gustirna

BUŠIN NAŠ MEDITERANSKI

Priča o bušinu mogla bi se ispričati na više načina.
Botaničari bi ga opisali kao mediteranski polugrm iz porodice
Cistusa - Cistaceae.
Trajnica ili jednogodišnja biljka, većinom obrasla dlakama, katkad i
posve gole. Listovi su nasuprotni ili naizmjenićni, ravnog ili zavrnutog
ruba. Većinom su na peteljci s palistićima ili bez njih. Cvjetovi su
skupljeni u vršne grozdaste cvatove. Cvatnja od travnja do kolovoza -
ovisno o vrsti. Plod je čahura s jednim ili tri pretinca. Od većeg broja
vrsta u rodu, glavno područje rasprostranjenosti je upravo na Sredozemlju.
Jedna od vrsta bušina je i pustenasta balkanska sunčanica,
lat. Helianthemum canum f. balcanicum koju sam pronašla
na Pelješcu, prilikom planinarenja po Svetom Iliji.



Puno rasprostranjenija vrsta bušina je grm koji je sastavni dio
mediteranske makije i raste kako na Pelješcu, Kozjaku, Mosoru, Imberu,
Biokovu, tako i na Visu, Hvaru, Braču, Šolti, a vjerujem i svim ostalim
Jadranskim otocima i poluotocima, i kompletnom primorskom pojasu. Tu
opet ima više varijanti koje se razlikuju po boji cvijeta (roza, lila
ili bijeli), kao i po obliku listova.
Pa postoje oni zavrnutih dlakavih listova, pa listova koji su slični
kaduljinom listu, pa uskih listova, ili pak ljepljivih.



Cistus incanus - vrsta dlakavog zavrnutog lista
Ovaj grmić je uslikan u Sokolarskom centru, Dubrava kod Šibenika



A ovi roza blizanci pozirali su mi na putu spuštanja sa Sv.Ilije,
točnije na padinama Zmijinog brda.



Ovaj bušin nježnog bijelog cvijeta pripada vrsti Cistus
salvifolius.
prevedeno bi značilo Bušin kaduljinog lista. Također uslikano na
padinama Zmijinog brda na Pelješcu.

S obzirom da uglavnom rastu na kamenitim padinama i predjelima
Mediterana, u engleskom nazivlju ova biljna porodica se naziva
Rock-rose family, u doslovnom prijevodu na hrvatski -
Porodica kamena ruža



U AROMATERAPIJI, eterično ulje bušina se radi od vrste latinskog naziva
Cistus ladaniferus
To je vrsta sitnijeg bijelog cvijeta, sa tamnozelenim uskim i ljepljivim
listovima. Engleski naziv je Gum Cistus.



Ovaj grm raste u vrtu Sokolarskog centra u Dubravi kod Šibenika.

Podaci o bušinu kao aromatičnoj tvari sežu još u doba antike. Spominje
se još i u Bibliji kao sastojak (uz tamjan i mirhu)
za kadionice u Mojsijevom svetištu. Stari Egipćani su ga uvozili s
Krete, te koristili za kađenje i u kozmetičke svrhe.
Preparatima izrađenim s bušinom se liječilo dizenteriju i proljev, a
korišten je i za poticanje menstrualnog ciklusa.
U Evropi se od srednjeg vijeka, bušin koristi u pomadama i kompresama za
tretiranje inficiranih rana i čireva, za njegu kože i kao baza za parfeme.
Eterično ulje se dobiva destilacijom lišća i grančica biljke. Eterično
ulje bušina ima dugotrajan i stabilan miris pa se koristi kao fiksativ u
proizvodnji parfema, a čest je sastojak orijentalnih parfema i vodica
poslije brijanja.
Osim u kozmetici gdje je važan sastojak u pripravcima protiv bora, ima primjenu i u prehrambenoj industriji.



Eterično ulje bušina koristi se u preparatima za njegu umorne, izborane,
ispucane, masne , upaljene i inficirane kože, a također i one kože s
proširenim kapilarama, plikovima, aknama, ekcemom i manjim ranama.
Koristan je kod liječenja proširenih vena i hemeroida.
Pomiješan sa eter.uljem lavande i dalmatinske kadulje, preporučuje se u
preparatima za tretiranje dekubitusa (rane od ležanja).
Potiče rad limfnog sustava, pa je koristan u mješavinama za masažu, kao
i u pripremi toplih obloga za natečene limfne čvorove.
Eter.ulje bušina je antiseptično i potiče na iskašljavanje i izbacivanje
sluzi, pa je dobar kod tretiranja kašlja, bronhitisa, rinitisa, te
simptoma peludne hunjavice.
Ulje bušina koristi se i kod tegoba dječjih bolesti, npr. vodenih
kozica, rubeola, šarlaha i hripavca.
Kada ga koristimo u mješavinama za aromatiziranje prostorija, djeluje
opuštajuće, potiće na meditativna stanja, te olakšava tegobe uzrokovane
stresom i traumom. Koristi se i za probleme nesanice. - Važno!! Za
sve blogere(ice) koji pate od nesanice
I jedan mali savjet za kraj: eterično ulje bušina ima snažan i
dugotrajan miris, te je za početničke pokušaje dovoljno ukapati tek 1-
JEDNU KAP ULJA U AROMA LAMPICU!!

Literatura koja mi je pomogla u sastavljanju ovog posta o bušinu:
- "Velebit i njegov biljni svijet" - Sergej Forenbacher
- "A kao aromaterapija" - Slobodanka Poštić
- "Wild flowers of the Mediterranean" - David Burnie

Sve priložene fotografije su djelo vlasnika ovog posta tj. moje.

PALO MI NA PAMET!!
(dok sam pokušavala zaspat nakon neuspjelog objavljivanja ovog posta, oko 1 i po ure u noći)
BUŠINI - hrvatski naziv za Cistuse - Zašto se baš zove tako - BUŠIN?
I tako dok sam kopala po korijenu te riječi, iskopam kako bi mi moja none rekla kad bi se udarila:
"Dođi mišu, da te bušin u bolicu, pa će brzo proći!"
Bušiti, bušnuti - poljubiti
Stari ljudi na otocima su tako govorili.
"Bušivali su se! - Ljubili su se!"
Po toj logici BUŠIN bi moga značiti i POLJUBAC! A kako se pomade od bušina koriste za rane, udarce tj "bolice", pa za dječje bolesti, pa za nesanicu (Poljubac za spavanje) - meni se čini da to baš može biti tako.
To je bilo moje besano razmišljanje o porijeklu riječi BUŠIN, a sad u rano jutro sa Klaićevim Rječnikom stranih riječi, izgubila se romantika.
Bušak ili bošak = šuma (od tal. bosco)
Busch - buš = grm (njem.)
Po toj logici BUŠIN bi značilo MALI GRM.
E sad! Koja se logika vama više sviđa?
Meni se sviđa ona iz besane noći,
BUŠIN = POLJUBAC!!!