo je 2.262 zaposlenih osoba, a 3064 nezaposlenih osoba, što znači da ukupan broj radno aktivnog stanovništva bio 5.326 osoba. Stupanj nezaposlenosti, dakle, bio je 57,5 %. Prema stupnju obrazovanja bilo je 32 nezaposlene osobe s VSS, 37 VŠS, 500 SSS, 0 NSS, 4 VKV, 1.317 KV, 59 PKV i čak 1.115 NKV. Prosječna neto plaća u 2008. godini na području naše općine iznosila je 609,96 KM i manja je od prosječne plaće u Federaciji BiH (indeks 92,1).... (foto:mediainfo.ba) |
G. Vakuf - Uskoplje svrstana u red nedovoljno razvijenih općina
Indeks razvijenosti ispod 75 % prosjeka F BiH...Vlada FBiH razmatrala je danas dokument Federalnog zavoda za programiranje razvoja "Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji BiH za 2008. godinu". Dokument obuhvaća iscrpne pokazatelje za svih 79 općina u Federaciji kada je u pitanju gustoća naseljenosti, nacionalna struktura stanovništva, radno aktivno stanovništvo, prirodni priraštaj, bruto domaći proizvod, poljoprivredna površina, šumsko zemljište, stupanj zaposlenosti i nezaposlenosti, plaće, broj umirovljenika, nivo obrazovanja stanovništva, zdravstvo. Prema ovom dokumentu, općina G. Vakuf - Uskoplje nalazi se među 26 nedovoljno razvijenih općina. Pored naše općine nedovoljno razvijene su i sljedeće općine: Živinice, Kladanj, Donji Vakuf, Sanski Most, Tomislavgrad, Odžak, Novi Travnik, Jajce, Stolac, Gradačac, Drvar, Maglaj, Bugojno, Velika Kladuša, Domaljevac-Šamac, Ključ, Srebrenik, Bosanska Krupa, Doboj-Istok, Žepče, Busovača, Prozor, Trnovo, Cazin, Pale. Radi se o općinama koje imaju indeks razvijenosti ispod 75 posto prosjeka Federacije BiH. Također, u FBiH ima devet izrazito nerazvijenih općina koje imaju indeks razvijenosti ispod 50 posto prosjeka Federacije BiH: Foča, Ilijaš, Bužim, Ravno, Čelić, Kalesija, Teočak, Sapna i Dobretići... |
Poginuo deminer
Nesreća se dogodila jutros u 9.15 sati...Dvadesetdevetogodišnji deminer iz Zenice Danir Delić je poginuo, a njegov kolega 29-godišnji Senad Omerdić iz Viteza teško je povrijeđen tokom deminiranja na lokalitetu Polje, na području općine Gornji Vakuf - Uskoplje. Omerdić je nakon ukazane liječničke pomoći zadržan na kirurškom odjelu bolnice u Bugojnu, i nije u životnoj opasnosti, potvrdio je Srni dežurni kirurg Eniz Rujanac. "Riječ je o teškim povredama, eksplozivnim ranama po cijelome tijelu, s dodatnom traumom preloma potkoljenice. Pacijent se dobro osjeća i izvan je životne opasnosti", objasnio je Rujanac. Delić i Omerdić su demineri tima UKB Balkan S iz Zenice i već dulje vrijeme su radili na lokaliletu Ploče u Gornjem Vakufu. Nesreća se dogodila jutros u 9.15 sati u naselju Polje, gdje su demineri radili na raščišćavanju mina zaostalih iz prošlog rata.(ftv) |
"Ultimatum HVO-a ne postoji, postoji dogovor Tuđman - Izetbegović..."
