"Uistinu, besjeda o križu ludost je onima koji propadaju,
a nama spašenicima sila je Božja." (1 Kor 1,18)
Molitveni vijenac Kraljice obitelji
Župa Vugrovec
Broj 4. Godište I.
Ožujak 2009.
.......................
„Obratite se i vjerujte evanđelju!“
„Čovječe, sjeti se da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti!“
Ove rečenice svatko od nas čuo je već puno puta. One nas uz obred pepeljenja uvode u korizmu.
Hrvatski naziv korizma dolazi od latinskoga korijena quadragesima, što znači četrdesetnica. Iako je od Pepelnice do Uskrsa zapravo 46 dana, korizma obuhvaća 40 dana, jer se nedjelje u tom razdoblju ne računaju u pokorničke dane, jer je svaka nedjelja proslava Kristova uskrsnuća. Kad se dakle, od 46 dana oduzme 6 korizmenih nedjelja, dobije se 40 dana. Zašto baš 40 dana? Izraelski je narod 40 godina putovao kroz pustinju do Obećane zemlje. Mojsije i Ilija su postili 40 dana, a toliko je trajao i Isusov post u pustinji.
Korizma je vrijeme ozbiljnosti, molitve i odricanja. To je vrijeme u kojem se pripremamo za Uskrs, za susret s uskrslim Kristom u euharistiji. Vrijeme je to kad mi vjernici više molimo i slušamo Božju riječ, kad često razmatramo muku Gospodnju u pobožnosti Križnog puta i žalosnim otajstvima svete krunice, kad otvaramo svoja srca Gospodinu u sakramentu svete ispovijedi. Ovo razdoblje liturgijske godine najčešće se poistovjećuje s odricanjem, postom, patnjom... Mnogi od nas se tada odriču ugodnih stvari i užitaka, kao što su npr. hrana, omiljena emisija na televiziji, zabava, cigareta, alkohol, i sl.
Post je bio vrlo raširen u prvoj kršćanskoj zajednici, a preporučivali su ga i sveci svih vremena. U današnje vrijeme post kao da je pomalo izgubio na duhovnoj vrijednosti. Jedno od pitanja koje nam se nameće u vezi s tim je smisao posta. Ima li post za nas, danas, ikakav smisao? Ima. Od nas se traži da preispitamo svoj odnos prema hrani i piću. Post ili neko drugo odricanje može nam pomoći da očvrsnemo karakter,da se čak oslobodimo nekog svog poroka.
I sam
Sveti otac Benedikt XVI. u svojoj nam korizmenoj poruci odgovara kako nam se post nudi kao „sredstvo za ponovnu uspostavu prijateljstva s Gospodinom“. Pri tom navodi nekoliko primjera iz Starog i Novog zavjeta. Ezra je pozvao narod na post prije nego što je krenuo na put povratka iz progonstva u Obećanu zemlju, da bi se ponizili pred Svemogućim Bogom i dobili njegovu pomoć i zaštitu. Isto su učinili i stanovnici Ninive kad su se odazvali na Jonine opomene i proglasivši četrdesetdnevni post spasili svoj grad. Isus je također postio 40 dana u pustinji prije nego je započeo svoje javno djelovanje.
Između ostalog, Sveti otac citira Petra Krizologa koji piše:
"Post je duša molitve, a milosrđe život posta, zato neka onaj koji moli posti. Onaj pak koji posti neka bude milosrdan. Onaj koji želi da mu molitva bude uslišana, neka usliši onoga koji mu se obrati nekom molbom. Onaj koji želi da mu Bog otvori srce, neka ne zatvara svoje onome koji ga za nešto zamoli."
