|
UDRUGE OPĆINE DONJI VIDOVEC
POPIS UDRUGA
NK
DVD
KUD
|
VIJESTI OPĆINE DONJI VIDOVEC
10.05.2010., ponedjeljak
PROJEKT "PUNA ZDELA"
Projekt menadžerice s Mađarske strane detaljno su objasnile
svu proceduru vezano uz realizaciju zajedničkog projekta „Puna zdela“.
Foto: BB
|
SASTANAK U SERDAHELU (MAĐARSKA)
Načelnici općina Donji Vidovec i Donja Dubrava te Jasna Ivanović (Projekt menadžer s EU certifikatom) sastali su se u Mađarskoj s Projekt menadžerima vezano uz projekt pod nazivom „Puna zdela“ za koji će sredstva izdvojiti EU. Uz četiri općine s Mađarske strane u projektu sudjeluju i općina Goričan, Donja Dubrava i Donji Vidovec s Hrvatske strane. U okviru navedenog projekta za Donji Vidovec će EU financirati potprojekt naziva „Dani ispiranja zlata i jela od ribe“.
Foto: Blazsetin Bernadett
|
04.05.2010., utorak
Ivana i Maja
Naša kamera je „uhvatila“ naše dvije mlade vatrogaskinje pred Vatrogasnim domom,
veseli nas što naš DVD ima i žensku ekipu.
Bravo naše deklje!
|
SV. FLORIJAN - DAN VATROGASACA
DVD Donji Vidovec svečano je obilježio Dan Sv. Florijana zaštitnika vatrogasaca. Svečanost je započela okupljanjem ispred vatrogasnog doma, a nakon toga Svetom misom u župnoj crkvi Sv. Vida-Donji Vidovec gdje je vlč. Mirko Pilaj biranim riječima pozdravio naše vatrogasce. Na Sv. misi se vatrogascima priključio i Dragutin Horvat najstariji član DVD-a i počasni predsjednik te Josip Grivec načelnik Općine Donji Vidovec. Nakon Sv. mise u Vatrogasnom domu priređeno je prigodno druženje.
|
Svjetski dan vatrogasaca
Danas se obilježava Svjetski dan vatrogasaca. Uz naše čestitke svim vatrogascima, u nastavku slijedi priča o njihovom zaštitniku-Sv. Florijanu....
Florijan je rođen u Austriji oko 250. godine poslije Krista, u antičkom rimskom gradu Cetium (današnji St. Polten, Donja Austrija). Kao mladić pridružuje se rimskoj vojsci u kojoj zahvaljujući teškom radu i odlučnosti napreduje do mjesta časnika. Postavljen je na visoke dužnosti u Noricumu, jednoj od pokrajina Rimskog carstva (danas dio Austrije).
Tadašnji vladari, rimski carevi Dioklecijan i Maksimijan voljeli su Florijana zbog njegovih sposobnosti rješavanja problema i rada sa ljudima. Vidjeli su Florijana kao čovjeka koji se lako suočava sa teškim problemima. No u to vrijeme, Florijan je mnogo trpio zbog svoje vjere. Iako je bio časnik u vojsci, nije se držao politike "ne pitaj, ne govori", nego je otvoreno priznavao svoje kršćanstvo u to izrazito nekršćansko vrijeme.
Stoga rimski car šalje pomoćnika Aquilisa da pobije sve kršćane u području koje kontrolira Florijan, ali i da dozna zašto se Florijan ne pridržava zapovijedi. Kada se napokon Aquilius susreće sa njim, pita ga zašto odbija progoniti kršćane, na što mu Florijan odgovara "poručite caru da sam i ja kršćanin, i da sam spreman doživjeti sudbinu namijenjenu drugim kršćanima". Aquilius mu tada nudi napredovanje u službi i povišicu ako promijeni mišljenje, ali ga Florijan odbija.
Aquilius je bio uvrijeđen te naređuje svojim vojnicima da ga bičuju dok ne promijeni mišljenje. No Florijan mu odgovara da je pretrpio mnogo ozljeda zbog cara - zašto ne bi i nekoliko ogrebotina zbog svojih uvjerenja? Njegova hrabrost zaprepastila je Aquiliusa koji se bojao da bi Florijan mogao druge povesti na pobunu.
Kada je car čuo što se događa, odlučio je kazniti sve kršćane u tom području. Naredio je da se zapale kršćanske crkve i knjige, kršćane je protjerao iz domova i slao u zatvor te ih naposljetku prisiljavao da se klanjaju i prinose žrtve rimskim bogovima. Pošto Florijan nije poslušao naređenja cara da progoni kršćane, bio je osuđen na smrt spaljivanjem.
Aquilinusovim vojnicima predaje se kod Lorcha. Stojeći na lomači, Florijan navodno potiče rimske vojnike da zapale vatru, govoreći im "ako je zapalite, na plamenim jezicima ću vam pobjeći u nebo". Uplašen njegovim riječima, umjesto da ga spali, Aquilinus naređuje da se Florijanu stavi kamen oko vrata i baca ga u rijeku Enns. Florijanovo tijelo kasnije je pronašla pobožna žena, te je on naposljetku dostojno pokopan.
600 godina kasnije, negdje između 900. i 955. godine, nedaleko Florijanovog groba sagrađen je samostan Sv. Florijan, a ubrzo oko samostana izgrađeno je i istoimeno mjesto. Njegovo tijelo premješta se na groblje u to mjesto Sveti Florijan, koje i danas postoji nedaleko Linza (Gornja Austrija).
