Let lastavica

30.09.2018., nedjelja

Folklorno blago Podmočana

Stižemo su selo Podmočani. Bolje da vam ne prevodim tu riječ :) U Podmočanima se nalazi etno muzej Joneta Eftimovskog sa jednom od najbogatijih etnoloških kolekcija u Makedoniji, više od 20000 raznih artefakata i nacionalnih nošnji iz različitih regiona Makedonije. Jone (Jovan) ima 500 originalnih kompleta za žene i samo 11 za muškarce, jer su muškarci odlazili u pečalbu i nošnje ponijeli sobom. Kakav ćilim! Ovako je Biljana platno bijelila... Građanske sobe u muzeju Zasladimo ovu ljepotu! (Nastavit će se)

- 07:27 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

29.09.2018., subota

Cipelica u Elbasanu

Elbasan je grad sa 120 000 stanovnika na rijeci Škumbi, industrijski centar Albanije sa dvije čeličane. Tu su i iskopine starog Elbasana. "Na mestu današnjeg grada bio je u antičko doba rimski grad poznat kao Masio Scampa (scampa, ilirska reč za 'stene, brda'). Rimljani su na tom mestu sagradili masivnu tvrđavu zaštićenu kulama koja je u III i IV v. postala poznata kao Hiskampis. To se mesto razvilo u važan trgovački centar kroz koji je prolazila trasa starog rimskog puta Via Egnatia i, preko današnjeg Bitolja, vezivala Drač sa Solunom i Jadransko sa Egejskim morem." Šetnja gradom. I Elbasan ima svoju sahat kulu. Koja je Pepeljuga izgubila ovu cipelicu? Ima i lijepih novih zgrada. I lijepih starih... I Elbasan ima svoju ulicu kišobrana. Dominantna je tvrđava iz 15. stoljeća (čiji je orijentalni izgled sačuvan i u kojoj se sada nalazi najljepši restoran u Albaniji). Ručamo baš u ovom lijepom restoranu, „Real Scampis“ Na meniju imamo albanske specijalitete: šopska salata, punjeni patlidžan i nešto nemam pojma što, ali odlično, pita sa zeljem, kafto (zapečeno janjeće meso u kajmak sosu). Zasladit ćemo lubenicom ...i prošetati vrtovima... (Nastavit će se)

- 07:07 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (24) - Isprintaj - #

28.09.2018., petak

Albanija i Tirana

Najvreliji dan smo izdvojili za Albaniju. Granični prijelaz Kafasan. Nacionalna valuta Albanije je lek, od Aleksandar= Alek= Lek. 1E= 125 leka. Naziv zemlje potiče od albus= bijelo. Naziv Shqipëria= šćiprija dobija u tursko vreme, a znači „zemlja orlova“. Albanci su mlada nacija, do 14 godina je 20% stanovništva, a do 24 godine još 20%.Problemi zemlje su: velika nezaposlenost, organizirvani kriminal (droga!) i korupcija. Ima lijepu obalu i turizam je jedna od glavnih privrednih grana. Preovlađuju muslimani 70%, pa pravoslavci 20% i katolici10%. Vozimo se pored rijeke Škumbe (Shkumbini) koja dijeli Albaniju na dva jednaka dijela. Sjeverno živi (ratoborno) pleme Gegi, a južno od Škumbe (miroljubivije) pleme Tuski. Često viđamo bunkere. Stižemo u Tiranu, grad sa 700000 stanovnika. Tiranu je osnovao 1614.godine osmanlijski general Sulejman-paša, mada postoje i pomeni o ovom mjestu odnosno o dvorcu Tirkan iz 6.stoljeća, u planini Dajti. Tirana je postala glavni grad 1920.godine. Zgrada Vlade Vila Zogu Simboli prošlih vremena više se ne čuvaju. Još služe samo za slikanje... Gradi se nova džamija sa četiri minareta I Tirana ima sahat kulu (izgrađena 1830. godine) Katolička crkva Sv. Pavla (najveća crkva u Tirani, završena 2001. godine). Gradom dominiraju Skenderbegov trg i spomenik Skenderbegu na konju. Znamenitosti Tirane su i Ethembegova džamija (čiju gradnju je beg Mola započeo 1789. a njegov sin Hadži Ethem beg, praunuk Sulejman paše, završio 1821.g.), kula sa satom. U Tirani je sjedište arhiepiskopije kanonski priznate albanske Pravoslavne crkve. Bunkeri su sada posebna zanimljivost. Nisam upamtila što je ova zgrada, ali je zanimljiva. Američka ambasada Grad je sređen i čist. Sa starim prijateljem, prvim nefrologom Albanije, pijem kavicu pored ostataka tvrđave. Alketa kaže da se Albanci smatraju potomcima starih Ilira, ali da za to nisu nađeni pravi dokazi. Kasnije će nam pokazati prelijepo uređen tržni centar Toptani kakav mi nemamo. Nisu me zanimale firmirane marke nego pokušaj da sa 6. kata uradim panoramske fotografije Tirane. Da su stakla češće prana, snimak bi bio bolji. Pa, Tirana je premašila sva naša očekivanja. Doći ćemo ponovo. Alketa reče da onda baš kod tvrđave trebamo doći na ručak :) (Nastavit će se)

