|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
30.06.2006., petak
ČOBANKOVIĆ PREDLOŽIO TRŽIŠNI OTKUP PŠENICE
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković predložio je na sastanku s proizvođačima pšenice tržišni model otkupa pšenice roda 2006., prema kojem bi se povećale izravne potpore za proizvodnju pšenice s 1.650 kuna na 2.250 kuna po hektaru, zaštitna cijena trebala bi biti usklađena s onom u zemljama Europske unije, a mlinari i proizvođači utvrđivali bi daljnju cijenu pšenice.
Došlo je vrijeme da pšenica prestane biti političko pitanje i da postane pitanje tržišta, rekao je Čobanković. Ministar očekuje da će se idući tjedan održati sastanak s proizvođačima i organizatorima otkupa na kojem će se znati kolika će biti zaštitna cijena i na kojem će se potpisati protokol o spomenutom modelu otkupa.
Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Darko Grivičić smatra da je tržišni princip otkupa pšenice jedini prihvatljiv. Iako se udruga zauzimala za povećanje poticaja na 2.650 kn/ha i potpuno tržišno formiranje cijene, Grivičić je istaknuo da prijedlog ministra ide u dobrom smjeru i iskorak je prema traženju te udruge da pšenica postane kultura koja će biti konkurentna.
Ako mlinarsko-pekarska industrija napravi ono što treba napraviti, odnosno ako ne budu ucjenjivali, ta priča bi mogla sretno završiti, rekao je Grivičić.
Tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Stanko Zdravčević ministrov je prijedlog također ocijenio kretanjem k pravom putu kako bi se napravio red na tržištu. Tržište treba diktirati otkupnu cijenu, a država visinu poticaja.
|
26.06.2006., ponedjeljak
Europsko tržište goveđeg mesa
...generalnog sekretara Evropskog udruženja za trgovinu mesom i stokom Žan Luk Merija, koji je u razgovoru s domaćim stočarima nekoliko puta ponovio da će tržištu Evropske unije u narednoj deceniji nedostajati godišnje od 300.000 do 600.000 tona junećeg mesa. Govoreći o proizvodnji i potrebama za junećim mesom, Meri je naveo da se godišnje u zemlje EU uveze hrane za preko 60 milijardi dolara, pri čemu najveću stavku predstavlja upravo uvoz goveđeg i ovčijeg mesa.
Po njegovim rečima, Evropa će se već u bližoj budućnosti suočiti sa ozbiljnim nestašicama ovog mesa, tako da će, zbog nedostatka sirovine, pod ključ morati i deo prerađivačke industrije, pa se procenjuje da će čak 600.000 radnika ostati bez posla.
Evropa u ovom trenutku govedinu i ovčetinu najviše uvozi iz Južne Amerike, Argentine i Urugvaja, a zatim iz Australije i Afrike (najviše iz Bocvane)...
|
23.06.2006., petak
Zapečaćena jedina županjska klaonica
 Nakon provedenog inspekcijskog nadzora, u srijedu je trajno zapečačena klaonica "AS" u Županji! Državni veterinarski inspektor Danko Maltar vlasniku klaonice Iliji Jeloviću izdao je rješenje kojim zabranjuje daljnje klanje, klaoničku obradu i preradu mesa, a koje stupa na snagu odmah. Zapečaćen je ulaz u klaonicu, a 20-ak radnika poslano kućama.
U zapisniku inspekcijskog nadzora koji su uz Maltara provela još dva veterinarska inspektora iz Vukovarsko-srijemske županije navedeno je više od 40 nedostataka zbog kojih je donesena odluka o zabrani rada klaonice AS. Tako je, između ostalog, navedeno kako visina objekta ne udovoljava propisima, da oprema za pranje goveđih glava nije izvedena na propisan način, no najapsurdniji nedostatak, ističe Jelović, jest onaj koji se odnosi na kvalitetu vode kojom se prala zaklana stoka. Riječ je o vodi iz gradskog vodovoda koju Županjci piju i koriste u svojim kućanstvima, a koja prema svojoj ispravnosti i sastavu, kako tvrde inspektori, nije dobra ni za klaoničke potrebe.
