Nepoznati Zagreb

Savska cesta ima posebno značenje u srcima Zagrepčana iako ne tako mnogo njih zaista stanuje u njoj. Mnogima je ona bila sinonim za odlazak na kupanje na Savu ili pak odlaska u pravcu mora, bilo gledajući ju iz visine, sa željezničkog nasipa, za putovanja vlakom, bilo vozeći se po njoj prema starom Savskom mostu, remetincu i dalje prema Karlovcu. Sada, kada se većina prometa prema jugu odvija drugim pravcima, je ona ipak jedan od glavnih pravaca putovanja javnim prijevozom, noseći na sebi velik dio putnika koji iz centra grada putuju prema zapadnom dijelu Novog Zagreba.

Savsku cestu je teško smjestiti kvartovski jer ona sama predstavlja granicu Trešnjevke i Trnja tako da ju zapravo svojataju oba kvarta, a granica sama po sebi se tokom desetljeća šetala s jedne strane ceste na drugu da bi se, bar za sada, smirila na sredini. No, kako je ona ipak "mikrokozmos" za sebe, ja ću u ovom postu napisati ponešto o njoj kao cjelini, a uskoro, u petak, 09.05.2014., ćete imati prilike se njome i prošetati sa mnom, u sklopu druge šetnje "Mapiranja Trešnjevke" koja će nas odvesti u svijet nekadašnjeg predgrađa (Predgrad Sava) i sela (Horvati) južnog Zagreba.

Polazak šetnje je u 19h sa Trešnjevačkog placa, sa čistine ispred parka (ispod sata), a put će nas povesti s obje strane željezničkog nasipa koji predstavlja "istočno predziđe" Trešnjevke.

A sada o Savskoj!



Ovdje je vrijeme stalo prije stotinjak godina - dio između Savske ceste, pruge i Nove ceste. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Savska cesta je jedna od najstarijih zagrebačkih cesta, dio čuvenog zagrebačkog slova "T" kojim je Zagreb odvajkada spojen sa svojom okolicom. Na zapadu je prilaz gradu osiguravala Ilica, prateći put tik uz krajnje južne obronke Medvednice koji su osiguravali prolaznost čak i za poplava (tok Save je u srednjem vijeku, ali i puno kasnije, bio sjevernije nego sada, recimo nadomak crkve u Stenjevcu su još uvijek vidljivi ostaci rukavaca), na istok je veza grada sa svijetom bila Vlaškom, Maksimirskom i dalje putem kroz Dubravu koji i dan danas slijedi glavna prometnica. A napredovanje prema jugu je sprečavala rijeka Sava i svatko tko je želio bilo na jugozapad (smjer Karlovac), bilo na jugoistok (smjer Sisak) morao ju je prijeći.

Prvi pravac koji je vodio prema i preko Save nije bio onaj po Savskoj cesti, već po Petrinjskoj ulici koja je u doba prije prolaska željeznice vodila u smjeru Save i skele koja je bila smještena otprilike na poziciji današnje Trnjanske ceste (koja je to ime dobila nakon prolaska željeznice koja je taj smjer podijelila na dva dijela - gornji, Petrinjsku ulicu, i donji, Trnjansku cestu). Na tom prijelazu je 1764. bio smješten i prvi most preko Save, pontonski.

No, 1783. car Josip II određuje gradnju pravog mosta na položaju na kojem se i danas nalazi pješački Savski most, u produžetku Savske ceste koja je do tada vjerojatno bila samo beznačajan put. Njena trasa je izravnana kako bi predstavljala najkraću vezu od centra grada do mosta ... i od tada nadalje pozicija Savske ceste kao vodeće prometnice prema jugu je bila neprikosnovena.

Između 1809. i 1814. Sava je bila granica Napoleonovih Ilirskih pokrajina, dakle, Savska cesta je vodila prema granici. Nakon toga događaji se smjenjuju sve bržim i bržim ritmom!

