Veliki koncilski teolog Edward Schillebeeckx u razgovoru za slovenski časopis "Znamenje" (24,1994.) osvrnuo se i na pitanje celibata i ređenja žena. Prenosimo taj dio razgovora.
Edward Schillebeeckx
- Što mislite o novim crkvenim službama, primjerice, o ređenju žena, o ređenju oženjenih muškaraca, o ukinuću celibata?
Mislim da bi celibat morao biti slobodan. To je karizma koja se ne može nikome nametnuti. Biti svećenik je poziv. Ne smijemo praviti ekskluzivnu vezu između svećeničkoga ređenja i celibata. To znači da bi Crkva morala imati pravo rediti neoženjene muškarce, kao i one koji su već oženjeni. To isto trebalo bi vrijediti za neudane i udane ženske osobe, jer u Poslanici Galaćanima stoji da u Crkvi nema razlike između roba i slobodnjaka, između muškoga i ženskoga. Krštenje je osnova iz koje proistječe da svi članovi Crkve - muževi i žene - imaju mogućnost da budu posvećeni za svećenike odnosno svećenice. U pitanju je nedosljednost Rimske kurije koja tvrdi da je Isus bio muškarac, a ne žena, da je za apostole izabrao samo muškarce, a ne i žene, što je, dakako, upitno. Pa kad bi to i bila povijesna činjenica, još ne znači da Crkva ne smije rediti žene. Jer, u Isusovo patrijarhalno vrijeme žene nisu smjele ni svjedočiti, premda bi imale pravo. No, otada do danas nastale su velike promjene na svim područjima, a prije svega na kulturnom području. Danas su žene čak i predsjednice država. Zato se kršćani pitaju zašto žene ne bi mogle biti i svećenice. To je kulturno, a ne dogmatsko pitanje.
|