- 06:08 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (24) - Isprintaj - #

27.09.2018., četvrtak

Prespansko jezero

Prespansko jezero je na tromeđi Grčke, Albanije i Makedonije. Nalazi se na južnoj strani Prespanske kotline između planina Galičica i Baba. Od ukupne površine - 273 km2, 190 km2 pripada Makedoniji, 84,8 km2 Grčkoj i 38,8 km2 Albaniji. Najveći grad u ovom području je Resen, na makedonskom delu jezera. Najveća dubina jezera je 54 m. Zbog rijetkih i endemskih vrsta flore i faune područje Prespanskih jezera proglašeno je za transnacionalni park prirode 2000 godine. Plaža na Prespi, u mjestu Pretor, restoran „Galaxy“ sa vrhunskom uslugom, naše društvo za ručkom uz vrhunsku bijelu muskat tamjaniku "Dalvina". Nacionalni specijaliteti: pohana riblja ikra, čorba od ikre, pileća šnicla u sosu, poslastica: šeken para (urmašica). Voda je topla, neki su se i okupali u jezeru, a neki samo smočili noge. (Nastavit će se)

- 06:30 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (46) - Isprintaj - #

26.09.2018., srijeda

Novi logo

Opet mala pauza od makedonskih priča, uz tekuća dešavanja. Društvo književnika Beograda predstavilo je kolegama po peru treći broj svog novog časopisa "Beogradski krug kredom". Časopis sada nosi novi logo sa simbolima Beograda, kreaciju poznatog slikara Stanka Janjuševića. U predstavljanju časopisa "Beogradski krug kredom" učestvovali su autori zastupljeni u časopisu, a veče su vodili predsjednik i sekretar Društva, Zoran Ilić i Anka Stanojčić. Ovog puta časopis otvara naš renomirani pjesnik Dušan D. Živančević, jedan od osnivača Društva književnika Beograda. Zoran Ilić je pročitao ponešto od priloga Jelene Pavlović, Vere Pavlović i Sime Vasića. Jagoda Nikačević nas je zaintrigirala pričom "Parking". Ljiljana Šarac je pročitala dio recenzije njenog novog romana "Starija". Ivan Despotović je predstavio "Kroki jedne duše", osvrt na poeziju Danijela Đukića. Zoran Škiljević, naš urednik za prozu, pročitao je osvrt na njegov novi roman "Do obala Goe". Anka Stanojčić je govorila o promociji 6. broja časopisa "Beogradske balkanske vertikale" u okviru DKB kronike. Srđan Simeunović Sendan je govorio o svojoj novoj knjizi "Balkanski trougao" kroz aforizme: "-Političari ne shvataju aforizam. oni žive u njemu. -Nekad su psihopate glumile kraljeve u ludnici, danas, na najvišim državnim instancama. -Prolasili su me za državnog neprijatelja br.1 Hvala im na poverenju! -Upoznao sam vlast. još sam pod terapijom. -Izbori su bili fer i pošteni. Ne treba ih više ni organizovati. -Ako preživiš ženu, tvoj je celi Svet - sine moj! Anka Stanojčić je obavijestila prisutne o prethodnom prijemu novih članova u Društvo književnika Beograda. U diskusiju su se uključili Slađana Belko, Miloš Nastić i Olivera Milojković. Milivoje Jozić je "začinio" veče svojim odličnim aforizmima. Na sljedećem sastanku upriličit ćemo svečani prijem šest novih članova Društva književnika Beograda. U toku je obrada materijala za četvrti broj časopisa.

