ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ


Petak 1.12.

LAMANŠ

Vreme je loše a more očajno valovito , užas jedan, a ovako će potrajati sigurno 7-8 dana. Oblačno je i hladno, more 7C

Subota 2.12.

LAMANŠ - BISKAJ

More i dalje besni,valovi su veliki, sigurno 6-8 metara. Sa palube sve nosi. More 8 C

Nedelja 3.12.

LAMANŠ - BISKAJ

More još više besni i puše jak vjetar. More 8C

Ponedjeljak 4.12.

BISKAJ

More vrlo loše, a vreme vetrovito. Sa palube je sav teret počišćen.

Utorak 5.12.

ATLANTIK

More vrlo loše. Valovi su i dalje visoki po nekoliko metara tako da prelijevaju preko broda i čiste sve pred sobom. More 11C.

Srijeda 6.12.

ATLANTIK

More i dalje loše ali su valovi ipak malo manji. Vreme je oblačno i vetrovito a i hladno je. More 13C

Četvrtak 7.12.

ATLANTIK

More i dalje loše i vetar ali je ipak prava bonaca prema onom što je bilo ovih šest dana. More 17C

Petak 8.12.

ATLANTIK

More je i dalje valovito ali su ipak valovi puno manji pa se može podneti. Vreme je oblačno i vetrovito. More 18C


Subota 9.12.

ATLANTIK

I nočas je more bilo užasno valovito tako da se nije moglo ni malo zaspati ali je ipak jutros malo popustilo a kako su nam valovi sada u krmi brod se puno manje valja.
Vreme se razvedrilo te je sunčano ali je vani ipak prohladno. More 19C. Večeras smo oko 20 sati prošli pored LAS PALMASA na KANARSKIM OTOCIMA


Nedelja 10.12.

ATLANTIK

Danas je more puno mirnije, može se podneti jer nam dolazi po krmi broda. Ali je glavno da je prošlo ovih devet dana muke i patnje . Kada bi oni koji večeras sjede u svojim toplim stanovima uz svoju porodicu i televizor znali kakav je naš pomorački kruh gorak nikada ne bi mogli reći kako je nama lako jer imamo dobre plaće. A da je dobro navigavat svi bi se otimali za brod a ne bježali sa njega kao što se ljudi bore za dobre položaje i fotelje. More je 20 C a vreme oblačno sa umjerenim vjetrom.


Ponedjeljak 11.12.

ATLANTIK

Danas se more ipak smirilo posle punih devet dana muke i patnje. Vreme je oblačno ali bez kiše i prohladno je. More je 2oC što znači da se približavamo tropima.

Utorak 12.12.

ATLANTIK

Danas je lep dan a i more je mirno. Vreme je lepo , sunčano i toplo. Sutra na veče stižemo u luku Dakar- Senegal


Srijeda 13.12.

DAKAR

Jutros u 4 sata stigli smo u Dakar . Vreme je lepo i toplo , može se ići u letnjoj robi. Neveče sam izažao u grad u šetnju. Vreme je ugodno, ni hladno ni vruće kao da je početak septembra kod nas. Rad u strojarnici od 7 do 17. sati.


Četvrtak 14.12.

DAKAR

Rad u strojarnici od 7 do 17 sati. Vreme lepo i toplo.


Petak 15.12.

DAKAR

Rad od 7 do 17 sati. Vrem eje lepo i toplo, ugodno.


Subota 16.12.

DAKAR- ATLANTIK

Jutros oko 2 sata isplovili smo iz Dakra za Abidjan. More je mirno a vreme lepo i toplo. Temperatura mora 22C


Nedelja 17.12

ATLANTIK

Danas je 17 decembar, moj 48 rođendan. More je mirno a vreme toplo i vruće. Temperatura mora 27C.


Ponedeljak 18.12.

ATLANTIK

Danas je more mirno, prava bonaca a vreme je lepo i veoma toplo, prava afrička vrućina. More 28C


Utorak 19.12.

ATLANTIK

I danas nema ništa naročito, vožnja normalna, more mirno a vreme lepo i toplo. More 28C.


Srijeda 20.12.

ABIDJAN

Danas u 14,30 sati stigli smo pred luku Abidjan ali ne možemo u nju ući prije šest sati. Vreme je lepo i vrlo vruće. More 28C.


Četvrtak 21.12.

ABIDJAN

Danas sam radio na glavnom stroju od 7 do 17 sati. Vreme je užasno vruće, more 29C


Petak 22.12.

ABIDJAN

Rad u stroju od 8 do 17 sati. Velika je vrućina tako da se teško radi.


Subota 23.12.

ABIDJAN

Rad u stroju od 8 do 17 sati. Vreme je lepo i vrućina je, a more 28C.


Nedelja 24.12.

ABIDJAN

Dana s je nedelja i nije se radilo a vreme je bilo oblačno i padala je prava tropska kiša. Danas smo završili sa iskrcavanjem tereta . Noćas sam bio sa kapom u hotelu IVIORI. Takav luksuz i raskoš još nisam vidio. Ima sve što je potrebno čovjeku za trgovinu, brijače do saune i klizališta.


Ponedjeljak 25.12.

ABIDJAN

Danas je Božić i nije se radilo na brodu. Bio je pripremljen gala ručak sa pićem. Vreme oblačno sa povremenim suncem.


Utorak 26.12.

ABIDJAN

Normalan rad u stroju na glavnom motoru. Vreme lepo i toplo, more 29C


Srijeda 27.12.
ABIDJAN

Rad na glavnom stroju dosta naporan jer je velika vrućina, more 29C


Četvrtak 28.12.

ABIDJAN

I danas sam radio na glavnom stroju od 7 do 17 sati . Dosta je teško i naporno zbog velike vrućine. Vreme je lepo i vruće. Teret se sporo krca i verovatno će tek sutra biti gotovo sa ukrcajem a zatim idemo za San Pedro radi popune sa teretom balvana. More 29C.


Petak 29.12

ABIDJAN

Rad u glavnom stroju od 7 do 10 sati. Vreme lepo i vruće, more 29C. U 10,30 isplovili smo za SAN PEDRO radi ukrcaja tereta.


Subota 30.12

SAN PEDRO

Jutros u 8,30 sati uplovili smo u luku. Odmah se počelo sa ukrcajem tereta. More 28C a vreme vedro i toplo.


Nedelja 31.12.

SAN PEDRO

Danas je 31 zadnji dan 1972 godine a sutra je Nova 1973 godina. Dan je izvanredno lep i ugodno toplo vreme , nije baš velika vrućina da se baš tako poželjeti može. Nikakvih priprema za doček nema . Mesto je malo pa se nema gde izaći a na brodu također ništa. Zato sam išao u 20,30 sati na spavanje. Žalosno zar ne i tužno!

Ponedeljak 1.1.1973

SAN PEDRO

Danas je Nova godina 1973 , nije se radilo na brodu. Vreme lepo i toplo, meštani se kupaju a ja celi dan čamim na brodu jer ne mogu izaći sa broda jer smo na plutači a nema prevoznog sredstva. More 28 C.


Utorak 2.1. 1973.

SAN PEDRO

Sitni i mali radovi u stroju. Vreme lepo i toplo, a more 27C.


Srijeda 3.1.

SAN PEDRO

Danas u 9 sati isplovili za Francusku luku St. Malo . Na putu ćemo se svratiti u LAS PALMAS radi ukrcaja goriva. More je mirno sa malo mrtvih valova kojih uvijek ima u ovom predelu Atlantika. Vreme je lepo i toplo, prava vrućina, more je 28C


Četvrtak 4.1.

ATLANTIK

More prava bonaca a vreme lepo i vruće, more 28C



Petak 5.1.

ATLANTIK

More mirno, vreme lepo i vruće, more 28C

Subota 6.1.

ATLANTIK

Danas je također vreme lepo i toplo ali se osjeća uticaj blažega vremena jer smo dalje od ekvatora tako da je vani ugodna temperatura. More je mirno , prava bonaca sa puno morskih pasa.a i temperatura mora je počela padati tako da je danas pala sa 28 na 25 C


Nedelja 7.1.

ATLANTIK

More već počinje da pojačava. Vreme je već hladnije tako da se treba obući majica ili košulja. Temperatura mora je pala na 22 C. Noćas oko 24 sata bit ćemo pored Dakra

Ponedjeljak 8.1.

ATLANTIK

Vreme lepo i more mirno.


Utorak 9.1.

ATLANTIK

Vreme je i danas lepo a more još uvijek mirno, temperatura mora 22C


Srijeda 10.12.

Vreme vedro i fino ali je sveže, more mirno , temperatura 19C.


Četvrtak 11.1.

LAS PALMAS - KANARI

Jutros u 8 sati uplovili u luku LAS PALMAS radi ukrcaja goriva a isplovili smo u 13,30 sati. Vreme je vedro i lepo ali prohladno, more je počelo valjati, temperatura mora 19C. Plovimo prema francuskoj luci St.Malo.


Petak 12.1.

ATLANTIK

Danas se vreme pogoršalo, oblačno sa kišom poslije podne. Vreme je južno po krmi pa nas ne valja puno, more 17C


Subota 13.1.

ATLANTIK

More se još više ustalasalo , valovi su dosta veliki ali srećom još uvijek po krmi . Kako se približavamo Evropi i Biskaju vreme je sve lošije. More 17C


Nedelja 14.1

ATLANTIK

More užasno sa jakim vetrom. Vreme je oblačno sa hladnim vetrom.

Ponedeljak 15.1.

ATLANTIK

More se ništa ne stišava , sve je jače i jače sa vetrom i jakom hladnoćom.


Utorak 16.1

ATLANTIK- BISKAJ

More užasno sa vetrom.


Srijeda 17.1.

BISKAJ

More i dalje užasno , jedva se podnosi. Vreme je loše sa kišom a more 10-11 bofora


Četvrtak 18.1.

BISKAJ- LAMANŠ

Jutros oko 4 sata prošli smo Biskaj, umjesto dan i po putovanja plovili smo više od dva dana. Čim smo prošli svetionik Usantu more se smirilo i plovimo prema luci St.Malo u francuskoj gdje ćemo stići danas oko 15 sati. Vreme je oblačno i hladno. U 20 sati uplovili smo u luku St. Malo.


Petak 19.1.

St. Malo

Danas se puno radilo jer je posle 17 dana vožnje bilo dosta radova. Radio sam od 6 do 17 sati. Vreme je oblačno i hladno.


Subota 20.1.

Isplovili u 18 časova.





KRAJ



N.B. Moj je otac imao nakon ova dva još dosta putovanja brodovima raznih kompanija na raznim morima. Da li je on pisao svoje dnevnike i na tim putovanjima- ja ne znam. Jedino što imam od tih dnevnika je ovaj koji je sačuvan i koji je 50 godina čekao da se objavi kao dokument o jednome čovjeku i kao dokument o jednoj profesiji za koju je potrebno veliko odricanje i požrtvovnost. Mislim da se to i vidi iz ovoga Dnevnika . I ako će se to prepoznati kod našega čitateljstva onda je svrha objavljivanja ovoga Dnevnika ispunjena. A ako se neće prepoznati taj napor onda njegov autor ipak nije napravio uzaludan pokušaj da svijetu predstavi svoja stradanja i svoje strahove jer na koncu svaga ima netko koga je briga za ono što je sudbina drugih ljudi . A za druge nije ni važno!

ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ



Srijeda 1.11.

SINOE

Rad na glavnom stroju od 7 do 16,priprema za plovidbu. Brod ukrcava teret balvana. Vreme promenljivo I toplo. More 27C
Posle podne u 17,30 sati isplovili za špansku luku VIGO ali cemo se zaustaviti u LAS PALMASU radi ukrcaja goriva. Plovidbe ima oko 8 dana.

Četvrtak 2.11.

ATLANTIK

Plovidba po malo valovitom moru. Vreme promenljivo ali i vrućina. More 28C . U nekoliko navrata padala je i jaka kiša.

Petak 3.11

ATLANTIK

Plovimo po mirnom moru. Vreme oblačno ali i velika vrućina. More 27C


Subota 4.11

ATLANTIK

Plovimo po malo valovitom moru. Vreme vedro i puno vruće. More 28C

Nedelja 5.11

ATLANTIK
Noćas oko 23 sata prošli smo Dakar a zatim oko 2 sata počeli su valovi valjati brod i to dosta jako. Puše jaki sjeverni vetar. Vreme vedro i vruće ali se počeo osjećati uticaj sjevera. More 26C

Ponedjeljak 6.11.

ATLANTIK

Danas je drugi dan kako plovimo po uzburkanom Atlantiku. Valovi su dosta veliki pa se brod puno valja i posrće. Vreme je inače vedro sa sjevernim vjetrom umjerene jačine. More se dosta ohladilo pa je temperatura pala na 18 C

Utorak 7.11

ATLANTIK

Plovimo po valovitom moru dosta velike jačine oko 5-6 bofora, more 20C a vreme vedro i sunčano sa prohladnim sjevernim vetrom


Srijeda 8.11

ATLANTIK

Plovimo po valovitom moru 6-7 bofora. Vreme vedro i hladno. Puše sjeverni vetar srednje jačine . More 19C
U 17 sati uplovili u luku LAS PALMAS na Kanarskim otocima radi ukrcaja goriva i vode i tu smo se zadržali do 20 časova kada smo isplovili prema Španiji.

Četvrtak 9.11

ATLANTIK

More loše i valovi su veliki. Vreme vedro i vetrovito i hladno, more 19C

Petak 10.11.

ATLANTIK

More loše i valovito, sjeverni hladni vjetar, more 18C

Subota 11.11.

ATLANTIK

More loše i valovito, more 18C

Nedelja 12.11

ATLANTIK - VIGO ŠPANIJA

More loše i valovito sa ogromnim, dugim i velikim valovima. Vreme vedro i vetrovito i hladno. U 16 časova uplovili smo u Španjolsku luku Vigo radi iskrcaja tereta

Ponedjeljak 13.11.

VIGO ŠPANIJA

Rad u stroju na pomoćnom motoru od 8 do 18 sati, kada smo isplovili iz luke Vigo za luku BILBAO također u Španiji na samom dnu Biskajskog zaliva do francuske granice. Vreme oblačno i hladno, more 15C. Čim smo isplovili i izašli na otvoreno more odmah su počeli i valovi.


Utorak 14.11.

ATLANTIK- BISKAJ

More vrlo loše. Valovi su vrlo veliki pa užasno ljuljaju brod. Vreme loše, vetrovito sa kišom i hladno. More 14C


Srijeda 15.11

BILBAO - ŠPANIJA

Jutros u 4 sata uplovili smo u luku Bilbao - Španjolska. Vreme oblačno i kišovito.
Radovu u stroju od 8 do 17 sati, Posle večere izašao sam u grad da prošetam i da ga razgledam, Grad je vrlo lep i uredan sa puno svetlećih reklama i deluje vrlo impresivno.

Četvrtak 16.11

BILBAO- BISKAJ

Rad u strojarnici, pripreme za plovidbu od 7 do 12 sati. U 13 sati isplovili za luku Honfleur u Francuskoj. Odmah po izlasku na otvoreno more naišli smo na pravi urnebes biskajskih valova, valovi su veliki i do 10 metara te udaraju o brod i užasno ga ljuljaju. Vreme se pogoršalo, oblačno sa jakom kišom i vetrom, more 15C

Petak 17.11.

BISKAJ

Vreme vrlo loše, more i dalje besni sa svojim užasnim valovima. Gorak i težak život!

Subota 18.11.

LAMANŠ

Nočas oko 24 sata izašli smo iz Biskaja i njegovog pakla i ušli u kanal Lamanš mirnog mora tako da se moglo zaspati i odmoriti od iscrpljenosti. Naveče ćemo stići pred luku Honfleur ali ne znam da li ćemo uploviti u nju i da li ima mjesta. U 21 sat uplovili u luku Honfleur.

Nedelja 19.11.

HONFLEUR

Danas je nedelja pa se nije uglavnom ništa radilo osim sitnih radova. Vreme oblačno, kišovito i hladno.