U svojoj poruci Sveti otac nastavlja kako je danas, „u kulturi obilježenoj traženjem materijalnog blagostanja, post nekako više poprimio vrijednost terapijske mjere za brigu o vlastitom tijelu. Post zacijelo koristi tjelesnom zdravlju, ali je za vjernike u prvom redu 'terapija' za liječenje svega onoga što čovjeka sprečava da se prikloni Božjoj volji“. Papa Pavao VI. u apostolskoj konstituciji Paenitemini iz 1966. naglasio je da je smisao posta za svakog kršćanina da "ne živi više za samoga sebe, već za onoga koji ga je ljubio i dao samoga sebe za nj“ te da živi za svoju braću. I sam Isus nas poziva da činimo dobra djela, da pomažemo onima koji su u potrebi: „...što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!“ (Mt 25,40)
A papa Benedikt XVI. Na to nadodaje:
„Post nam može pomoći mrtviti našu sebičnost i otvoriti srce ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Odricanjem od materijalne hrane koja hrani tijelo olakšava se nutarnju raspoloživost za slušanje Krista i hranjenje riječju spasenja. Postom i molitvom omogućujemo Njemu da dođe i utaži onu dublju glad koju osjećamo u srcu: glad i žeđ za Bogom. Istodobno, post nam pomaže da postanemo svjesni situacije u kojoj žive mnoga naša braća. Dragovoljni post nam pomaže ugledati se na milosrdnog Samarijanca, koji se saginje i pritječe u pomoć bratu koji trpi. Kada slobodno odlučimo odreći se nečega kako bismo pomogli drugima, pokazujemo na konkretan način da nam bližnji u nevolji nije tuđinac. Post, ako dobro pogledamo, ima kao svoj krajnji cilj pomoći svakome od nas, kao što je pisao sluga Božji Ivan Pavao II., učiniti od samoga sebe potpuni dar Bogu.“
...........................
Milosti je čas, Isus zove nas!
Na internet stranici „Prostor duha“ koju uređuju hrvatski Isusovci pronašla sam nekoliko zanimljivih misli:
„
Isus je volio jesti sa svojim prijateljima i zato su mu obroci bili važni. Za naše obitelji, obroci su vrijeme kada djeca gledaju i slušaju svoje roditelje i obratno. Zajednički obiteljski obroci u opasnosti su da jednostavno nestanu: restorani brze prehrane, gledanje televizije... nažalost, kod mnogih je, iako jedu za obiteljskim stolom, televizor uključen i umjesto da komuniciraju međusobno, članovi obitelji „komuniciraju“ jedino s televizorom. Isto je i s mobitelima: ljudi razgovaraju na daljinu i tako umanjuju međusobnu prisutnost. Za obitelji bi bilo dobro da donesu korizmenu odluku da će barem jednom tjedno biti svi zajedno za stolom bez televizora i mobitela, imati zajednički obrok, slušati jedni druge, sjediti u miru, osjetiti važnost drugih članova obitelji.“
Iskoristimo dakle ovu korizmu da učinimo nešto za svoju obitelj. Prihvatimo svoje najbliže onakvima kakvi jesu, sačuvajmo ljubav za njih kada otkrijemo na njima i ono što nam se ne sviđa, što nam na njima smeta. Jer, korizma je vrijeme milosti koje nam Bog poklanja da se obratimo i povjerujemo evanđelju te da kao „novi“ ljudi započnemo „novi“ život s Kristom.
Obavijesti
Želite se uključiti u Molitveni vijenac? Želite i vi postati jedna latica našeg cvijeta? Jeste li možda zaboravili koji je Vaš molitveni dan ili izgubili knjižicu? Možda Vam nije sve jasno u vezi Molitvenih vijenaca? Nemojte se ustručavati! Javite se Sanji Trempetić, jer kad molimo zajedno, naša je molitva jača!
U listiću ćemo nastojati objaviti i informacije vezane uz naše molitelje i članove njihovih najužih obitelji, kao što su rođenje, vjenčanje ili smrt. Kako ne bismo nikoga izostavili, molimo da navedene informacije javite Sanji Trempetić, najkasnije do kraja mjeseca.
- Napustila nas je Ivka Kasalo. Neka joj Gospodin bude milostiv i primi je u svoje nebeske stanove. Sjetimo je se u molitvi!