Ilija Jelović, jedan od najuspješnijih proizvođača kulena koji je na nedavnoj otočkoj kulenijadi ponio laskavi naslov vicešampiona, spomenutu je klaonicu, koja je godinama prije toga poslovala pod imenom "Sava", kupio prije tri godine. Objekt je bio u derutnom stanju i Jelović je u njegovu obnovu uložio milijun i pol kuna, počeo rad i osigurao egzistenciju za dvadesetak županjskih obitelji. Klaonica je isključivo radila za potrebe vlastitih objekata maloprodaje, odnosno pet mesnica AS na županjskom području, a godišnje se klalo pet tisuća svinja i 200 goveda. Što se tiče prerađivačkih pogona, naglasak je stavljen na proizvodnju kulena gdje je Jelović postigao kontinuitet proizvodnje.
I upravo se njegova klaonica sada našla prva na udaru veterinarske inspekcije koja je počela pročašljavati Vukovarsko-srijemsku županiju. Rješenje o trajnom zatvaranju šokiralo je Jelovića, a nesretni radnici u srijedu nisu mogli sakriti suze jer ponovno su preko noći završili na ulici.
Ogorčeni vlasnik ističe kako uvažava pravila Europske unije i prilagođavanje europskim standardima, no napominje da se klaoničarima ipak trebao dati nekakav rok prilagodbe. "Pa ne možemo građevinu promijeniti preko noći. Mi se ne možemo mjeriti s Gavrilovićem ili Pevecom, to su velike mesoprerađivačke industrije, treba se napraviti kategorizacija klaoničkih objekata.
Od nas se traži da preko noći udovoljimo nekim novim propisima. Primjerice, načinu odvodnje otpadnih voda prema najsuvremenijim standardima. Taj problem će i Vukovarsko-srijemska županija kvalitetno riješiti tek u sljedeće tri godine. Ni Županja nema pročistač otpadnih voda, a od nas se sada to traži.
Znam da u Hrvatskoj ima previše klaonica i da će se dio njih ugasiti. No, trebalo nam je dati nekakav prijelazni rok u kojem se možemo prilagoditi", ističe Jelović koji smatra da u Zagrebu zasigurno već postoji lista onih klaonica koje će opstati i da je njegova već unaprijed bila osuđena na zatvaranje. "
Pošteno bi bilo da nam se odmah reklo kakvu su nam sudbinu odredili, a ne da mi i dalje ulažemo novac u proizvodnju, a onda nam dođu gospoda iz Zagreba, zabrane daljnji rad i sruše viziju razvoja koju sam imao i počeo ju ostvarivati", ogorčen je poznati županjski mesar priznajući kako ne zna što dalje, kome se obratiti. Najavio je sastanak s ostalim suvlasnicima klaonice AS, s koordinacijom klaoničara Vukovarsko-srijemske županije i županijskim čelnicima kako bi se vidjelo što dalje. Jelović je uvjeren da ista sudbina očekuje i ostale klaonice u Vukovarsko-srijemskoj županiji koje očito smetaju velikim trgovačkim lancima i njihovim interesima.
Ogorčeni su i Županjci, posebice zbog činjenice što je, kako kažu, ministar poljoprivrede domaći čovjek i što je dopustio da se na ovakav način gasi proizvodnja u gradu koji se jedva počeo oporavljati od vala stečajeva.
M. LEŠIĆ
|
17.06.2006., subota
Sijenokoša
13.06.2006., utorak
Vupik mu zbog jala počupao vinograd
Zbog čupanja vinograda na dva hektara državne zemlje koju je prije dvije godine kupio Vukovarac Ivica Filkovac, na Općinskom sudu u Vukovaru vodi se bizaran sudski spor.
Vinograd su, naime, počupali radnici VUPIK-a, koji je do tada obrađivao sporno zemljište, jer su u tom poduzeću smatrali da novom vlasniku pripada samo oranica, a ne i ono što je na njoj. Ivica Filkovac, pak, tvrdi da se na natječaj za kupnju državne zemlje svjesno javio namjeravajući obrađivati vinograd. - Želio sam ostvarivati dodatni prihod, a vinograd između Vučedola i Sotina pokazao mi se kao idealna prilika. Prošle sam godine VUPIK-u pružio priliku da uberu grožđe, a kada sam proljetos trebao krenuti u novi posao, neugodno su me iznenadili VUPIK-ovi radnici. Počupali su sve stupce, pokidali žicu i potrgali vinovu lozu. Svjesno su išli sve uništiti iz čiste zlobe - žali se Filkovac, 30-godišnji veterinarski tehničar.
