Zvjezdani šapat Duše

petak, 29.06.2012.

Van ograde



Autor slike: meni nepoznat


Svakoga jutra na zidu jedne kuće
Gdje ničega nema, tek premaz plave boje
Otvaraju se vrata, prema sutra i jučer
I raznorazne priče odjednom se kroje.

Tako je jučer mornarička flota
Kružila po zidu kao da je more
Kod okvira zastala, kao kod plota
Ne znajući kamo dalje, desno, lijevo, dolje, gore?

Jedrima raširenim vjetar su dozivali
Nitko od stanara poziv čuo nije
Ime po ime, tiho su prozivali
Samo moje ime prozvano nije.

I danas je ista mornarička flota
Doplivala do zida u sami cik zore
Kod okvira zastala, kao kod plota
Na jedrima je pisalo: Desno, lijevo, dolje, gore?

Van ograde – netko kaže, zatim tajac vlada
More se namreškalo, okvir tiho škripi
Cijela flota s tim se slaže, viču: Ovdje, sada!
A sa zida, voda teče, val do vala kipi.

I sad se kotrlja duž oslikanog mora
Jedrenjak prvi, koji snagom prednjači
Kao živi prizor, i baš je to fora!
Još samo da proniknem što prizor ovaj znači.

Već je sutra, nova priča, prizor je sličan
Jedrenjaci zidom plove, vjetrom su nošeni
A na prvom netko maše, lik je neobičan
Kao da je cijeli zid udesno ukošeni.

Spiralnom vibracijom vjetar on doziva
Nitko od stanara poziv čuti neće
Ovaj put ritmom stiha moje ime proziva
Van ograde sve vibrira, u svjetlosti se kreće.
- 09:32 - Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 27.06.2012.

Ima dana, kada riječi...



Autor slike: meni nepoznat



Ima dana, kada riječi prestanu teći
Vjetrom duše raznesene nebom budu
I dalek put do nutrine sad moraju prijeći
Kao da su položene u preduboku posudu.

Bez dna, bez okvira, van svake granice
U uzavreloj masi traže svoju mrvu mira
Kao sjemenke ukopane u tlo plodne oranice
Čekaju poziv, kap vode, dašak iz Svemira.

I svaki sadržaj koji nudi smisao
Izgubi se, nestane, raspline u tami
Nekom čudnom željom, sam sebe je obrisao
U bestežinskom stanju prazninom se hrani.

Riječ besmisla da li postoji?
I tko smisao daje nekoj riječi,
Lutalica, prolaznik, autor koji riječ kroji
Ili sama putanja koju slovo želi priječi?

Ima dana, kada riječi padaju kao kišne kapi
Kap po kap, milinom dobuju po duši
Tek što kapnu na moj kalež, njihov dodir hlapi
A mjesto se dodira u trenu osuši.

Na dnu, porubljene, unutar svih granica
U suhoći tvrdog tla traže okus vode
Kao sjeme koje drobi ogrubljela oranica
Čekaju, dozivaju, željne slobode.

Ima dana, kada riječi slapom se obruše
Kao sidrene kaskade, vatrometno sjaje
Izranjaju osvježene saznanjima duše
Poželim da taj trenutak u vječnosti traje…
- 07:29 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 26.06.2012.

Prisutnost



Autor slike: meni nepoznat


Susretneš li Božansko, meditacijom kad ploviš?
Dodirneš li nježno Njegove/Njezine skute?
Ili ti se pričinja da prazninu loviš,
Svi zvukovi svijeta u tebi sad šute.

Kojim ćeš to čulom osjetiti dah
Frekvenciju što pulsira ljubavnim ritmom?
Rukom nećeš htjet' dodirnuti zvjezdani prah
Jer svaka će se čestica učiniti bitnom.

Maleno, a tako moćno saznanje!
Kroz Prisutnost osjećaš nezemaljsku bit
Koja nesebično donosi mudrost, ljubav, znanje,
Nakon svega smiješ li prestrašena bit'?

Ne, to nije strah, šapućeš u sebi,
Jednak šapat odzvanja u svemu što postoji
To Božansko piše priču, meni, svima... tebi,
Nevidljivim perom u duginoj boji.

Osjećaš Prisutnost, meditacijom kad ploviš
Dodiruješ nježno Njegove/Njezine skute
Kroz prazninu, dušom znaš, svu puninu loviš,
Svi zvukovi svijeta u tebi sad šute.
- 19:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 25.06.2012.

