Svemirske Pjesme
28.11.2012., srijeda
Mademoiselle Chantelle
 Madmazel Šatal pojavljuješ se obično, niotkuda No, znaj! Ja sam te ovih dana i u snovima vidio Prekrasni otmjeni tvoj nježni lik nalazio se svuda I odmah se mnogima, pa i meni, pjesniku svidio! Viđena si, kako graciozno ideš ka obalama Sene Nasmiješena, ljupka, prekrasna, gracioznog hoda Pogledi na tebe, žamor svih uzrasta i poneke žene Širili su razne glasine o tebi do nebeskog svoda! Kažu, bila si tamo na Bijaricu i bezbrižno plivala Zanosnoga osmjeha, smiješeći se naokolo svima Rijeka pohvala, zavisti u tvom pravcu se izlivala Zahvalno si uzvraćala poljupce, meni ali i njima! Mnogi su te sretali za posjete dvorcima na Loari Pričajući o tebi poznato, stvarajući legende nove O tome govore slikari, pjesnici i njihovi memoari Slikajući prkosniji izraz, opijevajući tvoje snove! Ovjekovječili te premila na Jelisejskim Poljanama Kako se šetaš proplancima zabrinuta, zamišljena Mnogi su pomislili da si tužna, a šalila se s nama No ti si zaista bila prejadna, nesretna i usamljena! Slušali su te u dvorcu Skarlet kako umilno pjevaš Zanosno držanje ležernost, ples, poznato je svima I danas uživaju dok strasno očima, uokolo sijevaš Čarobne note tvoje ulaguju se, ljudskim snovima! Više sam te puta na obroncima gore Dordonje sreo U ulozi vele Boginje koja je vladala ovim krajem… Pohitao sam Šatal u zagrljaj, uputio poljubac vreo Čineći posve mirne krajolike tvojim i mojim rajem! |
26.11.2012., ponedjeljak
S t r a h i H r a b r o s t
 Strah je višestruka opasnost koja u propast vuče Zato postoji hrabrost koja mu tad obalu pokazuje Na ocean novog njegova ga smjelost vodi, odvuče Jer ta vrlina plemenita djela svim drugima kazuje! No, drugi imaju suprotna mišljenja o tim mislima Hrabrost je pristupiti nadolazećim problemu, tada Sigurno se u paučinu uhvati svim zlim primislima Slavu, moć i silu koja ga naprečac u krvi savlada! Koji zbog raznih događaja kao kukavica očajava Na pola puta, ka rješenju svog problema, zaostao Nesreću svoju i drugih, produžuje i čak pojačava Uzdajući se u ljudsku sudbinu, budala je postao! Čovjek kada nije hrabar ne može, niti pošten biti Jer za poštenje su uvijek potrebne nekakve žrtve Hrabri da spasi druge ne pita što će se s njim zbiti Humani će uvijek slaviti svoje žive i heroje mrtve! I što možemo napokon reći nakon takovih tvrdnji Jeli čovjek zao te nepošten ako u trenu hrabar nije Da li je izložen podsmjehu, izolaciji nekoj sprdnji Nijedno! U ljudskoj se koži tu običan čovjek krije! |
22.11.2012., četvrtak
Mudar i Riječi
 Istinske riječi ne moraju biti probrane One su jasnije, u pravilu ponešto kažu Osoba, sumnjivih, uvijek su oprobane Kad nama podmeću zlo i nečemu lažu! Dobra osoba o istinitom ne raspravlja Već traži od sebe i drugih, neku akciju Zlobnik sprečava, neće da se popravlja Smicalicama izaziva suprotnu reakciju! Mudar čovjek ne poznaje mnoge stvari I zato on tada s prezirom na onog gleda Što tvrdi kako je sveznalac, pa pokvari Svaki rad mu je površan, kopija blijeda! Mudar čovjek, čini, djela mu nisu priče Sve uradi, šutke, kad treba on i pomaže Glupan objašnjava, dokazuje, okolo viče Čim ugrabi, priliku, lukavo mu odmaže! |
21.11.2012., srijeda
R i j e č i
