Upoznajte azbestozu... Možda ćete se družiti (7)
Čovječe - tema ima nemilo, mogao bih po tri posta na dan, da je vremena (puca me valjda skribomanija). Prilažem članak iz Slobodne i motive iz vranjičkog Salonita. Stari postovi - 1. nastavak Stari postovi - 2. nastavak Stari postovi - 3. nastavak Stari postovi - 4. nastavak Stari postovi - 5. nastavak Stari postovi - 6. nastavak Slobodna Dalmacija od 31. ožujka 2007. APEL IZ VRANJICA MISIJA MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE RADA U NADZORU RADA DRŽAVNIH SLUŽBI Inspektori iz Pariza stižu zbog azbestoze i ’Salonita’ Piše: Nikola BAJTO Hrvatsku će po prvi put posjetiti Misija MOR-a, koja dolazi u slučajevima najopasnijih kršenja međunarodnih konvencija, poput situacije kada oboljeli od azbestoze uklanjaju kancerogeni otpad Zbog neriješenog problema s azbestom u vranjičkoj tvornici "Salonit", koji se unatoč postojećoj zabrani i dalje prešutno skladišti i stavlja u prodaju, Hrvatsku će sljedećeg tjedna posjetiti Misija za izravne kontakte na visokoj razini Međunarodne organizacije rada (MOR). Dolazak Misije, koji se može očekivati samo kod najtežih oblika kršenja međunarodnih konvencija, potaknut je trima tužbama koje su MOR-u ranije predale nevladine udruge iz Splita i Vranjica. Globalna sramota Predstavnici MOR-a će zbog azbesta temeljito "pretresti" cijeli hrvatski sustav i u pet dana sastati se s čelnicima dvadesetak hrvatskih institucija. Obavit će razgovore i sa stručnjacima, udrugama i pojedincima koji su izravno pogođeni izloženošću azbestu na radnome mjestu, a izričito je zatražen poseban sastanak s predstavnicima "Salonita" i obvezan posjet tvornici. Misiju predvodi Cleopatra Doumbia-Henry, direktorica Odjela za primjenu standarda MOR-a, a članovi su još Catherine Brakenhelm-Hansell, koordinatorica odjela, Budislav Vukas, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu i savjetnik MOR-a, te Igor Fedorov i Annie Rice, viši stručnjaci MOR-a za zdravlje i zaštitu na radu, iz Ženeve, odnosno Budimpešte. Glavni ciljevi Misije, navodi se u dopisu Ministarstva gospodarstva, su provjera stanja u "Salonitu" te informiranje o izloženosti radnika azbestu i zagađenju šireg okoliša. Osim toga, preispitat će stanje u vezi s proizvodnjom, stavljanjem u promet i upotrebom azbesta, uvođenjem novih tehnologija bez azbesta i sadašnjim rukovanjem postojećim azbestnim otpadom. — To je katastrofa i velika sramota za Hrvatsku, jer do ad-hoc posjeta Misija MOR-a dolazi samo u najtežim i najflagrantnijim slučajevima kršenjima njihovih konvencija. Takve misije išle su, primjerice, u Pakistan i Mianmar gdje dolazi do teških slučajeva iskorištavanja dječjeg rada. To svakoj državi predstavlja zvono za uzbunu — kaže Veljko Mikelić, pravni savjetnik Udruge oboljelih od azbestoze i Udruge "Barbarinac", čije su tužbe dovele do rasprave o "Salonitu" na zasjedanju MOR-a. Panika na Markovu trgu — MOR je uvidio da su Vladini podaci u raskoraku s činjenicama i dokazima koje smo mi predočili. Mislim da su se sada u Vladi poprilično uspaničili jer je azbest kod nas već godinu dana formalno zabranjen Uredbom o opasnim kemikalijama, ali "Salonit" i dalje prodaje svoje zalihe, čime se zapravo kupuje socijalni mir. Osim toga, na otvorenom se još uvijek nalazi 900 tona ilegalnog kancerogenog azbestnog otpada koji predstavlja opasnost za radnike i stanovništvo u okolini, a teško da će se to moći sakriti prije dolaska Misije — dodaje Mikelić. Prema njegovim riječima, sanacija azbestnog otpada nije zakonito provedena jer je Fond za zaštitu okoliša dao 2,2 milijuna kuna da posao obave oboljeli zaposlenici "Salonita", većina s teškim dijagnozama, što je kršenje konvencije prema kojoj sanaciju mogu obavljati samo specijalizirane, stručno osposobljene i posebno opremljene organizacije. — Oni su na taj način isplaćivali plaće radnicima, dok svuda u Europi taj posao rade ljudi koji po opremi izgledaju kao astronauti. MOR je naročito šokiran