Ponedjeljak 20.11.

HONFLEUR

Rad na glavnom stroju od 7 do 17 sati. Vreme oblačno, kišovito i hladno.


Utorak 21.11.

HONFLEUR

Rad na glavnom i pomoćnom motoru od 7 do 18 sati. Vreme promenljivo i hladno.

Srijeda 22.11.

HONFLEUR

Rad na pomoćnom motoru od 7 do 17 sati. Vreme promenljivo i hladno.

Četvrtak 23.11.

HONFLEUR

Priprema glavnog i pomoćnog motora za plovidbu
Isplovili u 11 sati za DENKERK. More u Lamanšu od 11 do 20 sati mirno a zatim je zapuhala vrlo jaka bura te su bili vrlo veliki valovi. Vreme vedro i hladni vetar. More 10C

Petak 24.11.

LAMANŠ

Oko 2 sata stigli pred luku DENKERK ali usled velikog vetra i velikih valova lučki pilot ne može na brod da nas uvede u luku. Zato smo nastavili kružiti ispred luke jer se ne možemo sidriti zbog velikog vetra i velikih valova. Ovo kruženje je trajalo sve do 5 sati kada smo krenuli na sidrište ispred ENGLESKOG grada DOVERA gdje je manje puhao vjetar. Oko 16 sati javljeno je na brod da je u Denkerku još uvijek loše vrijeme i more i da pilot ne može na brod. Zato i dalje čekamo na sidrištu. More 10C. Vreme vedro , vetrovito i vrlo hladno.

Subota 25.11.

DOVER - DUNKERQUE

Jutros smo isplovili iz Dovera sa sidrišta za Denkerk gdje smo uplovili oko 16 sati. More u Lamanšu se malo smirilo a vetar je malo prestao puhati. Vreme je oblačno sa povremenom kišom i hladno je. More 10C.


Nedelja 26.11

DUNKERQUE

Danas je nedelja, nisam radio ništa osim sitnih radova prije podne. Vreme oblačno i hladno.

Ponedjeljak 27.11

DUNKERQUE

Rad u stroju od 7 do 17 sati . Vreme oblačno, kišovito i hladno.

Utorak 28.11

DUNKERQUE

Rad u stroju od 8 do 17 sati. Vreme oblačno, bez kiše ali je hladno.

Srijeda 29.11.

DUNKERQUE

Rad u stroju od 7 do 17 sati. Priprema motora za plovidbu. Iz Dunkerka smo isplovili naveče oko 23 sata za ANTVERPEN. Vreme oblačno i hladno, More 8C

Četvrtak 30.11.

ANTVERPEN

Danas u 12 sati uplovili smo u Antverpen radi ukrcaja tereta. Na veče isplovili za Dakar.

ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ



Nedelja 1.10. 1972


ANTVERPEN - DOK

Rad na glavnom stoju od 8 do 12 sati. Vreme lepo, vedro ali hladno. Posle podne izašao sam u grad.

Ponedjeljak 2.10.

ANTVERPEN - DOK

Radovi na glavnom stroju od 7 do 18,30. Vreme oblačno i hladno


Utorak 3.10.

ANTVERPEN - DOK
Radovi na glavnom stroju od 7 do 17. Oko 11 sati brod izašao iz doka za krcanje tereta. Vreme vedro i hladno

Srijeda 4.10

ANTVERPEN

Radovi u strojarnici na pripremi pogona za isplovljenje . Na brod se ukrcava teret za Afriku. Vreme vedro i hladno. Naveče oko 20 sati isplovili za DENKERK u Francuskoj za ukrcaj tereta. Vreme vedro i hladno.

Četvrtak 5.10.

DENKERK

Jutros u 9 sati uplovili smo u DENKERK radi ukrcaja tereta. Vožnja je bila naporna zbog dugog manevra tako da sam imao vrlo malo vremena za odmor i spavanje . A zatim opet rad kojeg ima na pretek tako da ne mogu sve stići uraditi jer sam sam. Vreme vedro i hladno. Na veče oko 19 sati izašao sam u grad. Grad je divan, neverovatno čist sa puno dućana razne robe i savršeno uređenim izlozima. Robe ima raznovrsne i po modi ali je vrlo skupa.

Petak 6.10.

DENKERK

Rad u stojarnici od 8 do 17 sati . Na brod se krca teret . Vreme vedro, ali malo toplije nego jučer. Posle večere izašao sam sa Ivom u grad na razgledavanje.


Subota 7.10.

DENKERK

Rad u stojarnici od 8 do 16 sati a zatim pripreme pogona za isplovljenje . Vreme lepo, vedro i toplo. Oko 18 sati isplovili smo za DAKAR i vožnja će trajati 10 -11 dana.

Nedelja 8.10.

LAMANŠ

Plovimo po mirnom moru. Vreme oblačno i maglovito.

Ponedjeljak 9.10.

BISKAJ

Noćas oko 23 sata ušli smo u Biskaj i odmah je počelo ljuljanje broda po večito nemirnom Biskaju. Valovi su dosta veliki i brod se ljulja tako da se ne može odmoriti a raditi je pogotovo teško a ima posla dosta. Vreme je oblačno i južina ali bez kiše.

Utorak 10.10.

BISKAJ-ATLANTIK

Danas oko podne prošli smo pored rta FINISTERE u Španiji što znači da smo izašli iz Biskaja i uplovili u vode Atlantika . Valovi su i dalje dosta veliki i teški. Gorak mornarski kruh ali se sugestivno čovjeku čini da je manje gorak čim smo izašli iz Biskaja. Vreme se razvedrilo, ali je dosta hladno

Srijeda 11.10.

ATLANTIK

Plovimo po uzburkanom moru Atlantika. Valovi ljuljaju brod užano a danas je treći dan kako se ne može spavati niti jesti. Vreme oblačno i hladno a naveče je padala i kiša.

Četvrtak 12.10.

ATLANTIK


Valovi užasni. Vreme promjenjivo.

Petak 13.10.

ATLANTIK

Danas je besni Atlantik malo stišao. Vreme promenljivo i toplo. Naveče oko 21 sat prošli smo pored LAS PALMOSA- Kanarski otoci

Subota 14.10.

ATLANTIK

Danas ipak plovimo po skoro pravoj bonaci. Kakva razlika ?! od jučerašnjega urnebesa koji je trajao punih pet dana . Vreme se razvredrilo i sunčano. Osjeća se vrućina, more 22 stupnja C

Nedelja 15.10.

ATLANTIK

Plovimo po relativno mirnom moru. Vreme poluoblačno i toplo, more 21.

Ponedjeljak 16.10.

ATLANTIK- DAKAR

Plovidba po mirnom moru . Vreme vedro, sunčano i vruće a more 28 stupnjeva C. Naveče oko 21 sat uplovili u luku DAKAR radi iskrcaja tereta.

Utorak 17.10.

DAKAR

Radovi u strojarnici od 7 do 17 sati. Vreme lepo i dosta toplo, prava afrička vručina. Naveče sam izašao u grad da bih se malo prošetao i razgledao ga. Grad je evropskog tipa, dosta lep i moderan sa puno trgovina punih razne robe ali su cijene vrlo visoke.

Srijeda 18.10.

DAKAR

Radovi na glavnom stroju od 8 do 17 sati. Vreme lepo i vruće. Naveče oko 21 sat isplovili iz Dakra za Abidjan. More 29 stupnjeva C.

Četvrtak 19.10.

ATLANTIK

Plovimo po dosta mirnom moru sa mrtvim valovima. Vreme oblačno i velika je vručina i sparina. More 28.

Petak 20.10.

ATLANTIK

Plovimo po velikim valovima mrtvog mora tako da nas puno valja. Vreme oblačno sa povremenom kišom ali užasno vruće i sparno naročito u kabini. More 28.

Subota 21.10.

ATLANTIK

Plovimo po moru sa mrtvim valovima ali dosta manjim nego jučer. Vreme je lepo i vedro ali vruće. More 27 stupnjeva C

Nedelja 22.10.

ATLANTIK

Vožnja po moru sa mrtvim valovima pa je zbog ljuljanja dosta neugodno na brodu. Vreme je vedro i vruče a more 26 stupnjeva C. Noćas ćemo stići u Abidjan oko 2 sata.

Ponedjeljak 23. 10.

ABIDJAN

Ispred luke stigli smo oko tri sata ali smo uplovili jutros u 7 sati. Danas sam dobio i pismo od kuće. Poslije podne od 13-17 sati rad u stroju a posla ima puno.

Utorak 24.10.

ABIDJAN

Rad u strojarnici od 8 do 17 sati. Vreme lepo i toplo, umjereno vruče. Poslije večere izašao sam u grad da malo razgledam. Evropski deo grada je super moderan sa puno trgovina punih razne i luksuzne robe, ali je pretjerano skupo ako se preračuna vrednost dobara u franke pa usporedi sa vrednošću dinara. Naveče sam napisao Zlati pismo.


Srijeda 25.10.

ABIDJAN

Rad na glavnom stroju od 7 do 17 sati. Vreme lepo i vruće. Posle večere išao sam na poštu poslati pismo kući

Četvrtak 26.10.

ABIDJAN

Rad na glavnom stroju . Vreme lepo i toplo.

Petak 27.10.

ABIDJAN

Rad u strojarnici od 7 do 17 sati. Vreme lepo i toplo.Naveče padala jaka tropska kiša.

Subota 28.10.

ABIDJAN

Priprema glavnog stroja za pogon poslije radova na njemu. Vreme lepo i toplo a povremeno padala i kiša. Brod je ukrcao teret za Evropu i poslije podne isplovili za SAN PEDRO za dokrcaj tereta. Isplovili u 16 sati. More je bilo malo valovito. U San Pedro stižemo sutra oko 10 sati.

Nedelja 29.10.

SAN PEDRO

Jutros u 9 sati uplovili smo u luku San Pedro radi ukrcaja tereta. Vožnja je bila u redu, more malo valovito sa malo mrtvih valova. Vreme lepo i toplo a more 24 stupnja C.


Ponedjeljak 30.10.

SAN PEDRO

Jutros u osam sati isplovili smo za luku SINOE u Liberiji radi ukrcaja kompletnoga tereta za Evropu. Vožnja Atlantikom kao i uvjek , ima mrtvih valova, more 27, a vreme lepo i vruće. U luku SINOE stižemo oko 1 sat.


Utorak 31.10.

SINOE - LIBERIJA

Noćas u 2 sata stigli smo u Liberiju, luka Sinoe. U noći je padala jaka kiša sa grmljavinom, more je bilo malo valovito kao i uvijek. Danas se krca teret na brod. Vreme lepo i toplo, vruće, a more 27 stupnjeva C.

Danas je 31 oktobar dan moje krsne slave SVETI LUKA.

ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ


Subota 2.9.

SAN PEDRO

Radovi u stroju od 8 do 17 sati Vreme do podne lepo I toplo a posle podne oblačno I ugodno sveže. Danas će se završiti sa ukrcajem tereta balvana i naveče ćemo isploviti za luku SINOE u Liberiji gdje ćemo ukrcati puni teret. Do SINOE ima oko 16 sati vožnje.


Nedelja 3.9.

SINOE - LIBERIJA

Danas smo povili po malo valovitom Atlantiku. U luku SINOE u Liberiji uplovili smo u 15 sati. Luka je mala, može primiti samo jedan brod do 3000 -4000 tona a mjesto je jedno tipično afričko selo . Danas je padala prava tropska kiša, lijevala kao iz kabla. Vreme je ipak toplo i sparno naročito u kabinama dok je vani ugodno sveže.Temperatura mora je 25 stupnjeva C


Ponedjeljak 4.9.


SINOE - LIBERIJA

Nočas je celu noć padala jaka tropska kiša kao iz kabla. Radovi u stroju od 8 do 16 sati. Danas celi dan pada kiša a vreme je sparno i toplo. Vrši se utovar tereta. Naveče u 21 sat isplovili za DAKAR radi ukrcaja goriva a zatim produžujemo prema Španiji i prvoj luci gdje ćemo iskrcati teret. More je južina sa umjerenim valovima.

Utorak 5.9.

SINOE - LIBERIJA ATLANTIK

Radovi u stroju od 8 do 16 sati. Vreme oblačno sa povremenom tropskom kišom i velikom sparinom.Naveče u 21 sat isplovili smo prema Dakru. More jugo sa umerenim valovima.
Plovimo prema Dakru. More je malo valovito a vreme dosta toplo i vruće, prava tropska i afrička vrućina.

Srijeda 6.9.

ATLANTIK

Plovimo po mirnom moru prema Dakru. Vrem eje lepo i toplo, sinoć sam se prvi put znojio u krvetu i nije se moglo spavati od vrućine. Temperatura mora 27 stupnjeva C

Četvrtak 7.9.

ATLANTIK

Plovimo po mirnom moru ali je vreme vrlo toplo pravo afričko leto , temperatura mora 27 stupnjeva. U kabinama je vruće tako da se ne može spavati.

Petak 8.9.

ATLANTIK - DAKAR- ATLANTIK

Jutros u 8 sati uplovili smo u Dakar radi ukrcaja goriva i vode a isplovili smo u 13 sati prema spanjolskoj luci VIGO gdje ćemo stići za osam dana plovidbe. Vreme je dosta toplo i lepo. More ima malo mrvih valova a temperatura je 28 stupnjeva C


Subota 9.9.

ATLANTIK

Plovidba ATLANTIKOM po mirnom moru. Vreme lepo i toplo. More 28 stupnjeva C


Nedelja 10.9.


ATLANTIK

Od nočas se Atlantik uzburkao pa ima dosta velikih valova u pramac ali je ipak valova manje nego prošli put. Duva jači vjetar u pramac. Vreme je vedro ali i prohladno, more je palo sa 26 na 19 stupnjeva C. Idemo prema hladnijem području. Danas je dan mornarice i u Splitu je verovatno velika proslava 30godišnjice R.M.


Ponedjeljak 11.9.

ATLANTIK

I dalje plovimo po moru sa umjerenim valovima ali se brod ipak valja da se neugodno osjećam. Vreme je poluoblačno i sa vetrom srednje jačine. More 21 stupanj C


Utorak 12.9.

ATLANTIK

Plovimo i dalje po moru sa valovima 3-4 bofora. Jutros oko 7 sati prošli smo Kanarske otoke . Vreme je oblačno sa vjetrom umjerene jačine.

Srijeda 13.9.

ATLANTIK

Danas plovimo po mirnom moru sa malo mrtvih valova, vrem elepo i toplo- prava jesen jer se približavamo Evropi. More 21 stupanj C


Četvrtak 14.9.

ATLANTIK

Plovimo po mirnom moru sa malo mrtvih valova. Vreme je lepo i vedro ali prohladno, osjećaju se jesenjski dani što se više približavamo Evropi i Španjolskoj. More 21.

Petak 15.9.

ATLANTIK

Plovimo po dosta valovitom moru koje je počelo ljuljati brod oko tri sata i tako cijeli dan. Puše i dosta jak vjetar pa se neugodno osjećam. Vreme je lepo i vedro ali prilično hladno. More je 18 stupnjeva C. Sutra ujutro oko 4 sata stižemo u španjolsku luku VIGO.

Subota 16.9.

VIGO - ŠPANIJA

Jutros u 5 sati uplovili smo u špansku luku Vigo. Posle ručka u 13 sati izašao sam u grad da bi kupio neke sitnice i razgledao grad. Grad je vrlo lep sa luksuznim građevinama i širokim ulicama . Inače vrlo impresivno djeluje i jednom je riječju divan grad . Trgovine su pune razne robe ali su cijene u usporedbi sa našim veće. Ima vrlo razne luksuzne i moderne robe. Trgovine su otvorene do 13,30 sati tako da ništa nisam kupio a otvaraju se u 16 sati a ja tada moram biti na brodu jer se isplovljava u 17 sati. Vreme je vedro i sunčano prava jesen. Iz VIGA idemo za luku CARUNU također u Španiji na početku Biskajskog zaliva

Nedelja 17.9.

LA CORUNA - ŠPANIJA

Posle vožnje Atlantikom iz Viga jutros oko 7 sati stigli smo na sidrište ispred luke LA CORUNA u Španiji. Vožnja je trajala sinoć od 19 sati po mirnom moru . Vreme je bilo lepo i vedro ali hladno. More je 13 stupnjeva C. U 16 sati uplovili smo u luku ali se teret nije iskrcavao jer je nedelja . LA CORUNA je veće lučko mjesto , moderan grad. Na veče sam izašao u grad radi razgledanja. Utisak je jednostavan - divan, uredan i čist grad sa puno modernih dućana , gostionica i barova. Vreme lepo i vedro ali hladno.


Ponedjeljak 18.9.

LA CORUNA - ŠPANIJA

Danas je iskrcan teret . U gradu sam kupio neke stvari koje su mi bile potrebne . U 16 sati smo isplovili za Francusku luku Honfleur . Odmah po isplovljenju ušli smo u Biskajski zaliv. More je malo valovito a vreme hladno

Utorak 19.9.

Biskaj

More malo valovito, a vreme prohladno. More 13 C


Srijeda 20.9.

BISKAJ - LA MANŠ

Plovimo Biskajem do osam sati ujutro a zatim ulazimo u kanal LAMANŠ. Vreme je lepo i vedro sa burom koja puše umjerenom brzinom, inače je hladno, more je 13. Naveče oko 10 sati stižemo na ušće rijeke Sene odnosno na ulaz u luku HONFLEUR


Četvrtak 21.9.

LAMANŠ

Od sinoć smo usidreni ispred ušća reke Sene a jutros oko 6 sati trebali smo uploviti u luku .Ali se to nije moglo zbog magle iako smo došli na 150 metara pa smo se morali vratiti u LAMANŠ jer se u rijeci Seni ne smije sidriti. Magla je tako gusta da se ne vidi ni 20 metara ispred broda. Ovdje ćemo čekati do 19 sati naveče kada će pilot ponovo doći da nas uvede u luku ako se ikako bude moglo. Vreme tiho i maglovito, prava jesen, more 16 C.
U luku HONFLEUR uplovili smo u 22 sata.

Petak 22.9.

HONFLEUR

Mali i sitni radovi u stojarnici od 7 do 11,30 sati. Vreme je vedro, lepo i sunčano, pravi jesenski dani. Posle ručka izašao sam u grad . Divan dan, divno mjesto , čisto i uredno tako da impresivno djeluje posle duge vožnje po moru i poslije morskoga sivila i jednoličnosti. Čovek se ugodno osjeća promatrajući ovu divotu i ovaj svet oko sebe. Onda nije čudno što čovjek bježi sa mora na kraj jer ova divota i krasota se ne može nadoknaditi nikakvom platom. Također sam kupio i neke sitnice za ličnu upotrebu

Subota 23.9.

HONFLEUR

Radovi u stroju do 11,30 sati. Poslije podne priprema za plovidbu jer večeras oko 20 sati isplovljavamo za ANTVERPEN - BELGIJA radi dokovanja broda.
Vreme je vedro , lepo i sunčano ali ipak prohladno.
Isplovili za ANTVERPEN u 20 sati.


Nedelja 24.9.

LAMANŠ

Plovimo kanalom po malo valovitom moru sa burom umerene jačine. Vreme je oblačno i hladno.
U kanalu ima puno brodova koji plove u oba pravca. Levo se vidi obala ENGLESKE sa gradom DOVEROM a desno je Francuska obala sa KOLEOM I DENKERKOM . Noćas stižemo u luku ANTVERPEN. U 15,30 na brod je došao lučki pilot koji će nas prevesti kanalom do brodogradilišta i Doka.


Ponedjeljak 25.9.

ANTVERPEN - Dok

U 2 sata uplovili smo u Antverpen u Belgiji radi dokovanja broda. Jutros u 7 sati ušli smo u suhi dok a zatim radovi u stroju do 17 sati jer radova ima dosta. Vreme je vedro ali hladno.

Utorak 26.9

ANTVERPEN - Dok

Radovi u stroju od 7 do 17 sati. Vreme lepo i hladno.

Srijeda 27.9

ANTVERPEN - Dok

Radovi u stroju od 7 do 17 . Vreme lepo i hladno.
Poslije podne oko 18,30 sati izašao sam u grad . Grad je vrlo lep i čist sa divnim kafanama , restoranima i barovima. Što se tiče staroga dela grada on je pun starih zdanja sa monumentalnom katedralom. U novom dijelu grada nisam bio jer je malo dalje.


Četvrtak 28.9.

ANTVERPEN- Dok

Radovi u stroju od 7 do 17 sati . Radova ima dosta tako da je teško sve pozavršavati. Naveče sa upraviteljem Ivom izašao sam u grad na kafu i malo prošetati. Vreme oblačno i hladno

Petak 29.9

ANTVERPEN - Dok

Radovi u stroju od 7 do 17. Vreme oblačno i hladno.

Subota 30.9

ANTVERPEN - Dok

Rad na glavnom stroju od 8 do 17 sati. Vreme lepo i vedro ali hladno

EKSPERIMENTI NA DUŠEVNIM BOLESNICIMA U HARKOVU



Zlatan Gavrilović Kovač



Ima puno nejasnoća oko tih biolaboratorija u Ukrajini za koje se drži da su bili pogoni za proizvodnju bioloških sredstava masovnoga istrebljenja . Čovjeku se diže kosa na glavi jer nas cijela priča oko tih laboratorija smrti vraća na tamne periode njemačke medicine za vrijeme vladavine nacizma. Tako je ruska strana u najnovije vrijeme došla do dokaza da su se biološki preparati koji su stvoreni u tim laboratorijama testirali na duševnim bolesnicima psihijatrijskih klinika u Harkovu
Tako se smatra da su znanstvenici iz SAD provodili potencijalno opasna istraživanja preparata na pacijentima psihijatrijske bolnice u Harkovu. To je izjavio general Kirilov koji je iz Ruskoga ministarstva obrane zadužen za istraživanje zloupotrebe biološkoga naoružanja.
„Tijekom specijalne operacije na teritoriji Ukrajine utvrđeno je da su u periodu od 2019. do 2021. godine američki znanstvenici iz laboratorije u gradu Merefa (Harkovska oblast) provodili istraživanja potencijalno opasnih bioloških preparata na pacijentima regionalne kliničke psihijatrijske bolnice No3 u Harkovu“, rekao je Kirilov.
General je dodao da se odabir pacijenata sa psihijatrijskim poremecajima za eksperimente temeljio na kriteriju starosti, nacionalnosti i imunološkog statusa.
Kirilov je naglasio da „podaci o tome nisu unošeni u bazu podataka bolnice, a osoblje medicinske ustanove potpisalo je ugovor o povjerljivosti“.
„U siječnju 2022. godine rad laboratorije u Merefi je obustavljen, a svi preparati i oprema su prebačeni na zapad Ukrajine. Postoje iskazi niza svjedoka tih nehumanih eksperimenta, čija imena ne možemo otkriti u interesu njihove sigurnosti“, kazao je Kirilov.
I što reći danas nakon iskustava sa medicinom u nacizmu koja je duševne pacijente smatrala običnim medicinskim uzorcima gdje su ljudi postajali žrtve samo zato što su bili psihički bolesni. To je za Hitlera značilo da ‘’nisu vrijedni života’’ ( Lebensunwert) i to zbog ‘’rasne higijene’’. Ta je ideologija i praksa bila razlogom da je oko 300 tisuća ljudi ubijeno računajući tu i djecu. To se nacističkim jezikom zvalo ‘’program eutanazije T4’’ s tim da su ‘’zanimljivi slučajevi’’ završili u medicinskim laboratorijama
Trebalo bi reći da čak i u nacizmu neke bolnice i liječnici nisu željeli ići toliko daleko. U biti, u ime odvratne „rasne higijene“, nacisti su ubrzo nakon preuzimanja vlasti zakonom odredili sterilizaciju mentalno poremećenih osoba. To je na žalost, bio propis koji je još dugo nakon rata važio i u nekim drugim zemljama. Pored toga, u nacističkoj Njemačkoj  uveden je bio i propis po kome se buduće majke prisiljavaju na pobačaj ako se utvrdi da se plod nepravilno razvija – sve samo zato da bi se rađali „pravi“ i „čisti“ arijevci.
Interesantno je spomenuti da je u Njemačkoj devedesetih godina prošloga stoljeća bio organiziran pogreb za jedan dio slučajeva masovnoga istrebljenja duševnih pacijenata. Tada je oko 100 tisuća uzoraka ljudskog tkiva sahranjeno u zajedničkoj grobnici na jednom minhenskom groblju. To nisu bili samo djelovi žrtava programa eutanazije, već i medicinskih eksperimenata nad čitavim nizom drugih nacističkih žrtava – od logoraša iz koncentracionih logora i prisilnih radnika, pa do protivnika nacizmu. A danas već izaziva smijeh stajalište koje je moguće pronaći i to kod uglednih medicinskih radnika da znanstvenici ‘’moraju sami odgovorno povući granice kod svojih istraživanja’’. A kako da se povuku te granice kada su one svakim danom drugačije zahvaljujući onome tko bolje plaća i onome tko bolje nudi u sveopćoj prostituciji medicinskoga osoblja u cijelom svijetu. Da čovjek pukne od smijeha! Tako se meni čini da je to bio slučaj i sa tim biolaboratorijima u Ukrajini i tamošnjim osobljem tih laboratorija koje je pristajalo na program bešćutnosti u zavisnosti od toga koliko se plaća, koja je ponuda i potražnja i koliki su profiti. Malo je njih zanimala sudbina običnoga ukrajinskog ili ruskog čovjeka

BRODSKI DNEVNIK 5

Aleksandar Gavrilović




Utorak 1.8. 1972.


SREDOZEMNO MORE - GIBRALTAR


Danas polovimo Sredozemnim morem prema Gibraltaru kojeg ćemo proći oko 17-18 sati a zatim ćemo ući u Atlantski ocean. More je bilo mirno do 12 sati a zatim su nastali valovi i to od jakoga vjetra što je duvao. Vreme je bilo sunčano i toplo.


Srijeda 2.8.

ATLANTIK

Od sinoć plovimo Atlantikom prema Dakru. Oko 4 sata ujutro počeli su bočni valovi tako da se brod ljuljao i to je trajalo sve do naveče oko 20 sati kada su se smanjili jer su nam sada valovi po krmi. Vreme je bilo oblačno i vetrovito.
Od sinoć se jako loše osjećam a danas osjećam bolove u levom uhu, u grlu sa leve strane i cela mi je leva strana utrnula, levi obraz je tako utrnuo da sam se jedva obrijao, levo rame, ruka i rebra, cela lijeva strana mi je jako slaba ali se služba mora odraditi jer nema zamjene.


Četvrtak 3.8.

ATLANTIK


Plovimo po malo valovitom moru. Vreme lepo i toplo ali ne i vruće već ugodno sveže. Temperatura mora 2o stupnjeva C a zraka 25 stupnjeva. Oko 24,00 prošli smo pored Kanarskih otoka . Zdravstveno stanje je malo bolje ali još uvijek osjećam bolove u uhu i grlu a leva strana mi je utrnula.


Petak 4.8.

ATLANTIK

More malo valovito, vreme lepo i toplo. Temperatura mora 20 a zraka u 12 sati je bila 25 stupnjeva C. Danas smo prošli 23 stupanj sjeverne širine tj prešli smo sjevernu obratnicu i uplovili u trope.


Subota 5.8.

ATLANTIK

More valovito ali su valovi po krmi pa ne valja brod puno. Vreme oblačno i toplo.


Nedelja 6.8.

ATLANTIK


Plovidba je normalna po malo valovitom moru. Vreme lepo i toplo, služba normalna.

Ponedjeljak 7.8


ATLANTIK

More malo valovito, vreme lepo ali ima oblaka, toplo i vruće. Večeras oko 18 sati uplovili u senegalsku luku Dakar radi iskrcaja tereta. Neveče izašao sam u grad . Grad je super moderan za afričke uslove ali je vrlo velika skupoća kada se preračuna kurs dolara u senegalske franke i tada usporedi sa dinarskom vrednošću.



Utorak 8.8.


Dakar


Jutros sam radio u stroju na glavnom motoru do 11 sati. Brod iskrcava teret i poslije podne ćemo isploviti za Lagos ili Dahomej. Vreme je toplo, sparno i vruće.
Oko 16 sati isplovili smo prema Lagosu


Srijeda 9.8.

ATLANTIK

Danas se osjeća prav a tropska klima. Vruće je i užasno sparno. Vreme je lepo i sunčano, more malo valovito.

Četvrtak 10.8.

ATLANTIK

More malo valovito ( mrtvo more) a vreme oblačno sa povremenim sunčanim pauzama. Toplo i sparno.


Petak 11.8.

ATLANTIK - GVINEJSKI ZALIV

Vreme oblačno i kišovito, toplo i sparno. More uznemireno sa velikim mrtvim valovima koji nas puno ljuljaju bočno.


Subora 12.8.


ATLANTIK - GVINEJSKI ZALIV


Plovimo po dosta valovitom moru. Vreme oblačno i kišovito ali dosta toplo i sparno. Valovi su dosta veliki i puno ljuljaju brod.


Nedelja 13.8.

ATLANTIK- GVINEJSKI ZALIV

More bonaca , sa mrtvim valovima. Vreme vedro i toplo.


Ponedjeljak 14.8.

ATLANTIK- GVINEJSKI ZALIV

More malo valovito, vreme lepo i toplo. Danas sam vidio jednog morskog psa.


Utorak 15.8.

LAGOS - NIGERIJA

Jutros u 8 časova uplovili u luku Apapa LAGOS- NIGERIJA radi iskrcaja tereta soli. Vreme lepo i toplo ali ne i previše vruće. Čim smo pristali more crnaca nagrnulo je na brod nudeći razne nacionalne suvenire ili nude razne usluge ili traže da se ukrcaju na brod radi zaposlenja.


Srijeda 16.8.


LAGOS- NIGERIJA

Rad na glavnom stroju od 7 do 16 sati. Vreme lepo i toplo.


Četvrtak 17.8.

LAGOS - NIGERIJA

Rad u stroju od 05 do 12 sati. Vreme lepo i toplo.



Petak 18.8.


LAGOS - NIGERIJA


Rad u stroju od 8 do 12 sati. U 14 sati isplovili iz Lagosa za KOTONOU u DAHOMEJU. Jedva sam čekao da odem iz ovog užasnog smrada i prljavštine kao i od silnih muha
Na veče oko 20,30 sati stigli smo ispred luke COTONOU i usidrili se jer nismo mogli odmah ući u luku. Vreme lepo i toplo.


Subota 19.8.

COTONOU - DAHOMEJ

Danas smo celi dan na sidru pošto u luci nema mjesta. Vreme je lepo i toplo ali ne i vruće, taman ugodno.


Nedelja 20.8.

COTONOU - DAHOMEJ


Danas oko 10 sati uplovili smo u luku. Pošto je nedjelja radnici ne rade. Poslije podne izašao sam u grad ako se tako može nazvati ovo mjesto jer je jako malo. Ali je puno zelenila, cvijeća i tropskog raslinja ali je svuda samo pijesak ( pržina) i zato je velika prašina. Kolonizatori Francuzi imaju divne vile sa velikim vrtovima punim cvijeća i zelenila a domaći su u svojim tipičnim afričkim kućama . Ima dosta asfaltiranih ulica i dosta vozila ( automobila)


Ponedjeljak 21.8.

COTONOU - DAHOMEJ

Rad na glavnom stroju od 6 do 24 sata. Vreme toplo i vruće. Rad je bio dosta težak i naporan ali se žurilo radi isplovljenja i zato se radilo do 24,00 a to znači punih 18 sati.


Utorak 22.8

COTONOU - DAHOMEJ

Jutros se nije isplovilo kako je bilo predviđeno jer nije bio iskrcan teret i zato smo isplovili oko 15 sati. Vreme oblačno i sveže, a more malo valovito.


Srijeda 23.8.

ATLANTIK

Plovimo Atlantikom za ABIDJAN gdje stižemo sutra oko 10 sati. More je malo valovito, a vreme oblačno bez kiše.


Četvrtak 24.8.

ABIDJAN


Jutros u 9 sati uplovili u ABIDJAN. More nije bilo loše iz Cotonaua do Abidjana . Vreme je oblačno ali bez kiše a inače je sveže, nije vrućina.


Petak 25.8.


ABIDJAN

Danas sam radio na glavnom stroju od 7 do 17 sati. Vreme je bilo oblačno i ugodno sveže bez vrućina. Poslije podne izašao sam u grad da bih poslao pisma i uzeo neke sitnice za lične potrebe ali sam zakasnio pa ništa nisam obavio. Evropski dio grada je super moderan , svuda se vide tragovi zapuštenosti. Dućani i trgovine su superluksuzni sa puno luksuzne robe ali i sa visokim cijenama. Nasuprot evropskom dijelu modernog grada ima crnački dio sa užasnom nečistoćom, smradom i tome slično.


Subota 26.8.


ABIDJAN


Rad na glavnom stroju od 7 do 17 sati. Vreme oblačno bez kiše i ugodno sveže, divno čudo kada je kod nas u Jugoslaviji i Dalmaciji temperatura 37 stupnjeva C a ovde 25 stupnjevaC


Nedelja 27.8.

ABIDJAN

Rad na stoju od 8 do 11,30 sati . Vreme oblačno i maglovito bez zračka sunca ali sa ugodnom svežinom


Ponedjeljak 28.8.

ABIDJAN

Rad u stroju od 8 do 17 sati. Vreme oblačno i ugodno sveže i pravo je čudo da ovde nije vruće ako je Abidjan na 5 stupnjeva severne širine . More je 21 stupanj a zrak oko 22-23 stupnja C. Danas smo trebali isploviti ali nismo mogli jer se kapetan razboleo te moramo čekati novoga kapetana jer na brodu nema ni jednog pomorskoga oficira.


Utorak 29.8.

ABIDJAN

Danas mali i sitni radovi u stroju do 11,30 sati. Vreme kao i jučer, oblačno i ugodno sveže. Oko 14 sati izlazim u grad da predam pisma na poštu i da malo prošetam. I dalje čekamo novoga kapetana a ne zna se kada će doći.


Srijeda 30.8.

ABIDJAN

Danas mali i sitni radovi u stroju. Oko 9 sati stigao je novi komandant i prvi oficir palube pa ćemo u 15 sati isploviti za SAN PEDRO radi ukrcaja potrebnog tereta. Vreme je i danas oblačno i ugodno sveže. U 15 sati isplovili, more malo valovito.


Četvrtak 31.8.

SAN PEDRO

Jutros oko 8 sati stigli smo pred luku SAN PEDRO a ušli smo u nju oko 10 sati. To je jedna mala luka izgrađena radi ukrcaja drvenih balvana , i inače nema ništa drugo. Vreme je lepo i sunčano ali nije velika vrućina.

Petak 1.9. 1972.

SAN PEDRO


Sitni radovi u stroju od 8 do 17 sati. Vreme lepo i toplo. Vrši se ukrcaj tereta.

BRODSKI DNEVNIK 4


Aleksandar Gavrilović



Ponedjeljak 10. 7.


ATLANTIK

Plovimo po užasno valovitom moru i vetru.



Utorak 11.7

ATLANTIK


More se i dalje ne stišava. Jako mi škodi i užasno se loše osjećam.


Srijeda 12.7.


ATLANTIK

Jutro se more malo smirilo ali još uvek brod ljulja dovoljno da se čovjek loše osjeća.



Četvrtak 13.7.


ATLANTIK


Jutros oko osam sati stižemo u portugalsku luku LEIXOES. Vreme lepo i toplo. Ovde sat ponovo pomičemo za jedan sat unaprijed. Na veče oko 7 sati izlazim u grad. Grad je vrlo lep, čist i uredan, izvanredno lepa priroda i uređenost. Novi deo grada sačinjavaju vrlo lepe kuće i vile sa izvanredno uređenim vrtovima punim raznog cveća, ali ni jedna nema više od samo jednoga kata. Dućani su puni robe ali je cijena ipak nešto viša nego kod nas. Stari deo grada ima puno gostionica i barova ali isključivo sa đuboks muzikom. Grad ima puno lepih peskovitih plaža ali je ipak temperatura Atlantika uz obalu oko 18 stupnjeva a inače je 13-14 stupnjava C. Vreme je blago sunčano i toplo, ali ne i vrućina


Petak 14.7.

LEIXOES


Danas oko 13 sati ,pošto smo iskrcali teret balvana, isplovili smo za francusku luku HONFLEUR gdje treba da iskrcamo ostatak tereta. Ova luka je dosta velika i moderno opremljena i radi se nevjerojatno brzim tempom. Vreme je sunčano i vedro bez imalo vetra ali ipak nije vrućina. Nakon iskrcavanja plovimo po čistoj bonaci. Kakva je velika razlika od onih 7 dana užasa i pakla razbesnelih valova Atlantika i ove bonace. Ali što se može- more je more, hvali ga ali se ipak drži kraja


Subota 15.7.


BISKAJ


Nočas oko 3 sata uplovili smo u Biskajski zaliv koji nikada nije bez valova pa je i ovaj put prilično valovit ali se može podneti. Vreme je vedro i sunčano ali puše blagi sjeverni i hladni vjetar te se ipak osjeća hladnoća u letnoj odeći. Sunce zalazi oko 21 sat jer se i ovde vreme računa kao i kod nas. Kakva divota pratiti zalazak sunca u more Atlantika. Divan prizor.
Preko Biskaja plovimo dan i po pošto je dužina Biskaja oko 260 milja a mi plovimo brzinom od 10 milja na sat


Nedjelja 16.7.


BISKAJ

Danas je drugi dan kako plovimo preko Biskajskog zaliva i negde oko 14 sati uplovit ćemo u Kanal Lamanš a sutra oko 12 sati stižemo u francusku luku HONFLEUR. More je za čudo malo valovito ali je dosta hladno i maglovito vreme. Temperatura mora 12 stupnjeva C


Ponedjeljak 17.7


HONFLEUR


Danas u 15 sati uplovili smo u luku Honfleur gdje ćemo iskrcati ostatak tereta. Kako je lepo biti uz kraj gdje te ljulja i gde vidiš okolo sebe prirodu i ljude umjesto mrkog sivila i valova I ljuljanja . Poslije podne izašli smo malo u grad na čvrsto da se malo prošetamo i odmorimo. Ovaj gradić iako je pomorski i turistički vrlo je prijatan i lep ili se to meni tako čini poslije mora. Ima dosta i turista i turističkih objekata, skoro svaka kuća je ugodna kafanica ili bar ( restoran) ali vreme nije tako toplo, baš je ugodno kao što je to kod nas jesen.
Danas sam dobio od Zlate pismo od 10.6.


Utorak 18.7.


HONFLEUR

Danas sam radio u stroju od 7 do 11,30. Jučer sam dobio pismo od Zlate i sinoć sam napisao odgovor i danas treba da ga predam na poštu. Posle podne išao sam u grad radi kupovine sitnica za lične potrebe
Vreme oblačno i kišovito, a povremeno i sunčano.



Srijeda 19.7.


HONFLEUR

I danas radovi u stroju od 8 do 17 . Ujutro je padala jaka kiša a vreme je oblačno i sparno.


Četvrtak 20.7.


HONFLEUR- KANAL LAMANŠ


Danas radovi u stroju od 8 do 17 . Priprema za isplovljenje za ANTVERPEN Belgija. Vreme oblačno, maglovito , kišno i prohladno. Danas sam dobio od Zlate drugo pismo.
U 17,30 isplovili iz Honfleura za Belgiju. More mirno, bonaca, ali vreme maglovito i prohladno.


Petak 21.7.

KANAL LAMANŠ - ANTVERPEN


Danas povimo po pravoj bonaci. Vreme maglovito i sveže. Poslijepodne stižemo u ANTVERPEN Belgija. U 19 sati uplovili u Antverpen. Luka je jako velika, svuda okolo se vidi prava šuma dizalica. Grad je malo dalje od veza gdje smo pristali. Zato ne idem u grad.


Subota 22.7.


ANTVERPEN

Danas prije podne nešto sam radio u stroju na kompresoru. Brod vrši ukrcaj tereta i naveče će isploviti. Vreme je maglovito i kišovito kao prava naša jesen. U 20,30 isplovili za Afriku , ovaj put prvo idemo za Alžir, a zatim za Dakar.


Nedjelja 23.7.

LAMANŠ


Danas ponovo plovimo prema Africi, sada prvo idemo u Alžir radi ukrcaja tereta za Dakar i Lagos. Vreme je oblačno i maglovito, more mirno ( bonaca)


Ponedjeljak 24.7.

LAMANŠ


Danas plovimo kanalom Lamanš po mirnom moru. Posle podne ulazimo u Biskaj. Vreme oblačno, maglovito i sveže. Poslije podne bilo je malo sunčano.


Utorak 25.7.


Biskaj


Vreme oblačno i kišovito, more mirno, ali ima mrtvih valova.



Srijeda 26.7.

ATLANTIK


Danas plovimo prema Gibraltaru pored Španije i Portugala ali dosta daleko od obale. More malo valovito ali ima mrtvih valova. Vreme oblačno i sparno i već se osjeća toplije vreme u odnosu na Lamanš i Francusku.



Četvrtak 27.7.


ATLANTIK


Danas plovimo prema Oranu u Alžiru . More mirno, vreme tiho i sunčano. Naveče oko osam sati prošli smo Gibraltar i ušli u Sredozemno more.



Petak 28.7.


SREDOZEMNO MORE



Danas plovimo Sredozemnim morem prema alžirskoj luci ORAN. More mirno a vreme oblačno i sparno.
OKo 19 sati uplovili u luku ARZEW kod ORANA radi ukrcaja tereta soli za Lagos. Mesto je malo ali ima velika rafinerija nafte . Naveče sam izašao malo u grad. Mesto je lepo i čisto u odnosu na jug Afrike . Trgovine su otvorene i u njima ima robe ali je mali izbor.
To veče sam vidio i tužan prizor kada jedan citroen pregazi jednog mališana od oko 7-8 godina. Vozač nije kriv jer je mali pretrčavao ulicu i naletio na kola.



Subota 29.7.


ARZEW


Danas sam radio u stroju od 8 do 17 sati. Vreme je bilo oblačno, toplo i sparno.

Nedelja 30.7.


ARZEW

Nedelja, rad u stroju do 11 sati. Brod ukrcava teret soli. Posle podne oko 17 sati izašao u grad . Vreme je bilo lepo, vedro ali ne velika vrućina. Na veče je bilo tako lepo sveže vreme kao kod nas u septembru.




Ponedjeljak 31.7.


ARZEW


Danas sam nešto malo radio u stroju na pripremi motora za isplovljenje . Oko 13 sati isplovili za Dakar. Plovidba po Sredozemnom moru je ugodna jer je more mirno. Vreme je lepo i sunčano i danas sam prvi put osjetio pravu ljetnju vrućinu. Plovidba po Sredozemnom moru traje do sutra naveče kada prolazimo kroz Gibraltar i ulazimo u Atlantik

BRODSKI DNEVNIK


Aleksandar Gavrilović




Subota 10.6.


ATLANTIK


Danas je deseti dana kako plovimo. Večeras oko 18 sati proći ćemo pokraj Dakra na zapadnoj obali Afrike. Vreme je lepo ali more uvijek valovito. Već se počinje osjećati utjecaj toplote sa afričkog kontinenta. Pogon služi dobro.
Oko 18 sati prošli smo pored Dakra. Odmah po prolasku Dakra osjetila se promjena klime, more je naglo toplije od 23C na 27C, a večernja vrućina je takva da se nije moglo spavati. Kakva nagla promjena od sinoć kada je trebalo da se pokrije dekom a večeras ne može da se spava od vrućine.

Nedjelja 11.6.

ATLANTIK


Jedanaesti dan neprekidno plovimo. Vreme je jako toplo i sparno. Velika vlažnost zraka otežava disanje . Svi su ventilatori uključeni u rad ali je sve uzalud. Vruće je vruće! I danas kao i obično svaki dan uređivanje kabine. Vode nema dovoljno pa je ograničena potrošnja . Praktično nisam se pripremio za takvu vrućinu ali zato nisam imao materijalnu mogućnost u Francuskoj . Na brodu nema nikakvih osvežavajućih pića. Oko 15 sati zahvatilo nas je veliko nevreme, vetar i kiša ali nije dugo trajalo , oko jedan sat. Zatim je postalo puno svežije i ugodnije vreme.


Ponedjeljak 12.6.


ATLANTIK

Plovimo po jako uzburkanom i valovitom moru . Jutros je opet padala kiša i puhao jak vjetar.


Utorak 13.6.

ATLANTIK

Plovidba prema Lagosu po dosta valovitom moru.



Srijeda 14.6

ATLANTIK


More još više pojačalo tako da nas dosta ljulja. Vrlo često nas susreću ili pretiču veliki tankeri ...Užasan je vruće a u kabini velika sparina.


Četvrtak 15.6.


ATLANTIK . GVINEJSKI ZALIV


Plovimo prema lagosu po velikim valovima mrtvog mora. Užasna je vrućina i sparina.


Petak 16.6


GVINEJSKI ZALIV



I danas plovimo Gvinejskim zalivom. Vrućina je velika, oko dva sata po podne opet pada tropska kiša pa je malo osvežilo. Sa leve strane vidi se obala Afrike sa karakterističnim tropskim raslinjem.


Subota 17.6.

U jutro oko osam sati stižemo ispred luke Lagosa, sidrimo i čekamo pilota koji će tek doći posle podne da nas uvede u luku. Vreme oblačno i kišovito, ali toplo. Oko 15 sati stiže pilot te smo oko 16,30 uplovili i pristali u luku Apapa-Lagos. Luka je puna brodova raznih zastava. Čim smo pristali more crnaca je navalilo na brod tražeći cigarete i još koječega ako i onih koji su nudili njihove suvenire. Naveče oko 19 sati sam prošetao u okolini pristaništa i velikog mosta preko reke Nigera.


Nedjelja 18.6.

LAGOS


Radovi u stroju do 11,30 sati . Posle podne oko 16 sati izašao u grad . Lagos je veliki grad ali tipično afrički način života, užasno prljavo i neuredno i pored monumentalnih građevina koje izgradili kolonizatori Englezi ali to je jedino što im vredi u gradu. Svuda beda i sirotinja , nigdje se čovjek ne može odmoriti tj naći mjesto u kafani i popiti pivu, kafu ili sl. Jednom riječju svuda prljavština i užasan smrad na kojeg mi evropejci nismo naučili.
Vreme je dosta toplo ali ne i previše vruće, dani su kraći sada nego kod nas.


Ponedjeljak 19.6.


Lagos


Danas radovi u stroju cijeli dan. Vreme dosta toplo. Sutra ćemo vjerojatno iskrcati teret pa onda idemo za Abidjan. Zdravlje dobro služi.


Utorak, 20.6.


Lagos


Dana s je četvrti dan kako smo u Lagosu . Danas celi dan od 6 sati pa do 18 radovi na glavnom stroju. Oko 17 sati bit će iskrcan teret i oko 18 sati isplovljavamo za Abidjan.


Srijeda 21.6.

Danas plovimo po lošem moru i vetru pored obale Afrike prema Abidjanu . Kiša i vetar stalno nas prate.


Četvrtak 22.6.

Plovimo prema Abidjanu gdje ćemo stići večeras. Vreme se malo smirilo ali oblačno i vetrovito
Oko 17 sati uplovili u luku Abidjan , pristali smo na plutače pošto nema izgrađene obale. Reka koja ovde utiče u more puna je balvana koje brodovi krcaju.
Na obalama rijeke vidi se lep grad sa bujnom vegetacijom i modernim građevinama ali kako su u samom gradu to se odavde sa broda ne vidi.
Ovde smo satove pomakli za jedan sat unazad.


Petak 23.6.

Danas radovi na glavnom stroju od šest sati ujutro pa do 17 popodne. U 19,30 idem na spavanje jer sam jako umoran. Vreme više oblačno i nije puno vruće. I danas sam prao veš.


Subota 24.6.


ABIDJAN


Radovi na glavnom stroju od osam do šesnaest sati . Vreme oblačno a vani ugodno . Ali je u stroju dosta toplo i puno se znojim pri radu. Crnci vrše utovar balvana skrepreevog drveta u brod. Pismo kojeg sam napisao preksinoć još nisam predao na pošti. Osećam se dosta umornim od rada jer je rad dosta naporan.


Nedjelja 25.6.


ABIDJAN


Danas je nedjelja treći dan da smo u Abidjanu. Radovi na glavnom stroju do 11,30 sati. Vreme toplo ali oblačno. Poslije podne padala je jaka kiša. U grad nisam izlazio pošto nemam novaca. Pismo također nisam poslao koje sam pisao prije tri dana.


Ponedjeljak 26.6

ABIDJAN


U jutro je padala jaka tropska kiša koja je padala od pola noći neprekidno. Radovi u stroju i priprema za isplovljenje . Kiša pada cijeli dan i vreme ugodno sveže.
Oko 17 sati isplovili smo za luku SAN PEDRO gdje treba da ukrcamo još tereta za portugalsku luku.


Utorak 27.6.

SAN PEDRO

Ujutro oko 8,30 sati stigli smo ispred ispred luke SAN PEDRO. Ali ne možemo u luku prije 13 sati pošto nema mesta, luka je mala a unutra ima osam brodova. Oko 13 sati uplovljavamo u luku i odmah počinje sa utovarom balvana. Vreme je lepo i dosta toplo , prava afrička vrućina.


Srijeda 28.6.

SAN PEDRO

Radovi od 8,30 do 17,30, Krcanje tereta . Vreme toplo i vrućina koja zamara.


Četvrtak 29.6


SAN PEDRO - SLONOVA KOST


Radovi od 8 do 17. Vreme oblačno i sparno.



Petak 30.6.


SAN PEDRO

Radovi u stroju. Ukrcaj tereta. Vreme oblačno i kišovito. Ugodna svežina
U 21, 00 isplovili iz luke San Pedro za luku Dakar radi ukrcaja goriva. Brod je nakrcan teretom za Portugal i Francusku. More je malo valovito


Subota 1.7.

ATLANTIK

Plovimo Atlantikom pored obale Afrike. Vreme obla;no I dosta toplo I sparina. More malo valovito.
Usled slabog rasporeda tereta na brodu, brod je nagnut na desnu stranu više od 10 stupnjeva te postoji opasnost prevrtanja .


Nedelja 2.7.

ATLANTIK

Plovimo po malo valovitom moru prema Dakru i Europi. Vreme dosta toplo i sparno


Ponedeljak 3.7.

ATLANTIK


Plovimo po mrtvom moru. Noćas je bilo jako nevreme sa kišom i vjetrom. Vreme oblačno i sparno. Danas sam uređivao i čistio kabinu

Utorak 4.7.

ATLANTIK


Plovimo prema Dakru po valovima mrtvog mora. Vreme lepo i dosta vruće.
Naveče oko 23 sata uplovili u Dakar radi krcanja goriva i vode.


Srijeda 5.7.

Dakar


Posle ukrcaja goriva i vode u Dakru isplovili oko 5 sati ujutro. Plovimo prema Portugalu gdje ćemo u luci LISEXUS iskrcati deo tereta ( balvana). Vreme oblačno i sparno, more malo valovito


Četvrtak 6.7.


ATLANTIK


Danas povimo po valovitom moru koje je počelo da nas valja sinoć oko 10 sati. Valovi su veliki oko 4 -5 metara, brod se dosta vlja i posrče, slabo se osjećam jer mi škodi ljuljanje.


Petak 7.7.


ATLANTIK

I danas se ništa ne stišava, valovi besne i još jače udaraju o brod i valjaju ga. Tek negde naveče oko osam sati kao da je počelo da se malo smiruje. Jako se slabo osjećam ali se služba mora obaviti, srećom pogon služi dobro, vreme je vedro ali jak severni vetar puše i dosta je hladno. More 18 stupnjeva.


Subota 8.7.

ATLANTIK

I danas se more ništa ne smiruje . Razbesneli valovi Atlantika udaraju o brod ljuljajući ga čas na jednu čas na drugu stranu. Užasno mi je slabo, niti mogu ležati, hodati, niti bilo gde naći mira, svuda gorčina pomoračkog života ali ti to niko ne vjeruje.


Nedelja 9.8.

ATLANTIK


Četvrti dan plovimo a da se more ništa ne smiruje. Jutros oko četri sata prošli smo pored Los Palmosa ( Kanarskih otoka). More je i dalje besno, vetar nas udara tačno u pramac te nam usporuje brzinu na 9 milja na čas. Vreme je prohladno i oblačno.

ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ

DRUGO PUTOVANJE


Utorak, 23.5. 1972.


U 12 sati krećem na put za Hamfleur u Francuskoj radi ukrcaja na brod ‘’Canalgrande’’ . Putujem do Pariza avionom iz Splita za Zagreb Jatovom karavelom a iz Zagreba za Pariz AIR-busom. Avion kasni 70 minuta i umesto da krenemo u 13 avion polazi u 14,10. Do aerodroma idem sa Kolarevićem ,on me vozi sa svojim fićom. U Zagreb stižemo u 14,45 a avion za Pariz polazi u 16,25. Čekam na aerodromu da mi vreme što prije prođe. U Pariz na aerodrom Orli avion stiže u 18,20 a zatim idem taksijem do železničke stanice St. Lazar odakle imam voz za Homfleur. Voz imam sutra u 8,05 zato ostajem spavati u Parizu u jednom dosta lošem hotelu. Soba košta 28F. Oko 23 sata idem taksijem do Ajfelovog tornja ali je kasno i sve je zatvoreno. Vraćam se u hotel na spavanje.


Srijeda 24.5

Portir me budi u 7 sati, spremam se i odlazim na stanicu koja je tu u blizini. Uzimam kartu do Komfleura a ona stoji 32F. Voz ide do Lisexa a zatim autobusom do luke. Vozom idem 1,30 minuta a zatim autobus polazi za Homfleur u 9,45. U Homfleur stižem u 10,30 sati. Cesta je dosta dobra. Vozimo se pored zelenih polja i šuma sa kojima je ovaj kraj bogat. Oko 12 sati javljam se agentu ali brod Canalgrande nije tu u luci nego će stići tek u subotu 27.maja. Agent nas smešta u jedan nazovimo ga hotel tj. oni ga tako zovu a to je kao kada bi kod nas u Splitu svi oni koji izdaju sobe imali pravo na firmu hotel.


Četvrtak 25.5.

Ustajem oko 8 sati , doručak pa šetnja po gradu. Ručak je u 13 sati . Zatim spavanje do 17 sati a zatim večera pa opet šetnja gradom . Grad je dosta lep ali uz one gužve kakve vladaju po jugoslavenskim gradovima


TROŠKOVI PUTOVANJA SPLIT-HOMFLEUR RADI UKRCANJA NA BROD ‘’CANALGRANDE’’

- TAKSI SPLIT AERODROM
-PUTNIČKI SERVIS NA AERODROMU 2
-AVIONSKA KARTA SPLIT-PARIZ USA$ 97
-VOZ PARIZ-HOMFLEUR 6


Petak 26.5.

Posle doručka šetnja, pa onda ručak, agent nas obaveštava da će taksijem da nas prebaci u luku San Malo koja je južno odavde za nekih 300 kilometara. Spremam stvari i taksijem ‘’Sitroen DS’’ krećemo za San Malo u 14,30. Šofer vozi preko 110 kilometara a negde i preko 150. U San Malo stižemo u 17,15 i tu nalazimo brod Canalgrande, ukrcavamo se na njega ja , upravitelj stroja i elektičar. Javljamo se zapovjedniku , on nas obaveštava da su dosadašnji upravitelj , prvi oficir i električar otišli sa broda u 16 sati.
Brod isplovljava iz San Malo za Homfleur u 20,10. Vozimo po dosta jakom moru . Brod nije veliki pa nas dosta valja tako da se opet nije moglo spavati.


Subota 27.5


Oko 10 sati brod dolazi pred luku Homfleur na sidro jer u luku ne možemo ući nego tek naveče. More je dosta valovito te nas jako valja . Naveče u 20 sati dižemo sidra i uplovljavamo u luku iza 22 sata. Hrana nije loša: ručak-juha , lešo govedina sa slanim krumpirima, jabuka, večera- pasta sa mesom i gulaš, naranča.


Nedjelja 28.5.

HONFLEUR


Ustajanje u 7 sati. Dan je nedjelja i ne radi se. Pospremam svoju kabinu koja nije loša ali je užasno prljava kao da je u njoj bila svinja a ne ljudi i to Jugoslaven.


Ponedjeljak 29.5.


HONFLEUR


Radovi u stroju, iskrcavanje tereta. Vreme dosta loše i hladno.



Utorak30.5


HONFLEUR

Radovi u stroju i priprema stroja za isplovljenje za RUAN. Iskrcava se teret
Oko 22 sata isplovili za RUAN, vreme dosta hladno.

Srijeda 31.5.

RUAN


Uplovili u luku u jutro u 4 sata radi ukrcaja tereta za Afriku. Pisao pismo kući te ga poslao po kuharu
Oko 18 sati treba da isplovimo za Afriku
Iz Ruana isplovili u 22,30 sati . Ujutro oko 5 sati izašli smo iz rijeke Sene u Atlantik.


Četvrtak 1.6.

ATLANTIK


Vozimo po tihom i blagom moru ali je vreme vrlo hladno, oblačno bez sunca. Okolo svuda po 5 , 6 brodova na vidiku. Posle ručka uređujem svoju kabinu od prašine i prljavštine a u 16 idem u smenu.



Petak 2.6.


BISKAJSKI ZALIV


Plovimo Biskajskim zalivom koji je čudom i srećom tako miran da je ugodno ploviti. Pogon me dobro služi. Posle ručka opet malo uređivanja kabine. Zatim malo odmora a u 16 sati u službi u stroju. Sa mnom je u službi i mazač Uišell, crnac iz Dakra star oko 20 godina, vrlo dobar mladić




Subota 3.6.


BISKAJSKI ZALIV

I danas plovimo Biskajskim zalivom ali više nije more mirno već nas valja dosta jako i to bočno tako da se ne može spavati ni odmoriti. Iz Biskaja izlazimo tek večeras oko 17 sati a zatim plovimo pored obale Španjolske.



Nedjelja 4.6.


ATLANTIK- (ŠPANJOLSKA)


Plovimo Atlantikom pored obale Španije i Portugala. Vreme oblačno a more valovito


Ponedjeljak 5.6.


ATLANTIK

Plovimo Atlantikom prema Africi, more valovito a vreme oblačno i hladno. Vožnja i rad strojeva normalni. I danas sam uređivao svoju kabinu.


Utorak 6.6


ATLANTIK


Plovimo Atlantikom prema Kanarskim otocima gdje ćemo stići sutra oko 12 sati.
More valovito i dosta ljulja brod a vreme je oblačno i sveže ali ipak toplije nego pored Španije i Francuske.


Srijeda 7.6.


ATLANTIK


Plovimo pored obale Afrike i između Kanarskih otoka, desno nam ostaje Los Palmos, turistički grad na Atlantiku. More je valovito a vreme oblačno i hladno.



Četvrtak 8.6.


ATLANTIK


Danas je osmi dan kako brod plovi po uzburkanom Atlantiku tako da se teško može spavati i odmoriti. Jutros kada sam čistio i uređivao kabinu našao sam ribu veličine oko 20 centimetara koja je uletjela kroz prozor, čudno zar ne . Pogonski strojevi služe dobro . Od danas je i voda ograničena tako da se može dobiti samo tri puta dnevno. Vreme je jako loše, puše jak i hladan vjetar




Petak 9.6.


ATLANTIK

Plovimo pored obala Afrike prema Dakru, vreme užasno dosadno provoditi na brodu. More dosta valovito , stalno ljulja i nikako da se naiđe na bonacu. Oblačno i vjetrovito. Kabinu nikako da očistim, uvek je prljava i puna prašine.

BRODSKI DNEVNIK



Aleksandar Gavrilović




Moj otac je bio mornarički strojar. Nakon službovanja u ratnoj mornarici odlučio je ploviti na stranim brodovima kako bi uštedio novac za mirnu starost. Nije doživio starost nego je nesretno nastradao na jednom pješačkom prelazu u Novom Beogradu u svojoj 64 godini . Ali je iza njega ostalo nekoliko fotografija i brodski dnevnik kojega je sukcesivno vodio od travnja 1972 godine do veljače 1973 godine. I to je sve što je ostalo od njega jer je u ratnom kaosu nestala većina njegovih osobnih stvari, sva imovina i kućanski namještaj. Ti su dnevnici uspjeli doći do mene zahvaljujući sretnim okolnostima jer su razbacani osobni predmeti slučajno preostali kao nebitan njegov spomen dok je sve drugo opljačkano ili uništeno . Sada se ti dnevnici predstavljaju čitateljstvu u nadi da će se ponešto u njima pronaći što može pobuditi interes jer dobro govore o njegovom karakteru i osobnosti . Ti su dnevnici pisani latiničnim pismom ali brkaju ekavicu sa ijekavicom što nije čudno ukoliko imamo na umu da je najveći dio svoga života proveo u Dalmaciji u Hrvatskoj mada je podrijetlom iz srbijanske Šumadije. Prvi dio dnevnika koji se odnosi na prvo njegovo putovanje pisano je također štampanim slovima- ja sam to tako i ostavio ,dok su u drugom dijelu dnevnika koji se odnosi na njegovu drugu plovidbu štampanim slovima uglavnom pisana imena luka i gradova u kojima je dolazio, prolazio ili noćio. Pa ja bih na koncu mogao reći da je to bio jedan težak život što se vidi i iz samoga dnevnika koji vjerno opisuje njegova emotivna stanja , dileme, sukobe sa ljudima...tako da dnevnici predstavljaju vjeran dokument ne samo o mome ocu kao osobi nego i o pomoračkom životu kojega ja nisam bio u stanju slijediti iako imam spremu pomorca nautičara. To bi bio previše težak život za mene.




Utorak 4.april 1972


U 22 SATI POLAZIM ZA RIJEKU RADI UKRCAJA NA BROD CAP VILANO . NA AUTOBUSNU STANICU ME PRATI SUPRUGA I KĆI ZLATA A SIN ZLATAN OSTAJE KOD KUĆE. U RIJEKU STIŽEM UJUTRO OKO 5,30 SATI

Srijeda 5.4.


BORAVAK U RIJECI PRIPREMANJE DOKUMENATA KOD JADRO AGENTA ZA POLAZAK NA PUT
U 13 SATI JAVIO SE KUĆI TELEFONOM. JAKO SE KOLEBAM DA LI DA IDEM ILI ODUSTANEM OD PUTOVANJA S OBZIROM DA NE ZNAM GDJE ĆU I S KIM BITI NA BRODU
JAKO SAM UMORAN I POSPAN , OSJEĆAM GLAVOBOLJU , UZIMAM SOBU U HOTELU DA BI SE MALO ODMORIO I ODSPAVAO ALI SE ZASPATI NE MOŽE. VANI JAKO PADA KIŠA A NEMAM KIŠOBRAN

Četvrtak 6.4.

KRENUO ZA ZAGREB VOZOM U 00.05 A U ZAGREB STIGAO OKO 5 SATI. IZ ZAGREBA ZA AERODROM KRENUO U 8 SATI. SA AERODROMA JAVIO SE KUĆI TELEFONOM. JOŠ UVIJEK SE KOLEBAM DA LI DA IDEM ILI NE, JAKO SAM UZBUĐEN. OČEKUJEM AVION IZ SPLITA SA KOJIM TREBA DA DOPUTUJE UPRAVITELJ JUG DUŠKO. IZ SPLITA AVION KASNI 20 MINUTA A ZATIM DOLAZI I VIDIM DRUGA JUGA . MALO MI JE LAKŠE DA ĆEMO BITI ZAJEDNO.
ZA LONDON AVION JATA DC-9 POLAZI U 10,20 GDJE STIŽEMO U 12,30.LET JE BIO DOSTA UDOBAN ALI VREME OBLAČNO. ZA ČUDO NAD LONDONOM LEPO I VEDRO , PRELEĆEMO LONDON KOJI SE VIDI IZ AVIONA KAO NA DLANU. ZAUZIMA OGROMNO PROSTRANSTVO, AERODROM TAKOĐER OGROMAN SA PUNO AVIONA RAZNIH KOMPANIJA . IZ LONDONA ZA VANKUVER, LETIM AVIONOM KANADSKE KOMP. DC-8L KOJI JE PUN PUTNIKA, U 14,15 A STIŽEMO U 12,00 TJ U 15 PO LOKALNOM VREMENU. RAZLIKA U VREMENU JE 9 ČASOVA. AVION JE LETIO PUNIH 9,45 SATI. AVION JE PROLETIO PORED ISLANDA A ZATIM PREKO NAJVEĆEG OTOKA VJEČNO POKRIVENOG LEDOM I SNEGOM TJ. GRENLANDA, ZATIM PREKO LEDENIH PUSTINJA KANADE , ZATIM IZLAZIMO NA PACIFIK GDJE SE NALAZI I VANKUVER . NA AERODROMU U LONDONU PRIDRUŽIO NAM SE ZAPOVJEDNIK BRODA ŠPANJOLAC KOJI JE VRLO PRIJAZAN I VESEO
NA AERODROMU U VANKUVERU NEMA GUŽVE ALI JE NAD NAMA JUGOSLAVENIMA VRLO STOGA KONTROLA ZBOG EPIDEMIJE VELIKIH BOGINJA . SA AERODROMA AUTOBUSOM IDEMO U JEDAN MOTEL NA DRUGOM KRAJU GRADA NA PRENOĆIŠTE. UJUTRO U 7 IDEMO NA BROD CAP VILANO RADI UPOZNAVANJA . BROD JE DOSTA STAR I PRILIČNO ZAPUŠTEN I DOTRAJAO . NAVEČE SE PONOVO VRAĆAMO U MOTEL NA SPAVANJE. MOTEL JE JAKO ČIST I UREDAN.


Subota 8.4.


USTAJANJE U 6 SATI PRIPREMA ZA UKRCAJ NA BROD. ODMAH SE POČELO SA REDOVNIM RADOVIMA. BROD JE UŠAO U DOK RADI REDOVNOG OPRAVKA. RADOVI U STROJU DOSTA TEŠKI, JER JE MAŠINSKI KOMPLEKS DOSTA STAR I DOTRAJAO. BIT ĆE DOSTA TEŠKOG RADA.


Petak 14.4.

USTAJANJE U 6,30 ZATIM DORUČAK I NASTAVAK RADOVA U STROJU. RADOVI SU DOSTA TEŠKI I NAPORNI. BROD KRCA TERET . DANAS PO PRVI PUT DOLAZIM U SUKOB S PRVIM ZBOG VRIJEĐANJA, POTCJENJIVANJA I OMALOVAŽAVANJA. POSLIJE RUČKA RAZGOVARAM SA UPRAVITELJEM O OVOM PROBLEMU ALI SA MALIM REZULTATIMA . ISTI JE NA STRANI PRVOG IAKO NE U POTPUNOSTI. DANAS SAM OSETIO ONO ČEGA SAM SE BOJAO NA POLASKU I PRVI PUT POKAJAO ŠTO SAM DOŠAO MEĐU OVE PODLACE, ŽBIRE I IZRODE, KRETENE U LJUDSKOM OBLIKU . IZLAZIM U GRAD U 15 SATI RADI KUPOVINE I LIČNIH POTREPŠTINA I JAVLJANJA KUĆI SA RAZGLEDNICOM. NA BROD DOLAZIM U 16,30. JAKO SE OSJEĆAM RAZOČARANIM I POTIŠTENIM. NISAM MOGAO NI VEČERATI.



Subota 15.4.


USTAJANJE U 5,30 PRIPREMA STROJEVA ZA ISPLOVLJENJE . IZ EVERATTA ISPLOVILI U 7,30 ZA KRCANJE TERETA U JEDNOJ MALOJ LUCI KANADE. OD 7,30 DO 12 RADOVI U STROJU A OD 12 DO 16 U SLUŽBI KOD STROJEVA U POGONU . ZA VREME MANEVRA OPET DOLAZI DO VREĐANJA OD PRVOG OFICIRA STROJA.
POGON OBUSTAVLJEN U 14,40 A ZATIM OPET RADOVI DO 17,20. JAKO SAM UMORAN A IMAM PRLJAVE ROBE ZA PRATI KAO I RADNO ODIJELO . DOK OVO PIŠEM A SADA JE 17,30 KOD KUĆE U SPLITU JE 2,30 U NOĆI. ZLATA I ZLATAN I SUPRUGA SPAVAJU MIRNIM SNOM U TOPLOM I MEKOM KREVETU. ISPLOVILI U 2 SATA ZA SAN FRANCISKO. PLOVIDBA ĆE TRAJATI VIŠE OD DVA DANA. NAVEČE DOLAZI MI KONOBAR MIRO . RAZGOVARAMO O NAŠIM PATNJAMA


Nedelja 16.4.


USTAJANJE U 24,00. PRIPREMA STROJEVA ZA POGON. ISPLOVILI OKO 2 SATA ZA SAN FRANCISKO. U SLUŽBI SAM OD 00.00 DO 4 SATA ZATIM ODMOR DO 8 SATI PA PONOVO RADOVI DO 12 SATI I U SLUŽBI DO 16. PLOVIDBE NIJE BAS UGODNA IMA MORA PA DOSTA VALJA. TIHI OCEAN NIJE BAŠ TAKO TIH , ZATIM PADA KIŠA, DOSTA JE HLADNO. OKOLO SE VIDE PLANINE POKRIVENE SNEGOM. VREME JE VRLO PROMJENJIVO , ČAS LEPO, ZATIM SE NAOBLAČI PA KIŠA PA OPET LEPO I TAKO STALNO.
NAVEČE NISAM SE MOGAO DIĆI NA VEČERU OD UMORA TAKO DA NISAM NI VEČERAO. OKO 10 SATI DOLAZI MI MIRO I PITA DA LI SAM VEČERAO A ZATIM MI DONOSI 4 PALAČINKE KOJE U SLAST POJEDOH. ZATIM POKUŠAVAM PONOVO ZASPATI ALI SE NE MOŽE. USTAJEM U 23,30 DA BI SE PRIPREMIO ZA SLUŽBU



Ponedjeljak 17.4.

SLUŽBA U STROJU OD 00.00 DO 4 SATA. PO DOLASKU U SLUŽBU ĆIF ME OPET PROVOCIRA TE VIŠE NISAM MOGAO IZDRŽATI TE SAM MU VRATIO PUNOM MJEROM . ZATIM JE ZAŠUTIO.
CIJELI DAN PLOVIMO PO DOSTA NEMIRNOM MORU TIHOG OCEANA UZ ZAPADNU OBALU AMERIKE . U DALJINI SE VIDE VISOKE PLANINE POKRIVENE SNEGOM. VREME JE LEPO, VEDRO I SUNČANO ALI DOSTA HLADNO . ZATIM ODLAZIM DA IPAK OPEREM RADNO ODIJELO KOJE MI SE MOČI DVA DANA U KANTI A ZATIM NAPOKON STAVLJAM MOČITI I PRLJAVI VEŠ KOJEGA ĆU VJEROJATNO OPRATI SUTRA . ODLAZIM OKO 19 SATI NA SPAVANJE I ODMOR JER U 24 SATA OPET U SLUŽBU


Utorak, 18.4.


SLUŽBA U STROJU OD 00 DO 4 SATA. PLOVIMO PREMA SAN FRANCISKU GDJE ĆEMO STIĆI OKO 6 SATI . MORE NAS DOSTA VALJA TAKO DA SE NE MOŽE SPAVATI. U 4,30 LEGAO SAM I MALO ZASPAO ALI ME JE NAGINJANJE BRODA UMALO IZBACILO IZ KREVETA. USTAJEM U 7,30, DORUČAK PA OPET NA POSAO U STROJU DO 12 KADA JE RUČAK I ODMOR SAMO DO 13 SATI A ZATIM OPET RADOVI DO 17 SATI . U 15,30 JAVLJAM SE TELEFONOM BRATU OD JULIJA ŠIMUNOV, UGOVARAMO DA DOĐE NA BROD KOD MENE OKO 17 SATI KADA ZAVRŠAVAM POSAO. VREME JE LEPO I VEDRO ALI IPAK SVEŽE. PRAVA SUNČANA KALIFORNIJA. SA BRODA SE VIDE DVA U SVETU DOBRO POZNATA MOSTA PO KOJEM SE SAOBRAĆAJ ODVIJA U DVA NIVOA. OKO 17 SATI DOLAZI NA BROD TONI SIMONI, VODI ME PO GRADU SVOJIM AUTOMOBILOM. IDEMO I PREKO MOSTA DUGOG 8 MILJA - FANTASTIČNA GRADNJA . ŠTETA ŠTO SE MALO ZADRŽAVAM JER MORAM NA BROD U 21 SAT PA OPET U SLUŽBU.


Srijeda 19.4.


USTAJEM 15 DO 24 SLUŽBA DO 4 SATA. NISMO ISPLOVILI OKO 3 SATA KAKO JE BILO PREDVIĐENO NEGO TEK OKO 15 SATI . RAD U STROJARNICI OD 8 DO 12 A OD 12 DO 4 U GVARDIJI. PLOVIMO PREMA LOS ANGELOSU , VREME LEPO MORE MALO VALOVITO TE NAS POMALO LJULJA . PIŠEM PISMO KUĆI OKO 19 SATI TAKO DA BIH GA MOGAO PREDATI U LOS ANGELOSU JER POSLIJE ZA 20 DANA NEMA PISANJA JER TOLIKO TRAJE PUTOVANJE IZ LOS ANGELOSA DO SYDNEYA. OKO 20 SATI NA SPAVANJE POŠTO SAM OPRAO PRLJAVI VEŠ I STAVIO DA SE SUŠI . ZATIM ODLAZIM NA SPAVANJE U 11,30.

Četvrtak, 20.4.


U SLUŽBI SAM OD 00 DO 4 SATA. BROD PLOVI PREMA LOS ANGELOSU . MORE MIRNO. VREME LEPO I VEDRO ALI PROHLADNO. ZA VREME SLUŽBE DOLAZI DO KVARA NA GLAVNOM STROJU , BROD ZAUSTAVLJEN , RADI SE NA OTKLANJANJU KVARA . NAKON 1 SATA NAPORNOG RADA NA OTKLANJANJU KVARA GLAVNI SE STROJ STAVLJA U POGON I BROD NASTAVLJA VOŽNJU. OKO 10 SATI PONOVO RAZGOVARAM SA UPRAVITELJEM STROJA O NETRPELJIVOSTI PRVOG OFICIRA PREMA MENI. U 12 SATI NE IDEM U SLUŽBU JER SE OSJEĆAM SLABO. OKO 18 SATI UPLOVLJAVAMO U LUKU LOS ANGELOSA . DANAS NISAM RUČAO NI VEČERAO. JAVIO SAM SE DA SUTRA IDEM KOD LEKARA . LEŽIM U KABINI CIJELO POSLJEPODNE. IMAM TEMPERATURU 38,5 C U 18 SATI.


Petak , 21.4.


USTAJEM U SEDAM ČASOVA. SPREMAM SE DA IDEM KOD LEKARA U SAN PEDRO. U 9 SATI DOLAZI KOMBI PO MENE . MERIM TEMPERATURU PRIJE POLASKA 37.8C
NA PREGLEDU DOBIJAM UVJERENJE ZA ISKRCAJ SA BRODA I ODLAZAK KUĆI. U BOLNICI RADI JEDNA NAŠA SLOVENKA STARIJA VRLO JE LJUBAZNA PREMA NAMA JUGOSLAVENIMA.
OKO 17 SATI DOLAZI AGENT PO MENE I PREBACUJE ME U HOTEL JER BROD ISPLOVLJAVA NAVEČE
ISTE VEČERI SPAVAM U MOTELU. MOTEL DOSTA ČIST I UREDAN. NAVEČE OKO 9,30 RAZGOVARAM SA LINOM PREKO TELEFONA.


Subota 22.4.


SAN PEDRO - LOS ANGELOS

MALO SE BOLJE OSJEĆAM, USTAJEM I IZLAZIM U GRAD. GRAD JE DOSTA LEP ALI JE IPAK PERIFERIJA JEDNOG VELEGRADA
NAVEČE OKO 20 SATI DOLAZI AGENT SA KOMBIJEM I PREBACUJE ME NA AERODROM. U 21,30 AVION L.H. POLAZI ZA FRANKFURT. AVION JE PUN PUTNIKA. VRLO JE STROGA KONTROLA LIČNE PRTLJAGE
PUTOVANJE JE VRLO UDOBNO AVIONOM BOEING 707


Nedjelja 23.4.


OKO 17 SATI SLEĆEMO NA AERODROM U AMSTERDAMU I NAKON JEDNOG SATA ZADRŽAVANJA POLAZIMO ZA FRANKFURT GDJE STIŽEMO OKO 19 SATI . JAVLJAM SE PREDSTAVNIKU L.H. ZA SPAVANJE U HOTELU. TAKSI ME VOZI DO HOTELA. HOTEL JE SUPER LUKSUZAN. POŠTO SAM UMORAN OD PUTA I SLABO SE OSJEĆAM, TUŠIRAM SE I LIJEŽEM DA SPAVAM.



Ponedjeljak, 24.4.


FRANKFURT



POSLE USTAJANJA I DORUČKA IZLAZIM U ŠETNJU PO ŠUMI U KOJOJ SE NALAZI HOTEL, POŠTO JE GRAD DOSTA DALEKO . AVIO TREBA DA POLETI U 16,10 SATI , AERODROM NIJE DALEKO A POČEO JE PUHATI VJETAR I PADATI KIŠA. ZATO IDEM U AERODROMSKU ZGRADU DA SE SKLONIM. RAZGLEDAM OGROMNO ZDANJE NAJVEĆEG AERODROMA U EVROPI . U 15,30 ODLAZIM U ČEKAONICU ZA ZAGREB. AVION JE KASNIO CELA DVA SATA JER SMO POLETJELI U 18 SATI. NA ZAGREBAČKOM AERODROMU STIŽEMO U 19,10. AVION JE ODLETIO ZA SPLIT. PREDSTAVNIK L.H. ME UPUĆUJE NA SPAVANJE U HOTEL ESPLANADU U ZAGREBU. AVION IMAM TEK SUTRA U 16 ČASOVA. SPAVANJE U HOTELU I VEČERA.



Utorak , 25.4.


ZAGREB


DO 15 SATI RAZGLEDAVANJE GRADA I ŠETNJA A ZATIM ODLAZAK NA AERODROM. JAVLJAM SE KUĆI TELEFONOM DA DOLAZIM U 16 SATI. AVION JATA (KARAVELA) POLAZI ZA SPLIT . U 16,35 SMO NA AERODROMU SPLIT, KREĆEM AUTOBUSOM ZA SPLIT GDJE STIŽEM OKO 17,30 ČASOVA. ŽENA JE IZNENAĐENA ZAŠTO SAM SE VRATIO TAKO BRZO.

I ETO TAKO JE ZAVRŠILO JEDNO MOJE NEUSPJELO PUTEŠESTVENIJE.

Nema nikakve sumnje da je pokolj u ukrajinskom gradu Buča težak zločin u kojem su stradali nevini ljudi i to nije usamljen slučaj u ratu Ukrajine i Rusije, jer i drugi gradovi stradavaju, a s njima i ljudi bez obzira na nacionalnost. Općenito smatram, da je ovaj najnoviji rat u Ukrajini jedna sumanutost koja ima užasne reperkusije na ukupno stanovništvo Ukrajine podjednako kao i rusko stanovništvo na istoku zemlje, ali ostaju neke dileme, neki sporovi, neke nejasnoće i kontradiktornosti ovog pokolja u Buči na koje je upozorilo Rusko ministarstvo obrane i njegova glasnogovornica Zaharova koja je obraćajući se televizijskom auditorijumu jučer pokušala demantirati optužbe Ukrajine o ubojstvu civila u naselju Buča u regiji Kijeva naznavši fotografije i video snimke iz Buče jednim izrežiranim događajem kijevskog režima za zapadne medije.

Općenito mogu reći da u ovom ratu u Ukrajini zapadne televizijske agencije također predstavljaju suučesnika u ovim okrutnim zločinima gdje se na ubojstvima nevinih ljudi zabavlja zapadni svijet i kreira nacionalna politika zapadnih zemalja. Mi sa Balkana smo posebno osjetljivi na zapadne medije poučeni vlastitim iskustvom iz rata u Bosni i sa prostora bivše države kad su novinari i kamermani plaćali srpske snajperiste da ubijaju ljude na ulicama Sarajeva. Kasnije su ti snimci odstrela sarajevskih ljudi obilazili čitav svijet kao primjer naše balkanske bešćutnosti, nasilja i okrutnosti. Tako i u ovom slučaju ministarstvo obrane Rusije upozorava da sve te fotografije i video zapisi koje je objavio režim u Kijevu predstavljaju jednu „provokaciju“ koja ne odgovara stvarnom stanju stvari, ali svejedno nitko ne osporava da su na ulicama Buče tijela civila i ljudi svezanih ruku, poluspaljena trupla ljudi i silovanih žena. Tako Zaharova napominje kako su se sve ruske jedinice u potpunosti povukle iz Buče još 30.3.2022., a to znači dan nakon novih pregovora Rusije i Ukrajine u Turskoj. Štoviše, dan kasnije 31.3.2022. gradonačelnik Buče Anatolij Fedoruk u svojoj je video snimci potvrdio da u gradu više nema ruskih vojnika, ali nije spomenuo nijednog stanovnika ubijenog na ulici i vezanih ruku. Stoga ne iznenađuje što su se svi dokazi zločina u Buči pojavili tek četvrtog dana kad su u grad stigli pripadnici Službe sigurnosti Ukrajine i predstavnici ukrajinske televizije. Također se u snimkama vidi da su mrtva tijela na ulicama Buče novijeg datuma.

Ministarstvo je također primijetilo da su „fotografije i video snimke iz Buče još jedna izrežirana produkcija kijevskog režima za zapadne medije, kao što je to bilo s rodilištem u Mariupolju i u drugim gradovima.“ Zaharova napominje da su se stanovnici Buče slobodno kretali gradom, dok je on bio pod kontrolom ruskih Oružanih snaga, kao i da su ruski vojnici dopremili preko 400 tona humanitarne pomoći u naselja u regiji Kijeva. „Sve vrijeme, dok je grad bio pod kontrolom ruskih oružanih snaga, a i kasnije sve do danas, u Buči su se mještani slobodno kretali gradom i koristili mobilnu komunikaciju.“, napominje Zaharova. Izlazi iz grada nisu bili blokirani. Svi mještani su imali mogućnost da slobodno napuste naselje u pravcu sjevera, uključujući i Bjelorusiju. „Istovremeno su ukrajinske trupe danonoćno granatirale južne periferije grada, uključujući i stambena naselja, iz topničkog oružja velikog kalibra, tenkova i višecijevnih raketnih bacača.“ dodala je u priopćenju ruskog ministarstva obrane.

Ukrajina je optužila rusku vojsku da je „svjesno počinila pokolj“ u Buči gdje su pronađena mrtva tijela nakon njezina povlačenja i traži istragu i procesuiranje počinitelja. Snažne osude i zgražanje zbog prizora iz Buče stižu i od ukrajinskih saveznika na Zapadu.

U Buči su u subotu novinari agencije France presse pronašli tijela najmanje dvadesetorice muškaraca u civilnoj odori porazbacana po cesti i pločniku. Te su „osobe sve ubijene“ rekao je gradonačelnik Fedoruk.

Gotovo 300 mrtvih tijela pokopano je u masovnim grobnicama. „Pronašli smo masovne grobnice. Pronašli smo ljude vezanih ruku i nogu (...)“ rekao je za BBC Serhij Nikiforovil. „Jasno je da su to bili civili i da su smaknuti. Čini se da su to ratni zločini.“, rekao je.

To je točno da je riječ o ratnom zločinu, ali se ne slažem sa tvrdnjom Dimitri Kuleba, ministra vanjskih poslova Ukrajine koji smatra da je pokolju u Buči svjesno počinjen, jer Rusi žele ubiti što više Ukrajinaca. Pa onda traži od zapadnih saveznika da se Rusi zaustave i izbace iz Ukrajine kao što traži nove sankcije skupine G7.

Mogao bih reći da ovaj slučaj pokolja civilnog stanovništva u Buči svakako ukazuje na neke nelogičnosti i neke sumnje koje su usmjerene i prema ukrajinskoj strani kao što cijeli slučaj otvara pitanje uloge zapadnih medija u kreiranju ukupne slike događaja u Ukrajini. Ujedno se mora reći da ruska strana nije što se medija tiče postigla takve pozitivne učinke za svoje interese niti je upotrebljavala medije u promociji tih interesa, već se više orijentirala na službene izvještaje sa bojišta i kakvo takvo objektivno informiranje svojih građana o stanju u opkoljenim ukrajinskim gradovima i ruskim regijama na istoku zemlje, ali to govori o konceptu medija u Rusiji i njihovoj socijalnoj i političkoj funkciji kojima nije stalo do senzacija niti do lažnih vijesti koje pobuđuju maštu ljudi, nego je riječ o medijima koji nastoje objektivno informirati svoje građane bez velike pompe i bez velikih skandala. To je razlika.

Uvodno slovo

Ovo je tekst kojem nedostaje paginacija pa se ne zna točno kada je objavljen. Razlog tome je da je ondašnji grafički urednik Studenstvog lista Milisav Vesović izbacio iz novine sve paginacije i cijeli impressum, jer prema njegovom stajalištu nisu odgovarali novome grafičkom dizajnu, ali se može iz samog teksta rekonstrurati da je nastao i da je objavljen iza 23.09.1983.

Meni su tada partijski ideolozi prigovorili da nisam smio otvarati polemiku sa „tako finim gospodinom“ i „tako finim komunistom „kao što je Lukić, jer da je njegova sociologija kruna naše socijalne znanosti, a to što ta sociologija nije imala nikakve veze sa socijalizmom, to nikoga nije bilo briga. Onda nije čudno da taj moj prilog diskusiji nije bio dobro primljen, jer da tobože previše računa polaže na ruski dijalektički materijalizam, na stajališta Lenjina i Lukacsa, dok je stvarnost jugoslavenog iskustva sasvim drugačija, jer je kod nas, tako su me uvjeravali, učinjen odlučni otklon od teorije klasnih borbi prema nečem fundamentalnom, a to je bilo stajalište Marxa o novoj socijalnoj organizaciji koja vodi ka asocijaciji slobodnih proivođača.

Uopće se može reći da su se moji tekstovi držali demonstracijama vulgarnog materijalizma kojem je bilo stalo samo do apologetskog obranaštva postojećeg za razliku od jedne tako revolucionarne teorije kakva je bila praksisova i ta se rusofobija vidjela i na mome primjeru, jer je svako pozivanje na Lenjina i ruske marksiste bilo sablažnjivo i moralo je nositi reperkusije kao primjer staljinizma i neostaljinizma sa kojima smo mi odlučno raskinuli u novoj socijalističkoj civilizaciji koja je mogla biti uzor čitavoj europskoj političkoj stvarnosti, a koliko je tu riječ o manifestima staljinizma, neka se samo čitateljstvo uvjeri u prilogu koji slijedi i koji biva ponovo dostupan javnosti nakon 4 desetljeća zaborava.

ANTISOCIJALIZAM RADOMIRA LUKIĆA

Na zaprepaštenje malobrojnih poštenih sociologa NiN je 23.09. objavio razgovor s akademikom Radomirom Lukićem. U svakom slučaju, redakcija odabire otmjenog sugovornika i još k tome sa mnogo diplomatskog takta ona odabire sociologa. Ta činjenica dopušta neka dodatna objašnjenja. Zašto NiN ne bi progovorio o sociologiji i društvu samom „hladnokrvno izgovarajući poneku veliku riječ“, ali parafrazirajući ovdje samog Marxa, skloni smo zaključiti: odbijemo li one koji se napola bezvoljno zanimaju za NiN i sve one činovnike kojima po prirodi stvari NiN ne smije nedostajati vidjet ćemo da hladnokrvno izicanje velikih riječi nije uvijek unosan posao.

Što to sada Rakomir Lukić hoće? On još uvijek ne zna što je to sociologija, a jedna tako površna novina usrećuje nas tuđim neznanjem. Lukić je emotivan, više emotivan, nego razuman. NiN već dugo hoće da nas oslobodi bezumlja, on to već dugo ne čini valjda zato što je i sam više emotivan nego razuman i zato NiN, iako govori posve modernim jezikom, nije bez onih povijesnih temelja koji pripadaju jednom gotovo zaboravljenom arhaičnom vremenu. Iz ove egzotične biljke često propupa misao koja se drži posve značajnom, dok joj se dakako ne oduzme osnova njene egzistencije.

„Mislim da je nemarksistička sociologija dosta preuzela od marksizma pre svega nepobitan značaj ekonomskih činjenica i klasne borbe za društvo kao i potrebu napora za oslobođnjenje čoveka ne samo od eksploatacije nego i okljaštrenosti svake vrste i za njen puni razvoj. Marksistička je sociologija također dosta preuzela od nemarksističke, a pre svega uverenje o potrebi empirijskih istraživanja i znatan deo odgovarajuće metodologije. To je svakako dobro. Sada se na marksizam gleda kritičnije nego pre, ali se on i bolje poznaje.“
(Radomir Lukić)

Ne ispitujući oba stava i ne tražeći niti objašnjenje što se zapravo razumijeva pojmovima marksistička i nemarksistička sociologija i onom čitaocu koji nije išao u školu debelih knjiga nije jasno slijedi li ovakav red misli kakva je onda među njima bitna razlika. Uzimajući kao faktum relevantan ta se razlika ne može samo apstrektno pretpostavljati, a da iza toga jasno ne slijedi zauzimanje stava u pogledu metode. Ova metoda predstavlja osnovu svakog društvenoznanstvenog razmatranja.

Lukić, naprotiv, previđa upravo odlučan moment preko kojeg se razlika upostavlja i on je metodološke prirod - jednostranom se i krutom kauzalitetu suprotstavlja proces tekućeg prelaza iz jednog određenja u drugo. Drugim riječima rečeno, model proučavanja temeljnih strukturalnih uvjeta koji omogućuju pronicanje u društveni totalitet povijesno je divergentan modelu isključivog utvrđivanja činjenica, modelu analize izdvojenih društvenih pojava. Da i među marksističkim sociolozima ima onih kojima je do Marxa najmanje stalo, to je upravo ono što kanimo dokazati na primjeru R.L.

Kad Marx u čuvenom Predgovoru za prilog kritici političke ekonomije iz siječnja 1883. piše:

„Moje istraživanje je dovelo do rezultata da se ni pravni odnosi ni državni oblici ne mogu razumjeti ni iz sebe samih ni iz takozvanog općeg razvitka ljudskoga duha nego da im je korijen naprotiv u materijalnim životnim odnosima čiju je cjelokupnost Hegel na primjeru Engleza i Francuza 18. stoljeća obuhvatio imenom „burgerliche Geselfschalt“, a da se anatomija buržoaskog društva mora tražiti u političkoj ekonomiji, onda se po prvi puta definira polazište koje nasuprot kaotičnoj predstavi cjeline otkriva bogat totalitet mnogih određenja i odnosa.“

Naš autor pod pojmom nemarksističke sociologije jednostavno razumijeva empirizam koji na osnovu opažanja i apstrakcija, a po uzoru na metodu prirodnih znanosti pronalazi i otkriva odnose među činjenicama.

Izvan svake je sumnje da tvrdnja kako je to za marksizam svakako dobro što „preuzima znatan deo odgovarajuće metodologije“ nipošto ne odgovara duhu Marxova mišljenja, već naprotiv otkriva želju da se kako bi Lukacs rekao od historijskog materijalizma zasnuje jedna dosljedna teorija oportunizma, revolucije lišenog „razvoja“, „urastanje u socijalizam bez borbe“.

Međutim, čitava ova problematika je daleko šira i složenija, nego što se to na prvi pogled može pretpostaviti i vraća nas na ona temeljna pitanja koja su u historijskom smislu postavljena unutar marksizma marksizmom Druge Internacionale. Kao što znamo ovaj se marksizam pokazao više oštrim, nego opasnim ili ako se držimo onog dobrog lasalovski formiranog njemačkog socijaldemokrata Dietza, izdavača časopisa Neue Zeit, njegov politički sadržaj bio je manje opasan od njegove forme. To vrijedi i kao ocjena Druge Internacionale- njen radikalizam sveo se na protesnu politiku dok je revolucionarna Realpolitik koja je nužna, ako se želi voditi računa o stvarnoj situaciji, izostala.

Lukić, naravno, inzistira na razlici, ali ta razlika je samo apstrakcija bez konkretnog pokrića. Već i površan pogled otkriva da je razlikovanje prirodnih i egzaktnih znanosti i znanosti o čovjeku i društvu pri čemu, kako nas Lukić obavještava, prve mogu doći do „relativno točnih istina“, a druge „još nedovoljno razvijene jer je njihov predmet veoma složen i promenljiv pa je opće prihvaćenih i pouzdanih istina malo tako da prema njihovim rezultatima treba biti kritičan“, samo rezultat mišljenja koje mnogo računa polaže paradigmi jednog uopće nepravedno hipostaziranog znanja. Ovaj epistemološki racionalizam, jasna stvar, upravo je podloga pozitivizma, pozitivističke metodologije koja stoji u uskoj povezanosti s osnovnim kriterijem da se istinitim smatra samo ono što se može predstaviti kao općevažeće i neophodno.

Ukoliko bismo ovo mišljenje unutar idejnog procesa i njegovim različitim tendencijama u radničkom pokretu na Zapadu htjeli historijski situirati i dovesti u vezu s razradbama što ih je u jednom razdoblju taj pokret dao u svojim najtipičnijim problemima, onda bi njegovo mjesto i ishodišnu osnovu pronašli u marksizmu neokantizmu sa pozitivizmom najkonzistentnije povezanoj struji marksizma Druge Internacionale. Vorlander, Max Adler, Konrad Schmidt i zbog predmeta kojim se sada bavimo nama posebno interesantan Bernstein aktikuliraju i pored sve njihove različitosti jedinstvenu i tipičnu ideju neokantovskog socijalizma koji će i kao sistematski razrađena novokantovska filozofija biti ozbiljno dovedena u pitanje i naposljetku filozofski destruirana radovima Lenjina, Lukacsa I Korcha.

Ne samo zbog nedovoljne sposobnosti da misli povijesno i ne samo zbog apstraktnog kretanja među samim idejama, nego zbog temeljitog nepoznavanja elementarnih teza Karla Marxa moguće je da naš autor bez ikakve grižnje savjesti izbaci jednu takvu besmislicu kao što je ova: „...socijalizam je društvo bez novca, tržišta i robe kako ga određuje Marx u Kritici Gotskoga programa.“ Premda ovakvu definiciju socijalizma nigdje kod Marxa ne nalazimo pa tako niti u Kritici Gotskog programa pitanje njene izvornosti sporedna je činjenica. Bit će potrebnije sada ukazati da je ova plitka vulgarizacija Marxa motivirana empirističko-znanstvenim motivima: često je ona opet u načinu izlaganja R. L. neprecizno argumentirana u neanalitičkom obliku, u obliku proizvoljnih diskursa, površnih i proizvoljnih analogija sa neadekvatno preuzetim i prerađenim idejama revizionista profila jednog Eduarda Bernsteina.

Uvidom da se „socijalizam ne može tako lako i brzo izgraditi kako je to izgledalo neposredno poslije revolucije“ nailazimo na stajalište koje je s one strane cjelovitog poimanja problematike socijalizma. Ovo popularno izlaganje problematike vraća nas na poziciju shematsko-simplificiranog i objektivnog viđenja socijalizma, na mišljenje koje pridružujući različite teze bez ikakvog kriterija svodi socijalizam na nekoliko ekonomskih generalizacija. Zato tzv objektivne ekonomske zakonitosti i njihovo, kako kaže autor, „iskreno priznavanje“ zgodno figuriraju u ovom nedoučenom sustavu i predstavljaju onu bitnu vulgarizaciju marksizma u kojoj uvjeti, odnosi, korelativnosti ekonomske koegzistencije (Labriola) poprimaju nešto što na fantastičan način stoji iznad nas. Onog trena kada naš autor utvrđuje da smo „daleko, jako daleko od idealnoga socijalizma“ njegova se pozicija onda otkriva kao puki empirizam kako pozicija koja vidi realno samo kao pojedinačnost i proturječnost, a cjelokupnu teoriju društva - marksizam vraća u sferu hipotetskih konstrukcija. Tako je stav da smo „daleko, jako daleko od tog idealnog socijalizma“ (Na Svetozarevskim susretima Lukić i dalje nepromišljeno ponavlja istu stvar: „moramo priznati da u nas još nema socijalizma, nego je to početak početaka početaka socijalizma“) naslućuju odliku mišljenja ovog vulgarnog marksiste koji dugo nije htio odustati od pretenzije da socijalizam označi kao dovršen i konačan pridajući mu karakter apsolutnosti.

Tek kada su dovedeni u pitanje temelji ovog shvaćanja zbog nemoći da se na primjeren način tretiraju oni problemi povezani sa društvenim procesom i da se objasni dinamika novih društvenih zbivanja pred imperativom empirijske stvarnosti odbacit će se ne samo do sada dosljedno branjen shematizam, nego i cjelokupno znanje kao uspostavljanje zakonitosti. Rezultat je skepsa, ali i povrat na utopističko poimanje socijalizma.

Bez obzira što je par rečenica ranije nastojao socijalizam „osloboditi prevelike mere utopizma“ R. L. će ekstatično naglasiti:

„Treba se izdići iznad toga i pogledati vizionarski u budućnost. Socijalizam čeka oslobođenje od svakodnevnosti i otvaranje novih vidika.“

Hvala lijepa! Neki čudan čekajući socijalizam. Neoutopizam dogmatskog tipa neprestano ponavlja dogmu o nužnom socijalizmu, a to je onaj socijalizam koji uvijek nešto čeka za kojeg se kaže da će biti naprosto zato što mora biti. Pri tome se zaboravlja da tu budućnost moraju izgraditi sami ljudi.

Pedagoške i idejne konzekvence ovog stava identične su Bernsteinovim, umjesto kritike ovdje se otvara novi put krizi marksizma:raskidanje sa principom marksizma napokon u Lukućevom slučaju dovodi do razaranja osnove klasno revolucionarne koncepcije socijalizma.

Socijalizam se ne temelji ni na kakvom „idealizmu etike“ niti na „krivičnim zakonima celoga sveta“ niti je socijalizam „svjetska građanska država“ u Kantovom smislu. Ideja prema kojoj je socijalizam samo na jednom stupnju ekonomsko političkog razvitka društva primjenjiva kantovska etika proizilazi više iz zahtjeva za jednim humanističko-demokratskim, a ne klasnim utemeljenjem socijalizma. Radomir Lukić u svojoj pretencioznosti ne preza niti od toga da u obranu ovoga socijalizma pozove ne samo naš nego i „krivične zakone celoga sveta“.

„Osloboditi se ideologije“, „manje se služiti ideologijom“ prazne su riječi. Znanost u ovom slučaju bornirana sociologija, ako je sačuvala tu snagu sputavanja otkrića zbiljskih uzroka krize, karakter jednog globalnog društva izgrađenog na tlu apsurdnih suprotnosti nužno je ideologijska bez obzira na to što je njenim nosiocima prema tome i našem akademiku stalo do neideologijski posredovane tzv. čiste istine. Metafizički pokušaj ovog sociologa svojim poimanjem socijalizma dosljedno ostaje na konstruiranju i ispoljavanju jedne još uvijek mitske bitnosti, a takvoj bitnosti izmiče zbiljsko društvo, razvoj tog društva i ljudi koji povijesno djeluju.

Bornirana sociologija o kojoj govorimo najmanje je znanost upravo kada proizvodne odnose na izdvaja kao strukturu društva da bi, kako nas Lenjin poučava, u zamršenoj mreži društvenih fenomena razlučila važne od manje važnih pojava.

Bornirana sociologija zastaje pri reprodukciji neposrednih jednostavnih određenja društvenog života i u toj pukoj refleksivnosti i sirovosti zamračuje historijski prelazan karakter kapitalističkog društva ili društva ne onakvog kako se ono razvilo na svojoj vlastitoj osnovi, nego onakvog kakvo ono iz kapitalističkog društva upravo izlazi i koje u svakom pogledu ekonomskom, moralnom, duhovnom nosi na sebi tragove starog društva iz čije utrobe izlazi (Marx).

Kriza sociologije koju Radomir Lukić tek naslučuje samo je kriza njegove vlastite znanosti i ukoliko hoćemo sagledati ideologijske momente njegovih zaključaka onda se oni ne sastoje toliko u tome što je njihov sadržaj prost i pogrešan sud. Ideologijski momenti više su sadržani u jednom nedostatku da se naznačeni problem jasno prezentira, u izgubljenosti jednog mišljenja, prikrivajućem i mistificiranom jeziku, metodi, načinu predstavljanja problema i pravcu istraživanja, a prije svega u onome pred čim ova nemoćna znanost zatvara oči. Tko se tu ne bi sjetio dobrog Marxa i njegovog primjera - Dobberry poučava noćobdiju Seacoala:

„Biti čovjek dobra izgleda dar je okolnosti, ali moći čitati i pisati, to dolazi od prirode.“

Ukrajinci u Australiji čine manju nacionalnu zajednicu, ako je uspoređujemo sa njemačkom ili hrvatskom nacionalnom zajednicom, možda čak i deset puta manjom. Pod pojmom ukrajinskih Australaca ovdje se pravi razlika između ljudi koji imaju australsko državljanstvo, ali su ukrajinskog podrijetla za razliku od ljudi koji su rođeni u Ukrajini i koji su emigrirali u Australiju. Oni, dakle, čine etničku manjinu u Australiji sa brojem od nekih 40 do 50 tisuća ljudi prema popisu stanovništva iz 2011., a prema popisu stanovništva iz 2016. vidi se izvestan pad ovog broja. Trenutno je glavna koncentracija Ukrajinaca u gradovima države Victoria, Melbourneu i NSW u Sydneyu, ali jedan signifikantan broj postoji i u Adelaideu i drugim gradovima.

Jedan od prvih ukrajinskih migranata u Australiji bio je Mihailo Hlub koji je 1860. oformio farmu stoke, točnije ovaca. Ugledni ukrajinski čovjek koji je posjetio Australiju bio je Nikolas Mikhailo-Maclay koji je bio etnograf i prirodnjak koji je došao u Australiju 1878. i koji je pored etnografskog i znanstvenog rada bio odgovoran za gradnju prvog australskog biološkog polja u Watson zaljevu u NSW. Prije Prvog svjetskog rata otprilike 5 tisuća migranata je došlo do Australije gdje je uglavnom naselilo područje Brisbanea. Međutim, glavno tijelo ili glavna masa koja je migrirala u Australiju zabilježena je nakon Drugog svjetskog rata u onom poznatom valu izbjeglica iz Europe. Ove su se izbjeglice zvale osobama bez stalnog boravka i počele su dolaziti negdje od 1948. prema ugovoru nastanjivanja na teritoriji Australije kojeg je protežirao International Refugee Organisation ili su se naseljavale u okviru programa vlade Australije o dvogodišnjem radu. Te godine, točnije 1947., australski popis stanovništva nije uključivao listu Ukrajinaca rođenih u Ukrajini, dok je prema popisu iz 1954. bilo zabilježeno preko 14, 5 tisuća rođenih Ukrajinaca. S druge strane broj migranata iz Sovjetske Ukrajine bio je minimalan zahvaljujući pored svega ostalog i limitiranoj migraciji iz Poljske i bivše Jugoslavije. U 1991., dakle, u godini kad je Ukrajina dobila nezavisnost i u kasnijih 5 godina zabilježen je porast Ukrajinaca po prvi puta u mnogo desetljeća, u državi Victoria na primjer od oko 2,5 tisuća 1991. na 5,5 tisuća 1996. Mnogi od ovih migranata bili su mladi stručnjaci u područjima prirodne znanosti, matematike i kompjuterske tehnologije i kao što sam već rekao, prema popisu stanovništva iz 2011. danas je u ukrajinskoj zajednici aktivno negdje oko 40 tisuća ljudi o koji najveći dio živi u Melbourenu i Sydneyu

S obzirom na najnovija događanja u Ukrajini i rat Rusije i Ukrajine, australska strana je pokazala veliku solidarnost prema stradalnicima iz Ukrajine, a to se vidi iz cjelokupne aktivnosti Scotta Morisona, premijera Australije i djelovanja australske vlade koja je odobrila privremene vize za 5 tisuća Ukrajinaca koji su bili prisiljeni napustiti svoju zemlju zahvaljujući onome što se ovdje naziva „Russian invasion of their country“. Onda saznajem da je australska vlada uvela dodatne takse na uvoz i prodaju robe i proizvoda iz Ruske federacije, a i to je bolje, nego da je uništena čitava privredna suradnja. Danas se u Australiji promovira poezija Tarasa Ševčenka kao što na primjer u Adelaideu postoji ukrajinski starački dom kojeg Ukrajinci dijele zajedno sa Hrvatima, a na drugom dijelu grada postoji srpski starački dom kojeg Srbi dijele sa Rusima. Međutim, Australija je takva zemlja gdje je moguće da različite nacionalne zajednice žive mirno jedne pored drugih što nije slučaj sa zemljama podrijetla gdje je narod prepušten stihiji ratnih razaranja i nacionalne mržnje.

Nisam nikakav stručnjak za ekonomska pitanja pa mi prema tome pitanja ukrajinske ekonomije nisu od primarnog značenja, iako priznajem da je koješta u društvenom životu Ukrajinaca moguće objasniti ekonomskim pokazateljima i ekonomskim prilikama. Općenito mislim da je narastanje nacionalnih aspiracija ukrajinskih ljudi u novije vrijeme u dobroj mjeri određeno ekonomskim pokazateljima koji nisu najbolji imamo li na umu da je BDP Ukrajine jedan od najnižih u Europi i to je dobar razlog jedne rusofobije, jer je narastanje nacionalnih osjećanja Ukrajinaca motivirano također ne samo tendencijama osamostaljivanja u odnosu na Rusiju, nego i popularnim stajalištem da su ruski ljudi odgovorni za stanje stagnacije, krize i beznađa u životu ovog naroda. Tako gledamo ovu tablicu ekonomskih pokazatelja koju je objavio statistički zavod Ukrajine

„The following table shows the main economic indicators in 1992–2020. Inflation below 5% is in green.“




Dakle, privreda Ukrajine se drži privredom slobodnog tržišta i to tržište je, evo, već 2 decenije u desetljeća. Naglo je privredna aktivnost porasla 2000. do 2008. kad je započela kriza, ali se oporavila 2010. i nastavila da se poboljšava do 2013. Od 2014. do 2015. ukrajinska privreda je pretrpila pad pri čemu je BDP 2015. iznosio nešto iznad polovice njegove vrijednosti iz 2013.. Od godine 2016. do 2018. privreda je ponovo počela rasti da bi dosegla gotovo 80% 2018.

Depresija tijekom '90.tih godina uključivala je hiperinflaciju koja je ostavila znatne ožiljke na tijelu nacionalne ekonomije i ukrajinskih ljudi i pad ekonomske proizvodnje na manje od polovine BDP prethodne Sovjetske socijalističe republike. Rast BDP je zabilježen tek 2000. i nastavljen je slijedećih 8 godina. Ovaj rast zaustavila je financijska kriza, ali se privreda oporavila i postigla pozitivan rast BDP-a u prvom kvartalu 2010.. Do listopada 2013. imala je još jednu recesiju. Prethodne godine ukrajinski izvoz u Rusiju znatno je opao zbog jake granične i carinske kontrole, a ruska aneksija Krima početkom 2014. i rat na istoku Ukrajine koji je započeo u proljeće 2014. teško su oštetili privredu u dvije najindustrijske regije u zemlji. 2013., dakle, uoči događaja i sukoba, Ukrajina je zabilježila nulti rast BDP-a, ekonomija se smanjila za 6,8% i nastavila sa padom BDP-a od 12% 2015. Svjetska banka je izjavila da je stopa ekonomskog rasta 2016. iznosila 2,3 čime je recesija okončana i da je u sljedećim godinama ekonomski rast bio solidan, a bio je 2019. predvođen dobrom poljoprivrednom žetvom u sektorima zavisnim od domaće potrošnje, ali i pored toga što Ukrajina ima velika poljoprivredna zemljišta, razvijenu industrijsku bazu, obučenu radnu snagu i dobar obrazovni sistem, dakle i pored toga, ekonomija je i dalje u lošem stanju. 2018. prema Međunarodnom monetarnom fondu bila je zemlja sa najnižim BDP-om po glavi stanovnika u Europi.

Ukrajina se danas drži zemljom u razvoju ili se držala zemljom u razvoju, dok na koncu cijela zemlja nije pretvorena u ruševine. Tako se smatra prema najutješnijim prognozama da je ekonomska aktivnost u Ukrajini u najnovije vrijeme smanjena barem za 50%. Onda nije čudno da ljudi demonstriraju i da eskaliraju mržnju i nacionalne animozitete prema Rusima koji su tobože glavni krivci za porazno stanje fakata. Ukrajina pati od visoke stope siromaštva i korupcije i to je jedan veliki problem za kojeg nisu krivi Rusi, nego postojeća ukrajinska vlast i ukrajinski oligarsi koji, da bi ostvarili svoje interese, gaze preko živih ljudi i njihove djece. Mislim da bi se ukrajinski ljudi trebali više orijentirati prema ekonomskom rastu, zapošljavanju mladih ljudi, povećanju standarda u zemlji koja je i dalje siromašna i pored ogromnog ekonomskog bogatstva u mineralima, prirodnom plinu, poljoprivredi i općenito mislim da je problem u vladajućim garniturama u Ukrajini koje su izmanipulirale te jadne i naivne ljude koji još uvijek imaju socijalističku psihologiju bratstva i poštenog napredovanja. Međutim, to je jedna suvremena laž koja se dobro naplaćuje pa onda nije čudno da je u vojnoj operaciji u Ukrajini ruska strana zaplijenila i uništila preko 30 biolaboratorija koje su proivodile smrtonosne supstance, a koje su bile financirane od strane američkih vojnih instituacija. Mislim da bi bilo pametnije raditi na vlastitom ekonomskom razvoju u kojem sudjeluje glavnina ukrajinskih ljudi i mlada generacija kako bi se zemlja oporavila i stala konačno na svoje noge.