 Kako je i na koji način čovjek došao do uma Kažu da je to ostvario, jedino, pomoću riječi Upotrebljavajući niz drugih došao do razuma Kojeg više nikakva sila nije mogla da spriječi! Prva bijaše što sakupljanjem, opstanak stvara Zatim je, došla riječ koja ljude u životu spaja Omogućuje lakše življenje svih te staro razara Ponekad na žalost od drugih nasilno prisvaja! Kažu, najdraža je ona riječ koja nas oslobađa Tad dolazi kao svijetlost, te se među ljude širi Borba za slobodu i nevine, pokatkada pogađa Pravo, jednakost svima samo stidljivo proviri! Ljubav je na koncu, riječ najdraža većini ljudi Jer se rađa iz dubine duše, srca razumnih bića Čak, i onih, grubijana, silnika što su u zabludi Kad ju iskoriste, često prevarom i bez pokrića! |
14.11.2012., srijeda
Između Boljeg i Lošijeg
 Ima mnogo spora o tome kada je netko pobjednik Za njega kažu da je, kad pogriješi, naučio lekciju! To nije, moja greška, kad ne uspije, kaže gubitnik Ne razumije on da društvo, mora imati selekciju! Pobjednik dobro zna da su porazi najbolji izazovi Gubitnik se, osjeća, žrtvom kad izgubi neku bitku Pobjednik iako ne spozna na početku, sve ponovi Jer na vrijeme upotrebi svoju, inteligenciju britku! Pobjednik razumije, napredovanje od njega zavisi Uvijek se trudi, više motiva svom radu posvećuje Poraženi se opravdava, lošijom srećom kad izvisi Okolo govori, kako mu se cijelo društvo osvećuje! Svjestan je, mora riješiti problem, jedan, po jedan Samo mu tako svaki rad uspješno uvijek završava Gubitnik je zapetljan u izazove, ne rješava nijedan Pogriješi li svojim preteškim radom se opravdava! Pobjednik je, svjestan da je dobar, ali, i bolje može Sluša, svakom tko ga pita za savjet brzo odgovori Nisam ja, loš kao drugi, iako mu se, greške množe Kazuje gubitnik, ne trebaju nam nikakvi dogovori! Pobjednik često razmišlja kako poboljšati ponešto Neće on, odgovornost za svoj rad, pokušati izbjeći Gubitnik je suprotnost, svaljuje ju na druge vješto Treba li učinit nekakvi napor kukavički će pobjeći! Pobjednik štuje one koji su bolji, trudi se da nauči Gubitnik se protivi svima koji od njega bolje znaju Naglašavajući njihove nedostatke, savjest ga muči Po ovim nabrojanim značajkama, njih prepoznaju! |
13.11.2012., utorak
M a l e S t v a r i
 Zamišljamo li naše sure živote, u stvarima raznim Isprepletene svakog dana sitnicama, drugim nekim Ako vidimo da djelić fali, osjećat ćemo se praznim Zažaliti,što sudbi mozaik, nismo ispunili ponekim! Na neke smo već i navikli, smatramo ih prirodnim Ali. postoje i one male stvari koje ne primjećujemo Ako nam uzmanjkaju, tada smatramo neprirodnim Osobito uživaju li ih drugi, odmah to zamjećujemo! Na našu žalost naoko nevažno često mi propuštamo Ozaren sretan osmjeh iza gustih, tamnih oblaka viri Sreći svojoj svratiti sebi niti drugima ne dopuštamo Kad je kasno, očekujemo da nama odnekud proviri! Ima mnogo nečeg ružnog koje nekad opažamo teško Okrutnost nas okruženja naučava da ne razlikujemo Dobrotu i zloću, onda nam je njih, shvatiti preteško Drugim nesretnicima, u životu sve više nalikujemo! I kakva izlaz napokon za nas sve sad u društvu ima Moramo učiti i malene stvari, okolo nas razaznavati Sretan je onaj koji druge čini veselim, većinu poima Istinu, zadovoljstva će u svom životu prepoznavati! |