Oštećeni Filkovac tvrdi i kako su radnici VUPIK-a ‘namjerno radili po kišnom vremenu i blatnjavoj zemlji kako bi mu što više uništili njivu’. - Iščupana vinova loza više nikome nije mogla koristiti, a vjerujem da su i stupove i žicu bacili. Samo da nikomu ne koristi, dodaje Filkovac.
Preko svog odvjetnika Stjepana Šporčića pokrenuo je sudski spor u kojem traži materijalnu odštetu, jer je u cijeli posao, kupnju zemlje i nabavu neophodnih strojeva investirao 100-tinjak tisuća kuna. No, pričinjena šteta, kako tvrdi odvjetnik Šporčić, znatno je veća i procjenjuje se na više stotina tisuća kuna. - Moj je klijent vlasnik zemlje, uveden je i u posjed, a netko se drznuo oskvrnuti njegovo privatno vlasništvo. Osim toga, podnio sam protiv odgovornih osoba u VUPIK-u i kaznenu prijavu zbog oštećenja tuđe stvari. Ponašali su se kaubojski, a sve je bilo u stilu: nek’ susjedu crkne krava - pojašnjava Šporčić.
Mladen Obrenović
- hr.digg|prijavi -
|
10.06.2006., subota
Nelegalni uvoz povrća
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Državni inspektorat, MUP i Carinska uprava zajedničkim će snagama eliminirati nelegalni uvoz povrća te njegovo sivo tržište, kazao je u utorak ministar Petar Čobanković na susretu sa Zajednicom udruga hrvatskih povrćara.
Ministar je dodao da Povjerenstvo za praćenje Sporazuma o pograničnoj suradnji s BiH, od kuda stiže tisuće tona prepakiranog povrća, mora profunkcionirati, te da se mora omogućiti uvid hrvatskim inspektorima u »zasijane « površine pod povrćem u BiH.
Prema Čobankovićevim riječima, 60.000 tona povrća ne može proizvesti cijela BiH da samo proizvodi povrće.
»Hrvatska nije protiv legalnog uvoza iz BiH, sukladno Ugovor o trgovinskoj razmjeni s nula posto carine, ali ne možemo dopustiti da ilegalni uvoz uništava domaću proizvodnju povrća«, napomenuo je ministar.
Zlatko Zagorec iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara kazao je da proizvodnja povrća u Hrvatskoj napreduje, ali da na tržištu vlada »konfuzija i agromafija.
«. Povrćari traže da se provoz povrća kroz Hrvatsku ograniči na dva do tri granična prijelaza.
Osim toga, upozoravaju da Konzum prodaje 'smeće' od jagoda po cijeni od 3,99 po kilogramu, te nelegalnu prodaju na zagrebačkoj Zelenoj tržnici.
Čobanković je napomenuo da se mora više poraditi na kontroli prometa robom, jer da se zna koliko tko i čega može proizvesti prema Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Zloporabe zelene iskaznice proizvođača povrća su nedopustive, kazao je ministar.
Povrćare je pozvao da se udruže u zadruge i tako lakše organiziraju proizvodnju. No, ovu se godine ne može donijeti Operativni program razvoja povrćarstva, jer ga HBOR ne može financijski pratiti, zaključio je Čobanković.
- hr.digg|prijavi -
|
05.06.2006., ponedjeljak
Svaka sličnost...
Panonski mornar na italijanskom moru
...
Studiranje ovde karakterišu odlični uslovi za rad (non stop on-line, odlične laboratorije i biblioteka, puno praktičnog rada, stalno u kontaktu sa profesorima lično ili preko neta...). Interesantno je da su ovde predavači angažovani svi po ugovoru na 11 meseci i dobro paze kako će ostvariti kontakt sa studentima i koliko će im zanimljiva predavanja biti. A dodatnu prednost predstavlja podatak da se stalno angažuju i profesori i stručnjaci sa strane (van instituta). Podrazumeva se da se posle svakog predavanja studentu dostave linkovi i tekstovi koji će mu pomoći da bolje savlada gradivo.
