Marketing
Slavonski "Sokol" Ibrišimović
„Sokol“ Ibrišimović napustio svoju Slavoniju davne 1698. godine
Zapisi jednog vremena: Ožujak 1698. godine
„Već on svlači misničko odilo
I oblači od mejdana ruvo
Pa on ide po ravnih sokacih
I pozivlje što vojevat more!“
Narodna pjesma o „Sokolu“ Ibrišimoviću (R. Lopašić, Dva hrvatska junaka, 1888.)
Dijete Požeške kotline koji je spajao Zagreb i Slavoniju „Sokol“ Luka Ibrišimović napustio je slavonske planine i ravnicu krajem zime davne 1698. godine.
Nakon školovanja u rodnoj Požegi, franjevačkom središtu Velikoj, Ugarskoj i Italiji djelovao je kao franjevac u Požegi, gvardijan samostana u Velikoj (franjevački samostan u Velikoj uz našički u 17. stoljeću), generalni vikar Zagrebačke biskupije u Slavoniji pod osmanskom vlasti.
Prema narodnoj predaji i literaturi prikazivan je kao nositelj narodnog pokreta protiv osmanske vlasti u Slavoniji. Također je po svemu sudeći bio čvrsta veza između tzv. osmanske Slavonije i Banske Hrvatske pod bečkim dvorom. Kao jedan od vođa narodne vojske u Slavoniji pobijedio je osmansku vojsku pored Požege krajem zime 1688. godine. Tih je godina diljem međuriječja Drave, Dunava i Save djelovala i habsburška carska i banska vojska pa tako i u navedenoj bitci.
Zagovarao je obnovu crkava diljem Slavonije, poticao vjersku praksu. Tijekom 1690-ih godina nastavio je zagovarati utjecaj zagrebačkog biskupa na prostoru gdje su nekada djelovali pokoji dijecezanski (svjetovni) svećenici i franjevci iz Velike i Našica.
Foto: Luka Ibrišimović, Izvor: Hrvatska enciklopedija
Zapisi jednog vremena, serijal Šegrtskih zapisa o istaknutim pojedincima i događajima iz Slavonije, Srijema i Baranje
Post je objavljen 03.03.2021. u 11:07 sati.