1862. Otvara se željeznička pruga uz Savsku cestu (smjer Sisak), preko Save sada vode dva mosta, a cesta dobiva svoj prvi željeznički prijelaz, onaj kod današnje Veslačke ulice.

1870. Otvara se i željeznička veza između Zagreba i Budimpešte. Za Savsku cestu to znači još jedan željeznički prijelaz, onaj uz Crnatkovu, kojim su vlakovi stizali iz Budimpešte na tada jedini zagrebački kolodvor (današnji Zapadni kolodvor).

1873. Gradi se prva tvornica u Savskoj cesti, na adresi Savska 139 (neposredno pored današnje Kraljevske dvorane Jehovinih svjedoka). Radi se o tvornici šibica Pulsera i Mosera koja radi do 1890.

1877. Na mjestu današnjeg SC-a (Savska 25) Vjekoslav Heinzel gradi parnu pilanu. Na njenom mjestu se 1910. gradi tvornica namještaja Bothe & Ehrmann koja prelazi u ruke konzorcija "Slavonija" da bi ju 1937. naslijedio Zagrebački zbor koji se tu održao do 1957. kada je na tu lokaciju došao Studentski centar (kakva prošlost!).

1890. Uz gradnju Glavnog kolodvora pušta se u promet i kolosijek uz Koturašku cestu (treći i posljednji željeznički prijelaz).

1891. Savska cesta dobiva tramvaj, tada još konjski, jednu od prvih linija. A uz tramvaj dobiva i prvu Remizu, na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja.

1892. Nekadašnji drveni cestovni most zamijenjen je metalnim.

XX. stoljeće Savska cesta dočekuje kao jedna od glavnih gradskih prometnica i središte sve jače industrijske zone koja se formira na prilazu Pregrada Save, gradskog predgrađa koje živi od transporta drvetom po rijeci Savi i trgovine njime ... a grade se i gostionice, prvi maleni industrijski pogoni ... Za razliku od nedalekih Horvata koji su imali seoski karakter, Predgrad Sava je imao jasan urbani karakter.

1902. U Savskoj 16 se nalazi Potkivačka škola (na mjestu današnjeg Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije).

1910. Elektrificira se tramvaj.

1923. i 1925. su bile velike poplave. 1925. je pojačan nasip do ušća potoka Črnomerca (koji nije izdržao nalet vode tek koji mjesec kasnije) da bi 1929. nasip bio dodatno pojačan.

1926. Gradi se novo savsko kupalište. Dotadašnje se nalazilo na trnjanskoj strani, dok se novo seli na trešnjevačku stranu.

1928. Na adresi Savska 32 se otvara tvornica keksa "Bizjak", nakon nje je na toj adresi radila Tvornica dječje obuće "Zagreb", a poslije nje je na toj lokaciji sagrađena poslovna zgrada HoTo tower.

1929. Počinje gradnja nadvožnjaka za željezničku prugu - prvi je sagrađen onaj kod Veslačke (1929.), zatim onaj kod Crnatkove (1930.), a zatim onaj uz Koturašku (1935.).

1935. Umjesto Potkivačke škole se na adresi Savska 16 nalazi Veterinarski fakultet. Tramvajska pruga dolazi na Trešnjevku (sagrađen je nadvožnjak preko Tratinske ulice) i remiza se seli na današnju lokaciju, a umjesto nje 1937. stiže Zagrebački zbor.

1939. Umjesto starog mosta gradi se novi metalni željeznički most koji i danas služi svojoj svrsi. Pušta se u rad novosagrađena Učiteljska gimnazija.


Na ovome mjestu ću stati sa nabrajanjem značajnih datuma u povijesti Savske ceste i pokušat ću nabrojati sve važne adrese iz ekonomske povijesti Savske ceste do Drugog svjetskog rata.

