Tekstovi:
1. Utemeljenje ateizma i religije
2. Racionalnost ateizma i religije
3. Čemu animozitet između ateista i vjernika?
4. Je li Bog proizvod ljudskog uma? (Feuerbach)
5. Što je bilo prije Boga?
6. Je li Isus Krist povijesna osoba?
7. Je li Isus Krist povijesna osoba? (2)
8. Hoće li znanost dokazati da Bog ne postoji?
9. Friedrich Nietzsche i religija
10. Činimo li dobro samo zbog Božje kazne?
11. Pretjeruje li Crkva u pogledu seksualnosti?
12. Je li Trojstvo politeizam?
13. Je li kršćanstvo sinkretistička religija?
14. Kako je Crkva birala evanđelja?
15. Zašto poslanice ne sliče evanđeljima?
16. Je li starozavjetni Bog zao?
17. Paradoks kamena
18. Zašto je Katolička crkva griješila kroz povijest?
19. Što Bog hoće?
20. Što bi bilo kad bi čovjek bio besmrtan?
21. Jesu li kršćani većinom neinteligentni?
22. O celibatu i ređenju žena
23. Zašto se Biblija različito shvaća?
24. Je li biblijsko izvješće o stvaranju pogrešno?
25. Što poručuju Adam i Eva?
26. Bog i evolucija
27. Evolucija i kršćanski fundamentalizam
28. Evolucija i ateistički fundamentalizam
29. Kakav je odnos religije i znanosti?
30. Zašto Crkva ne raspodjeli svoja bogatstva?
31. Kršćanska etika i ateistički humanizam
32. Potječe li kršćanstvo od Esena?
33. Je li Crkva desničarska organizacija?
34. Ima li u Bibliji grešaka?
35. Kršćanstvo i društvene promjene
36. Marxova kritika religije
37. Kršćanstvo i socijalno pitanje
38. Jesu li Židovi iskrivili izvorno kršćanstvo?
39. Albert Einstein i religija
40. Ispovijest vjere
41. Zar Bog kažnjava potomke zbog grijeha predaka?
42. Zašto Isus nije ukinuo ropstvo?
43. Psihologija i religija
44. Po čemu je Stari zavjet nadahnutiji od grčkih filozofa?
45. Kršćanstvo i žene
46. Kada se Isus rodio?
47. Kršćanstvo i marketing
48. Tko je Jahve?
49. Smiju li katolici kritizirati Crkvu?
50. Apsurd Isusovih prispodoba
51. Povijesni Isus i Krist vjere (1)
52. Povijesni Isus i Krist vjere (2)
53. Povijesni Isus i Krist vjere (3)
54. Značenje Marije danas
55. Drugi vatikanski koncil
56. Koncilska i pretkoncilska Crkva
57. Pojmiti Boga
58. Concilium
59. Religija iz straha i koristi
60. O molitvi i Božjoj intervenciji
61. In memoriam: Edward Schillebeeckx
62. Što znači da je Isus Sin Božji
63. O Uskrsu
64. O Tijelu Kristovu
65. O Uzašašću
66. Matteo Ricci i inkulturacija kršćanstva
67. Teološki All Stars Team
68. Obraćenje biskupa Romera (1)
69. Obraćenje biskupa Romera (2)
70. Obraćenje biskupa Romera (3)
71. Ekskluziva o Schillebeeckxu
72. Redemokratizacija Crkve
73. Uvod u kršćanstvo
.................................................................


Free counter and web stats


Responder blog banner

18.05.2009., ponedjeljak

Apsurd Isusovih prispodoba

Iz izvješća koje nam donose evanđelja čini se da je Isus narodu govorio u poprilično nerazumljivim prispodobama, dok je samo uskom krugu svojih učenika objašnjavao njihovo značenje. Postavlja se stoga pitanje smisla takvog djelovanja, budući je apsurdno nekome nešto govoriti bez želje da nas se razumije.