- 15:53 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (18) - Isprintaj - #

Heraclea

„Heraclea lyncestis. (Herakleja Linkestis) je antički grad koji se nalazi na južnoj periferiji grada Bitole. Ime nosi po Heraklu, mitskom junaku makedonske dinastije Agreadi, koji su dobili ime po kraju u kome su vladali (Linkestida). Zbog dobrog strateškog položaja, Herakleja se razvila u veći trgovački i saobraćajni čvor na značajnom putu Vija Ignacija (lat. Via Egnatia) koji je povezivao Drač i Bosfor (grad Konstantinopolj).“ "Grad je bio osnovan u predrimskom periodu, najverovatnije za vreme makedonskog kralja Filipa II. Za to vreme bilo je izgrađeno nekoliko tvrđava za lakše kontrolisanje makedonskog carstva. Nakon Makedonaca, Herakleja je potpala pod rimsku vlast. Tada je u vremenu od prvog do četvrtog stoljeća naše ere, doživjela i najveći uspon." Na zapadnoj strani je bila episkopska rezidencija sa prelijepim podnim mozaikom u 14 nijansi. Amfiteatar je primao oko 2500 ljudi. Sačuvani su prekrasni podni mozaici. Srušio ju je potres 518.g.n.e. (Nastavit će se)

- 07:54 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (26) - Isprintaj - #

25.09.2018., utorak

Bitola, moj roden...

. Treba doručkovati, pa krenuti u obilazak Bitole. Odličan vodič Goran pred hotelom Epinal vodi nas u razgledanje. Bitolja- Bitole. Izlazimo na Širok sokak. Pokazuje nam balkon gdje je živjela prva ljubav Kemala Ataturka (koji se ovdje školovao), grčka Jevrejka Eleni Karinte. To su balkanski Romeo i Julija. Njen otac je bio protiv veze, ona se nikad nije udala, on se ženio, a poslije joj je slao pomoć. Dom kulture. Narodni teatar. Sunčani sat Panta rei. Milton Manak, koji je donio prvu kameru na Balkan. Ovdje se održava filmski festival. Ispred doma kulture poglede privlači zaštićeno drvo- molika. Katolička crkva „Presveto srce Isusovo“ u neogotičkom stilu. U Bitoli su otvarana konzularna predstavništva u Širokom sokaku. U 19. stoljeću Bitolu su zvali gradom konzula mode i klavira.Tada je bilo 3000 klavira u Bitoli, svaka imućna porodica ga je imala. Trg magnolija (drugi po veličini, nazvan je po cvijeću u staroj čaršiji) sa fontanom, spomenikom Filipu II, saat kulom i džamijom. Saat kula je izgrađena 1830, u malter je ugrađeno 60000 jaja. Niža je od obližnje dve džamije, tako se moralo graditi u turska vremena. Isak džamija, djelo čuvenog Mimara Sinana, jedna je od najstarijih, sada obnovljena. Restoran „Grne“ na Širokom sokaku. Crkva Sv. Dimitrija iz 1830. godine, sa jednim od najdužih ikonostasa u bivšoj Jugoslaviji (ne smije se slikati), ukopana je u zemlju da bude niža od džamija. Izgrađena je za samo 4 mjeseca od donacija svih Bitoljana, bez obzira na vjeru. Posvećena je Sv. Dimitriju Solunskom. Prelazimo most na rijeci Dragor. Stara čaršija- Bitola je na trgovačkom putu Via egnatia i jedan od najvećih bazara je bio bitolski. Prelazimo most na rijeci Dragor. Ulazimo u staru čaršiju, koja je zlatni period imala u 18.i 19.veku, sa 2500 dućana u 30 malih bazara. Stara čaršija, vjerovali ili ne, počinje Dalmatinskom ulicom. Završit ćemo obilazak bogatom tržnicom. ...i sjesti na klupu da se odmorimo... (Nastavit će se)