Početak Savske - danas je tu hotel Westin (nekada Intercontinental), no nekada su tamo bile barake vojnih skladišta

Savska 16 - 1902. je tu Potkivačka škola, a zatim veterinarski fakultet, a danas je tamo Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Savska 20 - Paracelsus, kemijsko farmaceutski laboratorij Šafranek, 1921 – Habitus, tekstilna tvornica i zavod za konfekcioniranje

Savska 22 – Zagrebačka tvornica odijela i rublja

Savska 23 - Bregant i drug firma, 1921. Samovez, industrija kravata

Savska 25 - Vjekoslav Heinzel gradi 1877. parnu pilanu. Na njenom mjestu se 1910. gradi tvornica namještaja Bothe & Ehrmann koja prelazi u ruke konzorcija "Slavonija" da bi ju 1937. naslijedio Zagrebački zbor koji se tu održao do 1957. kada je na tu lokaciju došao Studentski centar (kakva prošlost!). Tu je kasnije bila i Vaga, poduzeće za proizvodnju vaga i utega dd.

Savska 27 - Ovdje radi tiskara i litografija Rožankovski, 1931. počinje sa izradom i metalnih pakovanja, osniva se poduzeće Lim koje kasnije prelazi u Bužanovu ulicu. Tiskara kasnije postaje državna tiskara, štamparija Ognjen Prica, a potom tiskara AKD d.o.o. koja se tu nalazi i danas.

Savska 28 - Kartonaža Schmidt & Hudetz

Savska 31 - Pharma, apotekarsko dd, poslije Industrija vodomjera i fabrika električnih sijalica

Savska 32 - 1928. se otvara tvornica keksa "Bizjak" (nakon nje je na toj adresi radila Tvornica dječje obuće "Zagreb", a poslije nje je na toj lokaciji sagrađena poslovna zgrada HoTo tower.)

Savska 52 – Lacet, prva domaća tvornica vrpci i čipaka

Savska 58 – Higiea, prva jugoslavenska tvornica čepova, poslije Radnička pekara

Savska 72 - stolarska radionica 1902. godine

Savska 76 - Sava, tvornica sapuna i kemijskih proizvoda D. Fried, Lewi i drugovi k.d.

Savska 86 – Novatekst – tekstilna tvornica

Savska 88-90 - Tvornica čokolade Mirin (suvlasnik Bizjak) (2. Svjetski rat)

Savska 100 - Trgovina građevinskim drvetom

Savska 102 - Chemolander, kemijsko tehnički proizvodi

Savska 105 - stolarska radionica 1902. godine

Savska 107 - stolarska radionica 1902. Godine. 1921. Tvornica čarapa Mira, 1927. Tvornica čarapa Golub

Savska 110 - Rapid, mašinsko parno kotlarsko poduzeće

Savska 115 - Thierry pl. Alfred i Goršetić pl. Đuro, fabrika toaletnog sapuna.

Savska 116 - Umjetna bravarija Dolovski & Čivrag

Savska 119 - Stolarska radionica između dva svjetska rata

Savska 134 - Ventilator ing Koporčić (poslije preselila u Radničku 32)

Savska 139 - Tvornica šibica Pulsera i Mosera (1873. - 1890.)

Savska 150 - Electa – mehanička tkaonica vunenih tkanina

Savska 160 - Tvornica dugmeta, Itad, jugoslovensko industrijsko i trgovačko

Savska 170 - Kaja, poduzeće za izradu finih kovina

Savska 176 - gostionica Dolinar (1902.)

Savska 179 - Gostionica u doba prije Prvog svjetskog rata

Savska 206 - Gostionica u doba prije Prvog svjetskog rata.

(većina podataka navedenih u ovome tekstu preuzeta je iz knjige "Crvena Trešnjevka", izdanje Instituta za povijest radničkog pokreta Hrvatske, 1982.)




Južni dio zapadne strane Savske ceste, još uvijek pun dotrajalih obiteljskih kućica. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Vulkanizerska radionica južno od Nove ceste. Snimio: Vanja


U jednom od dvorišta Savske ceste. Snimio: Vanja

Oznake: Savska cesta, mapiranje trešnjevke, šetnja