Image and video hosting by TinyPic

U evanđeljima zaista nailazimo na ovakva neobična izvješća. Tako npr. u 4. poglavlju Markova Evanđelja Isus puku iznosi prispodobu o sijaču, bez da objašnjava njezino značenje, već će to učiniti tek kasnije kad bude nasamo s apostolima. “Kad bijaše nasamo, oni oko njega zajedno s dvanaestoricom pitahu ga o prispodobama. I govoraše im: »Vama je dano otajstvo kraljevstva Božjega, a onima vani sve biva u prispodobama: gledaju, gledaju - i ne vide, slušaju, slušaju - i ne razumiju, da se ne obrate pa da im se otpusti.«” (Mk 4,10-12).

Ako bismo pošli od toga da gornji tekst u cijelosti predstavlja Isusove riječi, onda bismo zaista Isusove prispodobe morali shvatiti kao namjerno uvijen i neodređen govor. Tada bi se činilo da Isus iz nekog zagonetnog razloga želi da ga narod ne razumije. Nemoguće bi bilo odgovoriti na pitanje zašto Isus uopće govori tim ljudima ako unaprijed želi biti neshvaćen.

Međutim, bibličari se danas slažu kako svi navodi koji se u evanđeljima pripisuju Isusu povijesno ipak ne potječu od njega. Naime, evanđelja nisu prikazi Isusova života u egzaktnom povijesno-dokumentarnom smislu, već su pisana u svjetlu kasnije rođene vjere u uskrslog Krista i u skladu s potrebama zajednica kojima su bila izvorno namijenjena. Stoga, iako sadrže mnoštvo pouzdanih povijesnih podataka o osobi Isusa iz Nazareta, evanđelja također prenose neke njegove riječi i djela na način da ih interpretiraju u svjetlu njegova uskrsnuća i Svetog pisma Starog zavjeta.

Stoga je prisutnost starozavjetnog citata u tekstu za bibličare jedan od pokazatelja da je možda došlo do reinterpretacije izvornih Isusovih riječi. U gore navedenom odlomku iz Marka nalazi se citat iz Knjige proroka Izaije 6,9 ("Slušajte dobro, al' nećete razumjeti, gledajte dobro al' nećete spoznati"). Vjerojatno je Marko proširio Isusovu riječ na Izaijin citat kako bi opravdao činjenicu da je samo mali dio Židova prihvatio Isusa kao Mesiju. Odgovor na mučno pitanje zašto je tome tako rana Crkve je našla u navedenom Izaijinom tekstu, gdje se opisuje čas kada je Jahve toliko razočaran svojim narodom da šaljući svoga proroka gotovo niti ne očekuje da će se narod promijeniti. Taj Izaijin odlomak citiran je čak šest puta u novozavjetnim spisima (Mk 4,11-12; Mt 13,13-15; Lk 8,9-10; Iv 12,39-41; Dj 28,26-27; Rim 11,8), te ga bibličari nazivaju "teorijom otvrdnuća".

Image and video hosting by TinyPic

Dakle, sigurno je da je Isus želio biti shvaćen od svojih slušatelja i da im nije skrivao značenje svojih prispodoba. On ih je izgovarao u sasvim određenoj životnoj situaciji svojih slušatelja. U tom okružju prispodobe je bilo posve lako shvatiti, iako je nama danas taj kontekst često stran. Kada su nastajala evanđelja (najranije je Markovo iz oko 70. godine, dok Matej i Luka nastaju 10ak godina kasnije) izvorni kontekst je već bio izmijenjen, te je Pracrkva Isusove prispodobe morala prilagoditi situaciji svojih slušatelja, kako bi im ta poruka uopće bila shvatljiva. Trenutačna životna situacija u kojoj se pojedina zajednica nalazila uvjetovala je oblikovanje prispodoba od strane evanđelista koji je u toj zajednici djelovao.

