Ankica Čilaš Šimpraga-MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI -IX dio
Uvodni post na temu iz naslova, napisao sam pod naslovom:
„Ankica Čilaš Šimpraga-MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI“
Linkom: http://promina.blog.hr/2012/07/1630898988/ankica-cilas-simpragamuska-osobna-imena-u-promini.html
Osim muških imena, u radu se može pročitati jako puno povijesnih, i drugih raznih podataka, koji nam otvaraju nove puteve prema prominskoj (pa čak i osobnoj) prošlosti.
Za ovaj post izdvajam kao najzanimljivije o muškim osobnim imenima u dvadesetom stoljeću u Promini sljedeće;
********************************
Razdoblje 1991. – 2000.
Građa iz ovog razdoblja temelji se na Matičnoj knjizi krštenih u župi Promini u koju su upisana samo 44 krštenika imenovana s pomoću 28 imena, dakle prosječno 1,6 nositelja na jedno ime.
Riječ je o ratnom i poratnom razdoblju koje je obilježeno snažnom depopulacijom te je u Promini prema popisu stanovnika iz 2001. godine živjelo samo 1317 ljudi.
U građi prevladavaju imena sa samo jednim nositeljem, a među njima četiri petine repertoara čine kršćanska imena – Andrija, Anđelo, Anton, Antonijo, Danijel, Filip, Gabrijel, Jere, Josip Petar, Kristijan, Marino, Martin, Mate, Matej, Šimun, Valentino, a preostalu petinu čine narodna imena Nediljko, Slavko, Stanko, Tomislav, Zvonimir.
Među imenima s više od jednog nositelja pojavljuju se samo kršćanska imena:
Ante (5x), Antonio (2x), Ivan (2x), Josip (2x), Luka (5x), Marko (5x), Petar (2 x).
Samo imena kršćanskoga podrijetla koja se u Promini pojavljuju više od četiri stoljeća u posljednjem desetljeću 20. stoljeća imaju više od jednog nositelja.
Među njima Ante, Luka i Marko obuhvaćaju po 11,36 % nositelja (46), tj. ukupno 34 %.
Samo 9,09 % nositelja ima narodno ime, tj. u desetljeću Domovinskoga rata, u razdoblju izgnanstva i povratka u devastirani rodni kraj više od 90 % djece dobilo je tradicionalno kršćansko ime.
Samo kršćanska imena Marino i Valentino nemaju dužu tradiciju u tom dijelu Dalmacije.
8. Osobna imena u neslužbenoj uporabi
Tek se u drugoj polovici 20. stoljeća počeo znatno povećavati broj imenskih osnova ulaženjem novih aloglotnih i narodnih imena.
No stoljećima je prominski antroponimikon sadržavao ograničen broj službenih imena.
Stoga su se, kako bi se olakšala identifikacija pojedinaca, u neslužbenoj uporabi (47) pojavljivali pokraćeni oblici temeljnoga imena ili njegove izvedenice.
Kraćenjem temeljnih imena nastajali su hipokoristici, npr. Ive, Nine. no u mnogih imena njihovo se hipokoristično značenje ispraznilo te su ta imena, postavši značenjski neutralna, preuzela funkciju službenih imena, npr. Ante, Toni, Ćiro, Đuro, Frane, Grga, Grgo, Ive, Jandre, Jere, Joso, Jure, Krešo, Mate, Paško, Pešo, Sava, Slave, Stipe, Stevo, Šime, Špiro, Vrane.
Od pokraćenih imena derivacijom se dobivaju nova imena, koja svojom formom mogu biti deminutivno-hipokoristična (Ivica, Nikica) ili augmentativnopejorativna (Ivurina, Stipurina). Kao što će se vidjeti iz analize neslužbenih muških imena, u Promini nisu sva augmentativna imena pejorativna (48).