Između ostalog treba napomenuti da je novi Italijanski ministar poljoprivrede u vladi premijera Romana Prodija, Paolo De Castro posetio IAMB institut pre par dana (26. maja), mada je tek odnedavno na toj funkciji. A malo pre toga ovde je boravio i Carlo Petrini predsednik Evropskog pokreta "slow food", (pandan Američkom "fast food"-u) što samo daje sliku o pružanju važnosti obrazovanja ovde u Italiji.
U svakom slučaju, školovanje koje nam se ovde pruža po principu red učenja, red work shop-ova, red samostalnog/grupnog savladavanja gradiva (pa onda tako nekoliko redi), uz stalnu rotaciju predavača, daje vrlo dobre rezultate. Posebno što se ovim izbegava uravnilovka i nezanimljivost predavanja i predavača, koja je na našim fakultetima, nažalost, tako često prisutna (čast izuzecima).
...
Petar Radić, savetnik za biljnu proizvodnju ZSV
- hr.digg|prijavi -
|
02.06.2006., petak
Recept za pšenicu je 2650 kuna poticaja po hektaru i tržišna cijena
DARKO GRIVIČIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKOG SELJAČKOG SAVEZA
Državno poljoprivredno zemljište treba prodati obiteljskim gospodarstvima, a mala obiteljska gospodarstva 'prebaciti' u nacionalne mirovine. Privatno zemljište mora se staviti u funkciju okrupnjavanja posjeda
Po svom nastupu i vokabularu Darko Grivičić je udario pečat prepoznatljivosti Hrvatskom seljačkom savezu. Taj 36-godišnji inženjer ratarstva na 15 hektara obiteljske zemlje i 105 zakupljenih hektara proizvodi žitarice i uz to u jednom turnusu uzgoji oko 260 tovljenika. Lider hrvatskih farmera otkriva, iako je prebukiran obvezama na ostvarivanju seljačkih zahtjeva (proljetos isplata poticaja, sada otkupna cijena pšenice) taj angažman nije prepreka intenzivnom planiranju izgradnje velike farme te proizvodnji povrća.
U ožujku ste "traktorima" izborili 578 milijuna kuna zakašnjelih poticaja, a ovih je dana oglašena otkupna cijena pšenice, tražite 1,4 kn/kg. Nije li to ipak previše, tona pšenice u EU iznosi 100 eura.
- Svih ovih godina za pšenicu se donosila politička cijena. Smatram da je to neodrživo. Ne želim potiljkom ići u EU već se hoću uhvatiti u koštac sa svim onim što nas čeka po ulasku u EU. Tržište i naša konkurentnost dva su prioriteta koja moramo zajednički s politikom dovesti u red. U EU su poticaji za ratarske kulture pribrojeni poticajima za ekologiju i očuvanje flore i faune i iznose nekoliko puta više nego naši poticaji. Stoga je naš stav da se konačno okanimo politikanstva i ne dozvolimo da naša obiteljska gospodarstva propadnu. Recept je otprilike ovaj: 2650 kuna poticaja po jednom hektaru i tržišno formiranje cijene.
Što ako država ustraje na lanjskoj cijeni od 92 lipe za kilogram ili računate s "argumentom" već otvorene kampanje premda se još ne zna kada će parlamentarni izbori?
- Lanjska cijena pšenice bila je 0,80 kuna po kilogramu s tim da je država otkupljivačima dala još 0,12 kn/kg za troškove otkupa. Uz to isplaćen je i poticaj i to 1200 kn/ha umjesto 1650,00 kn/ha kako piše u zakonu. To vam je kao onaj Super-hik iz Alan Fordovih romana koji otima siromašnim i daje bogatima.
Usitnjenost posjeda najveća je kočnica za veću konkuretnost domaće poljoprivrede. Ima li Savez kakvu inicijativu kako riješiti tu problematiku?
