Čvorovih pedeset godina (9)
50 godina bjelovarskog »Čvora« (1968.-2018.)
Ove godine obilježava se veliki jubilej važan za hrvatsko zagonetaštvo – pedeseta obljetnica osnivanja i djelovanja Zagonetačkog društva »Čvor«. Tom prigodom, početkom listopada 2018. u okviru Susreta odgonetača i zagonetača Hrvatske u Bjelovaru bit će i svečana skupština društva na kojoj će biti osvježena sjećanja na dugogodišnje »Čvorovo« zagonetačko djelovanje, koje su neki prozvali i »Čvorova škola enigmatike«.
Počelo je 19. svibnja 1968. u 10 sati u Bjelovaru kad se okupilo dvanaestero bjelovarskih ljubitelja odgonetanja i osnovalo klub pod imenom »Enigmatsko udruženje Bjelovar« (EUB). Za prvog predsjednika izabran je Stjepan Horvat, čija je to i bila ideja, a u Upravni odbor ušli su Franjo Forjan, Slavko Perko i Miroslav Martinić. Još prije izlaska prvog izdanja pod nazivom »Čvor« ovoj skupini pridružili su se mnogi enigmati koji su nešto značili u Hrvatskoj i okolnim krajevima, a među njima i Ferdo Pavešić, Slavko Peleh, Zlatan Čop, Ilija Stančul, Zvonimir Turek … Već u rujnu iste godine izašao je prvi broj časopisa »Čvor« od kojega je krenula izdavačka djelatnost i sve ono što će narednih tridesetak godina biti obilježeno »Čvorovom erom«.
Enigmatsko udruženje Bjelovar 24. veljače 1974. mijenja naziv u Enigmatsko udruženje »Čvor«, a 12. rujna 1982. u Zagonetačko društvo »Čvor«. Dužnost predsjednika vršili su brojni zagonetači, da spomenemo neke: Stjepan Horvat, Ivo Fici, Slavko Peleh, Ljubislav Drakulić, Zvonimir Jurković, Marijan Jurčec, Radoš Pušonjić, Petar Ivegeš …
Poslije izlaska prvog »Čvora« (1968.), nizali su se brojni enigmatski časopisi: »Mini Čvor« (1969.), »Čvor Križaljka« (1970.), »Skandi Čvor« (1973.), »Predah« (1974.), pa redom još desetak naslova – »Super Skandi«, »ZEZ«, »Pop Rock Skandi«, »Naj Skandi«, »Zagonetač«, „Extra Talijanke“, „Vic Skandi“, „Osmosmjerka“ te nezagonetački časopisi »Klasje«, »Čvorak«, »Oscar« i dr.
Veliki doprinos zagonetaštvu »Čvor« je dao kroz poticanje nakladničke djelatnosti vezane uz knjige i razne enigmatske priručnike (rječnike, leksikone i dr.). Sjetimo se prvih knjiga »Kako sastaviti dobru križaljku« (S. Peleh), »Priručnik za odgonetače« (S. Horvat), »Zagonetke anagram i palindrom« (M. Šantek), pa prvih izdanja enigmatskih rječnika riječi od 2, 3, 4 i 5 slova. Više od tridesetak Čvorista obrađivalo je sve tada dostupne enciklopedije, leksikone, atlase i druge vrijedne knjige i na više od milijun kartica prenijelo pojmove koji su bili namijenjeni stvaranju novih enigmatskih rječnika. Veliki pothvat učinjen je cjelokupnim izdanjem »Enigmatskog rječnika riječi od 6 slova« (12 knjiga po 240 stranica s više od 120 tisuća odrednica). Započet je rad na novom »Enigmatskom rječniku 3«, a izdana je i prva knjiga »Enigmatskog rječnika 7«. A onda su došla računala … Internet … Wikipedia …
U pedeset godina »Čvor« je izdao više od dvije stotine knjiga, od čega pedesetak s enigmatskom tematikom. Među njima valja spomenuti »Leksikon zagonetača« (S. Horvat), »Bibliografiju enigmatike« (S. Peleh), razne bibliografije starih enigmatskih časopisa, pa zbirke zagonetaka nagrađenih »Goranovom zagonetačkom nagradom« i sl. Velika pažnja posvećivala se istraživanju povijesti zagonetaštva u starim novinama i časopisima, teoriji i praksi sastavljanja pojedinih zagonetačkih vrsta, zagonetačkom radu brojnih autora, te raznim zanimljivostima vezanim uz enigmatiku. Veliki doprinos tomu dale su »Informacije za članstvo« ZD »Čvor«, a posebno specijalizirani časopis »Zagonetač« koji je prošao kroz tri faze u svom pojavljivanju.
