MODESTI BLEJZ

<	srpanj, 2006					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Komentari On/Off

e-mail:modestiblejz@net.hr
sadržaj ovog bloga zaštićen je Copyrightom ©!

Što se po mojoj ludoj glavi uvijek vrzma jest:

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
________________________

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Opća deklaracija o pravima čovjeka je prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava, proglašen od strane jedne opće međunarodne organizacije, Ujedinjenih naroda. Proglasila ju je je na Opća skupština UN 1948. godine.

Iako je donesena ne kao ugovor, nego samo kao rezolucija koja nema nikakvu pravnu snagu, sa ciljem da osigura "zajedničko razumijevanje" ljudskih prava i sloboda koja se spominju u Povelji UN, tijekom slijedećih desetljeća doživjela je dramatičnu transformaciju. »Danas rijetki pravnici poriču da je deklaracija normativni instrument koji stvara, barem neke, pravne obveze za države članice UN.« (Buergenthal, str. 31)

Članak 1. svečano proglašava:
»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«

S tim je u vezi članak 28, koji proglašava ljudsko pravo da država i međunarodna zajednica priznaju njegova/njezina prava:

»Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrđene ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.«

Daljnje odredbe sadrže tzv. "katalog ljudskih prava", u kojem se:

zabranjuje ropstvo (čl. 4),
zabranjuje tortura (čl. 5.),

zabranjuje diskriminacija (čl. 2. i 7.), te uređuje
pravo na život (čl. 3.),
pravo na slobodu (čl. 3.),
pravo na osobnu sigurnosti (čl. 3.),

pravo svake osobe na pravično suđenje i zabrane samovoljnog uhićenja (čl. 9. - 12.),

pravu na zaštitu privatnosti (čl. 12.),

pravo čovjeka da se slobodno kreće unutar svoje države, da njen teritorij napusti i da se u svoju državu smije slobodno vratiti (čl. 13.),

pravo na utočište (azil) u drugim zemljama, od nepravednog progona u svojoj zemlji (čl. 14.),

pravo čovjeka da bude državljanin barem jedne zemlje i da se može odreći državljanstva (čl. 15.),

pravo punoljetnih muškaraca i žena da sklope brak i time osnuju obitelj, koja se štiti kao temeljna društvena jedinica (čl. 16.),

pravo na vlasništvo (čl. 17.), pravo na slobodu mišljenja i vjeroispovijedi (čl. 18.),

pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, koja uključuje pravo na širenje ideja putem bilo kojeg medija (čl. 19.),

pravo na slobodu okupljanja i udruživanja (čl. 20.),

pravo na sudjelovanje u upravljanju svojom zemljom, putem izbora i pravom na pristup javnim dužnostima (čl. 21.),

pravo na socijalnu sigurnost u svrhu osiguranja temeljnog dostojanstva čovjeka (čl. 22.),

pravo čovjeka da radi i slobodno izabere zaposlenje, te da bude plaćen bez diskriminacije - jednako kao i drugi ljudi koji rade jednaki posao (čl. 23.),

pravo na sindikalno organiziranje radnika (čl. 23.),

pravo na dnevni odmor i plaćeni dopust od rada (čl. 24.),

pravo na dostojni životni standard (čl. 25.),

pravo na zaštitu materinstva i djetinjstva, koje uključuje i zaštitu izvanbračne djece (čl. 26.),

pravo na obrazovanje, koje uključuje obvezno osnovno obrazovanje, besplatno srednjoškolsko obrazovanje, te pravo na pristup visokoškolskom obrazovanju "jednako dostupno svima na osnovi uspjeha" (čl. 26.),

pravo prvenstva roditelja u izboru vrste obrazovanja za svoju djecu (čl. 26.),

pravo na pristup kulturi i znanosti (čl. 27.),

pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proizlaze iz kulturnog i znanstvenog stvaralaštva (čl. 27.)

pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem se mogu ostvarivati ljudska prava (čl. 28.).

Sadržaj 30 članaka Opće deklaracije o pravima čovjeka kasnije je ugrađivan u druge međunarodne akte, uvijek uz stanovite izmjene. Najvažniji od tih akata su Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima - oba proglašena od Opće skupštine Ujedinjenih naroda 1966. godine; nakon dovoljnog broja ratifikacija od nacionalnih parlamenata (koji su propisali da će se prava i slobode iz tih akata poštivati u njihovim državama) oba su pakta stupila na snagu 1976.

