Šegrtski zapisi
nedjelja, 10.01.2021.
Rođen Dobriša Cesarić
Rođen Dobriša Cesarić
Zapisi jednog vremena: 10.1.1902.
Zapis o zimi
To nije zima i tu nema zime
U gradu osta od nje samo ime
Ona je tamo gdje zavija vuk
Gdje snijeg je visok i jedva se hoda
Na silnoj ravni gdje je svečan muk
Beskrajnih polja i zamrzlih voda
Prije 119 godina rođen je Dobriša Cesarić, pjesnik koji je pisao, uspoređivao grad i selo, selo i grad pa tako i tijekom zimskih dana.
Rođen Požežanin živio je u Zagrebu od 1916. godine gdje se školovao. Pjesme su mu se objavljivale u mnogim časopisima, kao što su Literatura, Hrvatska revija, Književna republika i Književnik. Objavio je 15 zbirki, a ukupno ima preko 150 pjesama…
Dobio je Nagradu za životno djelo 1967. godine, a bio je član JAZU-a od 1951.
Foto: Dubravko Maričić – fotografija zime i Dobriša Cesarić, Izvor: Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
četvrtak, 17.12.2020.
Dobriša Cesarić: pjesnik sela i grada
Dobriša Cesarić: pjesnik sela i grada
Zapisi jednog vremena: 18.12.1980.
Godine 1980. napustio nas je jedan od najvećih hrvatskih pjesnika – Dobriša Cesarić. Pjesnik koji je obilježio i obilježava živote svojim stihovima teškog života grada, sela, ali i ljepote svakodnevnog života. Mnoge su njegove pjesme uglazbljene.
Rođen Požežanin živio je u Zagrebu od 1916. godine gdje se školovao. Pjesme su mu se objavljivale u mnogim časopisima, kao što su Literatura, Hrvatska revija, Književna republika i Književnik. Objavio je 15 zbirki, a ukupno ima preko 150 pjesama…Dobio je Nagradu za životno djelo 1967. godine, a bio je član JAZU-a od 1951.
U svojim je pjesmama progovarao o teškom životu, svakodnevnici među kojima su jedne od poznatijih Predgrađe, Vagonaši. Može se uočiti realno i idealno, lijepo i ružno, vječno i prolazno.
D. Cesarić, Balada iz predgrađa: „… I lije na uglu petrolejska lampa, Svjetlost crvenkastožutu, Na debelo blato kraj staroga plota, I dvije, tri cigle na putu. I uvijek ista sirotinja uđe, U njezinu svjetlost iz mraka, I s licem na kojem su obično brige, Pređe je u par koraka. A jedne večeri nekoga nema … I nema ga sutra, ni preksutra ne, I vele da bolestan leži, I nema ga mjesec, I nema ga dva, I zima je već, I sniježi… A prolaze kao i dosada ljudi, I maj već miriše – A njega nema, i nema, i nema, I nema ga više… I lije na uglu petrolejska lampa, Svjetlost crvenkastožutu, Na debelo blato kraj staroga plota, I dvije, tri cigle na putu.“
Foto: Dobriša Cesarić, Izvor – Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
