_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

subota, 25.02.2006.

Prominski menu predložen od posjetitelja bloga

Prominske proizvođače domaćih proizvoda podijelit ću prema vrstama proizvoda, a prema vašim prijedlozima lista će se nadopunjavati i proširivati.
Uz svakog proizvođača stajat će i Vaš komentar.

Proizvođači sira

Josip Dujić- Suknovci Dujićev sir iz mišine je super, i ima lipu sličicu s Prominom na pakiranju.

Toni Cota-Suknovci Toni ima odličan kozji sir.

Proizvođači meda

Dalibor Mlinar-Oklaj Meni je njegov med od livade, kadulje, bagrema i vriska odličan. Premda najčešće uzmem livadu jer je najjeftinija, a med je i onako svaki dobar i zdrav.

Drago Duvnjak-Oklaj Drago je već nekoliko desetljeća proizvođač meda.

Proizvođači vina

Stipe Knežević-Oklaj Na sajmu GAST 2006. u Splitu dobio je nagradu za svoje vino "Debit".

Marko Duvančić-Razvođe Na sajmu GAST 2006. u Splitu dobio je nagradu za crna vina "Titius" i "Prominski Rubin".

Ivica Džapo- Oklaj Na prvome susretu vinara Šibensko-kninske županije (26.03.2006.) od 61. vinskog uzorka za najbolje bijelo vino sa 16,8 bodova proglašen je prominski debit Ivice Džape iz Oklaja.

Proizvođači pršuta

Proizvođač pršuta je Marko Bronić iz Čitluka.

Uzgajivači krava, ovaca i koza

Ivica Gojčeta-Čitluk "Proizvođač dobre janjetine je Ivica Gojčeta iz Čitluka".

Vlade Zelić-Bobodol "Farma krava i ovaca/Vlade Zelić,Bobodol"

Tomislav Lučić-Ljubotić "Farma muznih krava/Tomislav Lučić,Ljubotić"

- 15:59 - Komentiraj post (2) - Link posta

nedjelja, 19.02.2006.

Šport za sve

Prije nešto više od pola godine u Oklaju je osnovana udruga «Šport za sve». Namjera osnivača udruge je oživljavanje prominskog kraja sportskim aktivnostima. Žene, članice ove udruge, osim raznim sportovima, u budućnosti se planiraju baviti i izradom narodnih nošnji.
Prema neslužbenim informacijama, Općina Promina će (za sada još možda) ustupiti prostoriju koju je CRS uredio za udrugu «Mladež Promine», a koja zadnjih nekoliko godina stoji zaključana i nitko je ne koristi.

Nadam se da će netko od članova udruge «Šport za sve» pročitati ovaj članak i svojim nam komentarom donijeti koju informaciju više o samoj udruzi.

- 19:09 - Komentiraj post (2) - Link posta

petak, 17.02.2006.

A što sad?

(Graf prikazuje kretanje broja stanovnika u Općini Promina od 1948.-2001. godine).

Vratiti se životu. Ipak je malo onih koji se žele povratiti i ovdje živjeti. Mnoge kuće su obnovljene. Škola je započela s radom. Nju pohađa tek 57 djece, a da su se svi prognani povratili bilo bi ih tek stotinjak. Premalo za Prominu. Od 21.04.1997. djeca iz Janjeva, nastanjena u Kistanjama, počela su dolaziti u Oklaj u školu. Neki Prominci su negodovali zbog njihova dolaska (meni su govorili) u našu školu. A oni i njihova djeca su u gradovima. Kakav život oni žele? U Promini zarađuju kruh, a u njoj «ne mogu živjeti» i ne bi dali drugima da tu žive.
(Ovaj članak je napisao fra Marko Duran prominski župnik u Glasniku Općine Promina u svobnju 1997. godine).

Objavljujem ga jer je kod spomena života u Promini ova tema uvijek aktualna.

Zašto se ljudi ne vraćaju u Prominu?

Uzmimo npr. nekoga tko je završio ekonomski fakultet, strojarski fakultet, prometni fakultet gdje bi on u Promini mogao naći radno mjesto? Preostaje potražiti radno mjesto u Kninu, Drnišu ili Šibeniku. Svi ti gradovi imaju i svojih nezaposlenih. Ako kojim slučajem i dobije posao u jednom od tih gradova, kako će putovati na posao ako još nije kupio automobil? Kad se vrati s posla s kim će otići na piće? Dok je on/ona studirao prijatelji su se već poženili/poudali. Najjednostavnije je nastaviti živjeti u gradovima u kojima su završili fakultet jer tamo su sad i prijatelji, cure… i lakše je pronaći posao.

Ako se netko mlađi vrati i odluči živjeti u Promini ukoliko zasnuje obitelj Država će mu pomoći u izgradnju obiteljske kuće.
Dok grad Knin svojim obiteljima na građevinsku parcelu koju kupi mlada obitelj ( ili je čak grad pokloni) besplatno dovede struju, vodu, pomogne u pribavljanju lokacijske i građevinske dozvole, Općina Promina tu prilično zaostaje.
Dugo je vremena trebalo da Općina Promina pronađe mjesta za nove građevinske čestice. Obitelji koje su ih na kraju kupile moraju o svom trošku same dovesti struju (desetak tisuća kuna), vodu (oko pet tisuća kuna), jednog dana asfalt do novog naselja (sto kuna po metru kvadratnom).