- 04:45 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

24.09.2018., ponedjeljak

Kad stvaraju mladi umjetnici

U staroj čaršiji Bitole nalazi se Dječja likovna galerija Monmartre gdje se 37 godina održava međunarodna likovna kolonija. Djeca iz cijelog svijeta crtaju staru gradsku arhitekturu. Kolonija je ušla u Ginisovu knjigu rekorda 1996.godine kad je na otvorenom izloženo 350000 radova. Divimo se izuzetnim radovima mladih umjetnika, od 4-17 godina, iz cijelog svijeta. Najviše me impresionirala Piatra Nizamt iz Rumunjske, dok je slikala sa 16 i 17 godina. Još će se čuti za nju! (Nastavit će se)

- 06:03 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (54) - Isprintaj - #

23.09.2018., nedjelja

Idemo dalje

Silazimo s Kajmakčalana i odmaramo se u restoranu "Karamicos" Evo nas opet u Makedoniji. Svuda su polja duhana, po kojima je Prilep čuven. Duhan se posvuda suši. U daljini vidimo Prilep, manastir Sv. Arhangela i Markovi kuli. Obilazimo Naučni duhanski institut. Prilep: Razgledamo staru prilepsku čaršiju i saat kulu koja je žila kucavica čaršije (mehanizam sata donesen je iz Beča). Kažu da je to sat koji otkucava uzdahe za prolaskom vremena. Spomenik Marku Kraljeviću. Blizu je džamija iz 1475 godine, prva sa dva balkona na minaretu. Stižemo po kiši u Kruševo, na padinama planine Babe, grad na najvišoj nadmorskoj visini u Makedoniji (1350 m nadmorske visine), prvi etno grad u Europi. Posjetit ćemo grob i spomen muzej Todora- Toše Proeskog. Tu je vrijeme za večeru. (Nastavit će se)

- 10:42 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (44) - Isprintaj - #

22.09.2018., subota

Od Grčke do Makedonije

Bilo je lijepih predjela i u Grčkoj. A dalje ne mogu, editor me ne pušta, možda ćete jednog dana vidjeti nastavak posta. Jeste poduži, ali to nije opravdanje da me gnjave cijeli dan.

