Haso naslikao prvu sliku i odnio da je proda u galeriju.
Vlasnik galerije gleda sliku, pa ga pita:
- Odlično izgleda za prvu sliku. Kaži mi samo kako se slika zove?
- Mujo u Tuzli.
- Tko je ova gola žena na slici ?
- Fata.
- Tko je onaj goli muškarac preko nje ?
- Suljo.
- Ne kontam, a gdje je Mujo ?
- Pa u Tuzli
Bele Vode ili izvor Svetog Jovana Krstitelja je naziv za izvor
ljekovite vode koji se nalazi na Mokroj Gori.
Ljekovite mokrogorske vode spadaju u veoma rijetke u svijetu
visokoalkalne vode, najvećeg alkaliteta u Srbiji. Na osnovu fizičko-
kemijske analize, ustanovljeno je da pripada grupi u svijetu veoma
rijetkih visoko alkalnih voda, sa PH vrijednošću od 11,75.
Slučajno je otkriven 1994. godine, poslije izlivanja rijeke Kamešine.
Jesen je raskošna, i pored kiše koja ne
prestaje
Na izvoru se nalazi novoizgrađena Crkva koja je posvećena
Svetom Jovanu Krstitelju, na temeljima nekadašnje crkve
koju je podigao neki Dubrovčanin u znak zahvalnosti.
Pređimo most preko rijeke Kamešine
Posjetimo crkvu Sv. Jovana Krstitelja.
Lijep je ikonostas
Carske dveri u duborezu
Prelijepo je freskopisana
Šetamo kroz prekrasne predjele, sa mostićima preko
rijeke Kamešine
Dosta hodamo do drugog izvora s alkalnom vodom
dobrom za gastro probleme, ali česma nema vode.
Šarganska osmica je građena 1921-1925, s visinskom
razlikom 300 m koja je premošćena petljom, osmicom.
Šarganska osmica je najatraktivnija turističko-muzejska
željeznica u Europi i spominje se kao jedinstveno graditeljsko
remek djelo u svijetu među prugama uskog kolosjeka.
Povezivala je Beograd sa Sarajevom od 1925. do 1974. godine.
Kao što je predvidio prorok Mitar Tarabić iz sela Kremna, pruga
je izgrađena, a potom zaboravljena.
Ljudi su se ponovo sjetili pruge i obnovili je, ali ovog puta za
potrebe odmora, rekreacije i uživanja. Dio ove pruge od
Šargana do Mokre Gore je otrgnut od zaborava i sada njime
ponovo odjekuje kloparanje vagona.
Putujući čuvenom rutom u obliku broja osam, putniku je gotovo
nemoguće da odredi kuda je voz već prošao, a kuda tek treba
proći. Kompozicija Nostalgija spaja Mokru goru i Šargan
sada u turističke svrhe.
Polazimo sa stanice Jatare, prvi vagon iza lokomotive je naš.
Tokom cele vožnje slušamo priču i između priče
izvornu muziku.
Stanica Mokra gora
Ozbiljna otpravnica vozova nije baš oduševeljena
što radi po kiši
Raskošnu jesen promatramo kroz kišnu zavjesu
Pauza na stanici Šargan Vitasi 11,10-11,2o i tu se voz okreće,
lokomotiva s druge strane pa smo sad poslednji.
Ulazimo u stanicu
Na stajalištu Krst lijepo se vidi tunel 300 m niže i pruga,
vidi se osmica.
Dok su drugi kisnuli, mi smo odigrale valcer u vozu
u pauzi, Šostaković br 2.
Vožnja s pauzama traje 10,30-13h. Na početnoj i završnoj
stranici Jatare vodopad je glavna atrakcija
Nastavljamo za Kremnu. Spomen-dom proroka
Tarabića se nalazi u Kremnima, naseljenom mjestu
na teritoriji grada Užica, udaljen tri kilometra
od centra naselja, na putu prema planini Tari.
Čekamo da Dragan Pjević otvori spomen dom Tarabića.
Drvena skulptura prikazuje Mitra Tarabića koji kazuje
svoja viđenja proti Zahariju.
Spomen dom je podignut u spomen prorocima iz porodice
Tarabić, čije su vizije zabilježene u poznatom Kremanskom
proročanstvu. Proroci su bili Mitar Tarabić i njegov stric Miloš,
u 19.veku. Proročanstva nepismenih Tarabića je zabilježio
prota Zaharije Zaharić
Prenosio ih je dr Radovanu Kazimiroviću, a on ih je
objavio u knjizi „Tajanstvene pojave u srpskom narodu i
Kremansko proročanstvo“. To je prva objava i smatra
se originalnom. Kasnijih izmijenjenih verzija ima mnogo.