Ptica Šamanica



Autor slike: meni nepoznat



Ponovno skladam misao o duši
Ne mogu je zaobići, sve i da hoću
Znanje u meni, čas gradi se, čas ruši
Posebnu boju poprima noću.

Kad cijeli svijet tihu uspavanku čuje
Pogledima prebiru se zvijezde na nebu
U dušama, kao mojoj, započinju oluje
Željna sam utažiti davno znanu potrebu.

Za slobodnim letom, bez spona i granica
Gdje praznina odzvanja jedva čujnim zvukom
Duša širi krila kao Ptica Šamanica
Svjetlom oslobođena, kao strijela lukom.

Osluškujem…
Što planet novoga ima mi za reći?
Pjesma slavuja jutrom da l' se čuje,
Zašto je potok zaželio, šumom prestat' teći,
Čovjek današnjice,
Je l' još uvijek cijelu Zemlju truje?

Promatram…
Prepun svijet je ratova, unutarnjih, vanjskih
Materija uteg drži nad duhovnim svijetom
Još vuku se lanci krivnje, stoljetni, il' lanjski
Nastavljam otežala svojim noćnim letom.

Osjećam…
Nisam sama
Nečiji mi dodir ubrzava let
Noć je, a nestaje sva tama
Preda mnom ukazuje se neki novi svijet.

Na mjestu sam gdje Duša oduvijek prebiva
Gdje praznina tihuje jedva čujnim zvukom
Sve stvoreno u Svjetlosti, živo je, uživa,
A ja već putujem do tijela
Kao strijela odaslana zvjezdanim lukom.

U nutrinu povlači se Ptica Šamanica
Svaku večer puštam je na dobro znani let
U dušu je upisana jedna nova stranica
Jedno slovo, jedna riječ… neki novi svijet.
- 20:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 23.06.2012.

Sunčanje duše



Autor slike: meni nepoznat


Dan kao stvoren za tjelesno uživanje
Sve izvana i iznutra šapatom doziva
Dan kao stvoren za duševno umivanje
Sunčev sjaj, voden tok, u svemu se pliva.

Okupala sam dušu u jezerskoj vodi
Osunčala je toplim sunčevim tracima
Kroz užareno kamenje noga mi hodi
Pogled mi putuje maglenim oblacima.

Na samome dnu jezera, oblutak pronalazim
Prozračno bijele, kristalne strukture,
Zaranjam, u vodi se tako dobro snalazim
Kao kazaljka u zagrljaju neke stare ure.

Osjećam taj kamen, sa dlanom se stopio
Tvrdoća se pretvara u mekanu toplinu
Površinom svojom u dlan se uklopio
Nudeći kroz sebe svu prirodnu milinu.

Upijao je godinama vibraciju vode
Družio se s korijenjem jezerskih cvjetova
Tražio put do zvjezdane slobode
Željan predaji nekih novih svjetova.

Osunčane su nam duše kristalnim saznanjem
Sve na ovom svijetu, čarobnim životom diše,
I oblutak ispunjen je, svjetlošću i znanjem,
Nevidljivim slovima na njemu to piše.

Možda nikad ne bi stekla prijatelja ovog
Da mi duša tog trenutka osunčana nije bila
Otvorena iskusiti nešto uistinu novog
Kad je Svjetlost na trenutak kroz auru se slila.

Dan kao stvoren za tjelesno uživanje
Sve izvana i iznutra šapatom doziva
Dan kao stvoren za duševno umivanje
Sunčev sjaj, voden tok, u svemu se pliva.
- 21:17 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 21.06.2012.

Sijač svjetlosnog znamenja



Autor slike: meni nepoznat

U susret mi pristiže neobičan lik
Kažu kako svemirom on lagano šeće
Tko susretne ga, u njemu odjekne: klik!
I u sličan pohod za njime se kreće.

Na ramenu nosu svjetlosnu vreću
Iz koje prosipa razna zrna spoznaje
Svako zrno krije nevidljivu sreću
Preko koje čovjek sebe prepoznaje.

Zrno do zrna, i staza je rođena
Putom nas vodi koraka laka
Unutarnjim šapatom duša je vođena
Nositi sav teret, nije mu tlaka.

