uskoplje
31.01.2006., utorak
Ja cenzor!
 U posljednje vrijeme u Vašim komentarima se sve češće mogu pročitati pritužbe zbog brisanja komentara, te se za to okrivljuje - a tko drugi nego - autor uskoplje.blog.hr. S tim u svezi želim još jednom ponoviti da se komentari veoma rijetko brišu, a to se događa samo onda kada se njima vrijeđa druge ljude na vjerskoj, nacionalnoj, spolnoj i drugim osnovama, te one komentare u kojima njihovi autori iz sigurnosti anonimnosti blate, kleveću i uopće negativno govore o drugoj osobi pod punim imenom i prezimenom ili, pak, nadimkom po kojemu je rečena osoba svima poznata. Takvo pisanje moguće je jedino uz potpis pod komentar punim imenom i prezimenom (što u određenim slučajevima za sobom povlači i određenu provjeru), te, dakako, poštivanje najosnovnijih pravila lijepoga ponašanja. Dakle samo u ovim, grubo opisanim slučajevima, komentari će biti izbrisani, a nestanak komentara koji se desio jučer ne spada u te slučajeve, nego je za njih odgovorno uredništvo blog. hr, odnosno radovi koje već nekoliko dana, kako se to da zaključiti iz obavijesti blog.hr, traju na pojačanju servera, čiji se završetak očekuje u narednim danima. |
Utemeljena župa Skopaljska Gračanica
Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 31.siječnja 1911. godine vrhbosanski nadbiskup dr Josip Stadler dekretom br. 178. utemeljio je župu sv Jeronima sa sjedištem u Gračanici. Obuhvatila je katolike dvanaest sela: Gračanice, Kordića, Skrta, Okolišća, Zlavasti, Gornje Ričice, Donje Ričice, Tihomišlja, Duratbegova Dolca, Draževa Dolca, Lužana i Zanesovića. Župna crkva sagrađena je 1912. godine, a prvi župnik bio je Stjepan Pašalić koji je službovao do rujna 1914., kada ga je naslijedio Bugojanac Ivan Ribičić koji je bio gračaničkim župnikom punih 30 godina: od rujna 1914. do studenog 1944. godine. O župi Skopaljska Gračanica već je bilo riječi na ovom blogu, pa za više informacija kliknite ovdje... (1/2005.) Župa Skopaljska Gračanica u posljednjem je ratu bila pod okupacijom muslimanskih snaga. Za to vrijeme srušeni su ili oštećeni gotovo svi sakralni objekti, te katolička groblja na području župe. Na fotografiji detalj s groblja u Donjoj Ričici (bkbih). |
30.01.2006., ponedjeljak
Kardinal Puljić u uskopaljskim župama
U okviru ovogodišnjeg službenog pohoda župama kardinal Puljić obišao Bistricu, Uskoplje, Kandiju...Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić započeo je ovogodišnji službeni pohod župama, javlja danas Katolička tiskovna agencija (KTA).  Prigodom vizitacije pojedinoj župi kardinal Puljić redovito slavi Svetu misu s vjernicima u župnoj crkvi, pregleda župne knjige, stanje župe i crkve, te osobno razgovara sa župnikom, župnim vijećnicima i drugima. U njegovoj pratnji je redovito njegov tajnik vlč. Josip Tadić i kancelar dr. Zdenko Spajić. Dana 18. siječnja posjetio je župu Bistrica koja Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Župa broji 1081 katolika u 273 obitelji. Živost župe najbolje pokazuje činjenica da ima oko 40 ministranata. Župa je osnovana na Gospu Lurdsku točno prije 75 godina, tako da se ove godine u župi slavi jubilej, a izdana je i monografija župe pod nazivom Ruža na vjetru – u kojoj je opisana povijest župe. Zaštitnica je sveta Terezija od Djeteta Isusa koja je uvijek predstavljena s ružom u ruci. Župa je imala teških povijesnih trenutaka što označava trnje koje se nalazi na ruži. Unatoč teškim ratnim okolnostima župa je živa iako su vjernici tijekom rata morali izbjeći u obližnje Vilino Polje (ispravno: Vilić Polje). Nakon povrataka u Bistricu svjedoče svoju vjeru i daju dobar primjer kršćanskog života. Župnik je vlč. Vinko Trogrlić, a u župi djeluju dvije sestre Kćeri Božje ljubavi. Dana 19. siječnja kardinal Puljić je vizitirao župu Gornji Vakuf-Uskoplje koja ima tri filijale: Voljice, Dobrošin i Pidriš. U 1320 katoličkih obitelji živi 4920 vjernika. Župa je posvećena Uznesenju BDM, a u njoj pastoralno djeluju trojica svećenika: župnik fra Dominko Batinić, i župni vikari fra Mirko Bobaš i fra Zoran Jaković te tri sestre Kćeri milosrđa. Oko 60 ministranata redovito sudjeluje pod svetim misama nedjeljom, a oko stotinjak mladih su aktivni u župnim programima. Biblijska zajednica je isto tako brojna i aktivna, a svakog prvog petka redovito se organizira klanjanje Presvetom u župnoj crkvi. Sve tri filijale imaju zborove koji se trude uljepšati misna slavlja. Dana 20. siječnja 2006. kardinal Puljić je posjetio župu Kandija kod Bugojna koja broji 207 obitelji s ukupno 561 vjernikom. Od toga u dvadeset sedam kuća živi po jedna osoba. U župi je 53 djece od prvog do osmog razreda, 23 ministranta i 31 pjevač. Ovo je župa koja je stradala u domovinskom ratu i u kojoj je povratak vrlo slab. Vratilo se otprilike jedna trećina prijeratnih župljana. Selo Bojska je potpuno uništeno u ratu. U župi se redovno održavaju pobožnosti prvog petka i prve subote i prve nedjelje, a svakog dana od 17-19 sati vjernici se okupljaju na molitvu 'žive' krunice. Svakog tjedna je pojedina nakana, a prva je bila za obraćenje psovača. Samo 57 župljana ima stalni posao dok većina živi od mirovine ili radeći u Hrvatskoj nerijetko i bez zdravstvenog i socijalnog osiguranja. Kada je riječ o dolasku u crkvu, često su djeca aktivnija od svojih roditelja. (kta/j.t.) |