U drvenoj brvnari izloženi su brojni suveniri i fotografije vezane
za Kremna i kremansko proročanstvo, a turisti mogu da čuju
zanimljivu priču o prorocima i samom selu koje je u prošlosti
bilo važno turističko središte ovog dijela Srbije.
U svjetskim razmerama rejting proročanstva je visok,
Nostradamus je prvi, a Tarabići treći. Tarabići su predvidjeli
mnoge ratove, političke promjene, zatim da će Drina poteći
uzvodno, da će Šaraganska pruga biti zaboravljena pa
obnovljena u turističke svrhe, da će se ljudi služiti "sokoćalom"
da razgovaraju na daljinu i još mnogo toga. Predviđanja su
bila precizna i često sadržavala datume i vrijeme događaja.
U „Domu proroka" legendarnih Tarabića, je bilo sakupljeno
više eksponata u vezi sa Kremnom i Tarabićima. U brvnari, kao
jedan od najzanimljivijih eksponata bila je izložena tzv. "Kosmička
kugla" (glatka kamena lopta promjera oko jedan metar). Nju je po
priči lokalnih mještana pronašla Vojska 80-tih godina prošlog stoljeća
na dubini od 3,5 metara. Kugla je značajno oštećena u nikada do
kraja razjašnjenom požaru 2007. godine, a sada se mogu vidjeti
njeni ostaci. Ovo je fontana želja od kamena koji je ostao od
kosmičke kugle, mnoge se želje ostvaruju. Poželjeli smo i mi,
vidjet ćemo za ostvarenje :)
Devet kilometara najmodernije vazdušne trase zlatiborske
gondole povezuje centar Zlatibora sa ski centrom Tornik,
preko Ribničkog jezera na kojem se nalazi međustanica.
Gondola trenutno ima kapacitet 600 putnika po satu u 54
zasebne kabine sa po 10 mesta. Maksimalan kapacitet gondole
je 90 kabina i 1000 putnika/h.
Vožnja Gondolom pružiće impresivnih 25 minuta sa nevjerojatnim
pogledom na živopisne pejzaže Zlatibora, kojima ni sivo kišno neba
ne briše ljepotu.
Prije 80 godina desio se krvavi oktobar u Kragujevcu.
Nema obitelji koja nije nekoga izgubila. I svakog 21.oktobra
Kragujevac se slije u Šumarice i oda poštu nevinim žrtvama.
I ovog puta se delegacija Udruženja Kragujevčana prvo
podsjetila tog tragičnog događaja u Skupštini opštine
Kragujevac
Zatim se poklonila senima stradalih pred spomenikom
Organizirano se putovalo do Šumarica, gdje je prvo
održana liturgija na mjestu stradanja, kod spomenika.
Predsjednik Republike je položio vijenac, zatim strane
delegacije.
Veliki školski čas počinje uvek u 11h i ovog puta je počeo glasom
Desanke ;Maksimović koja je kazivala "Krvavu bajku".
Nastavio se potresni program koji nikoga nije ostavio
ravnodušnim.
Prvi put svraćam na planinu Rtanj, u povratku s našeg
dvodnevnog izleta.
Penjemo se do ostataka Gretinog ružičnjaka s kupolom.
„Kupola“ je zapravo Rozarijum ili Ružičnjak, dio
jedne cjline – velikog Gretinog parka.
Pripadala je nekadašnjim vlasnicima Rudnika „Rtanj“- Greti i
Juliusu Minhu. U blizini je bila i njihova vila.
Minhovi su bili vrijedni i odgovorni ljudi. Napravili su žičaru,
planinsku željezničku prugu, kojom su vagoneti prevozili ugalj,
kao i parnu električnu centralu. Njihova je bila i separacija uglja.
Takođe su raspolagali različitim radionicama. Sve u svemu,
bili su dobri poslodavci i vodili su računa o svojim radnicima i
čitavom naselju Rtanj. Međutim, 1915. godine, Nijemci zauzimaju
rudnik, a Minhovi bivaju primorani da napuste Srbiju. Rudnik
je bio u rukama Nijemaca tri godine, a kada su se povlačili,
uništili su mašine, ugljenokop zapalili i poplavili. Ostavili su pravu
pustoš za sobom.
Ovo je jedina preostala ruža...