Još je jedna stvar zanimljiva. Ukoliko posjetite stranicu www.katastar.hr, lako možete doći do podatka da je Općina Promina korisnik prilično velikog broja građevinskih parcela i da za njih ima vlasnički list.

Da ne bi bilo da izmišljam evo neke od tih čestica:

-274/20 Narodni odbor
-274/25 Narodni odbor
-275/10 Narodni odbor
-276/39 Narodni odbor
-276/47 Narodni odbor

Prema tim podatcima katastra, ako su točni, i ako je Općina Promina (Narodni odbor) stvarno njihov vlasnik, lako bi se moglo osigurati novim mladim obiteljima građevinske parcele.

Zanimljivo je da sve općine koje imaju problema sa negativnim demografskim trendovima pomažu obiteljima sa novorođenom djecom sa prigodnim poklon paketima i određenim novčanim iznosima.
Općina Promina ni na koji način ne daje do znanja da joj je drago zbog rođenja novog djeteta u svojoj «maloj» Općini. Nema tu ni poklona, ni novca ni obične čestitke.

Možda je naša Općina procijenila da mi ni na koji način ne možemo promijeniti dosadaša demografska kretanja.

Vratimo se ipak na kraju demografskim kretanjima, odnosno broju stanovnika u Promini.
Zadnji službeni popis stanovništva u Promini iz 2001 godine, možete pogledati pod linkom:

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup15.html

...a stvarna demografska kretanja najbolje će mo vidjeti 2011 godine, kada sljedi popis stanovništva.

- 19:04 - Komentiraj post (3) - Link posta

četvrtak, 16.02.2006.

Umro Josip Vrhovec

Nekadašnji političar Josip Vrhovec preminuo je jučer ujutro u Zagrebu u Bolnici Sestara nilosrdnica u Vinogradskoj ulici. Vrhovec je rođen 1926. godine u Zagrebu. U Razdoblju od 1941. do 1945. godine sudjelovao je u antifašističkom ratu. Završio je Ekonomski fakultet i bio glavni urednik Vijesnika u srijedu (1956.1957. i 1959.-1963.), kao i prvi stalni dipisnik Vjesnika iz Londona od 1957. do 1959. te iz SAD-a od 1963. do 1967. godine. Nakon 1971. obnašao je najviše političke dužnosti u SR Hrvatskoj i SFRJ. (h) (Prenesen članak iz 24sata.)

Sad se vjerojatno pitate kakve veze ima Josip Vrhovec sa Prominom?

Prije dvadesetak godina (čini mi se 1985. ) u Oklaju se okupilo dosta političara na postavljanju kamena temeljca za prvu tvornicu u Promini. Tako su započeli radovi na izgradnji današnje tvornice Metal Sinta.
Prostor Općine Promine od 1961. godine karakterizira izrazita depopulacija. Vrhunac iseljavanja Prominaca je period između 1981. –1991. godine kada je Promina ostala bez 50 posto pučanstva, te je bila područje s najjačom emigracijom u Hrvatskoj. Početak gradnje Sintala bila je nada da će se trend iseljavanja Prominaca zaustaviti. Tako je nakon par godina gradnje u Sintalu posao pronašlo skoro dvjesto radnika iz Promine, a što je najbitnije, posao je pronašlo i dosta žena.

Nakon postavljanja kamena temeljca velika se fešta nastavila u Osnovnoj školi. Koliko je bilo uzvanika dovoljno je reći da su u svim razredima i hodnicima škole bili postavljeni stolovi, i opet su neki ostali bez stolice.
Svuda se širio miris pečene janjetine, odojka i svježe narezanog prominskog pršuta. Prominska žutina je tekla u potocima.
Jedan od uzvanika mi je dao paket spize da mu odnesem u auto. Bilo je to vrijeme kad su Renaulti 25 bili carevi na cesti, a ključ koji je daljinski otvarao auto priča iz budućnosti.

Bilo je to vrijeme u kojem smo se nadali da će se mladi koji su otišli u grad studirati vratiti u svoj rodni kraj.
Broj stanovnika se malo zadržao na 2574 stanovnika, a onda je došao rat.

Prema popsu stanovništva iz 2001. godine Promina ima 1317. stanovnika.

Metal Sint se unatoč ratu uz iznimne napore direktora Stipe Kneževića i marljivih radnika uspio održati i nastaviti proizvodnju do današnjih dana.
Iako su u ratnim vremenima zapošljavali u svojim privremenim pogonima u Zagrebu samo tridesetak radnika, danas Metak Sint zapošljava sedamdesetak većinom mladih radnika.