- Usitnjenost posjeda je rješiva, ali postavlja se pitanje kamo s ljudima s tih posjeda. Mislim da su nacionalne mirovine ispravno rješenje jer u sadašnjem sustavu dohodovnih potpora ta domaćinstva zakon obvezuje da rade i obrađuju zemlju koja onda nije u pravoj funkciji što je potpuno suprotno od cilja.
Upisnik evidentira 860.195 hektara oranica koje obrađuje 448.532 obiteljska gospodarstva. Koliko obiteljskih gospodarstava i koliko hektara Hrvatska mora imati da bi bila konkuretna u poljoprivrednoj proizvodnji?
- Najprije država mora definirati strateške ciljeve u poljoprivredi. Tek nakon što se utvrdi koje proizvode želimo proizvoditi, odnosno s kojima možemo konkurirati na svjetskom i domaćem tržištu moguće je doći do broja gospodarstava i potrebnih hektara. U svemu tome jedno je sigurno, ne smije se dopustiti razaranje sela i cijelog ruralnog prostora. Primjerice, jagode ne treba proizvoditi jedan čovjek na 100 ha za razliku od recimo, pšenice.
Ignoriranje koncesije kao modela i inzistiranje na prodaji poljoprivrednog zemljišta, tvrde mnogi, ide na ruku špekulantima koji ciljaju dugoročno, planiraju unosnu preprodaju?
- Sigurno je da ima i takvih. Njihove namjere svakako treba spriječiti. Prodaju zemlje poljoprivrednicima treba omogućiti isključivo na što duži rok otplate, možda 10-20 godina. Ne kako sada stoji u zakonu, jednokratnom uplatom uz popust od 20 posto. To je obrnuta logika.
Da imate prigodu biti autor projekta razvoja nacionalne poljoprivrede što bi stajalo, recimo, na tri glavne pozicije? Na čemu graditi poljoprivrednu budućnost s obzirom na realnu prijetnju jeftinih proizvoda s tržišta proširene Cefte, a potom i EU-a?
- Prioritet je rješavanje državnog poljoprivrednog zemljišta prodajom obiteljskim gospodarstvima, a mala obiteljska gospodarstva "prebaciti" u nacionalne mirovine. Privatno zemljište mora se staviti u funkciju okrupnjavanja posjeda jer, pitanje zemljišta i to dugotrajno rješenog, temelj je svake poljoprivredne proizvodnje. Navodnjavanje poljoprivrednih površina rješavao bih po modelu izgradnje auto-cesta. Jer, što auto-ceste znače razvoju turizma to je navodnjavanje u razvoju poljoprivrede. Svakako treba srediti tržište, meke granice, poticaje. Našlo bi se još puno toga za riješiti.
Zbog navodno ilegalnog uvoza iz BiH, premda službeni podaci govore o tek jedan posto ukupno utrošenih količina, nedavno je opet "kihnulo" tržište mlijeka. Je li domaća poljoprivreda doista tako ranjiva?
- Da apsurd bude veći bosansko-hercegovački proizvođači mlijeka imaju problem sa svojim tržištem. Nemaju kome predati mlijeko. To je mlijeko u prahu rastopljeno u Bosni, a rastapa se i u Hrvatskoj. Navodno, kruže informacije, u Cromosovim skladištima imaju velike količine uvezenog mlijeka u prahu. Jasno je da trgovački lobiji idu samo za zaradom. Država treba samo striktno provoditi zakone.
Iako su siguran plasman i zarada ključni interes svih farmera, Hrvatski seljački savez tek je jedna između nekoliko stotina udruga. Nije li razumnije imati jednu jaku udrugu, neovisnu od politike?
- Osobno ne mislim da je loše što postoji puno usko specijaliziranih udruga. Početkom ove godine odlučio sam, s još nekim prijateljima, testirati spremnost hrvatskih poljoprivrednika da se homogeniziraju oko nekih nama bitnih pitanja kao što su poticaji, zemlja, vodoprivreda i navodnjavanje. Za manje od dva mjeseca potpisali smo sporazum s Vladom o tim pitanjima i to pod prijetnjom dolaska traktora u Zagreb. Do samoga kraja izdržali smo vrlo dobro, a onda nas je politika ipak uspjela razjediniti. No, sporazum je potpisan i za mene je to najvažnije.
- hr.digg|prijavi -
|
|
|
