A što sad?
(Graf prikazuje kretanje broja stanovnika u Općini Promina od 1948.-2001. godine).
Vratiti se životu. Ipak je malo onih koji se žele povratiti i ovdje živjeti. Mnoge kuće su obnovljene. Škola je započela s radom. Nju pohađa tek 57 djece, a da su se svi prognani povratili bilo bi ih tek stotinjak. Premalo za Prominu. Od 21.04.1997. djeca iz Janjeva, nastanjena u Kistanjama, počela su dolaziti u Oklaj u školu. Neki Prominci su negodovali zbog njihova dolaska (meni su govorili) u našu školu. A oni i njihova djeca su u gradovima. Kakav život oni žele? U Promini zarađuju kruh, a u njoj «ne mogu živjeti» i ne bi dali drugima da tu žive.
(Ovaj članak je napisao fra Marko Duran prominski župnik u Glasniku Općine Promina u svobnju 1997. godine).
Objavljujem ga jer je kod spomena života u Promini ova tema uvijek aktualna.
Zašto se ljudi ne vraćaju u Prominu?
Uzmimo npr. nekoga tko je završio ekonomski fakultet, strojarski fakultet, prometni fakultet gdje bi on u Promini mogao naći radno mjesto? Preostaje potražiti radno mjesto u Kninu, Drnišu ili Šibeniku. Svi ti gradovi imaju i svojih nezaposlenih. Ako kojim slučajem i dobije posao u jednom od tih gradova, kako će putovati na posao ako još nije kupio automobil? Kad se vrati s posla s kim će otići na piće? Dok je on/ona studirao prijatelji su se već poženili/poudali. Najjednostavnije je nastaviti živjeti u gradovima u kojima su završili fakultet jer tamo su sad i prijatelji, cure… i lakše je pronaći posao.
Ako se netko mlađi vrati i odluči živjeti u Promini ukoliko zasnuje obitelj Država će mu pomoći u izgradnju obiteljske kuće.
Dok grad Knin svojim obiteljima na građevinsku parcelu koju kupi mlada obitelj ( ili je čak grad pokloni) besplatno dovede struju, vodu, pomogne u pribavljanju lokacijske i građevinske dozvole, Općina Promina tu prilično zaostaje.
Dugo je vremena trebalo da Općina Promina pronađe mjesta za nove građevinske čestice. Obitelji koje su ih na kraju kupile moraju o svom trošku same dovesti struju (desetak tisuća kuna), vodu (oko pet tisuća kuna), jednog dana asfalt do novog naselja (sto kuna po metru kvadratnom).
Još je jedna stvar zanimljiva. Ukoliko posjetite stranicu www.katastar.hr, lako možete doći do podatka da je Općina Promina korisnik prilično velikog broja građevinskih parcela i da za njih ima vlasnički list.
Da ne bi bilo da izmišljam evo neke od tih čestica:
-274/20 Narodni odbor
-274/25 Narodni odbor
-275/10 Narodni odbor
-276/39 Narodni odbor
-276/47 Narodni odbor
Prema tim podatcima katastra, ako su točni, i ako je Općina Promina (Narodni odbor) stvarno njihov vlasnik, lako bi se moglo osigurati novim mladim obiteljima građevinske parcele.
Zanimljivo je da sve općine koje imaju problema sa negativnim demografskim trendovima pomažu obiteljima sa novorođenom djecom sa prigodnim poklon paketima i određenim novčanim iznosima.
Općina Promina ni na koji način ne daje do znanja da joj je drago zbog rođenja novog djeteta u svojoj «maloj» Općini. Nema tu ni poklona, ni novca ni obične čestitke.
Možda je naša Općina procijenila da mi ni na koji način ne možemo promijeniti dosadaša demografska kretanja.
Vratimo se ipak na kraju demografskim kretanjima, odnosno broju stanovnika u Promini.
Zadnji službeni popis stanovništva u Promini iz 2001 godine, možete pogledati pod linkom:
http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup15.html
...a stvarna demografska kretanja najbolje će mo vidjeti 2011 godine, kada sljedi popis stanovništva.
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