Na suđenju u Haagu Slobodan Praljak u nastavku svjedočenja tvrdi da HVO nije postavio nikakav "ultimatum" Armiji BiH 15. siječnja 1993. godine da se pretpočini ili povuče iz tri provincije u Herceg Bosni, pošto su se "o svemu tome" dan ranije u Zagrebu dogovorili Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, koji se, "u međuvremenu predomislio", pa nije vidio "ništa sporno u tome da zapovjedi u Gornji Vakuf dolaze iz Sarajeva"Generala Slobodana Praljka i ostalu petoricu bivših čelnika bosanskih Hrvata optužnica tereti da je HVO (Hrvatsko vijeće obrane) početkom 1993. godine napadom na položaje Armije BiH nasilno pokušao provesti Vance-Owenov mirovni plan. Hrvati su, po tužitelju, pogrešno protumačili da u provincijama koje su se nalazile u sastavu Herceg Bosne vlast treba pripasti isključivo Hrvatima, te su 15. siječnja 1993. godine uputili ultimatum Armiji BiH da se pretpočini ili napusti provincije pod njihovom kontrolom. "Nije bilo nikakvog ultimatuma", tvrdi general Praljak. Prema njegovim riječima, tekst odluka koje su 15. siječnja 1993. godine potpisali tadašnji lideri bosanskih Hrvata Jadranko Prlić, Bruno Stojić i Milivoj Petković, a na koje se poziva tužitelj, je dan ranije usaglašen u Zagrebu između Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića. Sastanku održanom u hotelu "Esplanada" su prisustvovali i Gojko Šušak i Mate Boban, kao i međunarodni posrednici Vance i Owen.Praljak tvrdi da je 15. siječnja ujutro otišao u Mostar gdje je tekst sporazuma predao Prliću, Stojiću i Petkoviću koji su ga objelodanili. Jedina "moguća" pogreška, po Praljku, bi mogla biti što je to učinjeno u Mostaru iako je u Zagrebu dogovoreno da će taj sporazum prvi objaviti tadašnji ministar odbrane RBiH Božo Rajić, u Sarajevu. "U HVO je vladala beskrajna želja da se sukobi prekinu i otuda žurba", objasnio je optuženi i dodao da je moguće da je on "zaboravio" da Prliću, Stojiću i Petkoviću kaže da sačekaju da to Rajić prvi objavi.Praljak tvrdi da je Rajić objavio sporazum dan kasnije, ali da je Izetbegović 20. siječnja naredio da se on poništi pošto se "u međuvremenu predomislio". Taj Izetbegovićev postupak, po Praljku, pokazuje da je njime "neko drugi upravljao". Praljak vjeruje da je glavni krivac za storniranje sporazuma bio Haris Silajdžić koji je "izvršio pritisak" na Izetbegovića uz pomoć generala Armije BiH. Praljak je, pored dokumenata koje su potpisali Prlić, Stojić i Petković, a koje je tužitelj ranije uveo u dokaze, kao potvrdu ove teze priložio izjavu Antuna Vrdoljaka koji je, navodno, bio na sastanku kada je na Izetbegovića vršen pritisak da odustane od dogovora. U namjeri da pokaže da se Izetbegović počeo premišljati već dan nakon što je navodno pristao na sporazum Praljak je ukazao na dio zapisnika sa sastanka iz Zagreba od 15. siječnja 1993. godine. Tog dana, u popodnevnim satima, Šušak od Izetbegovića traži da potvrdi raniji dogovor da u mjestima koja kontroliraju Hrvati vlast pripadne HVO. Međutim, Izetbegović mu je odgovorio da on "ne vidi ništa sporno u tome da zapovijedi u Gornji Vakuf dolaze iz Sarajeva". Praljak je tu prekinuo čitanje, a suci su poručili da će pažljivo pročitati svih 55 strana tog zapisnika. |
Smrtno stradao biciklist