Gdje noga zastane, tišina se čuje
To vibrira sam svemir u trenutku šutnje
Jedinstvenim tonom sve živo odjekuje
Optočeno dodirom nebeske lutnje.

Ovaj kod se prenosi na zemaljski svijet
Čujem kako diše unutar mog bića
Sav svemir je u meni, ja njegov sam cvijet
Bez prestanka teče ova naša priča.

Uvijek zatreperim kad kroz mene prošeće
I prospe po auri svog naručja sjaj
Sijačevo znamenje, nov kotač pokreče
Gdje bila su vrata, sad ne vidi se kraj.
- 07:51 - Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 20.06.2012.

Anđele moj... igra bez granica...






Autor slike: meni nepoznat
- 08:32 - Komentari (2) - Isprintaj - #

utorak, 19.06.2012.

Jednom, u Tišini... igra bez granica....




Autor slike: meni nepoznat
- 13:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 18.06.2012.

Danas... jučer... sutra...



Autor slike: meni nepoznat




Danas… jučer… sutra…
Gdje ljudska duša trenutno stanuje?
Sunčev sjaj, treptaj zvjezdanog jutra
U nutrini tijela, sniva li, il' danuje?

Putuje krivuljom, čas svjetlosti, čas tame
Prag nebeski ljubi, galaksije i sunca
U zvjezdanom miru, bez imalo drame
Dotiče toplinu svjetlosnog vrhunca.

Samo što je doticaj nutrinom stvorila
Silaznom putanjom u zagrljaj materije pada
Kao da je nestvarnost na tren rastvorila
Gubi se osjećaj miline i slada.

Danas… sunce dušom ljubi
Jučer… grlila je bića tame
Sutra… u daljini, horizont se na čas gubi
Usponi i padovi, pokret ubrzavaju, il' kretnju brane.

Na mjestu naglog buđenja, promatrač je sneni
Oduvijek i zauvijek, danas… jučer… sutra…
Sljubljena u tijelu, ka visini stremi,
Podsjetnik je sunčev sjaj,
Tihi treptaj zvjezdanoga jutra.
- 10:43 - Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 13.06.2012.

Molitva duše



Autor slike: meni nepoznat


Duša je snena noću potiho molila
Molila…molila… sebe je ogolila!
Zaronila duboko, biserje nutrine traži
Uron jedan, udah jak, samu sebe time snaži.

Duša je snena s tamom potiho šaputala
Šaputala… šaputala… na kratko zalutala!
Zatvorila oči, sunašce nutrine traži
Treptaj jedan, suzna kap, samu sebe time snaži.

Duša je snena za svjetlosnom zrakom odlučila poći
Odlučila… odlučila… i do danjeg svjetla doći!
Korak naprijed, natrag dva, putokaze ona traži
Svakim padom ona jača, samu sebe time snaži.

Duša je snena stigla do zvonika budnog
Odjeknula…odjeknula… putovanja nema uzaludnog!
Titraj jedan, melodije zvuk sad traži
Svakim tonom budnija je, samu sebe time snaži.

Duša je snena jutrom potiho molila
Molila… molila… sebe je ogolila,
Shvatila da biser bijeli ona je sama
Površinom svjetlost blista, nestaje sva tama.
- 07:40 - Komentari (3) - Isprintaj - #

utorak, 12.06.2012.

Safirne se ptice roje...



Autor slike: meni nepoznat


Gdje ljudsko biće pronalazi strast
Odakle crpi svu snagu sakrivenu
Gdje zatajen je nemir, a gdje caruje čast,
Kakvim korijenjem upija, svjetlost razlivenu?

Onu istu svjetlost koju zvijezde nude
I sunčevim se sjajem planetom raznosi
U kapima rose kad jutrom zore rude
Međ' čvorastim granama u hrastovoj kosi.

Duša, sada moćno drvo, svom nutrinom pjeva
Iz dubine snagom crpi zatomljenu strast
Stablom čvrstim, rijeka teče, munja bljeskom sijeva
Nemir budi granu svaku, preuzima vlast.

Rasplamsana krošnja pleše, safirne se ptice roje
Duši znan je lepet krila, zamah im je snažan
Svako perce znak svoj nosi, zapise i boje,
Od korijena sve do krošnje, struji treptaj vlažan.

Korijen, stablo, krošnja, ptice... život se probudio,
Kao dragulj tek otkriven, ljepotom je zasjao
Nemir, snagu, odgovore, duši je ponudio
Zabljesnuo...utihnuo... na trenutak zastao.

