PoBuna na TIO (1)
SLAVKO BOVAN (Mostar, 4. prosinca 1961.) – Vrstan zagonetač, urednik, popularizator enigmatike, novinar, publicist i društveni aktivist. Njegov prvi objavljeni rad bio je anagramni rebus iz Vjesnikova kviza broj 248 od 19. kolovoza 1981. Bovanovo zagonetačko stvaralaštvo karakterizira raznovrsnost. Tijekom sastavljačke karijere objavio je više od 200 različitih zagonetaka i njihovih inačica. Ukupna brojka objavljenih radova veća je od 14.000. Surađivao je u većini enigmatskih časopisa s prostora bivše Jugoslavije. Urednikom u sarajevskom Orbisu bio je 1987./92. Uređivao je i kikindsku Razbibrigu, kruševački Bumerang i Minibumerang te prvih pet brojeva novosadskoga Pan zabavnika (sa Željkom Dimovićem). Urednikom je enigmatskih priloga u više listova (Kikindske novine, Zrenjanin, Subotičke novine, podgorička Pobjeda ...). Ove je godine uredio i priredio 1. broj brošure "Kikindske enigme".
Zanimljivo je da nije, poput većine onodobnih zagonetača, bio u članstvu bjelovarskoga Čvora, a ipak je bio pobjednikom ČPSZ-a 1985. Jedan je od osnivača EK „Ero“ iz Mostara“. Potom postaje članom EK „Dr. Đorđe Natošević“ iz Sombora, dok je danas u članstvu EK „Kikinda“ među čijim je osnivačima. Sudjelovao je na više SZJ-ova. Bio je u organizaciji SZJ-a u Sarajevu 1987. Redovitim je sudionikom susreta enigmata Srbije. Najveće uspjehe požnjeo je s EKK-om u posljednje dvije godine. Godine 2012. objavio je zbirku križaljaka (382. skandinavke od 122 autora na 18 jezika) pod nazivom „Kikindski mamut“. Voditeljem je iznimno posjećenoga bloga „Enigmatika – tupljenje i oštrenje“ (TIO). Sa suprugom Milijanom i dvojicom sinova živi i radi u Kikindi.
Enigmatski globus
„Za križaljku ne dam ni paru. Svaka je križaljka kavez barem za jednu aru“.
Ovaj epigram Dragutina Horkića podstakao me da provedem jedno obimno i mukotrpno istraživanje. Riječi od tri slova, poznato je, nisu rijetke u križaljkama – neki ih nazivaju i „nužno zlo – tako da postoji mišljenje da su stanoviti troslovi (naročito ARA) vrlo česti i da se pojavljuju „u svakoj ili skoro svakoj križaljci“. Takvo se mišljenje uvriježilo iako nitko, bar koliko je meni poznato, nije utvrđivao učestalost riječi u križaljkama. Zato sam se ja prihvatio da to utvrdim za troslovne riječi.
Kao uzorak za istraživanje uzeo sam 500 križaljki iz 57 naših enigmatskih listova. Kako sam listove i križaljke uzimao bez ikakvog reda i pravila i kako sam uzeo bar po jedan broj od svakog enigmatskog lista na hrvatskosrpskom jeziku, držim da se radi o reprezentativnom uzorku i da se ne može govoriti o „namještanju rezultata“. U tih 500 križaljki pronašao sam 1533 različita troslova od ukupno 5130 troslovnih riječi. Što mislite koliko puta se ponovila ara, sama ili u jatu? Odgovor onih kojima sam postavio to pitanje kretali su se između 100 i 300, a vjerovali ili ne, aru sam pronašao samo u 18, a are u 15 križaljki.
Najčešća troslovna riječ u našim križaljkama je ATA, koja se u mom uzorku pojavila (samo) 35 puta, dakle jednom na 14,3 križaljke. Dalje slijede: ANA (32 puta), ATI (28), STO (26), ITA 824), ALA, IRA, IME i OSA (po 23), OKA (22), ETA, NAR i OTA (21), ANI, ARI i OTO (po 20), INA (19), ADA, ARA, IST i KAN (po 18 puta) itd. Kao što se vidi „jadna“ ara, skoro nedužna, trpjela je napade sa svih strana. Na tablici učestalosti pojavljivanja u križaljkama ona dijeli 18.-21. mjesto. Čak i kad se uračunaju i njena objavljivanja u jatu, ona još uvijek nije najčešća troslovna riječ u našim križaljkama. Račun pokazuje d se pojavljuje po jedanpu na svakih 15,2 križaljke. Iako sam ovim napisom pokušao obraniti enigmatsku ljubimicu, to ne znači da se zalažem za to da se ona još češće uvrštava u križaljke. Mislim da je dovoljno i da joj svaka 15. križaljka bude kavez.
(Vjesnikov kviz broj 371, 7. V. 1986., str. 12)
Kolega
Oznake: S. Bovan, Vjesnikov kviz, zagonetačka teorija
komentiraj (7) * ispiši * #