To se jasno vidi na primjeru prispodobe o slugama koji trebaju bdjeti jer ne znaju kada će se gospodar vratiti (Mk 13, 34-36). Izvorno Marko stavlja najveći naglasak na blizinu i iznenadnost Kristova ponovnog dolaska, iz čega se zaključuje da je u njegovoj zajednici vladala atmosfera očekivanja skore apokalipse. Tu prispodobu Luka preuzima na način da oblikuje prispodobu o mnama (Lk 19,11-27), a u kojoj uklanja sve elemente koji govore o tom živom iščekivanju svršetka svijeta. Svojom prispodobom on želi reći da se Isusov ponovni dolazak neće zbiti uskoro (gospodar se prvo treba zakraljiti u dalekoj zemlji), ali se ljudi svejedno trebaju neprestano truditi. Matej pak na istoj osnovi iznosi prispodobu o talentima (Mt 25,14-30), te ju koncipira na način da jako povećava svote povjerenog novca (talenat je 60 puta veća mjera od mne). Matej je htio naglasiti veličinu duga koji čovjek ima prema Bogu, tj. u polemici sa Židovima naglasiti kako je spasenje dar od Boga.

Dakle, za izbjegavanje zabuna pri tumačenje evanđeoskih tekstova, potrebno nam je barem bazično znanje iz biblijske egzegeze.



(korišteni materijali iz Ivan Dugandžić: "Kako su nastala evanđelja?")

- 23:26 - Komentari (120) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< svibanj, 2009 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Svibanj 2011 (1)
Srpanj 2010 (3)
Lipanj 2010 (4)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (3)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (2)
Prosinac 2009 (2)
Studeni 2009 (3)
Listopad 2009 (2)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (1)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (2)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (1)
Srpanj 2008 (12)
Lipanj 2008 (12)
Svibanj 2008 (15)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga:
Blog Responder (eng. onaj koji pruža pomoć) je mjesto promišljanja o nekim teološkim temama koje se autoru čine zanimljivima. Ako nekome bude od pomoći ili ga tkogod nađe interesantnim, ispunit će svoju funkciju.

kontakt: responder.hr@gmail.com

Drugi o Responder blogu:
“Eto danas sam po prvi puta otkrio ovaj blog i 3h se nisam maknuo od njega, moram priznat da me se izrazito dojmio i na neka pitanja me je stvarno prosvjetlio, mogu samo da pohvalim autora i da mu dam potporu da samo tako i nastavi.”
"Svakako najkvalitetniji blog na ovu temu na čitavom hrvatskom webu."
Anonimac

"Htio bi reći samo da pratim redovito tvoj blog, neke tekstove i koristim u svome radu. Moram reći da je blog jedinstven i fantastičan. Mnogo se toga dobrog može naći i u komentarima."
Supek

“Čini se pomalo modernistički inficiran.”
Toma Blizanac

“Blog s katoličkim podvalama o evoluciji.”
ProtestantZg

“Tipičan primjer zlobnih laži o Isusovoj povijesnosti.”
My Exercises

"Skoro pa profesionalni antiateista i branitelj križa."
Pavaogc

“Hvala bogu što još ima mislećih bića, koji ne potiskuju bitna i goruća pitanja Crkve. Teme koje otvarate već dugo i predugo nas glođu i bojimo se da nas ne izglođu. Utješno je uočiti da nas more ista pitanja. Dao vam bog bistar um, zašiljeno pero, dar znanja i poseban dar da nam na ovakav način služite! Bog vas blagoslovio! Pišite nam!”
demokracija



Katkad svratim na:
Portali
→ Spiritus movens
→ National Catholic Reporter
→ Clerical Whisper

Progresivizam
→ Young Adult Catholics
→ The Progressive Catholic Voice
→ J. Cecil's Progressive Catholic Reflections
→ Vatican II Voice

Tradicionalizam
→ Toma Blizanac
→ Romancatholicism
→ Tradition in Action

Ekumenizam
→ Faith and Theology
→ The Piety That Lies Between

Tiskovine
→ Svijetlo riječi