Zastao...
Utihnuo....
Pitanjem zabljesnuo...

Gdje ljudsko biće pronalazi strast
Odakle crpi svu snagu sakrivenu
Gdje zatajen je nemir, a gdje caruje čast,
Kakvim korijenjem upija, svjetlost razlivenu?
- 21:24 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< lipanj, 2012 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Opis moga Bloga

Linkovi

Izvorna mudrost



  • Ne možeš taknuti cvijet
    a da ne uznemiriš zvijezdu

    Francis Thomps






    Pogledaj u nebo i pjevaj
    jer sunce i za tebe
    besplatno sja

    Podijeli svoj kruh
    bolje će prijati
    Podijeli svoju sreću
    i postati će veća

    Volim nebo
    u tvojem srcu.
    Hvala za sve za što
    ne nalazim riječi

    I ti si jedan od anđela
    koje Bog šalje u svijet
    da usrećuje ljude
    da posve tiho,
    ali iz dana u dan
    sade cvijeće sreće
    u živote
    zaboravljenih ljudi

    Phil Bosmans




    Ljubav je jedino blago
    koje se umnaža dijeljenjem

    Mi smo anđeli
    samo sa jednim krilom;
    možemo letjeti jedino
    ako se zagrlimo

    Bruno Ferrero





    Ljubav je jedina sloboda na svijetu
    jer tako oplemeni duh
    da ni ljudski
    ni prirodni zakoni
    ne mogu promijeniti
    njegov smjer

    Halil Gibran


    Svatko je savršeno savršen

    Osho





    Baš kao što rosa pomaže
    rastu cvijeta
    tako i unutarnja
    i vanjska ljubaznost
    potiću rast prijateljstva

    Paramahansa Yogananda




    Rekao sam drvu badema
    brate, pričaj mi o Bogu
    i gle, badem je procvjetao

    Sv. Franjo


    " Ne vjeruj zato što je to mudrac rekao,
    Ne vjeruj zato što je to uobičajeno mišljenje,
    Ne vjeruj zato što je to zapisano,
    Ne vjeruj zato što je to prorečeno,
    Ne vjeruj zato što netko drugi to vjeruje,
    Ali vjeruj sam onom što si sam prosudio da je istina."


    Budha




    Tko ne zna, a ne zna da ne zna
    opasan je, izbjegavajte ga!

    Tko ne zna, a zna da ne zna
    dijete je, naučite ga!

    Tko zna, a ne zna da zna
    spava, probudite ga!

    Tko zna i zna da zna
    mudar je i slijedite ga!

    Konfucije



    ZAMISLI




    Zamisli da nema raja
    Lako je ako pokušaš
    Nema ni pakla pod nama,
    Samo nebo je iznad nas,
    Zamisli sve ljude
    kako žive za danas...

    Zamisli granica da nema,
    Učiniti to teško nije,
    Razloga za ubijanje i umiranje nema,
    Nema ni religije,
    Zamisli sve ljude
    u miru kako žive...

    Da sam sanjar, možeš reći mi,
    No ja nisam jedini,
    Jednoga dana, nadam se, postat ćeš i ti,
    Kao jedan, svijet će živjeti.

    Zamisli posjeda da nema,
    Ako možeš, to me čudi,
    Potrebe za pohlepom i gladi nema,
    Samo za bratstvom svih ljudi.
    Zamisli sve ljude
    Cijeli svijet kako dijele...

    Da sam sanjar, možeš reći mi,
    No ja nisam jedini,
    Jednoga dana, nadam se, postat ćeš i ti,
    Kao jedan, svijet će živjeti.


    Preveo:Vedran

    Autor:John Lennon



    Ne možemo činiti ništa veliko - samo male stvari s velikom ljubavlju

    Majka Tereza





    Stvari ne vidimo onakvima kakve jesu, nego onakvima kakvi smo mi

    Talmud






    Za duhovno putovanje postoji samo jedan kraljevski put...ljubav

    Ljubi sva bića ; to je dovoljno

    Postoji samo jedan jezik - jezik srca

    Postoji samo jedna rasa - rasa čovječanstva

    Postoji samo jedna religija - religija ljubavi

    Postoji samo jedan Bog - On je sveprisutan

    Sri Sathya Sai Baba



    Ljubav je izvor mira
    Bog je izvor ljubavi

    Isus