Šegrtski zapisi
nedjelja, 05.04.2020.
Epidemija kuge 1815.-1816. – od bježanja u šumu i raširenog straha do zatvaranja kuća
Foto: Hrvatska na tajnim zemljovidima, Hrvatski institut za povijest
Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu, raširenog straha diljem hrvatskih povijesnih prostora zbog epidemije kuge i zatvaranja kuća.
3. dio – Epidemija kuge 1815.-1816.
O epidemiji kuge tijekom drugog desetljeća 19. stoljeća imamo podatke o širenju na prostoru Jasenovca pa u krajevima malo sjeveroistočnijim koje možemo ubrojiti u takozvanu Slavonsku vojnu krajinu i na prostoru Makarske i okolice. To ne znači da nije bilo pojedinačnih slučajeva i u ostalim dijelovima Dalmacije, Slavonije, Srijema, odnosno tadašnje civilne Slavonije, kao i civilne Hrvatske. Ipak, za sada o potonjim dijelovima na temelju dostupne literature i izvora možemo iznijeti tezu da je bio više raširen strah nego epidemija.
Za Bosnu i Hercegovinu kao prostore iz kojih se širila kuga u dijelove Habsburške Monarhije postoje jasni zapisi da je epidemija bila raširena od 1814. do 1818. godine, a u nekim dijelovima tadašnjeg Osmanskog Carstva i od 1812. godine. U takvim okolnostima ne treba čuditi zatvaranje kuća u Osijeku krajem 1815. godine, pod utjecajem slabe žetve i gladi pojačani strah od širenja kuge na prostoru Kutine, Koprivnice i Legrada, ali i širenje kuge u Makarskoj tijekom 1815. godine.
Kao i svaka epidemija i ova je s vremenom prestala i nestala.
Više na youtube kanalu:
Šegrtski zapisi - Epidemija kuge 1815.-1816.
Oznake: Slavonija, Srijem, Dalmacija, kuga
nedjelja, 29.03.2020.
Epidemija kuge 1739. – potres kao znak, novac kao prijenosnik i zatvorene škole
Na temelju povijesnih izvora možemo doći do podataka kao što su – potres kao znak, novac kao prijenosnik širenja kuge, ali i mnogobrojne odluke i djelovanje vlasti kako bi se prekinulo širenje epidemije u skladu s mogućnostima.
2. dio – Zadnja velika epidemija kuge u Slavoniji 1739.
Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.
Teško je procijeniti iz kojeg se pravca i na koji način širila na određenim prostorima Slavonije. Mogla je doći iz istočnih i sjeveroistočnih dijelova Habsburške Monarhije, ali i iz Bosne. Kada je širenje epidemije uzelo maha čak su se i škole zatvarale, a Svete mise su održavane na otvorenom…
Kao i svaka epidemija i ova je s vremenom prestala i nestala.
Više na youtube kanalu:
Šegrtski zapisi - Epidemija kuge 1739.
Oznake: povijest, Slavonija, Srijem, kuga
utorak, 24.03.2020.
Srijemska kuga – Epidemija kuge s kraja 18. stoljeća
Foto: Prikaz prostora današnjeg Osijeka s kraja 18. stoljeća (Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća)
Srijemska kuga proširila se na prostoru istočnog Srijema i dijelova zapadnog Srijema (područje Vukovara) tijekom 1795. i 1796. godine. Važnu ulogu u sprečavanju širenja navedene epidemije imao je sanitarni kordon koji je bio na liniji Osijek – Vukovar – Ilok – Petrovaradin, a sastojao se od karantena kod Donjeg grada (Osijek) i Sarvaša. Postoje teze da je bilo zaraženo između 20% i 25% stanovništva na prostoru gdje se proširila kuga.
Karantene su trajale 40 dana. Na temelju zapisa ljetopisaca iz Osijeka možemo primijetiti da su ljudi iz zaraženih područja dolazili u osječku Tvrđu nakon čega su od strane naoružanih straža slani u navedene karantene.
Više na youtube kanalu:
Srijemska kuga - youtube kanal Šegrtski zapisi
Oznake: epidemija, kuga, Srijem, Slavonija