Iz današnjeg policijskog izvješća: Dana 20.05.2009.godine u 14.20 sati na lokalnom putu Gračanica-Zanesovići općina Bugojno dogodila se prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali: 1. Avdo Đekić iz G. Vakufa - Uskoplja s vozilom „Wolfsvagen-kombi“ registarskih oznaka 458-E-227, i 2. Vahid Jusufspahić iz Bugojna s biciklom, U prometnoj nezgodi od zadobijenih povreda smrtno je stradao biciklista Vahid Jusufspahić. Uviđaj su izvršili službenici Odjela kriminalističke policije Policijske uprave Bugojno. Dalja istraga je u toku. |
Boško Rezo treći u Prijedoru
Motocross utrka Prijedor 2009.U organizaciji sportskog Auto-Moto Saveza Bosne i Hercegovine, u nedjelju 17. svibnja u Prijedoru je održana motocross utrka «Prijedor 2009.-1». Evo i rezultata u klasi Mx-3 i to ukupni rezultati: 1. 11 Dario Čerkez, MK ''VITEZ'' iz Viteza KTM 450 20+20 40 2. 4 Igor Knežević, MC ''PRIJEDOR'' iz Prijedora SUZUKI 450 17+15 32 3. 9 Boško Rezo, MK ''JASTREBOVI'' Gornji Vakuf-Uskoplje, KTM 450 15+11 264. 37 Jadranko Stanar MC ''PRIJEDOR'' iz Prijedora HONDA 450 8+17 25 5. 20 Josip Blaž, MK ''VITEZ'' iz Viteza KTM 450 9+13 22 6. 19 Igor Vidović, MK ''VITEZ'' iz Viteza YAMAHAYZ 450 F 11+10 21 7. 24 Duško Ljuboja, MK ''PRIJEDOR'' iz Priejdora HONDA 450 13+7 20 8. 41 Bojan Šarić MK ''VITEZ''VITEZ YAMAHA 450 10+8 18 9. 2 Senad Halilović MK ''UNA''B. KRUPA HONDA 450 3+9 12 10. 44 Dražen Simikić MC ''PRIJEDOR''PRIJEDOR YAMAHA 250 7+5 12 11. 7 Mensur Hozić EMK ''GAS''G.VAKUF/USKOPLJE KTM 525 5+6 11 12. 6 Edin Hozić EMK ''GAS''G.VAKUF/USKOPLJE YAMAHA 400 6+4 1013. 33 Josip Bakaj MC ''PRIJEDOR''PRIJEDOR SUZUKI 250 4+0 4 14. 46 Danijel Knežević MK ''PRIJEDOR''PRIJEDOR HONDA 250 0+3 3 Podsjetimo, Moto Cross utrka, koja se već šestu godinu za redom održava u Vitezu,, održana je u nedjelju, 10. svibnja pred oko tisuću posjetitelja. Na dobro poznatoj stazi, koja je smještena na brdu Banovac, imali smo priliku vidjeti vozače motocrossa iz Viteza i cijele BiH kako spretno pokazuju svoje vještine i umijeće u dva navrata. Stručni žiri im je, sukladno tomu, podijelio i bodove. Organizator ovogodišnjeg natjecanja, koje je priznato na razini države te ispunjava sve kriterije ovakvog jednog natjecanja bio je Moto Cross klub iz Viteza. Pobjednik u klasi MX2 je Darko Barešić iz AMK Kreševo, drugo mjesto zauzeo je Dragan Kujundžić iz istog kluba, dok treće mjesto zauzeo Dario Rezo iz MK Jastrebovi. Rezultati u klasi MX3 su sljedeći: prvi je Dario Čerkez iz MK Vitez, drugi je bio Igor Knežević iz MC Prijedor,a treći Jadranko Stanar iz MC Prijedora. Poredak klubova: na prvom mjestu je MC Prijedor s osvojenih 90 bodova, drugi na tablici je MK Vitez s 84 boda, a treći AMK Kreševo s 82 boda... Prijedoru. |
Nezgoda na Makljenu
Iz današnjeg policijskog izvješća:Dana 15.05.2009. godine, u 19,50 sati, na magistralnom putu Gornji Vakuf - Uskoplje – Prozor - Rama na prevoju Makljen općina Gornji Vakuf - Uskoplje dogodila se prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali: 1. Beljo Zvonimir iz Prozora - Rame koji je upravljao vozilom marke „Golf III“ registarskih oznaka ZG 2298 DS, vasništvo Malekin Mirele državljanka R Hrvatske, i 2. Šušak Selim iz Prozora - Rame koji je upravljao vozilom marke „Mercedes 240“ registarskih oznaka 080-T-429, U saobračajnoj nezgodi teže tjelesne ozljede su zadobili vozači Beljo Zvonimir i Šušak Selim koji su prevezeni u bolnicu u Mostaru, dok su putnici u vozilima zadobili lakše tjelesne ozljede. Uviđaj su izvršili policijski službenici Odjeljenja kriminalistička policije Policijske uprave Bugojno gdje je promet u potpunosti bio obustavljen od 20.00 do 22.30 sati. |