- Lovci na krzno
- Crkva protiv golotinje – kako perverzno
- Lampedusa
- O grešnosti smijeha...
- Evo što činite svojoj djeci
- Verbalne manipulacije kao način komunikacije
- Zvijezda Smrti
- Paunovi
- Fight club
- Pocijepane zastave
- Kada tučeš tuci u glavu
- Ovisnost o tehnologiji i njene posljedice
- Gnjevna rulja, nova platforma
- Kultura ulizništva
- Čini zlo, ali nipošto o njemu ne govori
Ja mislim kao ti, ali
XXX
Tko to (po)tura Turcima?
po aboridžinima

Slijepa sljedba toboženizma
Papanstvo kao star-novo paganstvo
tri slova
Kad veliki padnu
Ime poze

SLUŠAONICA 1

Justin Timberlake - Say Something ft. Chris Stapleton

BBC News
World News SBS
Internet Monitor
Index.hr
Net.hr
Slobodna Dalmacija
Novosti
e-novine
H-alter
N1
Radio Gornji Grad
Tacno.net
Lupiga
Novi list
Tportal
Dnevnik.hr
Jutarnji list
24sata
Večernji list
Al Jazeera Balkan
HRT

*
DHMZ-tjedna vremenska prognoza
National Geographic
Meridijani
Booksa
Culturenet.hr
Vijenac
NikTitanik
Filmski.net
Film-mag.net
CineStar
The Pirate Bay
Eventim
ulaznice.hr
*
YouTube
Wikipedia
TV Program
Kostenlos Bilder und Fotos...
Gmail
Yahoo.mail

"Volim ljude, ali ne znam šta ću s njima.

Iskustvo me naučilo da ono što se ne može objasniti samome sebi, treba govoriti drugome. Sebe možeš obmanuti nekim djelom slike koji se nametne, teško izrečivim osjećanjem, jer se skriva pred mukom saznavanja i bježi u omaglicu, u opijenost koja ne traži smisao. Drugome je neophodna tačna riječ, zato je i tražiš, osječaš da je negdje u tebi, i loviš je, nju ili njenu sjenku, prepoznaješ je na tuđem licu, u tuđem pogledu, kad počne da shvata. Slušalac je babica u teškom porođaju riječi. Ili nešto još važnije. Ako taj drugi želi da razumije.

Više je dobrih ljudi na svijetu nego zlih. Mnogo više! Samo se zli dalje čuju i teže osjećaju. Dobri ćute.

Riječi su vazduh, kakvu štetu mogu nanijeti?
Riječi su otrov, od njih počinje svako zlo.
Onda, da ćutimo!
Ne treba da ćutimo. Ima se o čemu govoriti, ne napadajući. Pomoći treba, a ne odmagati. Država je to, bolan, hiljadu briga i nevolja, imanje svoje ne možes urediti kako valja, a kamoli toliki svijet. I onda počne neko da zakera, te ne valja ovo, te ne valja ono, e čudna mi cuda! Jašta da ne valja. Pravo je čudo kako išta valja: toliki ljudi, a svako vuče na svoju stranu.

Ne voliš da budeš na smetnji, ne voliš da te ko krivo pogleda, ne voliš da ti iko ružnu riječ kaže. Kako onda misliš da živiš?

A meni se čini da je strah najveća sramota ovog svijeta, i najveće poniženje čovjekovo. Izmahnut je nad njim, kao bič, uperen u grlo, kao nož. Čovjek je opkoljen strahom, kao plamenom, potopljen njime, kao vodom. Plaši ga sudbina, plaši ga sutrašnji dan, plaši ga vladajući zakon, plaši ga moćniji čovjek, i on nije ono što bi htio biti, već ono što mora da bude. Umiljava se sudbini, moli se sutrašnjem danu, poslušno ponavlja zakon, ponizno se smiješi mrskom moćnom čovjeku, pomiren da bude nakazna tvorevina sačinjena od straha i postajanja.

Lakše je nagovoriti ljude na zlo i mržnju nego na dobro i ljubav. Zlo je privlačno, i bliže je ljudskoj prirodi. Za dobro i ljubav treba izrasti, treba se pomučiti.