Gordana Đojić Avramović se predstavlja skromno,
izlažući svoje književne stavove.
Olivera Šestakov čita odabrane pjesme Gordane Đojić
Avramović, koje dobijaju topli aplauz.
Iz zdravstvenih razloga Rade Kokić nije mogao da
prisustvuje svečanom prijemu, pa je Anka Stanojčić
prestavila njegovo stvaralaštvo.
Saša Miljković je na vrijeme krenuo na put iz Lebana,
ali nije uspio stići, pa je Zoran Škiljević predstavio
njegovo stvaralaštvo.
Novi članovi će se odmah uključiti u rad Društva književnika
Beograda i za početak poslati svoje poetske i prozne radove
u novi broj časopisa "Beogradski krug kredom."
Gamzigrad je arheološko nalazište (blizu Zaječara u istočnoj
Srbiji) antičke rimske carske palače Feliks Romulijane (lat. Felix
Romuliana) koje se od 29. juna 2007. nalazi na UNESCO-voj
listi svjetske baštine.
Gamzigrad predstavlja rezidenciju rimskog cara Gaja Valerija
Maksimijana Galerija (Gaius Valerius Maximianus Galerius;
293-311. g.), zeta Dioklecijanovog. Po majci Romuli nazvao
ga je Romuliana.
Palata izgleda nikada nije dovršena, a carevi 4. stoljeća su
velelepni posjed prepustili kršćanskoj crkvi.
Tokom 5. stoljeća palača je razarana od strane barbara, a u 6.
stoljeću Romulijanu je Justinijan I obnovio u vidu pogranične
tvrđave.
Mozaik star preko 1700 godina prekriven je pijeskom,
radi zaštite
Jednom je bio otkriven i izgledao je ovako
Kako je sve to nekad izgledalo, posmatramo u 3D
projektu Hera.
Ulazi čovek u pekaru s maskom na očima.
- Molim jednu integralnu kiflu.
- U redu, gospodine. A zašto ste masku stavili preko očiju?
- Da ne vidim burek
Jedan mladi katolički Svecenik bio je tako nervozan da
prije prve mise nije mogao ni reči progovoriti pa upita
biskupa za savet. Ovaj mu reče:
- Sljedeći put popij čašu vode s dvije kapljice votke i odmah
ćeš se osjećati slobodnije.
Poslije toga svećenik se osjećao tako dobro da ga ništa
nije moglo uznemiriti. Nakon povratka s mise dočeka ga
cedulja s biskupovom porukom:
- Poštovani, rekao sam nekoliko kapljica votke u vodu, a ne
obratno. I još par savjeta: Nije potrebno stavljati kriške limuna
na rub pehara. Ormar pored oltara je ispovjedaonica, a ne WC.
Ne oslanjajte se više na kip Blažene djevice Marije, ne grlite ju
i ne ljubite. Postoji 10 zapovjedi, a ne 12, 12 je apostola, a ne 7.
Nijedan od njih nije bio patuljak. Isusa i njegove učenike ne
zovemo J.C. and Co. Judu ne nazivamo kurvinim sinom. Papu
ne zovemo El Padrino. Bin Laden nema veze s Isusovom smrću.
Sveta vodica je za posvećivanje, a ne za osvježavanje ispod
pazuha. Ne sjedi se ispred oltara i ne stavlja se noga na Bibliju.
Hostija nije grickalica uz vino, već za vjernike. Grešnici idu u
pakao, a ne u p. m. Onaj u kutu, pored zbora, kojega ste nazvali
pederom i transvestitom u suknji, bio sam ja.
Na kraju se kaže amen, a ne fajrunt!
Nakon Dunava, prvo navraćamo u manastir Bukovo, koji se
nalazi na četvrtom kilometru zapadno od varoši Negotin u
Krajini, a pored samog druma Zaječar- Negotin. Leži na padini
Bratujevačke kose, bogate vodom i bujnom vegetacijom.
Manastirska crkva Bukova predstavlja jednobrodnu građevinu
sa osnovom u obliku krsta. Izgrađena je od tesanog kamena,
bez kupole, sa horskim apsidama i kasnije dozidanom pripratom.
Stilski se ubraja u specijalnu varijantu moravske arhitektonske škole.
Podrijetlo imena manastira danas se samo može nagađati.
Jedni misle da je manastir dobio ime po bukovoj šumi koja
okružuje manastir. Drugi kažu, da mu ime potiče od vodene
ptice „buka“, koje je ovdje bilo mnogo u vremenu dok još nije
bio isušen negotinski rit.
Česma u krugu manastira je obavezna
Uđimo u crkvu Sv. Nikole.
Ikonostas je prelijep.
A carske dveri posebno
Freske su izuzetne
Iziđimo i popnimo se do konaka
Konak je reprezentativan.
Vrijedni monasi gaje autohtonu sortu grožđa tamjaniku i njihova
vina "Filigran" dobijaju nagrade po svjetskim samovima vina.
Sad ćemo imati degustaciju ovog poznatog vina.
Nastavljamo put kroz Đerdapsku klisuru, poznatu po svojoj
fascinantnoj ljepoti. Nakon Golupca uvijek malo uživamo i
u Donjem Milanovcu prije nego krenemo u Timočku krajinu.
Da li je ovo more? Nije, nego Dunav
Ovdje je riječni granični prijelaz s Rumunjskom.
Vrijedne žene ovjde prodaju svoje rukotvorine
putnicima s kruzera ili iz drugih putničkih tura.
Loc je nekad vukao brodove kroz Đerdapsku klisuru.
Park uz Dunav je lijepo sređen
Bacimo pogled na mamuta, sjećanje na neka davna
vremena.
Nekad se grad zvao Poreč, a bio je poznat po velikim
ružičnjacima. I sada svuda ruže krase naše staze.
Opet smo na putu. Izletnik nas vodi, grupa mala
i odabrana. Ove staze dobro znamo, ali ćemo ih sada
gledati iz drugih kutova. Sunce se budi u Stiškoj dolini.
Kapela Svete Petke u istočnom podgrađu Kalemegdana,
udaljena nekoliko koraka od Ružice, zamišljena je kao dio
istog sakralnog prostora već u vrijeme prve gradnje crkve.
Na Beogradskoj tvrđavi, u Kapeli Svete Petke čuva se
čestica Petkinih moći u znak sjećanja na vrijeme u kome
je sveta zaštitnica boravila među Srbima.
Nova kapela Svete Petke na Beogradskoj tvrđavi sagrađena je u
periodu 1935-1937. godine prema projektu arhitekte Momira
Korunovića, na svojevrsnom izvoru iscjeljujuće vode. Uđimo.
Zidovi su ukrašeni mozaicima.
Kapela Svete Petke jedno je od najomiljenijih stjecišta ljudi svih vjera,
jer se svetiteljki pripisuju razna čudesna javljanja i isceljenja.
Ona je najveća pomoćnica ženama i djeci, a često je u
naivnoj narodnoj mašti izjednačena kao posrednik u molitvi
sa Bogorodicom.
Njen dan je petak i to su oni časi kada se prostor oko Ružice i
kapele Svete Petke ispune brojnim vjernicima koji dođu da se
napiju vode sa čudesnog izvora na Beogradskoj tvrđavi
(ova fotka nije moja)
Idemo kalemegdanskim putem kojim rjeđe kročimo,
prema kuli Jakšića
I prvo vidimo Crkvu Ružicu
Romantična legenda pripovijeda da je znameniti megdandžija
Bogdan Jakšić, sin vojvode Jakše, imao tri sestre – Ružicu,
Maricu i Cvetu. Ove pobožne plemkinje su navodno na
Beogradskoj tvrđavi, početkom 15. stoljeća, podigle tri crkve,
nadomak neosvojive Jakšića kule, koja je i danas jedna od
najzanimljivijih, rekonstruiranih srednjovekovnih građevina
na Kalemegdanu. Crkve su ponijele imena sestara, ali je
među njima pretrajala samo ona ispod Zindan kapije, nadomak
Dizdareve kule – Ružica. Iako povijesni dokumenti ne čuvaju
sjećanje na Jakšićeve kćeri, niti se iz njih može saznati da li
je na Beogradskoj tvrđavi prije 19. stoljeća postojala crkva
Ružica, sasvim je sigurno da je ova romantična, u bršljan
obrasla bogomolja, bez pretjerivanja jedinstvena među
crkvenim građevinama širom svijeta.
Na Savskoj padini u istočnom podgrađu Beogradske tvrđave
Crkva Ružica dominira svojim položajem, koji je uslovljen
djelimičnim odstupanjem od uobičajene pozicije pravoslavnih
hramova i ukazuje na mogućnost njene prenamjene iz
postojećeg vojnog magacina za municiju u sakralni objekat.
Projektant obimne rekonstrukcije bio je ruski arhitekta Nikolaj
Krasnov u saradnji sa inženjerom H. Vinogradovim. Tom prilikom
je crkva oblikovana u istoricističkom maniru i uklopljena u
ambijent tvrđave. Fasada je pokrivena rustičnim kamenom,
a zvonik i apsida su dobili novi izgled.
Dvije skulpture, izvedene također prema projektu Nikolaja
Krasnova, postavljene kao simboli srednjovekovnog vojnika
i ratnika iz balkanskih ratova, flankiraju glavni portal crkve,
nad kojim je bronzana predstava patronske ikone Rođenja
Bogorodice.
U prizemlju zvonika je ulaz u crkvu, nad kojim je bronzana
ikona Svetog Georgija. Izliveni su od zaostalog ratnog
materijala, kao i dva velika polijeleja unutar crkve, sačinjena
od municije i različitog oružja.
Sjledeći put obići ćemo unutrašnjost ove crkve.
Ovo je zvonik Crkve i lijevo od njega kula Nebojša
"Let lastavice –
slijedi tok rijeke
kao da pliva." ...
Saimaro
Opis bloga, najkraće: BITI ILI NE
BITI. Zašto netko piše, ako ne da
bi sastavio sve svoje dijelove?
Od trenutka kad krenemo u školu
ili crkvu, obrazovanje nas kida na
dijelove, uči nas da rastavljamo
dušu od tijela i razum od srca.
Mora bit da su ribari sa Kolumbijske
obale učeni doktori etike i morala
jer su izmislili riječ sentipensante,
osjećati-misliti, da bi definirali jezik
koji govori istinu.
Eduardo Galeano (misao pronašla pedeset+)
Sviđa mi se koncept bloga. Šalješ misli
kao sjeme koje odnosi vjetar. Postoji
mogućnost da se sjeme primi i nikne
negdje, a da ti to i ne znaš. Da ga
netko nastavi njegovati bez da zna
tko ga je poslao. Ostavlja mogućnost
da ostaneš nepoznat i nepoznatom
otvoriš vrata za milijun potencijalnih
mogućnosti koje leže u svakom sjemenu.
(pedeset plus)
Cilj mi je biti Čovjek.
I tražim samo
Respect
I jednog dana, kada me ne bude, neka
iza mene ostane (između ostalog) bar
moja Pisana Riječ.
(White lilith)
Putovodoljubni gastronaut
(milord55)
Vrata prvenstveno služe
da prostor zatvore. Ona su
ulaz u njega. Uglavnom su
zatvorena. Otvaraju se
milom ili silom.
Internetske stranice zovu se
portali (portal: glavni ulaz
na pročelju dvora, palače,
crkve ili veće građevine,
izrazito likovno obrađen
(skulpturama i reljefima)
Tvoj blog je portal u tvoj
bogati svijet. Ulaz. (Potok)
Nije li to smisao
putovanja
- da težimo
postati bar malo
bolji ljudi koji će
dobro što ga
u nekom času
drže na dlanu
dijeliti s drugima
oko sebe? (j.)
Dok je mora biće i plime,
dok je plime biće i ljubavi
dok je ljubavi mora biti i oseke.. (mecabg)
Sad znam.
Ti si kao Dunav.
Stvorena da teče...
(sewen)
Prava si čuvarica od zaborava... (sewen)
Kada lasta
u svoj foto virne
slikama nas
sve u srca dirne (semper contra)
Ljepota se zrcali u očima promatrača
i pamti srcem... (Dinaja)
Gde je ljepo u svim pogledima, tamo "leti" lastavica:)) (modrina neba)
Postoje lijepa mjesta na svijetu.
Jedno je ljepše i posebnije od svih.
O njemu pričamo srcem,
njega slikamo dušom.
Rodno mjesto.
Svaki tvoj zapis je lijep,
ali ovaj se zove
pripadnost i ljubav.
(Razmišljanja jedne žene)
Ne valja bez riječi.
Ne valja sa puno riječi.
Prava mjera je kad si
jasan sam sebi.
I kad se odražavaš u toplini
očiju drugih. To je onda, valjda,
prava mjera riječi
(morska iz dubina)
Svaka žena i muškarac
su unikati, a mi se
uglavnom ponašamo
isto prema svima,
tj. ponavljamo greške.
(Gogoo)
Drago nam je da si uzivala
i hvala ti na lijepim fotkama. (posljednji komentar GMD)
mail:
ankas33@yahoo.com
Počasni komentatori bloga: gogoo i Vladkrvoglad,
koji uvijek dodaju neke korisne
informacije mojim postovima.