Šegrtski zapisi
petak, 19.03.2021.
Petar Preradović
Rođen hrvatski pjesnik i preporoditelj Petar Preradović
Zapisi jednog vremena: 19.3.1818.
„Bože mili, kud sam zašo! Noć me stigla u tuđini, Ne znam puta, ne znam staze, Svuda goli kamen gaze, Trudne noge po pustinji! Još noćaja nijesam našo! Sjever brije sa snježnog brda, A tuđincu siromaku, Još je veći mrak u mraku, Još je tvrđa zemlja tvrda!...“ (pjesma Putnik za koju je napisao glazbu Osječanin F. Š. Kuhač)
„Nije mnogo pjevao, ali većina njegovih pjesama je suho zlato, te i nije čudo, da ih je toliko narod zavolio.“ (R. F. Magjer, Život i pjesme Petra Preradovića, 1916.)
Hrvatski pjesnik i preporoditelj Petar Preradović rođen je u Grabrovnici kod Pitomače 19. ožujka 1818. godine.
Nakon školovanja u Bečkom Novom Mjestu služio je kao vojno lice diljem Habsburške Monarhije, od Zadra preko Zagreba do Beča. Tijekom 1850-ih godina služio je i uz bana Josipa Jelačića…
Pisao je pjesme na njemačkom i hrvatskom jeziku. Pod utjecajem djela F. Schillera, J. W. Goethea i drugih pisao je svoja prva djela na njemačkom jeziku među kojima možemo istaknuti Das Uskoken-Mädchen (Djevojka uskokinja) i dio iz zbirke ljubavnih pjesama pod nazivom Lina-Lieder (Pjesme Lini).
Također je na hrvatskom jeziku pisao pjesme domoljubne tematike poput Putnik, Miruj, miruj srce moje, Rodu o jeziku i druge. Pod utjecajem djela J. G. Herdera pisao je i pjesme o takozvanoj slavenskoj misiji u 19. stoljeću poput Zvanje Slavjanstva.
Uz Ivana Mažuranića bio je jedan od najcjenjenijih pjesnika 19. stoljeća na jugoistoku Habsburške Monarhije, odnosno na prostoru Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.
Odavana je počast ovom velikom pjesniku i preporoditelju već tijekom Austro-Ugarske Monarhije. Tako je i jedan od najmističnijih i najljepših osječkih parkova 1913. godine preimenovan u Preradovićevo šetalište (dotadašnji Sakuntala park).
Foto: Razglednice iz Osijeka, Petar Preradović, Izvor: Državni arhiv u Osijeku – Razglednice HR DAOS, Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, Preradović, pjesnik
nedjelja, 10.01.2021.
Rođen Dobriša Cesarić
Rođen Dobriša Cesarić
Zapisi jednog vremena: 10.1.1902.
Zapis o zimi
To nije zima i tu nema zime
U gradu osta od nje samo ime
Ona je tamo gdje zavija vuk
Gdje snijeg je visok i jedva se hoda
Na silnoj ravni gdje je svečan muk
Beskrajnih polja i zamrzlih voda
Prije 119 godina rođen je Dobriša Cesarić, pjesnik koji je pisao, uspoređivao grad i selo, selo i grad pa tako i tijekom zimskih dana.
Rođen Požežanin živio je u Zagrebu od 1916. godine gdje se školovao. Pjesme su mu se objavljivale u mnogim časopisima, kao što su Literatura, Hrvatska revija, Književna republika i Književnik. Objavio je 15 zbirki, a ukupno ima preko 150 pjesama…
Dobio je Nagradu za životno djelo 1967. godine, a bio je član JAZU-a od 1951.
Foto: Dubravko Maričić – fotografija zime i Dobriša Cesarić, Izvor: Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
četvrtak, 17.12.2020.
Dobriša Cesarić: pjesnik sela i grada
Dobriša Cesarić: pjesnik sela i grada
Zapisi jednog vremena: 18.12.1980.
Godine 1980. napustio nas je jedan od najvećih hrvatskih pjesnika – Dobriša Cesarić. Pjesnik koji je obilježio i obilježava živote svojim stihovima teškog života grada, sela, ali i ljepote svakodnevnog života. Mnoge su njegove pjesme uglazbljene.
Rođen Požežanin živio je u Zagrebu od 1916. godine gdje se školovao. Pjesme su mu se objavljivale u mnogim časopisima, kao što su Literatura, Hrvatska revija, Književna republika i Književnik. Objavio je 15 zbirki, a ukupno ima preko 150 pjesama…Dobio je Nagradu za životno djelo 1967. godine, a bio je član JAZU-a od 1951.
U svojim je pjesmama progovarao o teškom životu, svakodnevnici među kojima su jedne od poznatijih Predgrađe, Vagonaši. Može se uočiti realno i idealno, lijepo i ružno, vječno i prolazno.
D. Cesarić, Balada iz predgrađa: „… I lije na uglu petrolejska lampa, Svjetlost crvenkastožutu, Na debelo blato kraj staroga plota, I dvije, tri cigle na putu. I uvijek ista sirotinja uđe, U njezinu svjetlost iz mraka, I s licem na kojem su obično brige, Pređe je u par koraka. A jedne večeri nekoga nema … I nema ga sutra, ni preksutra ne, I vele da bolestan leži, I nema ga mjesec, I nema ga dva, I zima je već, I sniježi… A prolaze kao i dosada ljudi, I maj već miriše – A njega nema, i nema, i nema, I nema ga više… I lije na uglu petrolejska lampa, Svjetlost crvenkastožutu, Na debelo blato kraj staroga plota, I dvije, tri cigle na putu.“
Foto: Dobriša Cesarić, Izvor – Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