Županijske stipendije
Pozitivno riješen 81 zahtjev iz naše općine...Napokon je Županijska uprava za pitanje branitelja i invalida domovinskog rata Županije Središnja Bosna riješila pitanje ovogodišnjih stipendija. Iz općine Gornji Vakuf - Uskoplje pristiglo je ukupno 109 zahtjeva a pozitivno je rješen 81 zahtjev. Sada se očekuje da će i Općinsko povjerenstvo, već sutra, 18. svibnja, objaviti popis korisnika stipendija koje se dodjeljuju iz općinskog proračuna. U nastavku je popis dobitnika županijskih stipendija. LISTA PRIORITETA ZA DODJELU STIPENDIJE DJECI PRIPADNIKA BRANILAČKE POPULACIJE ZA AKADEMSKU 2008/2009 |
Franjevci u Uskoplju
Dogodilo se na današnji danPrema jednoj nepouzdanoj povelji iz sredine 17. st. franjevci se na području Uskoplja prvi put spominju upravo na današnji dan, 15. svibnja 1406. godine. Tada je u njihovom samostanu u Veseloj Straži tobože održan kapitul Bosanske franjevačke vikarije kojom prilikom je za vikara izabran prvi Hrvat na ovoj službi , fra Marin Splićanin. Prilikom održavanja ovog navodnog kapitula franjevcima u Veseloj Straži bio je svratio i kralj Ostoja s pratnjom. Tom prilikom je tobože pred novoizabranim vikarom i drugim franjevcima potvrdio Brajanu Ohmućeviću Grguriću i njegovim sinovima baštinska prava. |
Uspješna 1. humanitarna večer
Prema riječima Josipa Krajine prikupljeni novac već je, u nazočnosti svećenika, predan navedenim osobama...Dana 18.04.2009 održana je 1. Humanitarna večer Uskopaljsko- bugojanske doline. Zahvaljujući velikom odazivu naših iseljenika koji žive u Beču i ostalim austrijskim gradovima skupila se suma od € 19.000,- koja će se raspodjeliti između: Biljana Šain € 13.000,- Dragana Gunjača € 2.000,- Bozana Žulj € 2.000,- Ivana Kajić € 1.000,- Ana Bojanić € 1.000,- Organizatori zahvaljuju jos jednom svim donatorima i onima koji su se odazvali, i kupnjom ulaznice darovali svoj prihod. Posebna zahvala svim umjetničkim klubovima, folkloru, glazbenom sastavu, konobarima koji su nastupali i radili cijelu noć bez naknade. Organizatori Humanitarne večeri |
Izaslanstvo HDZ 1990 u Uskoplju
Razgovaralo se o mogućem ujedinjenju s HDZ BiHIzaslanstvo HDZ 1990 predvođeno predsjednikom dr. Božom Ljubićem posjetilo je u petak, 8.svibnja, Središnju Bosnu. U Uskoplju je održan sastanak s članovima Općinskog odbora o stanju u ovom gradu, stranačkim pitanjima kao i o prijedlogu Predsjedništva HDZ 1990 koji je poslan HDZ BiH o mogućim pregovorima o ujedinjenju ove dvije političke stranke. U Novom Travniku izaslanstvo je razgovaralo s članovima Općinskog odbora, nakon čega je u Travniku održan sastanak užeg dijela Predsjedništva. Razmatrana je trenutna situacija koja se odnosi na zaključake Predsjedništva s posljednje sjednice o prijedlogu za pregovore s HDZ BiH o mogućem ujedinjenju. Konstatirano je da odgovor još nije stigao i da se očekuje od Predsjedništva HDZ BiH institucionalno očitovanje o tom prijedlogu. HDZ 1990 i dalje u dobroj vjeri pristupa ovom procesu. Još jednom je naglašeno da proces ujedinjenja jest politički i institucionalni proces na jasnim i javnim načelima, a ne nikakvo pripajanje, 'utapanje', pojedinačni prelasci i sl. kako se to može pročitati u