Da sam drukčiji, da život nosim kao tegobu, da sam ogorčen, počeo bih da se gubim, da pijem, da mrzim, postao bih nezadovoljnik koji se okreće protiv cijelog svijeta.
A ne mogu to. Uprkos svemu, živim kao i drugi ljudi, koji su bez moga biljega, veseo i tužan zbog običnih stvari, veseo zbog dobrih ljudi koji su pomalo zli, tužan zbog zlih ljudi koji su rijetko dobri...

Hodaćemo bez razloga, radovaćemo se, bez razloga, smijaćemo se, bez razloga, s jednim jedinim razlogom, što smo živi i što se volimo. A kud ćeš veći razlog.

U početku ljubav,
u životu mržnja,
na kraju sjećanje.

Ljubav je ipak jača od svega."

SLUŠAONICA 2

Kristina Train - Dark Black

I. Fanatizam – smak ljudskog uma
II. Grijeh šutnje

- Obdukcija divljaštva
- O projekciji projektora
- Da, to je spin
- Yodin poučak
- Egzibicionisti
- Rasizam i svi njegovi preračuni

A. Perspektiva obrata
B. Jedan metak

Knjižno-filmski kutak:

Što se zadnje pogledalo?
Što se zadnje pogledalo?
Što se zadnje pogledalo?
Što se zadnje pogledalo?

Što se zadnje pogledalo?

Što se zadnje pogledalo?

SERIJE

Manhunt: Unabomber

GoT

The Handmaid's Tale

American Gods

Legion

Stranger Things

The Young Pope

Black Sails

Sherlock

The Man in the High Castle

SS-GB

Westworld

Horace and Pete

The Crown

Lethal Weapon

Designated Survivor

Taboo

Grantchester

The Big Bang Theory

FILMOVI

Tajna broja sedam / What Happened To Monday

Geostorm

Blade Runner 2049.

Victoria i Abdul

War for the Planet of the Apes (2017)

Spider-Man: Homecoming (2017)

Unbroken (2014)

Čuvari galaksije Vol. 2

Viceroy's House

Valerian and the City of a Thousand Planets / Valerian i grad tisuću planeta

Dunkirk

Denial (2016)

Saving Mr. Banks / Kako je spašen gospodin Banks

Wonder Woman (2017)

The Boss Baby

Patriots Day

The Mummy

The Space Between Us (2017)

Kongens nei / The King’s Choice (2016)

King Arthur: Legend of the Sword

The Exception (2016)

To Walk Invisible: The Bronte Sisters

Colossal (2016)

A United Kingdom (2016)

Beauty and the Beast (2017)

Kong: Otok lubanja

Logan

Hidden Figures

Jackie (2016)

Underworld: Blood Wars (2016)

Assassin's Creed

Elvis & Nixon

Loving (2016)

Lion / Lav (2016)

The Invisible Woman

Tang shan da di zhen / Aftershock

Sve ili ništa / Hell or High Water - Comancheria

Greben spašenih / Hacksaw Ridge

Dolazak / Arrival

The Great Wall (2016)

Putnici / Passengers

Deepwater Horizon

The Girl on the Train / Djevojka u vlaku

The Hateful Eight

The Accountant

Rogue One: A Star Wars

Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu

Ben-Hur (2016)

Inferno

Sully (2016)

Jason Bourne (2016)

Fantastic Beasts and Where to Find Them

Doctor Strange

The Nice Guys

Star Trek Beyond (2016)

Legenda o Tarzanu

Warcraft

Independence Day: Resurgence (Dan nezavisnosti 2)

Captain America: Civil War

Me Before You

Locke

The Huntsman: Winter’s War

The Divergent 1, 2, 3...