Mnoga izvedena imena nisu više dijelom neslužbene formule, nego su ušla u službeni repertoar imena (Branko, Jerko, Joško, Krešo, Milko, Živko, Ivica, Zvonko itd.).
Popis muških osobnih imena koji donosimo u neslužbenoj uporabi prikupljen je terenskim istraživanjem i uvelike ovisi o tome kojih su se imena ispitanici uspjeli sjetiti te nije definitivan, no ipak ilustrira odnos između službenih i neslužbenih imena……(nastavak obavezno pročitati u izvornom tekstu pod već navedenim linkovima op.a bloga)
9. Zaključno o muškim osobnim imenima u Promini
Dijakronijska analiza muških osobnih imena u Promini pokazala nam je kako su se tijekom vremena prožimala dva načela imenovanja – narodno i kršćansko– kojima se oblikovao prominski antroponimijski identitet.
Korpus iz 16. stoljeća pokazao nam je kako je uz prevlast narodnih imena i relativno malen broj imenskih osnova bio razvijen tvorbeni sustav s povećim brojem tvorbenih formanata. Nakon Tridentskoga koncila gotovo su se isključivo nadijevala osobna kršćanska imena zbog čega je u uporabi bio relativno malen broj imena, što je potaknulo tvorbu velikoga broja imenskih izvedenica.
Tek u 20.stoljeću nakon I. svjetskog rata u imenski repertoar ulazi manji broj narodnih imena, a nakon II. svjetskog rata ulazak narodnih imenskih osnova još je povećan.
Šezdesetih se godina u Promini javljaju i nova aloglotna imena, no narodna i tradicionalno frekventna kršćanska imena ne izlaze iz uporabe. Jedino se većim brojem imenskih osnova smanjuje onomastička entropija, što utječe na manju uporabu imenskih izvedenica tipa Iviša, Antiša pa se one danas osjećaju kao izrazite odmilice.
Pitanje je dokad će se zadržati takva u Promini tradicionalna službena i neslužbena imena jer zbog depopulacije, smanjene frekventnosti pojedinih imena te ulaska novih, često aloglotnih osnova, nema velike potrebe za iskorištavnjem tvorbenih jezičnih mogućnosti.
Napomene:
(46) Tako visoka frekventnost pojedinoga osobnog imena početkom 20. stoljeća nije potvrđena ni u jednom od sedam najvećih hrvatskih gradova. Najsličnije je stanje u Splitu gdje je 9,5 % dječaka rođenih 2001. godine dobilo ime Ivan (Frančić 2002: 84).
(47) O tipovima imenskih formula u Promini v. u Čilaš Šimpraga 2006: 44.
(48) Objašnjenje daje Šimunović: »Važno je istaknuti da se u hrvatskom dinarskom gorju od rijeke Neretve do Ćićarije u Istri javljaju augmentativna osobna imena s meliorativnim značenjem:
Ivanda, Lukenda, Milandura, Jakovina, Josina, Jurdana, Šimunda, Jovandeka itd. Objašnjenje te osobine vjerojatno leži u tamošnjoj vlaškoj onomastici jer je ista pojava zamijećena kod hrvatske vlaške populacije u Istri, koja je došla iz tih krajeva u XVI. stoljeću, i kod iste populacije u talijanskim Molisama, kamo su se doselili u XV. i XVI. stoljeću.« (2002: 376)
********************************
Za više informacija o muškim imenima u Promini … obavezno posjetite link:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=124795
Prethodni post na ovu temu:
http://promina.blog.hr/2012/10/1631124045/ankica-cilas-simpragamuska-osobna-imena-u-promini-viii-dio.html
Ovim postom, došli smo do samog kraja „prelistavanja“ rada Anikice Čilaš Šimpraga-„Muška imena u Promini“.
Nadam se da vam je ova tema bila zanimljiva.
Oznake: Ankica Čilaš Šimpraga, MUŠKA OSOBNA IMENA U PROMINI
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