- 19:35 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

21.09.2018., petak

Nova književna sezona

Mali predah od priča s puta uz tekuća događanja. Vrijeme je za aforizme. Na sastanku Društva književnika Beograda u Gradskoj Biblioteci Đorđe Jovanović, ul. Zmaj Jovina br. 1, upoznali smo kolege po peru s novom knjigom Srđana Simeunovića Sendana BALKANSKI TROUGAO ( izabrani aforizmi u tri knjige i poneki stih). Kao u bermudskom trouglu, i u balkanskom se dešavaju neobjašnjive pojave, pa je o tome Sendan progovorio na svoj originalni način. Vjeran sebi, kombinirao je na korici ćirilicu i latinicu. Promociju je vodila sekretar Društva književnika Beograda, Anka Stanojčić. Veče je otvorio predsjednik Društva književnika Beograda, Zoran Ilić. Autor Srđan Simeunović Sendan pogostio nas je sa desetak aforizama. Književnik Vitomir Teofilović govorio je o knjizi i stvaralaštvu Sendana. Anka Stanojčić je pročitala bogatu književnu biografiju Srđana Simeunovića Sendana. Kad gitara nije slušala, Sendan je nastavio s aforizmima. Društvo književnika Beograda objavljuje dva časopisa. Prvi, časopis "Balkanske vertikale", promijenio je naslov i sada se zove "Beogradski balkanski trougao". Promocija sedmog broja održana je u nastavku književne večeri. Predstavljanje je vodio glavni urednik časopisa, Srđan Simeunović Sendan Prvo su govorili gosti satiričari: Seladin Pavlović, Mirko Stojković i Senahid Nazirević. Nastavili su autori zastupljeni u časopisu: Vasa Radovanović, Zoran Ilić, Anka Stanojčić, Stanko Janjušević. Nadalje su se predstavili Vjera Raičević, Dušan Živančević, Slavka Staničić, Miloš Nastić. Sendan je čitao radove nekih odsutnih pisaca predstavljenih u časopisu, kao Duke Veljković i Blagice Antić. Sljedeća je promocija časopisa "Beogradski krug kredom"

- 09:43 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (42) - Isprintaj - #

20.09.2018., četvrtak

Stazama poštovanja

Nastavlja se hodočašće senima davno palih za Srbiju. Polažemo vijenac na (Srpsko) Vojničko groblje u Bitoli. Ovdje su sahranjena 1724 vojnika koji su izginuli u borbama oko Crne reke i Bitole 1916. godine. Pred nama se pojavio proplanak s potresnim prizorom: bez drveća da baca hlad, sa tek posađenim čempresima, između bezimenih željeznih križeva pobodenih u zemlju ofarbanih u boje jugoslavenske zastave junacima umrlih od rana, od gladi za Srbiju... koji su sada samo brojevi? Položili smo vijenac i odšutjeli... zahvalnost i poštovanje bar će od nas dobiti... Ulazimo u Bač. Poslije borbi na Kajmakčalanu, tu se nalazilo sjedište Vrhovne Komande u kome je boravio i regent Aleksandar. Ulazimo u selo Dobroveni. Ovdje je bila raspoređena Prva armija. Tu se nalaze dvije parcele sa grobljima (sa 69 i 434 sahranjena vojnika) i sa po jednim centralnim spomenikom. Penjemo se u selo Skočivir, mjesto pored Crne reke, gdje je bila kasarna. Sahranjena su 654 srpska vojnika. Groblje se ne održava i zaraslo je u korov. Spomenici-podsjetnici, teški, od kamena, koje su, po završetku Prvog svetskog rata, do Skočivira na taljigama vukli očevi, braća, šuraci iz Srbije..., da ih u ovom dalekom selu u koje će tko zna kada i da li uopće ponovo kročiti, postave iznad glava svojih najbližih. Penjemo se  naporno na kotu 10-50, najvažniju stratešku točku, gdje se još vide rovovi. Tu je stala linija Solunskog fronta. Neopravdano i predugo. (Nastavit će se)

- 06:07 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (26) - Isprintaj - #

19.09.2018., srijeda

Kajmakčalanska uspavanka

Prelazimo u Grčku. U selu Banjica (/Vevi) Izletnik se poklonio spomeniku Drinskoj diviziji, očistio okolinu, ostavio lovorov vijenac zahvalnosti! Kajmakčalan („bijeli vrh“) je vrh planine Nidže ili Voras. Terenskim vozilima penjemo se sve više. Dolje ostaje Ostrovsko jezero. Obilazimo spomen crkvu Sv. Ilije na vrhu 2528 m. Održavamo parastos izginulim junacima. U crkvi Svetog Ilije na vrhu Kajmakčalana je urna u kojoj je bilo srce Dr Archibald Reisa-a, švicarsko-njemačkog naučnika i oca forenzike, koji je nastojao da svijetu privuče pažnju na stradanje srpskih civila tijekom Velikog rata. Izletnik se poklonio senima srpskih junaka poginulih na Kajmakčalanu 1916. godine u ljeto 2016. godine, povodom stogodišnjice proboja Solunskog fronta. Tada je izletnica Anka Stanojčić palom junaku posvetila pjesmu Kajmakčalanska uspavanka, koja je prvi put pročitana tamo gdje je i nastala, nad spomen konsturnicom na bijelom vrhu, Kajmakčalanu, 30.8.2018. (Nastavit će se)