28.01.2006., subota
Lova do krova
Kratko podsjećanje Tijekom protekloga rata na području naše općine kao sredstvo plaćanja koristio se je razni novac i bonovi. Dok su Hrvati uz neprikosnovenu njemačku marku koristili uglavnom hrvatski dinar i, kasnije, kunu, kod Muslimana - Bošnjaka situacija je bila znatno složenija.   Pored već pobrojanih valuta, koristili su se raznorazni, uglavnom bezvrijedni "bh dinari", te razni bonovi. Iako su ova sredstva plaćanja bila potpuno bezvrijedna, političari su njihovo korištenje postavljali kao imperativ, pa je bilo slučajeva najgrubljih obračuna s onim vlasnicima ugostiteljskih i trgovačkih radnji koji nisu htjeli primati "bh dinar" ili bonove.  S druge strane, davati robu za ova sredstva plaćanja značilo je davati ju badava, a to opet naglo osiromašenje, pa je ovakvo uvođenje "monetarne samostalnosti" bilo samo drugo ime za pljačku i otimačinu.  Na ovim fotografijama vidite bonove koje je izdala "Opština Gornji Vakuf - Izvršni odbor" (?) odnosno njen "Sekretarijat za privredu, društvene djelatnosti i opštu upravu", koji su kod muslimansko-bošnjačkog stanovništva naše općine 1992. godine služili kao sredstvo plaćanja.  |
27.01.2006., petak
Poziv na izložbu
Slike Roberte Vilić u Galeriji Kaptol... U bogatom fundusu Galerije Kaptol iz Zagreba među radovima nekih od doista najznačajnijih imena hrvatskog slikarstva nalaze se i radovi uskopaljske slikarice Roberte Vilić. Ovi hladni siječanjski dani čine nam se kao stvoreni za posjetu Galeriji, a za to, ovaj put, ne morate ni napuštati toplinu svoga doma. Potreban je samo jedan klik mišem da biste uživali. |
26.01.2006., četvrtak
Zajedno za Podmilačje
Uskopaljska zajednica u RH organizira humanitarni koncert... Uskopaljska zajednica u Republici Hrvatskoj i Narodni radio organiziraju veliki koncert pod nazivom Z A J E D N O, koji će se održati 21. veljače u 20.00 sati u Velikoj dvorani Doma sportova.Na koncertu će nastupiti Marko Perković Thompson, Miroslav Škoro, Mate Bulić, Dražen Zečić, te sastav Baruni a sav prihod s koncerta namijenjen je za izgradnju Svetišta sv Ive u Podmilačju kod Jajca. Sve informacije o koncertu mogu se dobiti na brojevima telefona: 091/544-8565, 098/486-352. Karte će se od 1. veljače moći kupiti u Importanne centru (Podhodnik, Vlaška), Croatia recordsu u Bogovićevoj 3, Caffe baru Sportbilly (Dom sportova) i Caffe baru Roko, Jarunska 5. |
25.01.2006., srijeda
Ashdown u Uskoplju
Paddy Ashdown je u svojoj oproštajnoj turneji našao potrebnim posjetiti naš grad... Drugog dana svoje oproštajne turneje po Bosni i Hercegovini, visoki predstavnik Paddy Ashdown jučer prijepodne je boravio u Uskoplju. Ashdown se susreo s općinskim čelnicima, te predstavnicima oporbe, ali je, isto tako, obavio i neformalne razgovore sa građanima u kojima se interesirao o tome koliko su promjene uvedene u protekle tri i pol godine utjecale na njihove živote. Nakon Uskoplja, Ashdown je jučer u posljepodnevnim satima boravio u Banja Luci gdje se susreo sa zvaničnicima Republike Srpske. |
Kazna zbog nepokrivanja izbora u našoj općini
Kratka vijest... Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) kaznila je, između ostalih televizijskih kuća, i BHTV 1 i to zbog kršenja odredbi Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u izbornom periodu. BHTV1 naloženo je da plati novčanu kaznu u iznosu od 2.000 KM. U skladu sa profesionalnom obavezom, ali i prema Pravilniku o medijskom predstavljanju političkih subjekata, BHT 1 je bila dužna osigurati pokrivanje prijevremenih izbora za općinskog načelnika u općinama Gornji Vakuf/Uskoplje, Bijeljina i Grude, što nije učinila, kaže se u obrazloženju. |
24.01.2006., utorak
Pišite članak o Uskoplju
Članak o našoj općini na hrvatskoj wikipediji tek treba napisati... Pišući prije otprilike dva mjeseca o totalno neprofesionalnom i krajnje pristranom članku o našoj općini na Wikipediji na bošnjačkom jeziku, naveo sam i činjenicu da je članak na hrvatskoj wikipediji o našoj općini u začetku, te izrazio nadu da će on biti kvalitetniji, te da pri obradi teme neće upasti u zamku ostrašćenog, nacionalno-romantičarskog odnosa prema događajima iz bliže nam i dalje povijesti, kao što se to, na žalost, desilo s člankom na bošnjačkoj wikipediji. No, i danas, dva mjeseca kasnije, članak o našoj općini na hrvatskoj wikipediji nije se pomaknuo s mjesta. Još uvijek je tu samo kostur i par općenitih natuknica. Zato ovom prilikom pozivam sve vas da posjetite wikipediju i dopunite članak o našoj općini, kako bi on na što bolji način potencijalnog čitatelja upoznao s osnovnim informacijama o našoj općini. Krenite odmah odavde... |
23.01.2006., ponedjeljak
Rostovski kameni spavači
Baština... Kameni spavači svoju duboku kršćansku simboliku sjedinili su s izljevnom stijenom porfira, poniklom iz same zemljine utrobe u paklu geološke povijesti. Nema dublje i ustrajnije simbolike naših prostora. Kameni spavači su u blizini sela Rostova. Dolazi se iz pravca Uskoplja makadamskom cestom preko Pavlovice za Novi Travnik. U mjestu Rostovo skreće se desno prema selu Rostovo, oko 500 m. Može se doći i iz pravca Novog Travnika.  Još mnogo izvrsnih fotografija rostovskih kamenih spavača naći ćete ovdje.... |
22.01.2006., nedjelja
Uskoplje "terorisati!"
