Let lastavica

31.05.2019., petak

Sezona završena

Treća plesna sezona ove škole je završena. Novima je sjajno krenulo, stižu nas iskusnije. Nadam se da ćemo se u septembru ponovo okupiti.

- 07:00 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (18) - Isprintaj - #

30.05.2019., četvrtak

Mirisna završnica

Nastavljamo na najveću plantažu lavande u Srbiji, koju je 2010. godine osnovala Ljiljana Petrović, u selu Tamnjanici. "Nalazi se u ataru sela Crvena Reka, nedaleko od Bele Palanke u podnožju Suve planine na levoj obali Nišave. Na preko trideset hektara zasadila je 600.000 biljaka originalne francuske lavande "vera" koja se koristi kao podloga svih parfema i u medicini. Plantažu je proširila smiljem i melisom na po pet hektara, pa tako sada pod lekovitim biljem ima preko četrdeset hektara. Poznavaoci kažu da je to najveća plantaža u Srbiji, jedna od tri najveće u Evropi i da tako velikih zasada nema mnogo u svetu.“ Dodati su i voćnjaci. Naravno, destilerija radi punim kapacitetom kad počne sezona berbe. Prelijepo putovanje završit ćemo odličnim ručkom u restoranu "Špaj" u mestu Crvena reka, primjerom kako malo mjesto može imati savršen restoran.  I vraćamo se...vrijeme je... ovo putovanje je završeno.

- 06:23 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (32) - Isprintaj - #

29.05.2019., srijeda

Bela Palanka

Obilazimo Belu palanku Razgledamo maketu Remezijane, Bele Palanke u rimsko doba pa spomenik rimskom imperatoru Septimiju Severu u vidu mramornog kvadra, iz 202.godine. Blizu su ostaci bazilike iz rimsko vizantijske epohe. Miljokaz je postavljen 230.godine u čast rimskog imperatora Aleksandra Severa i rijedak je nalaz. Prolazimo spomenik ženi sa banicom, podsjetniku na Dane banice koji se održavaju u kolovozu. Ulazimo u lijepi Hram Vaznesenja Gospodnjeg iz 1853.godine, koji se baš freskopiše. Na kraju obilazimo ekološko-rekreativni centar Banjica. Izgrađen je teren za mini golf, a i djeca imaju svoj kutak. Bela palanka je dosta uradila preko IPA fondova pogranične suradnje. (nastavit će se)

- 07:13 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (26) - Isprintaj - #

28.05.2019., utorak

Vrelo

Vrijeme je da krenemo prema Beloj palanci, novim i sređenim putevima Prelazimo Nišavu Bela Palanka leži na mjestu rimske Remezijane. Reč Palanka je turskog podrijetla i označava manje utvrđeno naselje od palisada. Današnje ime nosi po lijepoj Beli koju je na silu isprosio turski aga. Kad je svadbena povorka krenula, prolazeći pored vrela, Bela je zamolila da se napije vode, bacila se u vodu i utopila.Turci su tada mjesto nazvali po imenu lijepe djevojke. Sonja nas vodi na Vrelo, izvor Mokranske rijeke. Kipar Zvonimir Kostić Palanski je uradio nimalo nadahnuti spomenik „Devojka na steni“. Očito je ženomrzac. Mjesto je lijepo za odmor i druženja u prirodi Stigli su i skauti, simpatično ih je vidjeti. Da obiđemo Belu Palanku? Može? (nastavit će se)

- 06:28 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (30) - Isprintaj - #

27.05.2019., ponedjeljak

Dojkinci

Prekrasna je Stara planina. Oblaci su obavili Hram Sv. IIije Vrijeme se mijenja svaki čas. Ima tu i neobična etno kuća u selu Milovci. Nastavljamo u lijepi atar sela Dojkinci. Polja su obrađena, a selo živo. Prijatnije je uz vatricu u etno kući. Pijemo kavu. Ljepše bi bilo da su šalice s etno motivima, zar ne? Proljeće baš kasni... U povratku prelijepi Hram Sv. Ilije je odjednom obasjalo sunce. Pratimo znak i posjećujemo Hram, koji čuva jedna lijepa monahinja. Ikonostas je lijep, a ikona Bogorodice prekrasna Ovdje zimi nije toplo, jasno je. Još jedan pogled iz crkve pa idemo dalje... Napuštamo pirotski kraj. (nastavit će se)

- 07:02 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (18) - Isprintaj - #

26.05.2019., nedjelja

Rsovci i neobična freska

Nastavljamo na Staru planinu u selo Rsovci. Visoko je, ovdje proljeće kasni. Da li vas je zaintrigirala ova tabla u selu Rsovci? U planu nam je manastir Sv.Petra i Pavla u stijeni, iz 13.stoljeća. Prošetat ćemo, prateći putokaze. Kako lijepo vikend naselje, milina za gledanje! Prelazimo brzu rijeku Visočicu, punu rakova i pastrmki. Ima i lijepo odmorište. Penjemo se bezbrojnim kamenim stepenicama do crkve u stijeni. Bila sam zamorena i od pola nisam slikala pentranje, izvinjavam se. Pogled sa visine je prelijep (hvatam zrak!) Kako je nastala freska mladog Isusa bez kose oslikana na jednoj od stijena pećinske crkve u staroplaninskom selu Rsovci još u 13. stoljeću, i dalje nema preciznih podataka. Dok sve više turista obilazi ovu svetinju, stručna javnost i dalje debatira. I pogled u povratku je divan Gogoo, kod tebe sam vidjela da se ovaj cvjetak zove ptičje mlijeko Visočica je brza i plavna. Nije slučajno ona kuća podignuta iznad rijeke. Idemo dalje... (nastavit će se)

- 07:00 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

25.05.2019., subota

Nišavska dolina

Dan smo počeli u našem hotelu "Alma", koji je za preporuku. Na kraju dana zasladit ćemo se posetom etno kompleksu Nišavska dolina na ulazu u Pirot. Sastoji se od desetak izdvojenih kuća u etno stilu. Uređenje je jako lijepo. Pirotski ćilim je nezaobilazan. Usluga je odlična, a i palačinke su prijale. S kavicom. (nastavit će se)

- 05:44 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (28) - Isprintaj - #

24.05.2019., petak

Dvije pirotske znamenitosti

Prva pirotska znamenitost je tvrđava. Pirotski ili Momčilov grad je gradsko utvrđenje pored Nišave i nalazi se u samom gradu, odnosno na ulazu grad iz pravca Niša. Grad je podigao Vojvoda Momčilo za vrijeme vladavine kneza Lazara ovim prostorima. Osmanlije su ga uspjele zauzeti, ali ga je 1386. godine povratio vojvoda Dimitrije, što je bio jedan od povoda za Kosovsku bitku 1389. godine. Utvrđenje je bilo u vojnoj upotrebi sve do prve polovine XX stoljeća. Obzirom na starost tvrđave i izuzetno veliki broj nemirnih događaja, može se reći da su zidine grada prilično dobro očuvane. Tvrđava je nedavno rekonstruirana. Opasana je jarkovima ispunjenim vodom. Popnimo se, vrijedi vidjeti! I mladenci će s nama! Slijedi grupna fotka ispred donžon kule. Ispred tvrđave u parku je spomenik krilatom konju vojvode Momčila, Jabučilu. Ja ne bih nagradila kipara, a vi? Druga pirotska znamenitost je - kuhinja, po kojoj je ovo gastronomska destinacija br 1 u Srbiji. U hotelu nas čeka lagani ručak sa specijalitetima Čorba, prebranac+ salata , uštipak+ sarmice od vinovog lista+suha pirotska punjena paprika (neopisivo ukusno) i pita od jabuka. Sve domaće i domaćinsko. (nastavit će se)

- 06:02 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

23.05.2019., četvrtak

Baš krasan muzej

Etnografski muzej (Muzej Ponišavlja) u Pirotu je kuća trgovca Mali Rista, koji je 1848. dobio dozvolu od Turaka da podigne kuću na kat, s tim što su kat koristili Turci. Ovdje su snimljeni filmovi Zona Zamfirova i Ivkova slava. Namještaj u prizemlju je autentičan, pirotska sofra sa niskim tronošcima i posebnom sofrom za djecu. Vidimo radnu sobu malog Riste s niskim dovratkom. Pošto je bio baš nizak, ovim je prisiljavao sve koji ulaze da mu se- naklone! Na spratu su: golema soba (salon) sa stilskim namještajem, ženska soba- haremluk, koja gleda na dvorište, spavaće sobe, muška soba-divanhana (desno!), uzdignuta, gleda na ulicu Bacimo pogled na dvorište, pa idemo dalje. U Pirotu ima šta za vidjeti. (nastavit će se)

- 06:12 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (24) - Isprintaj - #

22.05.2019., srijeda

Tajna pirotskog ćilima

U Pirotu danas postoji zadruga vrijednih i kreativnih žena pod nazivom „Damsko srce“. One žele sačuvati od zaborava i prenijeti mlađim generacijama zanat izrade pirotskih ćilima za koji je potrebna izuzetna spretnost, tehnika i staloženost. Sa velikim entuzijazmom Slavica Ćirić nam priča tajnu pirotskog ćilima. To je ćilim bez ijednog čvora, sa dva lica, bez naličja, tako gustog tkanja da kroz njega ne prodire svjetlost. Tajna je u sabijanju, obratite pažnju na češalj za sabijanje potke, kojim se snažno sabijaju redovi. Iskusna tkalja sa 8 sata rada za mesec dana može izatkati ćilim 80x80 cm. Pirotsko ćilimarstvo traje preko 500 godina, ono je priznati brend Pirota i zaštićeno je 95 šara i 122 ornamenta. Radi se od jake vune ovce pramenke. pa je oštar, nikad nije gladak. Dugovječan je, traje po 100 godina, ne haba se, a slobodno se može zamijeniti korišćena strana za nekorišćenu i ljepši je što se više koristi. Ne propušta prašinu. Pošto se ćilim radi bez sheme, a zahtijeva maštu i matematiku, nekada je bio mjera inteligencije djevojke za udaju. Što je ljepši ćilim znala izatkati, dama je imala viši rejting i šansu za udaju. Razbacani đulovi (božuri) su simbol ljepote duha i tijela. Veoma je tražena šara bomba, daje snagu, energiju i moć upravljanja, pa je namijenjena muškarcima i snažnim ženama. Takav ćilim se naručuje kad se rodi muška beba. Još jedna od poznatijih šara se zove Kondićeva šara. Ona služi za zaštitu doma i porodice, čuva bogatstvo, nematerijalno i materijalno, štiti od uroka i razbija ga. Urok je negativna energija i zbog njega vrlo često se djevojke ili momci nisu mogli udati ili ženiti. Šara je spoj vraškog koljena i ptice, jer ptica donosi radost i sreću, a koljeno je pokret života „da đavo slomi nogu“. Ovo je težak i vrijedan posao, a tek kad smo vidjeli kako se ćilimi rade, shvatili smo zašto su toliko skupi. (nastavit će se)

- 05:35 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

21.05.2019., utorak

Pirotski brendovi

Pirot se nalazi na antičkom putu Via militaris, u kotlini tektonskog podrijetla. U okolini Pirota se nalaze Stara planina, Vlaška planina, Belava, Suva planina, a kroz grad Pirot protiču rijeke: Nišava, Jerma, Temštica, Visočica. Grad dobija na važnosti pred kraj 14. stoljeća, kao pogranična srpsko-bugarska tvrđava. Danas Pirot ima obnovljen dio industrije (Michelin), a proglašen je zvanično za gastronomsku destinaciju Srbije br.1. Uvjerili smo se u to! Uspio je zaštititi brendove: -pirotski ćilim (jedini s geografskom odrednicom!) -pirotski kačkavalj -pirotska peglana kobasica -pirotsko janje -pirotska crna paprika Posjećujemo Tiabarsku crkvu (pripada dijelu grada Tiabara) posvećenu arhangelu Mihailu. Podignuta je 1868. nakon oslobođenja od Turaka, pa je normalne visine. Obilazimo Pazarsku crkvu, građenu u tursko vrijeme, pa je niža, ukopana. U ulici kestenova popićemo kaficu, obići okolne kafiće originalnih imena, pa nastaviti obilazak. "Tigar" još radi... "Tigar” je ponovo lider u proizvodnji gumene obuće u Europi, sa projektiranom proizvodnjom od 3 miliona pari godišnje." (nastavit će se)

- 05:30 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (28) - Isprintaj - #

20.05.2019., ponedjeljak

Sukovo i Poganovo

Manastir Sukovo se nalazi u dolini rijeke Jerme, u podnožju brda Carev kamen. Nepoznati su vek gradnje manastira i ktitor. Rušen je više puta. Manastirska crkva je posvećena Uspenju Presvete Bogorodice, a podigao ju je 1857-1859. godine na temeljima stare crkve Sali –beg iz Pirota, u znak zahvalnosti za ozdravljenje svog sina Emina. Ikonostas je poseban Živopis je urađen 1869. godine. Ovdje postoji jedinstvena freska Bogorodice s krilima. Iguman kosi travu... manastirsko bratstvo je vrijedno. Odlazimo. Vraćamo se preko Jerme. Nastavljamo u manastir Poganovo, u dolini rijeke Jerme. Podigao ga je 1395. godine srpski plemić Konstantin Dejanović Dragaš, sestrić cara Dušana, i posvetio ga Sv. Jovanu Bogoslovu. Ktitor hrama je i Konstantinova ćerka Jelena Dragaš, udata za vizantijskog cara Manojla II Paleologa. Jedan je od tri naša manastira koji nije paljen ni rušen, autentičan je. Freske su odlično očuvane, vjerojatno i zato što je carica Jelena dovela najbolje freskopisce koji su koristili skupocjene kvalitetne boje. Vraćamo se preko Jerme Od manastira Poganovo skreće se u pravcu Pirota desno ka etno selima. Nažalost, dogovorili smo etno selo Dunđerovi, koji vodi bračni par bez dara za ugostiteljstvo. Dok muž donosi piće, žena ne zna ni da postavi sto, a ni da donese hranu. Usluženi smo neuobičajeno loše, jedino je hrana veoma ukusna (sprema majka).. Jedemo čorbu od zeleni, sarmicu od vinovog lista (ova je količina predviđena za 8!), hladno jareće pečenje, kupus salatu (poslije jela!), i tulumbe ili baklave. Sad slavimo Dušicin rođendan. Ali kod njih Izletnik više neće doći... (nastavit će se)

- 06:00 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (30) - Isprintaj - #

19.05.2019., nedjelja

Vesela nedjelja

Vrijeme je za vikend smijeh, zar ne? Pomaže mecabg. Nindža dijeta: Jedeš sve ali paziš da nitko ne vidi! –Skinut ću ti zvijezde s neba! -Lijepo, ali počni sa zavjesama, treba ih prati! - Ej baba, gdje ti je ona pizdarija za guljenje krumpira? - Otišao u prodavnicu po cigare i mlijeko... Jel' za djeda pitaš? - Alo, brate, što radiš? - E evo me, jednoj djevojci mirišem kosu a druga me gazi štiklom... - Aaa, ok, nazovi me kad izađeš iz busa! - Važi! Kaže Mujo Hasi:- Ja sa svojom ženom nisam spavao prije venčanja! A ti? Haso:- Uf, nisam siguran, kako joj je bilo djevojačko prezime? U Pirotu neka žena rodila četvorke. Liječnici se bore za očev život! Mujo imao neku babu u komšiluku. Starica ima 83 godine, nema nikog svog, Mujo se sažali, odnese joj kruh, mlijeko, novine, pa poslije sjedne sa njom na kafu. Baba skuha kavu, sjedne i kaže Muji: - Jadna ja, što ću kad mi ti umreš!

- 08:03 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (24) - Isprintaj - #

18.05.2019., subota

Neviđena ljepota u dubini Stare planine

Preko Stare planine stižemo lošim putem do mjesta Slavinja odakle ide turističko- pješačka staza „Slavinjsko grlo“. I ovo je Slavinje. I ovo Nastavljamo pješice 2,3 km (25 minuta) do Slavinjskog grla u klisuri Rosomačke reke. Rosomački lonci je jedan od naziva za kanjon Rosomačke reke. Obično ga nazivaju Rosomačko grlo, Rosomačko ždrelo, dok ga stanovnici sela Slavinja zovu Slavinjsko grlo. Kanjon se nalazi između sela Slavinja i Rosomač na oko 35 km od Pirota. Putokazi su dobro postavljeni, a dosta ljudi ide i vraća se s malom djecom. Dakle, nije nedostižno. Njih dvoje grabe naprijed, za njima ja, pa nas ostali prate Udaljavamo se od rijeke pa približavamo Stižemo na cilj Uz malo truda, prilaz je mogao biti lakši, ali na tome nitko ne radi. Ljepota ovog prirodnog fenomena je neopisiva! Da li se zove Slavinjska reka ili Rosomačka rijeka, više ne znam, različito je zovu, ali da vrijedi vidjeti, vrijedi! A što je to? Piše lijepo, stvoreno u moru: ""Profil jurskih sedimenata u Slavinjskoj reci, posebno važan objekat geonasleđa, predstavlja sive krečnjake sa omonitskom faunom, stvoren u najdubljim delovima mora." Puni dojmova, vraćamo se maltene leteći! (nastavit će se)

- 07:19 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (26) - Isprintaj - #

17.05.2019., petak

Stara planina, sve nijanse zelene boje

Stara planina je najveća planina u istočnoj Srbiji, prirodna granica prema Bugarskoj, a predstavlja prirodno bogatstvo izvanrednog značaja i zaštićeni je park prirode koji je pet meseci godišnje pod snijegom na visini između 1100 i 1900 m. Najviši vrh je Midžor sa 2169 m. Turistima je najpoznatiji Babin zub sa 1780 m n.v. Pogled sa stare Planine na Pirot Putem srećemo norke. Pogled na magarce i Pirot Čeka nas diplomirani veterinar Sergej Ivanov, koji drži farmu magaraca i farmu karakačanske ovce. Uzgaja magarce, rase „Balkanski magarac“ od 2005. godine, a od 2009. godine po principima organske proizvodnje. Obilazimo magarce, ima tri puleta. Ne ometajte me, doručkujem! Raspitujemo se o nabavci magarećeg mlijeka. Dnevno magarica daje do 1,5 litar mleka. 1l=1800 din. Korisno je kod respiratornih smetnji i za jačanje imuniteta. Magareće mlijeko se prodaje zamrznuto i svježe. Ovog pastuha zovu Ludi Marko :) Sergej nam daje uputstva kako da stignemo do kanjona Rosomačke rijeke na Staroj planini. Put je veoma loš. Stajemo na vidikovcu na Vidlič planini. Nastavljamo put, a dobro ide jagnjeća sarmica, zar ne? (nastavit će se)

- 06:25 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (28) - Isprintaj - #

16.05.2019., četvrtak

Violinski ključ

Koji to ključ otvara vrata srca? A koji zaključava? O tome govori poetska zbirka "Violinski ključ", sedma kniiga pjesnika Sime Vasića. Društvo književnika Beograda često održava promocije knjiga svojih članova, ali malo koja protekne tako lagano i glatko kao ova. Veče je otvorila sekretar i voditelj, Anka Stanojčić. Prisutne je pozdravio i zahvalio im se na dolasku autor, Simo Vasić. Riječ je dobio recenzent Nenad Radoš. Da pohvale recenzenta nisu bez osnove dokazale su pjesme koje su čitali: Mirka Dabović Olivera Šestakov i Milan Savić. Recenzent Srećko Aleksić toplo je preporučio "Violinski ključ" za čitanje. U drugom krugu čuli smo najljepše pjesme. Recenzent Vasa Radovanović imao je samo riječi hvale za knjigu i pjesnika. Anka Stanojčić je pročitala dio recenzije Miodraga D. Ignjatovića i dala završnu riječ. Svi su otišli kući sa lijepim dojmovima i novom knijgom u rukama. Ključ pođoh da ukradem ključ i ne pitah te ništa i ne poželeh da te pitam jer znam da me sigurno nećeš ni čuti između ćutanja padoh u postelju i omeđih je tvojim telom i mojim rukama i iznenadih se jer ne spoznah pesmu od zavijanja godina u hladnim kostima ni odgovor koji se ogleda u ogledalu ključ koji sam ukrao poklonih ti da me zaključaš zauvek u svom srcu ako možeš (sutra nastavljamo priče s puta)

- 06:04 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (22) - Isprintaj - #

15.05.2019., srijeda

Dimitrovgrad

Konačno stižemo u Dimitrovgrad. Ovo je pogled sa Stare planine na grad. Smještaj u starom hotelu „Amfora“. Večera je dobra, a mi gladni. Već ste i vi ogladnili čitajući priče bez jela :( U krevete smo samo popadali... Ujutro doručak, pa nastavak, drugi dan puta. Grad ima lijepu željezničku stanicu ...i zanimljivu staru autobusku stanicu. Crkva rođenja presvete Bogorodice- izgrađena je 1894.godine. Jednobrodna bazilika je arhitektonski mješavina stilova. Ima izuzetan ikonostas. Mladi zgodni pop iz Pule priča sa ljubavlju o svojoj parohiji. (nastavit će se)

- 06:00 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (24) - Isprintaj - #

14.05.2019., utorak

Rakita brani svoju rijeku

Uputili smo se od Leskovca kroz Vlasotince ka Rakiti. Prelazimo rijeku Vlasinu. Vozimo se jako lošim putevima kroz prelijepe šumovite predjele obronaka Stare planine. Ima bukava, hrasta, cera ispod vrha Ruj visokog 1706 m. Ima i ovaca i koza na putu :) Hoćemo da pružimo podršku borbi sela Rakita protiv izgradnje niza mini elektrana kojim se bistra rijeka pretvara u cjevovod za elektrane. Na jednoj kući su jasno napisali u čemu je problem. Živi se siromašno. "Pravna borba oko izvođenja radova na mini-hidroelektrani u Rakiti i dalje traje, žalbu investitora mini-hidroelektrane na rešenje inspektora za zaštitu životne sredine po kojem je dužan da izvadi cevi u dužini od 350 metara, odbilo je Ministarstvo zaštite životne sredine. Dok ekološki aktivisti kažu da je ovo njihova velika pobeda, investitor Goran Belić kaže da će se obratiti Upravnom sudu." "Prvobitnim rešenjem investitoru je zabranjen rad na gradnji mini-hidroelektrane u suprotnosti sa izdatim uslovima zaštite prirode Zavoda za zaštitu prirode i naloženo mu je da postavljene cevi u dužini od 300 do 350 metara izvadi i Rakitsku reku vrati u prethodno stanje." Pod tim uvjetima investitor nije smio graditi u okviru prirodnog korita velikih voda, a upravo to su inspektori na terenu utvrdili. Sretni što smo ih došli podržati, mještani su i zasvirali, a mi zaigrali. Nastavljamo dubokim kanjonom reke Jerme, kroz veoma uske tunele i i stijene koje natkriljuju autobus. (nastavit će se)

- 06:11 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (32) - Isprintaj - #

13.05.2019., ponedjeljak

Put putuje Izletnik...

"Izletnik" je počeo da se bavi istraživačkim turizmom prije 45 godina i nema kutka Srbije koji nije obišao, a i podosta zemalja Europe zna u prste. Do sada je imao pet predsjednika. Najduže ga vodi Keti, "kraljica srpskog turizma", koja je član "Izletnika" punih 40 godina. Svečana akademija povodom 45 godina "Izletnika" i 40 godina Keti u "Izletniku" održana je 11.maja 2019. u kulturnom centru "Vlada Divljan". Program su vodile Julijana Simić-Tenšić i Slavica Stuparušić, novinarke "Politike" i članice predsjedništva "Izletnika". Prvi je nastupio Dečji hor RTS-a, podigavši publiku na noge. Zatim je Hor Kralj Petar Prvi anđeoskim glasovima ukrasio veče. Ansambl "Renesans" svaku svečanost učini još svečanijom. AKUD "Jeleče" iz Novog Beograda okuplja dame i gospodu trećeg doba, koji igraju kao omladinci. Onda se prelijepo razigrao AKUD "Lola". Dok je pjevala "Ogrlica od bisera", pjevala je cijela sala s tim damama. Pesnik i glumac Mirko Todorović pročitao je pjesmu Ljubivoja Ršumovića koju je posvetio “Izletniku”. Energiji koju je pokazao AKUD "Jeleče" mogao bi svako pozavidjeti, osobito dok su igrali vlaško kolo. Julijana i Slavica tečno vode program, kao da su voditeljice, a ne novinarke! Bilo je vrijeme da voditeljice predstave Radmilu Katalinu-Keti, legendu srpskog turizma. A ona da nasmije publiku svojim čuvenim sjajnim pričanjem viceva. Keti je na binu pozvala članove Predsjedništva "Izletnika" ...a zatim i druge suradnike koji pomažu da "Izletnik" funkcionira kao švicarski sat. Beti Đorđević je predložila da počemo ljubav ispočetka. Što se Izletnika tiče, ta se ljubav samo nastavlja. Onda je Anka Stanojčić, koja vodi Izletnikov sajt, pročitala svoje viđenje "Izletnika": "Plovi brod Izletnik prostranstvima Srbije i Europe već 45 godina, s kapetanicom Keti na komandnom mestu. Nikakve oluje ne uspijevaju da ga zaustave. Raširi jedra i zaplovi kuda se malo tko usudio prije njega. Pronalazi pusta ostrva našeg poznavanja svoje i drugih zemalja. Otkriva bisere u zatvorenim školjkama malo poznatih predjela. Plovi Izletniče, mnogo ti još uspješnih plovidbi želim!" Još malo poklona i cvijeća... pa razigrana završnica AKUD "Lola." (Slikao Aleksandar Jočić. Sutra nastavljamo priče s puta!)

- 06:51 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (20) - Isprintaj - #

12.05.2019., nedjelja

Vučje

Vozimo se prema lijepoj planini Kukavici, koja je od svih planina kod nas najduže pokrivena snijegom, pa ipak nema nijedan ski centar. Naša posla... Uputili smo se u hidroelektranu Vučje. Usput vidimo i vodenicu na rijeci Vučjanki. Bližimo se Vučju, pogled sa vidikovca je prekrasan. Stigli smo. Mala hidroelektrana Vučje sagrađena 1903. godine u kanjonu rijeke Vučjanke iznad mjesta Vučje kod Leskovca. To je po starosti druga hidroelektrana u Srbiji. Izgradio ju je prof. Đorđe Stanojević, rodonačelnik elektrifikacije u Kraljevini Srbiji, prijatelj Nikole Tesle i pobornik njegovih izuma. Uvršćena je u svjetsku baštinu tehnike, koju čine još svega šezdesetak objekata. Još radi! Oko elektrane je omiljeno izletište Leskovčana. U kanjonu obilazimo i crkvu Sv. Jovana Krstitelja, podignutu na temeljima crkve Nikole Skobaljića. (nastavit će se)

- 05:51 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (28) - Isprintaj - #

11.05.2019., subota

Zašto Odžaklija?

Nastavljamo u Leskovac, vidjeti impozantni Saborni hram Sv.Trojice Pored hrama je crkva Odžaklija, posvećena rođenju Presvete Bogorodice (mala Gospojina). Sagrađena je 1803.godine, za vrijeme ropstva Leskovca pod Turcima. Pošto u gradu nije bilo crkve, građani su zatražili od Porte dozvolu da je sagrade. Iako je Porta to dozvolila, lokalni Turci nisu htjeli ni da čuju da se u gradu podiže pravoslavni hram, pod prijetnjom da ih sve pobiju. Leskovčani se dosjete pa u novu crkvu ugrade i dimnjak (odžak) i ognjište i Turcima kažu da je to kuća koju su izgradili za popa. Zato se zove Odžaklija, i danas je crkva u kojoj se Leskovčani najradije vjenčavaju i krštavaju. Industrija Leskovca nažalost je posve i sistematski devastirana. Živi se dosta siromašno. Ni sjenke nema od nekadašnjeg sjaja i moći Leskovca, centra tekstilne i farmaceutske industrije. (nastavit će se)

- 05:44 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (24) - Isprintaj - #

10.05.2019., petak

Povijest duga 8000 godina

Iako se za praznik ne radi, kustos nam otvara prelijepi Narodni muzej u Leskovcu. Leskovac se nalazi u idealnoj kotlini s petorječjem, sa odličnim uslovima za život. Povijest Leskovca duga je 8000 godina. Na brdu Hisar se vide presjeci tijekom 8000 godina povijesti ovog kraja, kao vremenska kapsula ljudske civilizacije. Najstariji tragovi života u leskovačkom kraju potiču iz Starčevačke kulture, prethodnice Vinčanske kulture, iz neolita, oko 6200 godina p.n.e. U blizini se nalazi veliko arheološko nalazište iz 6. stoljeća Caričin grad, Justiniana prima. Osnovao ju je rimski car Justinijan, čije je carstvo bilo poveliko. Ovo je bila krstionica u Caričinom gradu Sadašnje ime grada se prvi put pominje 1308. godine u Povelji kralja Milutina, a nastalo je od biljke leske (lješnjak). U vrijeme turske vladavine ime je promijenjeno u Hisar, od turske riječi „tvrđava“. Vitez Nikola Skobaljić sa sjedištem u Skobaljić gradu je posljednji srpski vladar koji je porazio Turke, 1454.godine. Tokom 420 godina turske vladavine Leskovac se razvija zahvaljujući konoplji i poljoprivrednim proizvodima i organizira leskovački panađur, veliki vašar. Koloniju osnivaju i dubrovački trgovci. Danas, on nažalost propada... Kad rješavate križaljke, imate često pojam turska mjera za težinu= oka. Evo kako ona izgleda. (nastavit će se)

- 06:49 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (32) - Isprintaj - #

09.05.2019., četvrtak

Sladoled kod Apostolovića

Izletnici su krenuli na duži put. Uz usputna zadržavanja, odmorit ćemo se na ulazu u Leskovac, u veoma lijepom etno kompleksu Apostolović Sve je ovdje uređeno s dušom. Ovako se nekad umivalo... Sladoled se podrazumijeva, zar ne? Još malo šetnje, pa nastavljamo put. (nastavit će se)

- 05:47 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

08.05.2019., srijeda

Dinajinoj mami

Sve su mame dragocjenost čiju vrijednost shvatimo obično kad ih izgubimo. Dotle nekako vjerujemo da će one uvijek trajati. A ne traju, ni najveće svetinje ne traju. Dinajina mama Vesna Starčević Smiljanić jutros je sklopila svoje umorne oči. Polažem ružu za njen mir.

- 11:39 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (22) - Isprintaj - #

Stolovo

Nastavljamo busem starim putem u etno selo „Stolovo”. Kompleks je lijepo uređen. Prvo ide tucanje jaja Ručamo bogato: predjelo, teleću čorbu, pileći batak+ pljeskavicu, pitu od višanja. Na povratku nas prati pljusak.

- 06:25 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (10) - Isprintaj - #

07.05.2019., utorak

Pokajnica

Stižemo u manastir Pokajnica.  Crkvu-brvnaru, kojoj je narod kasnije nadjenuo simboličan naziv Pokajnica, podigao je kod Velike Plane u prvoj polovini 19.stoljeća Vujica Vulićević, želeći da spere krivicu sa svoje duše, jer je učestovao u ubistvu svog kuma Karađorđa, po nalogu Miloša Obrenovića. Novac koji je našao u Karađorđevim bisagama, Vujica je dao za zidanje crkve. Okolina ženskog manastira sa dva konaka je lijepo uređena Poslije liturgije ulazimo u crkvu Ikonostas je impozantan Aranžman od uskršnjih jaja je maštovit (nastavit će se)

- 05:18 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (26) - Isprintaj - #

06.05.2019., ponedjeljak

Gdje je nastala Vasina torta?

Prelazimo rijeku Crnicu i obilazimo Paraćin. U centru Paraćina nalazi se neobični hotel „Petrus“, oblika vrha klipa kukuruza. Zatim idemo do crkve Sv.Trojice, izgrađene 1898, u srpskom vizantijskom stilu, sa elementima romanike, a uređene u baroknom stilu. Auteničan je barokni ikonostas. Šetamo Paraćinom. Prolazimo pored Fontane slobode... ...do zavičajnog muzeja koji je smješten u kući Ružića koji je kuću poklonio gradu. Kuća je neko vrijeme bila i bolnica u kojoj je liječen i grof Rajevski, inspiracija za lik Vronskog u „Ani Karenjini“. Nažalost, ne uspijevamo ući. Tako nećemo vidjeti ni predmete iz Slatine. U blizini Paraćina nalazi se važno arheološko nalazište iz neolita, Slatina. U centru je spomenik palim Paraćincima u ratovima 1912-1918, u liku srpskog vojnika u jurišu. Ima nešto što se originalno vezuje za Paraćin, Vasina torta. „Kažu da je Vasina torta autentična srpska torta čiji recept datira iz davne 1908. godine. Nastala je kao znak zahvalnosti tašte prema zetu, Vasi Čokrljanu iz Paraćina, koji je suprugu odveo bečkim lekarima jer je bilo rečeno da porođaj može ugroziti život deteta i žene. Supruga Jelena je donela na svet zdravo i krupno dete, a nama je u amanet ostao recept za ovaj klasik srpske kuhinje, tortu u kojoj su kombinovani orasi, narandža i čokolada. Treba imati na umu da su narandže davne 1908. godine bile pravo malo bogatstvo zbog čega je ova torta bila dragocenost.” Nastavljamo pored originalnog restorana Vagon. U izlozima još dominira Uskrs. (nastavit će se)

- 06:15 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (28) - Isprintaj - #

05.05.2019., nedjelja

Vesela nedjelja

Opet nedjelja i Lastavica je zadužena za humor. Pita direktor spremačicu Ciganku zašto je stalno umorna na poslu. - Ne razumiješ to, direktore... - Rukovodim firmom od preko 5000 zaposlenih. Objasni, razumjet ću. - Dođem kući svaki dan u 8 sati uvečer sa posla i dok spremim večeru već je 10. Tada moj Mika navali na sex, eto 12. Onda navali njegov brat i evo 2 sata. Tada pijan iz kafane dođe njihov tatko, i on mlavi do 5 ujutru. Zato sam umorna. - Stvarno mnogo sexa, razumijem !!! - Rekoh ja da nećeš razumjeti. Nije mnogo sexa. Malo spavam! -Dođi danas kod mene, nema nikog kod kuće, kaže djevojka mladiću. Dođe on pred kuću, zvoni, i zvoni, kad tamo- stvarno nema nikoga kod kuće. Udala se Bosanka za Crnogorca. Žali se ona mužu koji se kasno noću vraća kući: - Tek što si jutros izašao iz kuće, neki muškarac je provalio u našu spavaću sobu i silovao me! - Gdje je taj gad? - bijesno viknu Crnogorac. - Policija ga malo prije odvela, kad je čula pozive za pomoć, reče Bosanka. - Što?! Tek maloprije?! - potrešeni Crnogorac klonu na koljena. - Onda je on ... - Bosanka klimnu glavom. - Čitav dan? opet će Crnogorac. Ona ponovo klimnu glavom, vlažnih očiju. Crnogorac: -Sirota moja golubice! I ti si još imala snage da zoveš upomoć? Bosanka smjerno spusti glavu:- Nisam ja zvala, nego on. Došli Mujo i Haso iz vojske s bruhom. Liječnik ih pita: -Oho, pa gdje ste to dobili? -Poručnik nam je rekao da dignemo tenk u zrak. I mi digli.

- 06:07 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (32) - Isprintaj - #

01.05.2019., srijeda

Vrijedne ženske ruke

Tradicionalni uskršnji ponedjeljak ovog puta ćemo provesti u Paraćinu i njegovoj okolini. Vodi Keti, vozi Vlada. U Paraćinu prvo navraćamo kod Tanje Šaban, umjetnice na staklu. Svatko je ponio neki lijepi stakleni predmet. U krugu paraćinske fabrike stakla nalazi se Udruženje građana „Štit“, u kojem vrijedne ruke žena prave majstorije od pustovane vune i svile. Ovdje vrijedne ženske ruke prave mala čuda. Imamo i manekena :) (nastavit će se)

- 00:01 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (38) - Isprintaj - #