Nakon što 1138. godine Papa Lucius III, odobrava zahtjev poljskog kralja Casimira i biskupa Krakowa, da se relikvije svetog Florijana pošalju u tu zemlju, Sveti Florijan postaje zaštitnik Poljske, a njegove se relikvije i danas čuvaju u crkvi u poljskom gradu Krakowu.
Također Sveti Florijan se štuje i kao zaštitnik grada Linza, Gornje Austrije te vatrogasaca. Dan sv. Florijana, ujedno i dan hrvatskih vatrogasaca, obilježava se 4. svibnja.
|
SASTANAK PREDSTAVNIKA REDE-e I MEĐIMURSKE ŽUPANIJE S NAČELNIKOM OPĆINE DONJI VIDOVEC
Danas, 4. svibnja 2010. u uredu Općine Donji Vidovec održan je sastanak djelatnika tvrtke REDEA Jaka Horvata i djelatnice Upravnog odjela za gospodarstvo Međimurske županije Barbare Marciuš Plaftak te načelnika Općine Josipa Grivca vezano uz stanje poduzetničkih zona. Izvršena je analiza vezana uz tu problematiku. Također izvršen je uvid u stvarno stanje na terenu, a posebno je analizirana situacija oko poduzetničke zone „Jug“ koja je smještena na idealnoj lokaciji, na središnjem dijelu istočnog kutka Međimurja. Odlukom Vlade Republike Hrvatske zemljište za navedenu zonu darovano je Općini Donji Vidovec te se očekuje potpisivanje ugovora o darovanju. Navedena zona sasvim sigurno će bitno doprinijeti razvoju ovog dijela Međimurja.
Na slici J. Zvonara: Jako Horvat, Barbara Marciuš Plaftak i Josip Grivec
|
02.05.2010., nedjelja
POČASNI VATROGASNI MIMOHOD
POČASNI VATROGASNI MIMOHOD
Početak mimohoda ili bolje rečeno „mimovožnje“ započeo je okupljanjem u Kotoribi, a
tu je „pala“ i zajednička fotka. Svaka čast našim vatrogascima.
|
POČASNI VATROGASNI MIMOHOD
POČASNI VATROGASNI MIMOHOD
Vatrogasna zajednica područja, tj. DVD-i Donjeg Vidovca, Donje Dubrave, Kotoribe, Svete Marije i Donjeg Mihaljevca danas su upriličili počasni mimohod svojim vozilima, ovaj istočni kutak našeg prelijepog cvijetnjaka pokrivaju s 11 vozila i spremni su za svakovrsne intervencije. Ovom su prilikom obišli cijelo područje koje pokrivaju i zastali pred svakim vatrogasnim domom. Dobra preventiva i uvježbanost te spremnost pomoći u nevolji i poštovanje svog gesla „VATRU GASI BRATA SPASI“ garancija su protupožarne sigurnosti ovog kraja.
Foto: MG
Tekst: JG
|
|
|
< |
svibanj, 2010 |
> |
P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
|
|
|
|
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 |
11 |
12 |
13 |
14 |
15 |
16 |
17 |
18 |
19 |
20 |
21 |
22 |
23 |
24 |
25 |
26 |
27 |
28 |
29 |
30 |
31 |
|
|
|
|
|
|
Travanj 2011 (2)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (3)
Siječanj 2011 (2)
Prosinac 2010 (13)
Studeni 2010 (16)
Listopad 2010 (23)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (31)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (31)
Svibanj 2010 (8)
Travanj 2010 (19)
Ožujak 2010 (14)
Veljača 2010 (17)
Siječanj 2010 (20)
Prosinac 2009 (24)
Studeni 2009 (49)
Listopad 2009 (28)
Rujan 2009 (26)
Kolovoz 2009 (36)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
ADRESA OPĆINE
BROJAČ POSJETA
Općina Donji Vidovec
Donji Vidovec je smješten na krajnjem istoku međimurske Županije, tamo gdje se razdvaja put za Donju Dubravu i Kotoribu. Mjesto spada među naselja srednje veličine sa 517 domaćinstava i 1740 stanovnika. U sastavu općine jedino je i istoimeno naselje Donji Vidovec. Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Donji Vidovec imala je 1.595 stanovnika u jednom naselju - Donjem Vidovcu. Središtem mjesta dominira barokni kompleks župne crkve (crkva i kurija). U današnjem obliku crkva je nastala koncem 18. stoljeća:jednobrodna je građevina, sa zaobljenim svetištem i postrance izgrađenim zvonikom. Vrijednih dijelova inventara nalazimo u unutrašnjosti crkve. To je, najprije, povrh oltara, slika Marije Pomoćnice u pozlaćenom okviru (što je kopija zavjetne slike u austrijskom mjestu Mariazell !), slika patrona sv. Vida te reljef sv. Trojstva s kipovima anđela, propovjedaonioca te dva kaleža iz 17. i 18. stoljeća. Selo je oprije poznato po obrtima: pored ostalih, najpoznatiji je bio zlatarski, pa je primjerice, 1776. carica Marija Terezija potpisala povelju kojom je dala posebne koncesije Dolnjovidovčanima:"Ispirači zlata iz donjeg Vidovca imaju pravo isprati zlato na Dravi, Savi i Muri. Za ispiranje zlata mogu nesmetano koristiti obalu rijeke u širini od tri metra." Zlatarska tradicija održla se dugo, pa je još 1939. registrirano na Dravi čak 129 čamaca, čonov i 240 zlatara. U mjestu je rođena poznata pjesnikinja Ruža Pokolić.
|
|