Poskok.info prenosi na svojim stranicama jedno "zanimljivo" viđenje ili bolje reći plan budućnosti BiH. Bez komentara:
 "....Do 2020 Hrvatsku naciju moramo totalno unistiti u BosniRadi se o 1) Zamjeni imovine za neke opcine 2) Utapanju Hrvatskih enklava Srednje Bosne i stvaranju Bosnjastva na tim prostorima Raditi na iseljavanju Hrvata u opcinama,gdje mogu da stvaraju probleme Bosnjacima Udruzenje sa Srbima i to Ponajprije Usora,Zepce i opcine koji imaju bilo kakav dodir sa Srbima Unistenju jezicne strukture u nekim opcinama i ukidanju Hrvatskih kola,plesova,manifestacija i svega sto nosi oznaku Hrvatskog Hrvati se lagano i danas iseljavaju iz Bosne,to se samo mora pospjesiti sto vise ....." Opširnije... |
21.01.2006., subota
Izborna skupština Uskopaljske zajednice
 Danas u 12.00 sati u restoranu Sesvetska dolina u Sesvetama, Bistrička bb, održava se izborna skupština Uskopaljske zajednice u Republici Hrvatskoj.Za skupštinu je predviđen opsežan dnevni red: 1. Otvaranje Skupštine (predsjednik Udruge), 2. Izbor zapisničara i ovjerovitelja zapisnika, 3. Pozdravna riječ gostiju, 4. Izvješće o radu Udruge od 19.02.2005. do 21.01.2006.g., 5. Izvješće Nadzornog odbora Udruge, 6. Usvajanje Izvješća o radu Udruge u 2005.g., 7. Priznanja za doprinos u radu Udruge, 8. Izmjene i dopune Statuta Udruge, 9. Razrješenje članova upravnih tijela Udruge, 10. Izbor Radnog predsjedništva, 11. Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Udruge, 12. Izbor članova Upravnog i Nadzornog odbora Udruge, 13. Usvajanje Plana i programa rada za 2006.g. Poslije Skupštine u istom prostoru održat će se prigodni domjenak, kaže se u pozivu kojega potpisuje predjednik Udruge dr Ilija Alvir. |
20.01.2006., petak
Pismo iz Kanade
Saša Mrsa traži prijatelje iz Uskoplja... Iz Kanade nam se javio Saša Mrsa (ili Mrša?) koji je slučajno posjetio naše stranice, na kojima je sa zanimanjem pročitao ono što je pisano o Ervinu i Kristini Fontana, te o pokojnom profesoru Zvonimiru, njihovu ocu. Saša napominje da su zajedno studirali i družili se, te se povremeno, dok sa obitelji nije otišao u Kanadu, i viđali u Šibeniku, Zagrebu i drugdje.Od 1997. godine ništa nije čuo o njima, pa moli da mu se pošalje Ervinova adresa ili e-mail kako bi ponovo uspostavili kontakt. Saša također pita za Nedžada Milanovića, koji je također studirao s njima, a napominje i to da je poznavao i Zlaticu (nadimak), koji je studirao arhitekturu ili, možda, građevinu, te “još mnogo svita” iz G. Vakufa – Uskoplja. Saša je rođen u Livnu, živio i radio u Šibeniku, studirao u Sarajevu i Zagrebu, a danas radi na “University of Waterloo, Davis Library as Library Associate”, Canada, a njegova adresa za kontakt je smrsa@library.uwaterloo.ca |
19.01.2006., četvrtak
Hrvati iz SAD-a i Kanade protiv entiteta
Za pravedan i funkcionalan ustavni poredak Ugledni Hrvati i Udruga Hrvata BiH u dijaspori (SAD i Kanada) uputili su javnosti svoju izjavu vezanu za pokušaj SAD-a da izmjenom Daytonskog sporazuma osigura opstanak Republike Srpske, a na štetu druga dva konstitutivna naroda u BiH, posebice na štetu hrvatskog naroda.U tom smislu pokrenuta je i peticija, HIC-portal, koji nam je i poslao obavijest o ovoj izjavi, postavio ju je na svoje stranice, pa ako se slažete s onim što su, između ostalih, potpisali Bernard M. Luketich, Steve Bubalo, dr Ante Čuvalo i drugi, onda kliknite ovdje i potpišite peticiju. |
18.01.2006., srijeda
Između Vlaha i Balija
"Tanka je linija što spaja i razdvaja..." Večernji list u svom jučerašnjem broju donosi tekst koji se bavi odnosima Hrvata i Bošnjaka – Muslimana, a u kojemu autor Robert Bubalo, između ostaloga, nastoji pobrojati sve ono “što najviše razdvaja i što najviše približava” ove “dojučerašnje saveznike, a danas smrtne neprijatelje”. Po mome skromnom mišljenju, riječ je o preambicioznom zadatku kojemu autor, očito je, ni po svom znanju, a ni po novinarskom nervu i pronicavosti, kao ni po želji da napiše išta više od (dobro plaćenog!) novinarskog teksta čiji je rok trajanja jedan dan, jednostavno nije dorastao. No, ako je ovaj članak i pisan da bi se čitao samo jedan dan, tema koju je novinar pred sebe, a i sve nas, postavio nipošto to nije. Čak štoviše, upravo naš grad i naša općina mi se čine pravim mjestom na kojemu je potrebno postaviti to pitanje: što je to što razdvaja i što je to što približava dva naroda u G. Vakufu - Uskoplju? Što je to što jedni drugima zamjeramo, a što je to što jedni drugima teško možemo uopće oprostiti? Koji su to događaji i koje osobe iz prošlosti, ali i sadašnjosti našega grada, koje možemo istaknuti kao primjere koji približavaju, odnosno kao primjere koji razdvajaju dva naroda…… Pitanja je doista mnogo! Nije li vrijeme da ih konačno iskreno i bez zadrške sebi postavimo? Za početak, učinimo to, ako nigdje drugdje, na ovom blogu! No, prije toga, iz Večernjakova teksta prenosim razmišljanje uskopaljskog književnika Josipa Mlakića o ovoj temi: Josip Mlakić, književnik iz Uskoplja, sredine u kojoj živi podjednak broj Hrvata i Bošnjaka, drži da se stvari ne mogu grubo postavljati i isticati koje to činjenice spajaju, a koje razdvajaju dva naroda. Ne bih problem postavljao na taj način jer stvari koje s jedne strane povezuju, s druge strane su destabilizirajući faktor. Sve ovisi o tome što nekome u datom trenutku treba, pogotovo politici. Primjer Ćatića ili Dizdara isključivo je korišten radi negiranja ili minoriziranja Bošnjaka kao nacije, znači u neknjiževne svrhe. A sumnjam da su oni, kojima su bila puna usta