srijeda, 03.03.2021.
Slavonski "Sokol" Ibrišimović
„Sokol“ Ibrišimović napustio svoju Slavoniju davne 1698. godine
Zapisi jednog vremena: Ožujak 1698. godine
„
Već on svlači misničko odilo
I oblači od mejdana ruvo
Pa on ide po ravnih sokacih
I pozivlje što vojevat more!“
Narodna pjesma o „Sokolu“ Ibrišimoviću (R. Lopašić,
Dva hrvatska junaka, 1888.)
Dijete Požeške kotline koji je spajao Zagreb i Slavoniju
„Sokol“ Luka Ibrišimović napustio je slavonske planine i ravnicu krajem zime davne 1698. godine.
Nakon školovanja u rodnoj Požegi, franjevačkom središtu Velikoj, Ugarskoj i Italiji djelovao je kao franjevac u Požegi,
gvardijan samostana u Velikoj (franjevački samostan u Velikoj uz našički u 17. stoljeću),
generalni vikar Zagrebačke biskupije u Slavoniji pod osmanskom vlasti.
Prema narodnoj predaji i literaturi prikazivan je kao
nositelj narodnog pokreta protiv osmanske vlasti u Slavoniji. Također je po svemu sudeći bio čvrsta veza između tzv. osmanske Slavonije i Banske Hrvatske pod bečkim dvorom. Kao jedan od vođa narodne vojske u Slavoniji pobijedio je osmansku vojsku pored Požege krajem zime 1688. godine. Tih je godina diljem međuriječja Drave, Dunava i Save djelovala i
habsburška carska i banska vojska pa tako i u navedenoj bitci.
Zagovarao je
obnovu crkava diljem Slavonije, poticao
vjersku praksu. Tijekom 1690-ih godina nastavio je zagovarati utjecaj zagrebačkog biskupa na prostoru gdje su nekada djelovali pokoji dijecezanski (svjetovni) svećenici i franjevci iz Velike i Našica.
Foto: Luka Ibrišimović, Izvor: Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal
Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Oznake: ZJV, Ibrišimović, franjevac
03.03.2021. u 11:07 •
2 Komentara •
Print •
#
petak, 06.11.2020.
Bista M. P. Katančića
Foto:
Bista M.P. Katančića ispred Dvorca Valpovo
Zapisi jednog vremena: Bista velikog M. P. Katančića (franjevac, pjesnik, arheolog...)
7.11.1873.
Godine 1873. postavljena je bista Matije Petra Katančića u Valpovu. Bio je franjevac, arheolog, povjesničar, kartograf, numizmatičar, pjesnik, a često ga opisuju i kao prosvjetitelja… Jednom od zadnjih
„renesansnih“ ljudi Habsburške Monarhije pa i Europe kojemu je barun
Gustav Hilleprand von Prandau dao napraviti i podignuti bistu još je i na druge načine odavao počast.
Možemo prenijeti jedan od oglasa iz 1873. godine (novine Narod): „
Zaklada Petra Katančića Valpovčana… Da se oveliči ime i uspomena pokojnoga oko promicanja višjih znanostih, a osobito narodne književnosti toli zaslužnoga muža i čuvenoga učenjaka Petra Katančića rodom Valpovčana…“
M. P. Katančić je bio i pjesnik. Iza sebe je ostavio pjesme na hrvatskom, latinskom i mađarskom jeziku. Napisao je zbirku pjesama
Fructus auctumnales (
Jesenski plodovi).
Oznake: ZJV, Katančić, franjevac
06.11.2020. u 10:52 •
1 Komentara •
Print •
#