Od prvoga dana svoga postojanja »Čvor« je nastojao okupljati zagonetače, bilo one starije sa stečenim iskustvom u nekadašnjim listovima, bilo mlade koji su tek stasali i koji su odrastali zajedno s »Čvorovim« izdanjima, a većina je njih i danas u hrvatskom zagonetaštvu, pa i šire. Već 1969. godine čvorovci su uspjeli okupiti zagonetače u Vinkovcima, gdje je u okviru »Vinkovačkih jeseni« održan Prvi susret zagonetača. Od tada ovi su susreti postajali sve brojniji i nezaobilazni godišnji događaj za svakoga komu je srce kucalo za zagonetke.
»Čvor« je bio pokretač osnivanja brojnih drugih klubova, prvo kao »Čvorovih« ogranaka, a potom je pružao pomoć njihovom osamostaljenju. Došlo je do okupljanja društava i klubova u republičkim savezima, a »Čvor« je vodio sve radnje oko formiranja Zagonetačkog saveza Hrvatske i prvih desetak godina sjedište ZSH je bilo u Bjelovaru.
Treba istaknuti da se posebice njegovala dodjela nagrada čija je svrha bila afirmacija i priznavanje enigmatskog stvaralaštva i onog autorskog i onog na planu teorije i historiografije. Tako su se dodjeljivale »Goranova zagonetačka nagrada«, »Mavro Špicer« – za prinos teoriji zagonetaka, »Zlatna križaljka«, „Zlatna piramida“ i Međunarodna enigmatska nagrada »Bibliograf«. Boris Antonić, Slavko Peleh, Milan Đurić i Stjepan Horvat primili su Međunarodnu zagonetačku nagradu »Zlatno pero«.
I na međunarodnom planu Čvorovci su prednjačili u zagonetačkim okupljanjima. Prvi kontakti s mađarskim »Fulesom« uspostavljeni su s jeseni 1970. a nakon toga pokrenuto je okupljanje urednika zagonetačkih časopisa zemalja istočne Europe pod imenom Međunarodni susreti zagonetačkih urednika, kasnije nazvanih »Enigmapress«. Od 1992. ovo druženje pretvorilo se u Svjetsko prvenstvo zagonetača. S poljskim šaradistima počelo je natjecanje u sastavljanju najduže križaljke što se sedam puta održalo u raznim državama pod nazivom »Međunarodni križaljkaški maraton«, a Čvorovci su nekoliko puta rušili rekorde.
Bilo je još mnogo toga zanimljivog vezano uz sporedne djelatnosti »Čvora«: Sportska enciklopedija na karticama »Svijet sporta«, Međunarodni salon karikature »Čvorak« i časopis »Čvorak«, školski dječji časopis »Klasje«, sponzorstvo treće momčadi ORK »Partizana« koja je nastupala kao samostalni klub »Čvor«, brojne mape i vodiči gradova Bjelovarsko-bilogorske županije...
Danas je ČVOR usmjeren u izdavaštvo i tiskarsku djelatnost. U proteklih nekoliko godina izdana je prva monografija Bjelovarsko-bilogorske županije Vladimira Strugara, kao i prva fotomonografija grada Bjelovara »Nedovršeni spomenar« Krešimira Ivančeka. Od izdavačke djelatnosti tu je sada već i reprezentativnih, dvadeset šest godišta »Pučkog kalendara Bjelovarsko-bilogorske županije« koji izlazi sredinom prosinca za svaku sljedeću godinu.
Čvor kao tiskara djeluje posljednjih dvadesetak godina. Računalna grafička priprema upotpunjena je strojevima za digitalni tisak na papir i digitalni tisak velikog formata. Također tu je i kompletna dorada. Proizvode se sve vrste obrazaca, blokovske robe, ali i knjige i časopisi u manjim nakladama, te kompletan novogodišnji program (kalendari, upaljači, olovke, promotivni artikli). U ponudi je oslikavanje vozila, izrada svjetlećih i drugih reklama i natpisa. Tu je i pečatoreznica i lasersko graviranje na najmodernijem laserskom graverskom stroju. U prodaji se nalaze i pehari, te medalje i plakete za sportska natjecanja.
Stjepan Horvat (objavljeno na svemrežnome portalu „Zvono“ 23. svibnja 2018.)
Oznake: ZDČ
komentiraj (4) * ispiši * #