Dizdara i Ćatića, ikada pročitali ijednu njihovu pjesmu smatra Mlakić i nastavlja: Ključni faktor koji spaja, ali i razdvaja dva naroda, jest iskustvo višestoljetnog življenja na istim prostorima. Ali, i ovdje je sve svedeno na optiku kojom se na to gleda. Imate primjera idealiziranja toga suživota, ali i drastičnih zloporaba. Sve se u suštini svodi na nekakvo povijesno samoposluživanje iz kojega svatko uzima ono što mu u nekom trenutku zatreba. Isključivo po toj logici funkcionira aktualna politika i to je, čini mi se, srž problema kaže književnik iz Uskoplja. Mlakić tvrdi da ne postoje načela u politici koja bi podjednako vrijedila za miješane sredine poput Uskoplja, Stoca, Prozora, Bugojna, Vareša... Kako bi to objasnio on navodi sljedeći primjer. SDA se "žestoko" zalaže za multietničko školstvo u G. Vakufu - Uskoplju, a dvadesetak kilometara dalje, u Prozoru, osniva posebnu školu za bošnjačku djecu. Ima sličnih primjera i na drugoj strani. I tek kad se stvore slični mehanizmi, odnosno načela koja vrijede za sve, stvari bi mogle krenuti nabolje. A po tom pitanju sam pesimist jer je to stvar koja aktualnoj politici ipak izbija previše aduta iz ruku. Faktički, odnosi Bošnjaka i Hrvata nisu predmet rješavanja politike, nego naprotiv, oni su taoci te iste politike zaključuje Mlakić. |
Liječnici koji mjere lakovjernost
Da bi se izmjerio tlak ili šećer potrebno je skinuti sav nakit sa sebe....Policija izvještava o još jednoj prijevari koja se jučer dogodila u našem gradu:  Dana 17.01.2006. godine u 13,25 sati u PS Gornji Vakuf-Uskoplje obratila se Hakija G. /1937/, nastanjena u ul. Zlatnih Ljiljana u G. Vakufu-Uskoplju i prijavila da joj je NN osoba ušla u stan na prevaru, predstavljajući se kao ljekar i ukrala jednu zlatnu ogrlicu, jedan zlatni lančić, dva zlatna prstena, dvije zlatne menđuše i 170 KM. Uviđaj obavio dežurni istražitelj PS G. Vakuf-Uskoplje. Uz gornju vijest vezano je i upozorenje MUP-a građanima da ne nasjedaju na posjete takozvanih liječnika, koji dolaze na kućna vrata i nude liječničku pomoć. Do sada je, naime, zabilježeno nekoliko slučajeva na području Bugojna, Novog Travnika, Busovače i G. Vakufa - Uskoplja u kojima su uglavnom starije osobe prevarene tako što im je osoba koja se predstavlja kao liječnik na prevaru ukrala zlatni nakit ili novac. Sve posjete dobro provjerite i o sumnjivim osobama odmah obavijestite policiju, poručuju iz MUP-a. |
17.01.2006., utorak
Bez komunalne naknade
Odluka Općinskog vijeća... Građani G. Vakufa - Uskoplja odlukom Općinskog vijeća od početka ove godine oslobođeni su plaćanja komunalne naknade za stambeni i garažni prostor. Donošenje ovakve odluke, koja će biti na snazi do 2008. godine, obrazloženo je činjenicom da se većina stanovnika ove općine nalazi u nezavidnoj materijalnoj situaciji. Cijena komunalne naknade za gospodarske subjekte ostala je na istom nivou i iznosi maksimalno 500 KM mjesečno. |
Fra Ivan Bono Ravlić (1914. - 2006.)
U 92. godini preminuo je fra Bono Ravlić... «...Ivan Sabljo – Garić nekim svojim nepromišljenim činima teško se zamjerio partizanima i njihovim doušnicima, pa su ga tražili na sve strane, ali ga nisu mogli uhititi. U selu Privoru (između Uskoplja i Prozora), vjerojatno po nečijoj dojavi, namjere se na Ivana Sablju – Tomičića i zarobe ga. «Tebe i tražimo...!» - jednoglasno je povikala grupa partizana. Ivan se uzalud branio da nije ništa kriv, nikome nije učinio nikakva zla. Ništa nije koristilo. Tukli su ga i mrcvarili. (...) Prije nego je dotučen i izdahnuo, morao je sam sebi iskopati raku. Nakon šest mjeseci saznalo se da je Ivan Sabljo – Tomičić ubijen potpuno nevin. Seljak, musliman iz Privora, na čijoj njivi je bio ubijen i pokopan Ivan, iz poštovanja prema nevinoj žrtvi ogradio je grob. Kasnije je bio dozvoljen iskop zemnih ostataka i ukop u roditeljski grob u Ripcima. (...) Ivanova djeca i danas spominju kako je seljak, musliman, iz Privora na čijoj njivi je njihov otac Ivan bio ubijen i pokopan, uvjeren u njegovu nevinost, sirotoj djeci slao potrepštine za život, a posebno suhe kruške koje su upravo rasle na toj Ivanovom krvi natopljenoj njivi...» (iz knjige Svjetlo u tami; sjećanje na zatvorske dane od 1946-1949. Fra Ivana Bone Ravlića (foto: rama-Prozor.info)) |
16.01.2006., ponedjeljak
Racija u San Marinu
U današnjem policijskom izvješću donosi se informacija o raciji u San Marinu, na Trnovači: Dana 14.01.2006. godine u vremenu od 00,30 do 01,45 sati službenici PS Gornji Vakuf/Uskoplje, PU Bugojno i pripadnici EUFOR-a izvršili su raciju u ugostiteljskom objektu “San Marino” u mjestu Trnovača, opština Gornji Vakuf/Uskoplje vlasništvo J. P. /1965/ iz Vilić Polja, opština Gornji Vakuf/Uskoplje i tom prilikom pored objekta na parking prostoru pronađeno je: 4 komada vojnih iskaznica, službeni pečat PU Gornji Vakuf/Uskoplje, bjanko lične karte, bjanko oružani listovi HZ ”HB”, međunarodna punomoć na ime B. Frano, saobraćajna dozvola na ime Z. Tadija i 38 raznih bjanko svjedočanstava iz Republike Srpske i Federacije BiH. Za navedene prednete vlasniku objekta J. P. je izdata potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, a dalji rad po predmetu se nastavlja. |
15.01.2006., nedjelja
Privremeno onemogućeno komentiranje
Obavijest blog.hr... Privremeno je onemogućeno komentiranje anonimnim korisnicima, odnosno onima koji nemaju vlastiti blog. Komentiranje anonimnim korisnicima bit će ponovo omogućeno tijekom ponedjeljka ili, eventualno, utorka. |
14.01.2006., subota
RTV pretplata uz telefonski račun!