Batman v Superman: Dawn of Justice

London Has Fallen

Igre gladi: Šojka rugalica 1./The Hunger Games: Mockingjay – Part 1

Gone girl

Birdman

Interstellar

St.Vincent

U šumi / Into the woods

The Judge / Sudac

Trance

Welcome to the Punch

Against the Sun

The Secret Life of Walter Mitty / Tajni život Waltera Mittya

Čuvari galaksije

Kako izdresirati zmaja 2

Planet majmuna: Revolucija

Godzilla
Još jedan film o Godzilli u kojemu Godzillu jedva da vidite. Holivudski tupež. 4/10

Noah
Inače volim Russella Crowea kao glumca, ali nema tog glumca koji bi glumeći biblijskog Nou koji u arci spašava čovječanstvo mogao spasiti i ovaj film. Najnoviji film Darrena Aronofskya je ukratko rečeno - dosadno pretenciozno smeće. Poštedi me blože biblijskih spektakala (sa porukom pride)! Kamo sreće da sam uštedila i na karti. 4/10

Hobit: Smaugova pustoš / The Hobbit: The Desolation of Smaug
Trilogija Hobit ne posustaje ni u drugom nastavku. Odlično. Nema se tu što reći. Tata spektakla. 9/10

Igre gladi: Plamen / The Hunger Games: Catching Fire
Igre gladi ne posustaju pod krinkom distopije šamarati ni u drugom nastavku, koliko će ih još biti ne znam. Jako dobro. 8/10

Rush/Utrka života
Po istinitim događajima. Nabrijana sportsko-psihološka drama (biografija) o rivalstvu svjetskih prvaka Nikija Laude i Jamesa Hunta, karakterno potpuno suprotnih velikana trka F1. Izuzetno napeto i dojmljivo. Soundtrack - miljenik Oscarovaca plodni skladatelj Hans Zimmer, uobičajeno na visini zadatka. Film za muškarce koji vole automobile, kojeg evo vrlo dobro prihvaćaju i žene. 8/10

Gravity/Gravitacija
Vizualno i scenaristički prekrasan film-drama, pisan da bude mali - ali opet veći od života (od svemira). Dakle, inteligentno prilazi s "nečasnim" namjerama. Kojim? Vidjet ćemo... Priča s porukom (neki bi rekli tipično američki patetičnom, što i jest, ali ok, u ovom slučaju /svemiru - patetika štima) koja puca na Oscara. Ženska uloga (odlična Sandra Bullock) pisana da puca na Oskara. Muška uloga (oscarovac Clooney) za sporednu ulogu također. Na učestale trenutke napeto, stresno, užasavajuće, jezivo, nategnuto, dirljivo, ali opet i lijepo. Prvi 3D film koji, po meni, u potpunosti opravdava nošenje naočala na projekciji. 9/10

Olympus Has Fallen
Začuđujuće ok akcijski film (kvalitetna šora i rasturačina Bijele kuće), na tragu Willisovog ciklusa Umri muški, s tim da ovaj put muški umire Gerard Butler. Totalno pretjerivanje, naravno, ali to se očekuje, neuništiva junačina veća od života. Cijepljeno od baš potpune patetike Misije: Bijela kuća, Olimpova filma blizanca ove ljetne sezone. It`s ok. 7/10

Ljubav / Amour
Drama, drametina, naddrametina. Film čija se projekcija nerijetko i napušta. Michael Haneke, kao jedan od naj filmskih (kant)autora ovog stoljeća, opet nemilosrdno, do kosti. 10

Star Trek: Into Darkness
Treker sam, ali ovo je scenarij koji mi baš nije imao nekog smisla. Lik Khana u Star Treku ima preveliku reputaciju da bi ga se ovako potraćilo. U redu, sam Khan je mračan i zgodan, dečki također, i oni logični i oni nelogični, a ni akcija ne staje, ali sama akcija bez logike? Ma Star Trek može bolje. I ići gdje nijedan čovjek išao nije. Samo kad bi ekipa u Hollywoodu umjesto profita na pameti imala muda u gaćama. 6/10

Elysium
O nesvijetloj distopiji, a zapravo stvarnosti, planeta Zemlja, na kojem postoji većinska sirotinja koja se bori da preživi i manjinska privilegirana kasta nedodirljivih bogataša koji žive visoko, visoko gore iznad Zemlje na svemirskoj stanici. Goruće pitanje sukoba (preslika SADa danas) - zdravstvo (dostupno svima). Bitka za preživljavanje je neizbježna. Rekla bih da je poruka subverzivna, ali budući je izrečena neskriveno, jasno i glasno - o subverziji nema riječi. 7/10