Eto, mislim da ovo vraćanje malo u prošlost neće nikome škoditi.
Moje spominjanje Josipa Vrhovca je ujedno jedan vid zahvale čovjeku koji je sudjelovanjem u otvaranju tvornice Metal Sint , a zna se koliko je u ono vrijeme trebalo truda da bi neki kraj dobio tvornicu.

Jedan od Prominaca koji je uložio puno truda u otvaranje Sintala u Oklaju, a ujedno i Sintalov prvi direktor bio je Ivan Bilušić. Nepravedno sam ga izostavio u prvoj objavi teksta jer mu se nisam mogao sjetiti imena.
Komentar «km» je opravdan a ujedno u tekst uvrštavam i njenu sljedeću rečenicu: Kad je riječ o gradnji i opremanju tvornice Sintal u Oklaju, neizostavno se mora spomenuti i ime pok. Ivana(Ive) Bilušića, usput rečeno oca poznate vokalne umjetnice Jasne Bilušić, koji je najviše, ako ne i isključivo zaslužan za tu tvornicu.

Zahvaljujem se KM na njenom komentaru.

- 19:17 - Komentiraj post (3) - Link posta

nedjelja, 05.02.2006.

Neiskorišteni objekti u Promini II dio

Još u vrijeme zadruga u dosta manjih mjesta kao što je Oklaj građeni su Zadružni domovi. Zadruge su propale, ali su ostali Zadružni domovi ili Domovi kulture.
Većina tih domova je prenamjenjana u trgovine ili jednostavno propadaju (Gradac, Vrbnik,….).

Planovi Općine Promina su bili obnoviti Dom kulture i u njemu urediti polivalentnu dvoranu, caffe-bar, te ulazni prostor u dvoranu s garderobom i sanitarnim čvorom. U sklopu objekta planiralo se urediti i umjetničku galeriju i videoteku i projekcijsku kabinu. ( Objavljeno u Glasniku Općine Promina).

Većina grubih građevinskih radova je napravljena, ali je to ipak još daleko od planova koji su još 1996. godine bili objavljeni.

Nekad su se u Domu priređivali koncerti na kojima su česti gosti bili Oliver Dragojević, Josipa Lisac, Mišo Kovač, Doris Dragović, Magazin, Đavoli… Znalo se prodati preko tisuću ulaznica.

Ti koncerti su samo lijepa sjećanja, ali su i dokaz da bi taj prostor i danas mogao sa malo više truda i ulaganja imati kvalitetnu namjenu i ulagaču donijeti zaradu. Oživljavanjem djelovanja NP Krka u Promini i ovaj Dom bi mogao pridonijeti turističkoj ponudi na svoj način.

Vlasnik Doma je Općina Promina i vjerojatno je i ona spremna na kompromise kako bi se oživilo samo središte Oklaja.

Najgore od svega je da Dom i dalje ostane prazan i neiskorišten.

- 12:11 - Komentiraj post (12) - Link posta

petak, 03.02.2006.

Sadite voćke u Promini?

Došlo je vrijeme sadnje voćki. Tko još nije iskopao rupe čega ga prilično težak posao. Dobra stvar je što u Promini u zadnje vrijeme ima nekoliko privatnih bagera, pa tako cijena kopanja rupa iz godine u godinu sve više pada.
Sada je cijena kopanja rupa došla na samo 10 kuna!
Ako Vam se ne da gubiti vrijeme na kopanje rupa, najbolje je da potražite «Šulu», jer on je za sada od svih njih najpovoljniji.

- 19:08 - Komentiraj post (6) - Link posta

srijeda, 01.02.2006.

Pretovarna stanica za smeće u Oklaju II dio

Pokušao sam doći do više informacija o «Pretovarnoj stanici» u Oklaju pretraživanjem interneta.
Prema prostornom planu Šibensko-kninske županije nigdje se ne spominje nikakvo odlagalište otpada u Oklaju. Ne spominje se niti spalionica otpada u Oklaju.
Pokušao sam pronaći više informacija na web-u u Ministarstvu prostornog uređenja. Niti u njihovim najdetaljnijim planovima nigdje se ne spominje «Pretovarna stanica Oklaj».

Iz određenih neslužbenih izvora saznao sam da se u kninskom području planirala raditi spalionica otpada u Biskupiji. Premda su veliki novci bili u pitanju, velika zarada, nova radna mjesta…Spalionica se izgleda tamo neće raditi.

Netko je donio odluku da se komunalni otpad prikuplja ili na lokaciji na kojoj se do sad prikupljao ( Općina Biskupija-na padinama Promine) ili u Oklaju.
Ipak stvari nisu još tako crne. Još se može nešto poduzeti.
Da bi došlo do gradnje pretovarne stanice, mora se promijeniti Prostorni plan Šibensko-kninske županije. Svaka njegova promjena mora ići na javnu raspravu prije nego se unese bilo koja promjena.

Pretpostavljam da se ime Oklaja kao nove lokacije za pretovarnu stanicu nije slučajno pojavilo u novinama. Netko u cijeloj priči ima neki interes.

Vrijeme će nam dati odgovore.