radom Državnog inspektorata koji je zagađenje azbestnim česticama mjerio instrumentom tvornice "Salonit" — kaže Mikelić. Vlada prva na udaru Prema planu posjeta Misije, koji je predložilo Ministarstvo gospodarstva, njezine članove najprije će, u ponedjeljak ujutro, primiti Vera Babić, državna tajnica za rad. Potom će se o azbestu održati sastanci s Damirom Polančecom, potpredsjednikom Vlade, Vitomirom Begovićem, predstojnikom Ureda za socijalno partnerstvo, predstavnicima ministarstava gospodarstva, zdravstva, zaštite okoliša, pravosuđa i vanjskih poslova. U utorak je na rasporedu Državni inspektorat, kojega će se propitivati o radu inspekcije u slučaju "Salonita", Hrvatska udruga poslodavaca i sindikati, te Vladini uredi. Za srijedu je predviđen posjet "Salonitu" i razgovor sa stečajnim upraviteljem Vedranom Šeparovićem, radnicima i udrugama, a za četvrtak sastanak s liječnicima Odjela za plućne bolesti KB-a Split. U petak će članovi Misije razgovarati s Marijom Zelić, ravnateljicom Zavoda za medicinu rada, i profesorima sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Zvono za uzbunu protiv azbesta Prof. dr. Budislav Vukas, član Misije, smatra da se sa stajališta MOR-a ovo pitanje uzima vrlo ozbiljno. — Misije dolaze kada MOR vidi da jedna država ima problema u provođenju konvencija. To će biti ozbiljan posjet s ciljem da se potakne rješavanje problema azbesta u Hrvatskoj — kazao nam je prof. dr. Budislav Vukas, jedini hrvatski član Misije, koji do dolaska ostalih članova nije htio detaljnije govoriti o Misiji. Izravni pritisak na državu Prof. Boris Buklijaš s Pravnog fakulteta u Splitu, stručnjak za međunarodno radno pravo, objasnio nam je proceduru postupanja MOR-a, po kojoj do posjeta visokih misija dolazi tek kada su iscrpljeni blaži oblici pritiska na državu. — Postupak takozvane izravne veze, odnosno slanja misije, primjenjuje se u slučajevima kada postoje veće teškoće u primjeni konvencije neke države. Ovo je sigurno jako neugodna situacija za Hrvatsku budući je MOR specijalna agencija UN-a, i to jedna od najstarijih — kaže profesor Buklijaš, koji dodaje da je sankcija MOR-a zapravo davanje publiciteta primjedbama, i više je moralne prirode. Neke se stvari počinju rasplitati, ali neće se u potpunosti riješiti bez puno većeg angažmana građana, koji kao da ne shvaćaju kako se sami moraju angažirati i kako je to ustvari njihova obaveza prema vlastitom potomstvu. Sramota je i to da se za (još uvijek) zdrave i sposobne građane bore oboljeli radnici i međunarodne komisije. Mislim, štoviše, kako bi ekološki aktivisti trebali početi turistima javno savjetovati da izbjegavaju ugrožena područja (a u splitskom slučaju radi se o prostoru između Solina i Trogira, možda sve do Brača i Šolte) - tek će se tada u ovoj državi stvari shvatiti ozbiljno. Ako ovu sugestiju smatrate heretičnim podrivanjem turističke sezone, razmotrite sami - što je važnije, sačuvati zdravlje ili zaradu? Sjećam se, jedne smo se davne godine kupali u blizini Rogoznice (kasnije je tu iznikla marina), i u neka doba je u uvalu prispio turistički trabakul s britanskim gostima. Negdje sat kasnije, sunčamo se na betonskom muletu i kroz drijemež čujem nekakav uljudan glas koji kao da nešto tiho govori. Prošlo je i desetak minuta dok nisam shvatio da ne sanjam, pa sam povirio preko ruba muleta u more, a tamo engleska turistkinja, zadnjim se snagama drži za nekakvo željezo koje viri iz onog betona, sva modra, i usrdno moli: "Please... Can you help me?" Otplivala je u dubinu, a nije bila naročit plivač, pa se srećom uspjela dokopati muleta, ali nije imala snage da se popne. I pristojno ponavlja: "Please..." Znam da me ta scena prilično fascinirala (kasnije, nakon što smo nesuđenu utopljenicu izvukli iz vode), pripisivao sam je britanskoj pretjeranoj civiliziranosti. Naš bi se čovjek u sličnoj situaciji, mislio sam, razgalamio da bi alarmirao i dvije susjedne vale. Danas više nisam tako uvjeren u to. |