Umjesto televizije, država je odlučila promijeniti - gledatelje! Temeljem, koncem prošle godine, potpisanog Sporazumu između javnih emitera u BiH i tri telekom-operatora, a sukladno Zakonu o javnom RTV sustavu, od siječnja ove godine počinje teći petogodišnji Ugovor o naplati RTV pristojbe putem računa za telefon. Prema tom ugovoru od 1. siječnja BH Telecom, HT Mostar i Telekom Srpske, dužni su ulagati jednaki napor za naplatu RTV pristojbe kao i za svoje usluge. Činjenica da će se RTV pristojba plaćati uz račun za telefon izazvala je negodovanje dijela građana kao i udruženja koja se bave zaštitom prava potrošača, jer da je ta naplata u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti potrošača. Dosadašnja naplativost RTV pretplate u Federaciji BiH na području koje pokriva BH Telecom iznosila je oko 70 posto, dok je na području koje pokriva HT Mostar tek oko 20 posto. Hoće li nakon uvođenja novog sustava naplate ovaj postotak biti veći ili umjesto pretplatnika jednostavno treba mijenjati nešto kod televizije? Više... |
13.01.2006., petak
Mazarije jednog hohštaplera
Crtanje "kamenih svatova" u odjeći "a la turca" predstavlja drskost ravnu onoj koja bi se dogodila kada bi netko recimo u stripu o Ajvaz Dedi u rukama ovog u islamu svetog čovjeka nacrtao križ kojim raspolavlja stijenu na Ajvatovici. Dakako, nikome pametnom takvo što ne bi smjelo pasti na pamet...Krajem sada već pretprošlog, 19. stoljeća, u jednom tadašnjem (veliko)srpskom časopisu pojavila se "prava naučna" rasprava o Augustu Šenoi kao srpskom piscu. Nebuloze izrečene u tom članku bile su potkrijepljene i tobožnjim Šenoinim potpisom na - ćirilici! Taj potpis vjerno je imitirao onaj pravi Šenoin potpis koji je bio ispisan, za naše današnje pojmove, krasopisom i, dakako, latinicom. Ovo krivotvorenje potpisa poznatog književnika bio je tek jedan od mitova stvaranih od Garašanina sve do naših dana, od kojih su mnogi, na žalost, i dalje ostali živi, te, kao i svaka laž koja se uporno ponavlja, postali prihvaćeni čak i među onima protiv kojih su usmjereni. Neuspješni pokušaj "posrbljavanja" Augusta Šenoe samo je uvjetno neuspješan, budući da je on svojom apsurdnošću otvorio prostor i učinio prihvatljivim neke druge mitove iz istoga velikog arsenala, a tako se događa i sa svim drugim, tek naizgled glupim i apsurdnim pokušajima krivotvorenja, retuširanja i lažiranja povijesnih događaja i osoba. Kažem, događa, jer proizvodnja mitova intenzivna je i danas; ona, zapravo, na našem području nikada nije ni prestala. Jedan naizgled bezazlen primjer krivotvorenja (tobože iz neznanja ili zbog minornosti rubrike u kojoj je objavljena) upao mi je prije otprilike mjesec dana u oči u dnevnom listu Avaz. Ovaj, naime, dnevni list u rubrici Znamenja Bosne i Hercegovine 8. prosinca prošle godine objavio u obliku stripa i predaju o kamenim svatovima kod Susida iz pera stanovitog A. Muminovića. Da ne bi bilo zabune, strip i posebno tekst, prenosim u cijelosti (s www.mojebugojno.ba): Kameni Svatovi U Gracanici, kod Bugojna, na jednoj sumovitoj padini stijene neobicnih oblika mjestani su nazvali kameni svatovi. Prica se da su tu nekada davno, objesno svatovi jasuci preko gracanicke rijeke pregazili staricu koja je prala rublje. Povrijedjena starica ih je PROKLELA i oni su se skamenili i pretvorili u stijene. Autor: A.Muminovic. Avaz - 08/12/2005 Predaja o kamenim svatovima, kao uostalom i druge predaje (o Marti i Margariti, kraljici i volujskim kožama i dr.) usko je vezana za Susid, utvrdu iz predosmanskog doba, iz doba, dakle u kojemu u Uskoplju svatovi nisu mogli biti obučeni u fesove i ostalu odjeću "a la turca", niti "starica" lice skrivati u široki rubac, a tijelo u dimije, a upravo tako, kako se vidi, Muminović je "obukao" svatove koji gaze ne Gračaničku rijeku, nego riječicu Buntu. Ovakav Muminovićev postupak nekome se može učiniti minornim i beznačajnim, no, on u biti predstavlja drskost ravnu onoj koja bi se dogodila kada bi netko recimo u stripu o Ajvaz Dedi u rukama ovog u islamu svetog čovjeka nacrtao križ kojim raspolavlja stijenu na Ajvatovici. Dakako, nikome pametnom takvo što ne bi smjelo pasti na pamet, budući da je i Ajvaz Dedo, baš kao i Kameni svatovi o kojima je ovdje riječ, "znamenje BiH". Znamenje one BiH u kojoj ima i mora imati mjesta za sve naše različitosti, znamenje one BiH koja ovakve pojave poput Muminovićeva stripa mora tretirati kao krastavu izraslinu na svome tijelu, pa je, kao takvu, u korijenu izrezati i odstraniti. Predaja o kamenim svatovima kod Susida prenosi se u Uskoplju s koljena na koljeno, među brojnim inačicama postoje tek male, rekli bismo, zanemarive razlike, a za naše potrebe, ovdje prenosim ovu predaju onako kako ju je studentici Bjondi Visković ispričala Zrinka Gvozden, a uvrštena je u knjigu Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine koju je priredio M. Dragić, objavljenu u nizu Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga Matice hrvatske: KAMENI SVATOVI Jednog lijepog jutra listopada tisuću i neke skupiše se svatovi naočitog ženika Ante Bandulavića ispred bijele kule Susida i krenuše po lijepu Janju Grgurevićevu, krasoticu još ljepšeg grada Vesele Straže. Konji bijesni, svati veseli, kod Čoban-kamena pregaziše rijeku Buntu. Mnogi svati Buntu mute, Buntu mute, a nesreću ni ne slute. Na Bunti je rublje prala, cura stara, oholica Mara. Mutnu vodu