nekim medijskim izjavama dužnosnika HDZ BiH. Brojni medijski napisi ocjenjeni su kao špekulacije i članstvo će, kao i do sada, biti informirano o ovom kao i svim drugim pitanjima unutarstranačkim kanalima. Predsjednik HDZ 1990 dr. Božo Ljubić obavijestio je Predsjedništvo da je donio odluku o podnošenju ostavke na mjesto ministra prometa i komunikacija u Vijeću ministara BiH. Istodobno je predložio da se na tu funkciju u Vijeću ministara imenuje mr. Rudo Vidović, dopredsjednik HDZ 1990 i sadašnji zastupnik u Domu naroda Parlamenta BiH. Članovi Predsjedništva su jednoglasno podržali ove prijedloge. Izaslanstvo HDZ 1990 sudjelovalo je na proširenom sastanku Županijskog odbora HDZ Središnja Bosna. Razmatrana su aktualna pitanja u Srednjobosanskoj županiji, a posebno zaključci Predsjedništva HDZ 1990 o prijedlogu koji je poslan HDZ BiH za pregovore o mogućem ujedinjenju. U raspravi je dana puna potpora zaključcima Predsjedništva. U izaslanstvu HDZ 1990 bili su još zamjenik predsjednika Martin Raguž, dopredsjednici Damir Ljubić i Rudo Vidović i glavni tajnik Josip Merdžo, navodi se u priopćenju iz ove stranke. |
Stipendije HKD Napredak Uskoplje
Tako se to radi!Podružnica HKD Napredak Uskoplje od svoje obnoviteljske Skupštine, već davne 1990. godine, trudi se da, uglavnom kroz rad sekcije folklora, sačuva naše običaje, našu nošnju, našu izvornu narodnu pjesmu. "Uskopaljske jeseni" koje je ova Podružnica organizirala već 12 puta postale su značajan kulturni događaj za Županiju Središnja Bosna, te je kao takva manifestacija uvrštena i u proračun Županije. Sudjeluju i na značajnim kulturnim priredbama širom Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Zapaženi su nastupio ove Podružnice na Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima, u Gašincima, na proslavi 100 godina HKD Napretka u Sarajevu, na otvaranju hrvatskog radija Gornje Austrije, na proslavi Svetog Vlaha u Dubrovniku. Pored folklorne sekcije Podružnica pokušava osposobiti knjižnicu, Internet centar, tamburaški orkestar, dramsku sekciju. Društvo trenutno broji 120 članova od kojih je 70 mladih. No, zadnja gesta Podružnice HKD Napretka Uskoplje zasjenila je sve nabrojano. Naime, Podružnica je, od svojih skromnih sredstava, odlučila dodijeliti dvije stipendije. Tko se u Uskoplju još ne sjeća velike tragedije obitelji Kolak i Budimir. Svima su u sjećanju tragično preminuli Zdravko i Dragica Kolak te Vjeko i Ninđa Budimir. Podružnica HKD Napretka Uskoplje je za dvije djevojke iz ovih obitelji, i svojim aktivnim članicama, Mariji Kolak i Magdaleni Budimir, dodijelila stipendije i tako svima pokazali da napretkovci imaju veliko srce. Kako sami članovi Podružnice ističu ovo im je najznačajnija odluka ove godine i njome se ponose svi članovi više nego bilo kojim nastupom. |
JUBILARNA ZLATNA HARFA U USKOPLJU
Zlatna harfa ove godine slavi 25 godina postojanjaU subotu, 2. svibnja u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Uskoplju, održana je jubilarna Zlatna harfa koja ove godine slavi 25 godina postojanja. Susretu se odazvalo 9 dječjih zborova s preko 350 «malih» pjevača sa svojim voditeljem iz ovih župa: Banbrdo – Lepenica (g. Josipa Laco); Busovača (g. Jelena Šantić); Uskoplje (s. Renata Lizatović); Fojnica (s. Slavica Jovanović); Kreševo (s. Ruža Zadro); Bugojno (s. Krešimira Skopljaković); Skopaljska