- 07:28 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

18.09.2018., utorak

111 stepenika

Izletnik kreće na hodočašće povodom stogodišnjice završetka 1.svetskog rata na kojem će položiti vijence na sedam vojničkih grobalja. Na putu će posjetiti i neke gradove u Makedoniji, Grčkoj i Albaniji. Na spomenu kosturnicu srpskih vojnika poginulih u Bregalničkoj bici 1913. godine tokom Drugog balkanskog rata u selu Dolno Karaslari kod Velesa u Makedoniji nas troje Izletnika polaže venac. Kapela sa kosturnicom podignuta je između 1928. i 1930. godine po projektu Vladimira Devića Spomen kosturnica je kasnije posvećena i svim  drugim poginulim i umrlim srpskim vojnicima u ratovima od 1912-1918. godine.  Kapelu sa kosturnicom u selu Udovo projektirao je Momir Korunović. Podignuta je 1934. godine u spomen na 261 regruta, ubijenog na Veliki Petak 1915. godine od strane bugarskih trupa. Penjemo se 111 stepenika da položimo vijenac Izletnika. Nastavljamo u Demir Kapiju, u vinariju Kraljica Marija osnovanu 1924. (sada vinarija „Queen Maria“). Obilazimo vilu kraljice Marije Karađorđević, koja još nije obnovljena. Slijedi degustacija 4 vina (sovinjon, safir- plave boje, roze „Memento“ i crveno „Ravin“) i gala ručak u dan pre otvorenom novom restoranu. Odmor dobijamo tek navečer. Sljedeća tri dana baza će nam biti Bitola, hotel "Epinal". (Nastavit će se)

- 06:23 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (26) - Isprintaj - #

17.09.2018., ponedjeljak

Lihnida kajče veslaše...

Podesilo se da sam već planirala veliko putovanje u Makedoniju, Grčku i Albaniju i da sam se trebala vratiti kući tri dana uoči svadbe u Ohridu. Tehnički bi bilo neizvedivo da se vraćam pa opet putujem na Ohrid, te sam ispratile izletnike i ostala još četiri dana.Tako sam dočekala da vidim kako Lihnida kajče veslaše. Vjenčala se u crkvi koja dominira pogledom na stari Ohrid, Sv. Jovan Kaneo. Katamaranom umjesto kajčetom veslala je do Biljaninih izvora. Tamo nije platno belila, nego prvi mladenački ples otplesala... ...i mladenačku tortu rezala (iza nje su Biljanini izvori). Svatovi i mladenci su se veselili i plesali, igrali... Nama je ostalo da se veselimo i uživamo u pogledu na naše lijepe mladence. Mnogo godina ljubavi i sreće da im poželimo! (Fotografije: Petar Boev, Ljiljana Lambić i Anka Stanojčić).

- 06:00 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (36) - Isprintaj - #

16.09.2018., nedjelja

Vesela nedjelja

Lastavica je opet Eurica, a nedjelja vesela.

- 07:15 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (28) - Isprintaj - #

15.09.2018., subota

Vesela subota

Dugo se nismo smijali. Euro se odmara, a ja se zabavila slovima. Malo smijeha ovog vikenda, može? U nekoj župi došlo do promjene župnika. Prilikom primopredaje župe, stari je župnik kazao novomu da su župljani mladi, da daruju novca i više nego što treba, da redovito idu na Svete mise, ali i da mu nije jasno zašto u deset godina župnikovanja nije prodao niti jednu jedinu Bibliju. Njihov je razgovor čuo župljanin mucavac i evo ti njega kroz tri dana kod novoga župnika:- Oooče, ja bih kupio pppet Bbbiblija! Župnik mu ih radosno proda. Kroz pet dana mucavac ponovno ode ka župniku i kupi novih pet Biblija. Župniku bi to sumnjivo, no odluči ga pitati kad sljedeći puta dođe. Za pet dana dođe opet mucavac. Župnik ga upita: -Moj prethodnik nije prodao niti jednu jedinu Bibliju a ti si ih već prodao deset i uzimaš ih još. Kako to? Mucavac će na to: -Ja ih pppitam, hoće li kupppiti Bbbibliju ili žele da im ju pppročitam! -Zašto u Bosni nema AIDS-a? -Zato što je to bolest 21. stoljeća! Vrati se Lala iznenada kući i zatekne Sosu u krevetu s nekim muškarcem. Kad vide Lalu, švaler zgrabi odjeću i pobjegne glavom bez obzira. Lala će na to uvrijeđeno:-Au, Soso, kakav nekulturan tip! Ni meni zdravo, ni tebi fala. Upita jedan umišljeni doktor svoga novog pacijenta: - Prije nego ste došli do mene, jeste li bili kod nekoga drugoga? - Pa...bio sam kod apotekara u ljekarni.. - I, kakvu vam je glupost preporučio? - Da dođem k Vama. Zaustavio policajac pijanog Muju i kaže mu: - Ne rade vam svjetla, izađite iz auta! A na to će Mujo: - Ako izađem, opet neće raditi... Baka kupila bikini, ali se vraća u butik poslije pet minuta. - Želim da vratim gornji dio. - Zašto, šta nije u redu? - Pa sve može da mi stane u donji!

- 08:30 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (34) - Isprintaj - #

14.09.2018., petak

Od Vatikana do vina

V se vrtoglavo skita po svijetu. Počinje od Vatikana. ...i u bazilici groba Sv.Petra Vatikanski muzeji su posebna priča Nezaobilazan je Vittoriano u Rimu Varaždin vrijedi vidjeti Obavezno uz verglaša Čeka li nas Valjevo? ...ili rijeka Vapa na Pešteru? Nezaobilazne su Velike stepenice na Kalemegdanu Razgalit će nas Vesna u makovima Pa ćemo baciti pogled s Vidove gore na Braču Zasvirati na violinama Jana Nemčeka iz Kovačice Bit će nam zanimljivo Veselo groblje u Sapanti, Rumunija I čuvena ćuprija u Višegradu Prošetat ćemo obalom Velikog bačkog kanala Virnimo na Dunav iz restorana Venecija u Zemunu Otići u Vladičin Han Pogledajmo Dunav s vidikovca kod Grocke A najljepši vidikovac je Molitva iznad Uvca Divit ćemo se majstorstvu Velje grnčara iz Zaječara. A kako ćemo bez vitraja? Vinograd će nas inspirisati na vinsku šetnju Idemo da vidimo vinarije: "Zvonko Bogdan" na Paliću Vinarija "Malča" kod Niša Vinarija Jović sa arhivskim vinima Kucnimo se vinom na svadbi! Uz večeru u etno selu Srna Nakon obilaska svih vinarija, ni vatrogasna kola ne pomažu! Ni vinjete...

- 06:02 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (40) - Isprintaj - #

13.09.2018., četvrtak

Od U do U

Zanimljivo, nemam baš mnogo fotografija na slovo U. Prelep je pogled s kupole bazilike Sv. Petra na Ulicu pomirenja Poznato je Ušće. Kad se samo taj pojam kaže, misli se na Ušće Save u Dunav, na večni zagrljaj dve velike reke. Sistem Uvac ima tri jezera: Zlatarsko, Uvačko (Sjeničko) i Radoinjsko. Uvačko je verovatno najlepše. Zanimljiv je ulaz u Ledenu pećinu na Uvačkom jezeru Rado se obilazi učionica Ive Andrića Jako je lepo u bračkom kanalu... ...i u Mileševi... Naporan je uspon na Molitvu. Bilo bi još teže na uvačke litice... Posle možete svratiti u Užice. Idete li često u crkvu? Šta se nalazi u vašoj čaši? A najlepši je Uskrs sa čarolijom od šarenih jaja

- 06:43 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (12) - Isprintaj - #

12.09.2018., srijeda

Takvo je T

T započinje, naravno, Torre de Belem u Lisabonu, na rijeci Tejo, najljepša bijela kula koju sam ikad vidjela. Nastavlja ga Trakošćan. Preseliće se u Trešnjevac u Vojvodini. Obići će tor na Pešteru. Pa Titov grob u Kući cveća... ...i spomenik sa trubama u Rumi. Čitat će s Trajanove table na Dunavu. Pecat će u Timoku. Pentrat će se kroz guste šume Tare. Šetat će se kroz Tešnjar u Valjevu. Obići će Tešmanov konak kod Osečine. Pogledaće sliku Terra incognita. Bilo bi lepo da posetite Trg lepih osećanja... ...a onda će se T zabaviti trešnjama ...pre nego ode u Tavankut na ručak. Kome se ne dopadne ovo, uzet će teletinu ispod sača.

- 06:07 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (46) - Isprintaj - #

11.09.2018., utorak

Šarmantno Š

Evo nam šuška Š. Prošetalo se kroz Schönbrunn Nastavilo je u Stein am Rhein, u Švicarskoj. Pa kad smo kod Švicarske, obilazi Švicarsku kuću u Maksimiru Otišlo je na ljetne večeri na Strossmartre Da bi se provezlo čuvenom Šarganskom osmicom, kreće sa Šargan stanice. Prošetaće Šumadijom Zavuklo se u špilju Vrelo. Pomirisalo je divni šipkov cvijet Nezaobilazno uživa u restoranu "Šešir moj" Ne izgleda lijepo, ali je jako ukusan makedonski specijalitet širden. Tko ne voli, neka bira švedski sto A uz sve odlično ide Šobićev originalni sladoled (od ajvara, tamjanike, pirotskog sira). I naravno, vratija se Šime...

- 06:30 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (28) - Isprintaj - #

10.09.2018., ponedjeljak

Samo tako S

Stiglo je i S, prvo u Sućuraj na punti Hvara. Zatim se popelo na vrhove brežuljaka u Sintri, a na vrhu svakog neki je dvorac ili tvrđava. ...uz divan pogled prema Atlantiku i Cascaisu. Svratilo je u dvoracSant Angelo u Rimu. Divilo se dekoraciji u San Giovanni in laterano u Rimu. Skoknulo je u Samobor. Osladilo se čuvenim samoborskim kremšnitama. Divilo se sunčaniku u Senju. Pogledalo selo u Dalmatinskoj zagori. Otišlo na Veselo groblje u Sapantu, Rumunija. Zaplovilo je Savom kod Čigoča i nastavilo Savom kod Obrenovca Na kraju Sava stigne i do Beograda i Ušća Divilo se tornju Saborne crkve u Beogradu ...ali i tornjevima Saborne crkve u Temišvaru Studenica ga je zadivila freskama. A Stara Pavlica simpatičnom arhitekturom. Kako bi zaobišlo Sopoćane? Uživalo je u Sićevaćkoj klisuri. Otplovilo je u Strugu. Sunčalo se na Staroj planini Svratilo je u etno selo Stanišići Vidjelo je Stari brod na Drini Posjetilo jezero Sovinac Kupalo se na Braču, u mestu Splitska Neće preskočiti ni Suboticu. Nakon Brača, logično, za poznavaoce. Obavezno je plivanje u Sjeničkom jezeru Svratilo je i u Surdulicu. Na kraju, svraća u Skadarliju. Tu se mora probati smuđ ala Orly Srneći gulaš ćemo na drugoj strani... (zna Grunf) S zna kako se priprema sač (peka) Kao predjelo može sarmica od zelja Uz to dobro ide salata

- 13:32 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (28) - Isprintaj - #