Mara gleda, a svate klete i proklinje: Dabogda vam puti bili pusti pratio vas vrag i mrak gusti Kud hodili, staze ne vidili u kamen se ladni pretvorili Kamenom se okamenili Tko meni vodu zamuti prokleti im bili puti Ljuto kune Mara, cura stara Žuboreći Bunta odgovara: Muč, ne kuni Mare oholice Zar ti, nije, Mare žao dice. I prošli su svatovi po lijepu Janju ništa ne sluteći. Veselo se svati kući vraćali s krasoticom mladom i stasitim ženikom. Kad su došli na Susid stanu i prvi jahači se spustaše prema Bunti, nebo se zamrači i iznenada zapuha jak sjeverac Kalinjanin. Zavlada tama, a iz tame je samo dopirao otegnut plač i jecaj koji je ledio krv u žilama. Kad se tama razišla, jeziv prizor iskrsnuo je pred očima. Kolona okamenjena, zaustavljeni bijesni konji s tužnim svatovima. U blistavom sjaju popodnevnog sunca treperila je kletva stare cure, au blistavo plavo nebo dizao se plač, očaj koji je stezao srca okupljenih stanovnika Susida koji su čekali svatove. Od njihovih suza Bunta je nabujala, a stara cura Mara, kada je uvidjela koliko je zla učinila svojom kletvom, bacila se u mutnu Buntu i nestala u njoj. Njezino tijelo nikada nije pronađeno. Predaja kaže da se nakon događaja s kamenim svatovima, te sa sve češćim turskim upadima, počeo raspadati i grad Susid. Stanovnici su bježali iz grada i raseljavali se ("na sjever!") prepričavajući priču o nesreći. Postoje čak i mišljenja da su nekadašnji Susidgrađani stigli pod obronke Medvednice gdje su napravili svoj novi Susedgrad. A možda je onda i predaju o kamenim svatovima iz usta njihovih potomaka čuo i August Šenoa, onaj književnik s početka naše priče, pa ju zapisao u svojim knjigama. Uostalom, nisu li i njegov život pokušali krivotvoriti? |
12.01.2006., četvrtak
U pripremi nova Mlakićeva knjiga
Kratka vijest - najava Prije nekoliko dana zagrebački Večernji list objavio je članak o književnoj 2006. godini u kojemu su pobrojani aduti hrvatskih nakladnika, odnosno najavljena nova izdanja koja će u ovoj godini stići na police knjižara.Među novim knjigama, koje zagrebačka izdavačka kuća VBZ planira objaviti u 2006. godini, nalazi se i nova knjiga uskopaljskog književnika Josipa Mlakića. U tekstu se ništa pobliže ne govori o novom Mlakićevu uratku, niti se čak spominje naslov knjige, ali, budući da su prethodne Mlakićeve knjige objavljene kod istog izdavača (Živi i mrtvi i Ponoćno sivo) doživjele izniman uspjeh, uopće ne sumnjamo da će isto proći i ova, tek najavljena, knjiga. |
11.01.2006., srijeda
Svjedoci iz Uskoplja u projektu američkog Muzeja holokausta
Uskopljanin Mario Juričević radi kao istraživač u projektu Muzeja holokausta... United States holocaust Memorial Museum, odnosno njihov odsjek za usmenu povijest od 1996. godine radi na jedinstvenom dokumentarnom projektu, koji sakuplja svjedočenja ne-židovskih svjedoka: žrtava, spasitelja, suradnika i zločinaca fašističkih okrutnosti u Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Moldaviji, Latviji, Estonji i Češkoj, a sada se ispituje i mogućnost pokretanja projekata u drugim europskim zemljama. Ovaj projekt pokrenut je i u Republici Hrvatskoj i Srbiji, a odnedavno i u BiH. U okviru njega, kao povijesni istraživač radi Mario Juričević, Uskopljanin koji studira u Leipzigu, a upravo on bi, vrlo vjerojatno, mogao postati i lokalni koordinator za BiH. U tom smislu, u dopisu kojeg nam je poslao, Mario traži i "povijesničare, novinare i ostale znanstvenike koji su zainteresirani za rad na tom projektu" potom "očevidce zločina, npr. nad Židovima, a i Hrvatima i ostalima (npr. bleiburski put) (iako u dokumentima USHMM-a izričito stoji da ih interesiraju "žrtve (...) i zločinci fašističkih okrutnosti - op. moja)". Mario se trenutno nalazi u Uskoplju gdje će mjesec dana intenzivno raditi na ovom projektu. Kako piše, pronašao je vec 12 svjedoka iz Uskoplja, a nekoliko ljudi se je već odazvalo na upućeni im poziv za suradnju. Među njima su, između ostalih, i Ivan Lovrenović, Stjepan (Stojan?) Miloš, Ivan Kraljević, Fra. Mirko Bobaš, Jakob Finci, Mirsad Tokač, Igor Rainer, Husnija Kamberović, Jakov Danon, Jakob Montiljo, Erna Cipra, Marina Rajner, Sorel Blagojević. Ukoliko postoji još netko tko je zainteresiran za rad na ovom projektu ili, pak, poznaje neke svjedoke zločina u drugom svjetskom ratu neka se javi na adresu uscople@gmx.de (Mario Juričević). Mario je poslao i jedan zanimljiv dokument kojeg prenosim u cijelosti, budući da je iz njega razvidno o kakvom projektu je riječ: United States holocaust Memorial Museum Usmeni povijestni projekat - intervjuji Od 1996. godine USHMM odsjek za usmenu povijest poceo je raditi na jedinstvenom dokumentarnom projektu, koji sakuplja svjedocanstva ne-jevrejskih svjedoka: zrtava, spasilaca, suradnika i zlocinaca fasistickih okrutnosti u Francuskoj, Njemackoj, Nizozemskoj, Litvi, Poljskoj, Rumunskoj, Moldovi, Latvi, Estonji i Ceskoj. Koliko je nama poznato ne postoje ni jedni drugi, slicni pokusi koji bi imali u cilju pravljenje intervjuja sa tim stanovnistvem.  Ti intervjuji sluze ne samo kao potvrda toga sto su svjedoci prozivjeli, ispricali i cega se sjecaju, nego nam i umogucavaju bolje upoznati razmjere ostalih zlocina o kojim svjedoci ne mogu pricati.Sada ispitujemo mogucnost pokretanja projekta u drugim europskim zemljama. Zanima nas ispitivanje i intervjuiranje ljudi iz razlicitih drustvenih slojeva. Prije svega zanima nas dokumentacija dogadjaja Holocausta kroz svjedocanstva ocevidaca. To obuhvata, na primjer, progonjenje Jevreja i Roma kao rasnih protivnika Njemaca, progonjenje politickih protivnika (npr. komunista, socijalnih demokrata) i vjerskih protivnika ( npr. Jehovih Svjedoka), kao i progonjenje psihicki i fizicki nesposobnih. Moguce kategorije intervjuiranih su prije svega prezivjeli iz progona, ocevidci vrijedjanja, ponizenja, pljacke, mucenja, kradje, ubojstava, i deportacije (npr. ljudi koji su vidjeli sto se desilo sa Jevrejima, ili koji su zivjeli u gradovima pored logora, ili mjesta egzekucije ili smrtne kazne); suradnici koji su pomagali krivcima (zlocincima) u njihovim okrutnostima i zlocinima (npr. denuncjoneri, strojovodje u logore, lokalna policija koja je skupljala i nadgledala zatvorenike); i zlocinci (npr. SS, Gestapo, Einsatzgruppen, tajna policija) koji su ubjali Jevreje i/ili ostale zrtve,; i svi koji su davali podrsku zlocincima (npr. sluzbenici, uredski radnici, tajnice).  Sluzbenici predstavljaju najvazniju grupu za ispitivanje. Medjutim, puno njih mogu biti prestari ili su mrtvi. Ali i ostali, koji nisu bili sluzbenici, ali su dovoljno stari da pamte rat. Oni su dragocijeni jer mogu svjedociti o tome sto su „obicni” ljudi vidjeli i sto su radili. Zelimo ispitati ljude koji mogu pricati o svojoj osobnoj vezi sa sudbinom Jevreja, ili kao svejdoci ubijanja. Vazno je naci ljude koji su bili upleteni u spiralu ubojstava, mucenja i deportacija, ili ove koji su imali priliku gledati te dogadjaje. To mugu biti takodjer ljudi koji su bili odgovorni za politicke zatvorenike, Romove, homoseksualce, i ostale koji su bili progonjeni, Jevreji ili ne-Jevreji. |
10.01.2006., utorak
Svim islamskim vjernicima koji posjećuju ovaj blog srdačno čestitam veliki islamski blagdan Kurban-bajram (Hadži-bajram)!Neka ovi dani hodočašća i molitve, vjerničkoga i obiteljskoga zajedništva u solidarnosti s potrebitima budu islamskim vjernicima nadahnuće da i dalje budu plodonosno zauzeti u izgradnji društvenoga mira, dijaloga i napretka, solidarnosti i međuvjerskog razumijevanja. BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN! "...Ibrahim a.s je tako sretno živio sve do trenutka kad mu je On zapovjedio da žrtvuje svojeg sina Ismaila a.s. Ibrahim ga je krenuo poslušati, ali kada je Bog vidio da je Ibrahim a.s spreman svog prvorođenca Ismaila a.s ubiti radi samo zapovijedi koju je On naredio, kao veliko iskušenje, zaustavio je egzekuciju i umjesto Ismaila a.s postavio je ovna kao žrtvu. Od toga dana, pa sve do sad muslimani (oni koji su predani Božjoj volji) izvršavaju zapovjed žrtvovanja kurbana..." |
09.01.2006., ponedjeljak
Poticaji za zapošljavanje
Poticaji za zapošljavanje školovanih, invalida, te starijih osoba... U 2006. godini za programe poticaja zapošljavanja na području Županije središnja Bosna planira se utrošiti iznos od 2.440.000 KM. Kako je priopćeno iz županijskog Zavoda za zapošljavanje, posebno će se poticati zapošljavanje osoba s višom i visokom stručnom spremom, potom invalida, te osoba starijih od 45 godina, od kojih mnogi na posao čekaju deset i više godina. Iako predviđena sredstva u iznosu od 2.440.000 KM, s obzirom na potrebe i nisu tako velika, nadamo se da će i poslodavci s područja Uskoplja znati iskoristiti ponuđeno, te uzeti dio kolača koji im se kroz ove programe pruža. |
08.01.2006., nedjelja
U tami svjetlost
Novi roman Stjepana Džalte... Najstariji uskopaljski književnik Stjepan Džalto (1931.) unatoč poodmakloj dobi i lošem zdravstvenom stanju i dalje marljivo piše i objavljuje svoja djela. Tako je iz tiska upravo (prema katalogu Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, ova knjiga kao godinu izdanja čak nosi 2006.) izišao njegov novi roman U tami svjetlost, objavljen u Zagrebu u izdanju Naklade K. Krešimir.Prema rijetkim najavama iz tiska koje su prethodile izlasku ove knjige, moglo bi se zaključiti da je riječ o romanu koji tematizira sljepoću kao bolest, pa se zbog toga može označiti knjigom sa snažnim autobiografskim elementima. |
07.01.2006., subota
Šakovnica
Za sada jedini uskopaljski stand up komičar nastupa na kutinskoj televiziji... Pojam stand up komičara sve donedavno bio je rezerviran za uglavnom strane, već prokušane i dokazane majstore smijeha, poput Seinfelda i dr., a od nedavno, i u Hrvatskoj, osobito Zagrebu, učestali su pokušaji da se inauguriraju i domaće zvijezde u tom zahtjevnom žanru. Organiziraju se veoma česte večeri na kojima su, uz brojne početnike, zapaženi nastupi Željka Pervana, Arijane Čuline, Zlatana Zuhrića i dr. koji, stojeći pred publikom u nekom kazalištu ili caffe baru, na humorističan, bodljikav način prepričavaju neki realan ili fiktivan isječak iz života.Dakako, sva ta pomama ne bi imala smisla da među onima koji se žele dokazati kao sposobni i duhoviti ljudi nema i Uskopljana. Naime, Blažan Šako iz Krupe već dulje vrijeme ima svoju emisiju Šakovnica u kojoj nasmijava gledatelje kutinske Nezavisne televizije (NET). Za one koji posjećuju ove stranice, a mogu pratiti NET, emisija se emitira nedjeljom u 21.00 sat, a reprizira ponedjeljkom u 18.30 sati. NET na svojim stranicama ovako predstavlja Šakovnicu: Treba vam malo zabave i smijeha? Možda u tome uspije Blažen Šako sa svojim stand up nastupom svake nedjelje u svojoj "Šakovnici"... |
05.01.2006., četvrtak
Poginuo Ivica K. (1943.)