Gračanica (s. Angelika Bošnjak) i Kiseljak (s. Ana Marić). Susret je počeo sv. misom koju je predvodio župnik domaćin fra Krešimir Vukadin. Pod svetom misom su pjevali svi zborovi kojima je ravnala s. Renata Lizatović. Nakon svete mise svaki zbor je otpjevao po dvije pjesme: jednu iz košarice a drugu po vlastitom izboru. Duša i organizator ovakvih susreta bili su fra Mirko Majdandžić, gvardijan fojničkog samostana i s. Krešimira Skopljaković, zborovođa i orguljašica župe sv Ante - Bugojno. Tradicija je da se za tu zgodu pozovu glazbenici iz naših bogoslovija, koji su sudionicima Zlatne harfe uputili koju riječ ohrabrenja, priznanja, sugestije ali i pozitivne kritike. Članovi žirija su bili profesori liturgijske glazbe Vrhbosanske i Franjevačke teologije: vlč. Marko Stanušić i fra Anto Kovačić. Oni su najprije čestitali i zahvalili svim izvođačima i voditeljicama na njihovom sudjelovanju. Istakli su najprije ono lijepo i pozitivno potičući ih na još predaniji rad. «Uistinu, lijepo je bilo vidjeti razdragana dječja lica, a isto tako čuti anđeoske glasove koji se stopiše u jedan glas i razlijegaše lađama nedavno obnovljene župne crkve. Koliko li je samo ljubavi i rada uloženo za ovakav susret? Koliko sati vježbi je bilo potrebno da bi se i srca i glasovi stopili u jedno i vinuli u nebesa dobrom Ocu? Mladi su naša nada, oni su garancija da će naš narod, naša mjesna Crkva živjeti i da će i kad odrastu, kao članovi -velikih zborova svojim anđeoskim glasovima činiti naša liturgijska slavlja svečanijim i bogatijim», kazao je vlč. Stanušić komentirajući ovaj susret. (kta) |
Drugi kanonski pohod biskupa Dobretića
Dogodilo se na današnji danSvoj drugi kanonski pohod, baš kao i treći (vidi par postova niže) biskup Dobretić otpočeo je iz skopaljske župe i to upravo na današnji dan, 3. svibnja 1776. godine. U skopaljskoj župi zadržao se je do 8. svibnja. U to vrijeme skopaljski župnik bio je fra Petar Skalj, koji je zbog osmanlijskih zlostavljanja u kolovozu iste godine morao pobjeći u Slavoniju. Biskup je 3. svibnja slavio svetu misu na groblju na Paloču, gdje je krizmao 35 osoba. Slijedećeg dana ispitivao je tri u krivovjerju zastranile osobe, a 5. svibnja uputio se u Vilić Polje, gdje se potajno skupio katolički puk. Tamo je krizmao 88 osoba. Nakon toga zaputio se u Voljice gdje se nalazila župna kuća u kojoj je prenoćio. Narednog dana služio je svetu misu u Voljicu, gdje je krizmao 17 osoba i gdje je odriješio nekog Iliju Ivankovića, koji je bio prešao na pravoslavlje. 7. svibnja krizmao je još 3 osobe, ispitivao svećenike, pregledao crkvene knjige i druge župne stvari. Istoga je dana rješavao slučaj nekog Mihaela Marinovića i Marije Miačević. Dobretić bilježi i da je krajem ljeta 1776. godine počeo progon skopaljskih katolika i njihova župnika, koje su kajmekam Džafer-paša Čengić i Mustaj-paša Skopljak potvorili za pokrštavanje kćerke nekog skopaljskog spahije, koja je bila pobjegla s nekim Dalmatincem. Ovom prilikom bila su obješena četiri muškarca i jedna žena, a uskopaljski katolici morali su platiti i kaznu od 800 groša. Uz Osmanlije, katolike i njihove pastire tada je progonila i Srpska crkva. Biskup Dobretić zapisao je da su predstavnici Srpske crkve u progonima katolika "nadmašili i samog đavla"... (Škegro) |
< | svibanj, 2009 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |