|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
30.07.2006., nedjelja
Najznačajnij trendovi u mljekarstvu (USA)
22.07.2006., subota
Dosadašnji rezultati nadzora rada klaonica
19.07.2006., srijeda
Rasprodaja krava u Posavini
 Idiličan, neuobičajen i rijedak prizor s đermom i kravama na pašnjaku zatekli smo u novogradiškoj Posavini. Pašnjak Iva kod Gorica nekada je bio prepun krava, konja i svinja. Sreli smo ondje Josipa Sekulića iz Visoke Grede. Čuvao je tridesetak svojih i krave mještanina Mate Blažekovića. Kaže da su jedini ostali u selu s više krava. Oni koji su imali jednu ili dvije krave, prodali su ih jer nemaju kome prodati mlijeko. Nezadovoljan, kazuje da su ljudi poslije Domovinskog rata nagovarani da uzimaju krave, a sada se zakidaju na poticajima i cijeni mlijeka.
Za litru mlijeka dobije se od dvije do tri kune, i to s premijom. Nekada se u mlijeku tražila masnoća, a sada se traži dlaka u jajetu. Oni koji imaju jednu, dvije ili tri krave imaju i problem što su mali proizvođači i što od njih nitko ne želi kupovati mlijeko. Prisiljeni su prodati krave. Prošle je godine na Ivi bilo pedesetak krava iz sela. Osim naših u selu ima još nekoliko krava koje vlasnici ne žele tjerati na pašnjak. U Savskom Boku ima također nekoliko krava i ljudi mlijeko dovoze u Visoku Gredu jer Vindija, koja otkupljuje mlijeko, zbog male količine mlijeka ne ide u to selo. Ljudi su u problemima jer su podizali kredite. Poslije Domovinskog rata nagovarali su ih da uzmu krave, a sada nemaju kamo s mlijekom.
Da bi se održao uzgoj krava, potrebno je redovito isplaćivati poticaje za krave i telce i na vrijeme plaćati mlijeko priča Josip Sekulić. Josip Sekulić i sin Goran prošle su godine imali 24 krave. Tri su im uginule, i to one, kako kaže Stjepan, koje nisu bile osigurane, pa su imali veliku štetu. Dodaje kako puno rade da bi pribavili hranu za krave i za bikove koje tove. Ustanu se u 5 i rade do 22 sata.
Franjo SAMARDŽIĆ
|
17.07.2006., ponedjeljak
Rusija: Tražio dozvolu da se oženi kravom
Moskva - Jedan ruski poljoprivrednik odlučio, u znak protesta zbog lošeg tretmana poljoprivrede, da se oženi kravom.
Boris Gabov je iskoristio priliku da postavi pitanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu putem i-mejla. "Ovde nema nikakve perspektive, sve devojke su se odselile u grad, pa i pored najbolje volje ne mogu da nađem sebi ženu. Ipak, vidim rešenje problema. Veoma volim životinje i zato želim da vas pitam kada će u Rusiji biti dozvoljeno sklapanje braka s domaćom životinjom, poput krave", pitao je farmer.
|
12.07.2006., srijeda
NE JEDITE GMO!
Genetski modificirana hrana poput GM-graška, kukuruza ili soje dokazano izaziva uznemirujuće reakcije na eksperimentalnim životinjama. Koliko nas je deformirala, još nije dokazano.
Nekoliko recentnih studija uglednih svjetskih znanstvenika pokazalo je da genetski modificirane biljke mogu imati određene posljedice za zdravlje, ukazujući ponovno na potrebu šire znanstvene rasprave o tom pitanju i daljnjih ispitivanja GM-hrane.
Od početka njihove komercijalizacije 1996. godine, pitanje mogu li genetski modificirane kulture biti štetne za zdravlje izaziva velike podjele u stručnim krugovima i prosvjede ekoloških organizacija, no neprijepornih dokaza za pozitivan odgovor još nema.
Genetska modifikacija tehnologija je kojom se pojedini geni kopiraju i umeću u drugi živi organizam kako bi mu se dodale ili oduzele određene karakteristike.
Genetski modificirani grašak:
 Kod miševa hranjenih takvim graškom utvrdili su prisutnost antitijela koja upućuju na alergijsku reakciju.
Poljoprivredne kulture genetski se modificiraju kako bi im se poboljšala otpornost na određene bolesti uzrokovane insektima ili virusima ili povećala tolerancija na herbicide i ekstremne vremenske uvjete.
Sjevernoameričke biotehnološke tvrtke trenutačno razvijaju tzv. drugu generaciju GMO-a u cilju povećanja prinosa i nutritivne vrijednosti, primjerice udjela vitamina.
Najpoznatiji primjer prve generacije GMO-a je soja otporna na jednu vrstu herbicida.
Sjedinjene Države vodeći su svjetski proizvođač biotehnoloških kultura - 75 posto soje, 71 posto pamuka i 34 posto kukuruza koji se proizvode na američkim farmama genetski su modificirani.
Monsantova toksikološka studija pokazala niz anomalija kod štakora koji su njime bili hranjeni poput povećanja broja bijelih krvnih zrnaca, povećanja glikemije (razine glukoze u krvi) i smanjenja broja crvenih krvnih zrnaca.
 Europska unija izrazito je rezervirana prema tzv. 'Frankenstein' hrani i određene vrste GMO-a zabranjene su u šest država članica, što je ovoga tjedna službeno osudila i Svjetska trgovinska organizacija (WTO), a GMO-u se unatoč gladi protive i mnoge afričke zemlje.
Pristaše GM-tehnologije tvrde da ona smanjuje troškove proizvodnje, povećava prinose, smanjuje upotrebu kemikalija i može pomoći u borbi protiv gladi u svijetu.
Njezini protivnici zabrinuti su međutim zbog mogućih posljedica za zdravlje i okoliš i upozoravaju kako još nije nepobitno dokazano da je tehnologija sigurna i da ne šteti prirodnim vrstama.
Francuski dnevnik Le Monde upućuje na nekoliko recentnih studija koje postavljaju nova pitanja o sigurnosti GMO-a.
U njihovim zaključcima izravno se ne tvrdi da GMO uzrokuje zdravstvene probleme, već da u najmanju ruku izaziva biološke posljedice koje zaslužuju daljnja ispitivanja.
Australski znanstvenici objavili su tako u studenom 2005. (Journal of Agriculture and Food Chemistry) da genetski modificirani grašak izaziva neočekivane zdravstvene probleme.
 Kod miševa hranjenih takvim graškom utvrdili su prisutnost antitijela koja upućuju na alergijsku reakciju. Afera je izazvala veliku pozornost u australskim i britanskim medijima i prisilila australsku istraživačku tvrtku Csiro da prekine razvoj te vrste graška.
Intrigantne rezultate u ljeto 2005. dobili su i talijanski znanstvenici predvođeni Manuelom Malatestom, biologinjom s Instituta za histologiju sveučilišta u Urbinu (European Journal of Histochemistry).
 Njezina ekipa već je ranije dokazala da kod miševa hranjenih genetski modificiranom sojom dolazi do promjena u jezgrama stanica jetre. U novoj studiji dokazali su da povratkom na normalnu prehranu, bez genetski modificiranih sastojaka, te promjene nestaju.
Dokazali su također da nekoliko tih promjena može nastati kod odraslih jedinki u kratkom vremenskom roku.
Osim toga, norveški znanstvenik Terje Traavik, znanstveni direktor Instituta za genetičku ekologiju sveučilišta u Tromsoeu, objavio je u siječnju 2006. (European Food Research and Technology) da jedan element za genetsku konstrukciju koji se koristi u genetskoj modifikaciji biljaka, promotor 35S CaMV, može izazvati ekspresiju gena u uzgojenim ljudskih stanicama. Zagovornici GMO-a tvrde, naime, da taj promotor takav učinak ima samo kod biljaka.
Prema Le Mondeu, ovoga mjeseca očekuju se i rezultati neovisne statističke analize učinaka genetski modificiranog kukuruza tvrtke Monsanto, MON 863, koju je, na zahtjev Greenpeacea, u lipnju 2005. odobrio njemački prizivni sud.
|
06.07.2006., četvrtak
Išta li se promijenilo?
|
Vjesnik: 21. 08. 2002.
Siromašna zemlja bogatih seljaka?
 Iako Hrvatska ima samo pet poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dovoljnih za podmirenje svojih potreba, ovih su dana proizvođači - nezadovoljni otkupnom cijenom - bacili u dolinu Neretve 50 tona lubenica. Da je »domaće domaće« možemo reći samo za pšenicu, vino, jaja, meso peradi i riblje konzerve. Sve drugo Hrvatska mora uvesti, inače bi imala kroničan manjak hrane.
Ako riba smrdi od glave, a čisti se od repa, onda moramo napisati da je HDZ-ova vlast promijenila sedam ministara poljoprivrede i šumarstva, ali nije riješila problem proizvodnje hrane. Nakon 3. siječnja, HSS-ovo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pripremilo je niz agrarnih zakona, započelo reformu poljoprivrede... Uvoz hrane, međutim, i dalje je blizu rekordnih milijardu dolara godišnje.
Proizvođači hrane u Hrvatskoj moraju shvatiti da od politike ne treba previše očekivati, nego da se trebaju uzdati u se i u svoje kljuse. Ako »kljuse« već nije dobilo tzv. konjsku sidu.
U nas su nešto bolje sreće proizvođači mlijeka. Nemaju problema sa sidom, odnosno kravljim ludilom, ali imaju s otkupnom cijenom mlijeka. Naime, u vrijeme kad sve više proizvođača odustaje od proizvodnje mlijeka, jer im se to ne isplati, vodeći prerađivači mlijeka, ali i drugih prehrambenih proizvođača u Hrvatskoj, među najbogatijim su ljudima u državi.
Postavlja se pitanje jesmo li siromašna zemlja bogatih seljaka koji znaju raditi i zaraditi dok većini ostaju mrvice. Lijepa naša bi po svojim prirodnim potencijalima, u prvom redu zahvaljujući zemljišnim i klimatskim pogodnostima (prema podacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu) mogla hraniti 27 milijuna ljudi.
Ali što učiniti kad pekari od jeftine pšenice ispeku skupi kruh, a uvoznicima se isplati uvoziti, primjerice, mrvice, slamu ili kamenje. Ili je pravi problem u tome što u slovenskom gradiću Ptuju ima više zaposlenih agronoma (62) nego u cijeloj Slavoniji. Ako je ovo drugo, onda nikakvi poticaji i naknade na teret poreznih obveznika neće pomoći da imamo više jeftinije hrane.
MARINKO PETKOVIĆ
|
03.07.2006., ponedjeljak
Mlijeko
01.07.2006., subota
Primena računara na poljoprivrednom gazdinstvu
|
Poljoprivredni list br. 42. (Srb.)
Klikom na dugme pratite dešavanja u svinjcu. Kamera snima, prebacite na kameru 2 koja pokriva ambar, noć je ali to nije prepreka. Vaša je kamera opremljena za noćno snimanje. Još jedan pogled na garažu, traktor i prikolicu sa pripremljnim proizvodima koje ujutro vozite na pijacu. Umorni ste, odlazite na spavanje. Kamere ostaju uključene. Lopov se pojavljuje kod ambara. Kamera registruje nepoznatog posetioca i pali mali alarm pored vašeg kreveta. U trenutku lopov biva iznenađen.
Zvuči Vam kao krimi priča iz budućnosti? E pa prešli ste se. To je samo jedna od mnogobrojnih primena računara na vašem poljoprivrednom gazdinstvu. Treba li pomenuti da ovo zadovoljstvo košta 40 evra.
Poštovani čitaoče, ovaj kutak je osmišljen da ti pomogne u savlađivanju prepreke zvane računar.
...
Ne bih ni o tome kako su prve mašine zauzimale celu košarkašku dvoranu, nisu imale monitor a po priznanju jednog mog poznanika sa PMF-a-na njima je mogao i da se podgreje burek. Tehnologija se razvila neverovatnom brzinom i u jednom procesoru današnjeg običnog računara nalazi se veliki broj onih iz košarkaške dvorane. Kako su postali tako mali? Zar je bitno. Kako su postali tako korisni? E to je već zanimljivije mada ni to nije tema našeg teksta. Šta oni mogu učiniti za tebe? E o tome se radi. Šta ti treba?
...
Koji računar izabrati
Prva konfiguracija bi bila mali office računar sa štampačem i eventualno skenerom.
Druga konfiguracija malo je naprednija u smislu multimedijalnih mogućnosti i zabave tako da podržava sve što i prva ali uz mogućnosti naprednijih mogućnosti kada je u pitanju grafička obrada materijala, pravljenje web strana, igranje video igara itd.
Treća konfiguracija je da komšiji crkne krava ili moćan kućni sistem za obradu skoro svega što vam padne na pamet.
Dodatna oprema
Periferni delovi a tu se računaju štampači, skeneri i sve te zezalice kupuju se odvojeno i uglavnom ne ovise od snage računara.
Postoji dosta zabluda vezanih za računare:
Prevazilaženje straha od računara je vrlo jednostavno. Treba da shvatite koja su vaša očekivanja pa onda u sve to unesete malo logike. Sve ostalo uglavnom radi samo. Bitno je da se ne plašite da probate. Ovde su neke zablude koje sam primetio kao najčešće.
Zabluda br 1
Prva i najveća je ta da bez poznavanja engleskog ne možete uraditi ništa.
Zabluda br 2
Ne diraj ništa pokvarićeš ga.
Zabluda br.3
Ma meni to u ove stare dane ne treba ili šta će mi.
Zabluda br 4
To čudo zrači
Zabluda br 5
Mnogo troši struju
|
|
|