Današnje policijsko izvješće donosi informaciju o jučerašnjoj prometnoj nezgodi s najtežim posljedicama:
 Dana 4.1.2006. godine, oko 17,20 sati, na magistralnom putu Gornji Vakuf/Uskoplje-Bugojno dogodila se prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali: vozač Stipo S. iz Jajca sa tmv marke “Mercedes”, registarskih oznake 701-K-619 i vozač Ivica K., rođen 1943. godine iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja sa pmv marke “Passat”, registarskih oznaka 562-T-952. U nezgodi je vozač Ivica K. smrtno stradao, dok je na vozilu “Passat” pričinjena veća materijalna šteta. Očevid je obavio Kantonalni tužitelj i djelatnici OKP PU Bugojno. Istraga je u tijeku.Pored ove tragične nezgode, bilježi se još jedan slučaj krađe automobila: Dana 4.1.2006. godine, oko 23,20 sati, prijavljeno je PS Gornji Vakuf/Uskoplje, da je u ulici Paločki Put u Gornjem vakufu/Uskoplju ukradeno pmv marke “Nisan-Terano”, njemačkih registarskih oznaka, vlasništvo Predraga M. iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja. Očevid su obavili djelatnici OKP PU Bugojno. Istraga je u tijeku. 6.1.: Avaz: Ivica Kvasina poginuo za volanom ... |
04.01.2006., srijeda
Bomba na stablu
Iz današnjeg policijskog izvješća: Dana 1.1.2006. godine, oko 15,00 sati, prijavljeno je PS Gornji Vakuf/Uskoplje da su na lokalitetu Vrela, u neposrednoj blizini mjesta Granice, općina Gornji Vakuf/Uskoplje, nepoznate osobe na stablu postavile ručnu bombu i da su joj izvukle osigurač. Mjesto događaja su obilježile i osigurale ophodnje policije PS Gornji Vakuf/Uskoplje do dolaska ekipe za očevid OKP-a PU Bugojno. Obilaskom šireg područja uočeno je stablo na kojem su vidljiva oštećenja koja su nastala od aktiviranja eksplozivne naprave, te je pronađena kašika od ručne bombe. Daljnjim radom službenika OKP-a PU Bugojno i policije PS Gornji Vakuf/Uskoplje pronađene su osobe koje su postavile i aktivirale eksplozivnu napravu. Radi se o malodobnim osobama: A. Z., M. Z., A. H. i S. K., svi iz mjesta Granice, općina Gornji Vakuf/Uskoplje. Protiv navedenih počinitelja su poduzete zakonom propisane mjere.U izvješću se još napominje da su novogodišnji blagdani protekli mirno, bez težih kaznenih djela. Zahvaljujući pojačanim aktivnostima policije i pripadnika EUFOR-a, u tom vremenu u našoj županiji nije evidentiran niti jedan slučaj krađe motornih vozila. |
03.01.2006., utorak
Uskopaljski abecedarij(38): Lj kao Ljubavna stijena
Kada se od Uskoplja krene prema Rami i kada se, uspinjući se, pogled, nakon "uskog polja" tek pođe navikavati na zelena prostranstva, s lijeve strane ceste ukaže se stijena i, kada se dođe malo bliže, put koji vodi iza nje. Svaki putnik koji prvi put ugleda ovu sliku gotovo sigurno će, i prije nego što shvati da put zapravo stijenu samo zaobilazi, poželjeti na trenutak virnuti, krenuti putem i provjeriti što se to toliko važno krije iza ovog ogromnog kamena što se nadvio nad provalijom, da je zbog toga bio potreban poseban put.
Onome, pak, koji tim putem ne prolazi prvi put, ova stijena, gotovo je sigurno, izazvat će smiješak na licu i probuditi neko lijepo sjećanje ili podsjetiti na neku, možda i davno zaboravljenu, priču. A kako i ne bi kada su se o onome što se dogodilo iza Ljubavne stijene - tako se, naime, ona zove - oduvijek u Uskoplju, a ništa drukčije nije ni u susjednoj Rami, ispredale priče koje su se - sve potiho - prepričavale, rasle, širile se i nadopunjavale, a onda naglo nestajale, bile zamjenjivane drugim, istim takvim ili sličnim pričama, a sve da bi opet u nekoj novoj generaciji, ponovno izronile, tajnovite i privlačne poput stijene o kojoj su i zbog koje su zapravo i nastajale. A Ljubavna stijena, kao što joj i samo ime kaže, služila je ljubavi: putem iza nje zalazili su mladi parovi koji su imali automobil; oni koji nisu imali tu privilegiju završavali su, nakon kratkotrajnog zabavljanja po gradu, među borovima na obližnjem Partizanskom groblju, na kakvoj zgodnoj "zavjetrini" uz Vrbas, Batuškom lugu ili pak nekom drugom mjestu na kojem je "mater ocu viru dala". No, Ljubavna stijena nije, kako bi se na prvi pogled moglo pomisliti, po motoriziranim ljubavnim parovima dobila ime, ono je znatno starije, a seže u "davna vremena" kada su se, prema predaji, neki siromašni mladić i kćer nekog bogataša, oboje s Pidriša (po drugoj verziji, bili su iz Gmića), zagledali jedno u drugo. Kako je, prema poznatom obrascu, bila riječ o zabranjenoj ljubavi, mladić i djevojka su se tajno sastajali u području oko Ljubavne stijene, s koje su, na kraju, pogađate, kad im je najozbiljnije zaprijetio rastanak, držeći se za ruke, skočili u provaliju. Od tada su se, kaže dalje predaja, mladi parovi počeli sastajati na mjestu na kojemu je skončao nesretni par i tu se zaklinjati jedno drugome. To je ko biva bio razlog zaklanjanja mladih parova iza Ljubavne stijene, a nikako one prizemne priče koje su se, sve šapatom, nakon nekog vremena o tim odlascima ispredale. Predaja je vrsta priča koja se temelji na vjerovanju u istinitost njenog sadržaja. Predaja o dvoje mladih Pidrišana isuviše je predvidljiva i banalna, ali, kažu, u njenu je istinitost izuzetno lako povjerovati ako odete putem iza Ljubavne stijene. I to prije nego što shvatite da taj put veliku gromadu samo nakratko zaobilazi! |
02.01.2006., ponedjeljak
Među hrastovima kitnjacima...
Gdje su i što radeUskoplje.blog.hr želi biti, između ostalog, i svojevrsno virtualno okupljalište Uskopljana, pa, u tom smislu, povremeno donosim i raznovrsne informacije o Uskopljanima koji žive izvan Uskoplja. Dakako, ne odvija se to ni po kakvu sustavu, već, jednostavno onako kako na informacije o Uskopljanima sam nailazim. Danas podsjećam na jednog "šumara"...  Ivica Nikolić rodio se 2.XII.1962. godine u Smrčevicama kod Uskoplja.Sin je Ivana i Dome r. Jozinović. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Starim Mikanovcima u Slavoniji 1977., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1981. g. Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 13.11.1990. iz područja ekologije. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Utjecaj klimatskih prilika na sušenje hrasta kitnjaka u Slavoniji". Pripravnički staž odradio je u UŠ Vinkovci - Šumarija Otok, gdje se zapošljava 1.4.1991. Po povratku iz Domovinskog rata, u kojem sudjeluje od 28.6.1991. do 16.9.1992., prelazi u Šumariju Strizivojna, najprije na poslove revirnika, a od listopada 1996. g. na radno mjesto upravitelja šumarije. (sumari.hr) |
01.01.2006., nedjelja
Sve loše ostavljamo iza sebe...
 Svim posjetiteljima uskoplje.blog.hr želimo sve najbolje u 2006. godini! |
Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
-
-
uskoplje.blog homepage