Bitka za Pacifik / Pacific Rim
Besramna i profita gladna kombinacija Godzille, Transformersa i iritantnih Power Rangersa za kojima luduju djeca i Japanci. Više je no očito da je autorima na umu dodatna zarada u prodaji / podvali akcijskih figurica maloj djeci. No u redu, kad se to tako prihvati, to je solidan dječje-akcijski zabavnjak za razbiti dosadnu večer. 7/10

Misija: Bijela kuća - White House Down
Ubi me ta gadljiva američka patriotska patetika. Toliko je klišeizirano da ispada kao da se netko fakat zajebava. Inače može proći kao solidni akcić kojemu je cilj bio izreklamirati Tatumove bicepse. Sve žen(s)ke sad uzdahnušsmo - aaaaaah. 7/10

Red 2
Stara ekipa opet praši, simpa, ali ništa više od toga. Prvi dio originalniji. Osrednji akcić. 6/10

Specijalne agentice / The Heat
Simpa i na trenutke smiješno, američki humor vulgaris, ženski buddy-buddy policijski film, šprdanje na vlastiti račun i račun žanra. Ali ništa više od toga. 6/10

Gru na supertajnom zadatku / Despicable Me 2
Ma ni sjena prvog filma. Niti smiješno niti zabavno. Naporno. Cilj izvući još više love roditeljima klinaca. 5/10

Usamljeni jahač
Genijalna satira, posveta žanru, komedija, originalan scenarij, glumci (vanserijski Johnny Depp). Jedan od rijetko inteligentnih i zabavnih filmova ljetne sezone 2013. 9/10

The Impossible / Nemoguće
Snimljeno po istinitoj priči o katastrofalnom tsunamiju u Indijskom oceanu koji je 2004. pokosio ljetovališta u Tajlandu i usmrtio tisuće ljudi. Nevjerojatno potresna priča, zastrašujući specijalni efekti i vrhunska angažiranost vrhunskih glumaca (Naomi Watts i Ewan McGregor, plus djeca), kao i neočekivana elementarna katastrofa udaraju nemilosrdno i direktno u želudac. Kolizija stvarnosti (činjenice da je film snimljen po istinitom događaju) i filma, te jasno naznačena krhkost pretanke granice između rajske idile i pakla na zemlji (uvodna i završna scena leta avionom), stvaraju nadrealne, a zapravo hiperrealistične slike. Same pohvale. Snažan mali-veliki europski film. 9/10

Zabranjena ljubav/Upside Down
Film koji bi bio samo jedan u nizu limunadnih ljubića za tinejdžere da nije impresivne vizualnosti i originalne scenarističke SF premise o dva dijametralno različita (naopačka), ali međuovisna svijeta suprotnih gravitacija. Iako je scenaristička ideja o distopijskom strogo razdvojenom svijetu/ovima (Gornjem bogatom i Donjem siromašnom) neuvijenom simbolikom namjerno otvorila prostor za ozbiljniju dramu koja propituje današnje neoliberalističko-korporativno-totalitarno društvo i sve veći svjetski jaz između bogatih i siromašnih, scenarij tu premisu ipak koristi samo kao impresivne kulise, ne upuštajući se do kraja u poozbiljivanje, ostajući na razini bajkovitog spektakla (zbog ciljanja na tinejdžersku publiku). U pamćenju ostaje ideja, simpatičnost glumaca i raskoš efekata, film stvoren za gledanje na velikom platnu. 7/10

Jadnici
Ok, volim Hugoa i mjuzikl Les, ali filmom nisam impresionirana. Korektno, ali ništa više od toga. 6/10

Django Unchained/Odbjegli Django
Tarantino u svom elementu, na svoj jedinstven način opet propituje novo povijesno razdoblje, ovaj put neslavnu američku robovlasničku prošlost, u maniri špageti vesterna. Nije njegov najbolji film, kao da je neuobičajeno nenadahnuto odradio scenaristički rasplet, ali film je ipak klasa za sebe, barem jedna njegova tarantinovski urnebesna scena opet ulazi u filmsku antologiju (čitaj: problem KKKa s kukuljicama). 7/10

Hobit-Neočekivano putovanje
Odlično, tek prvi dio trilogije, ali tri sata koja se ne osjete i nisu dosadna ni na tren, upravo suprotno, razina LOTRa na malo neozbiljniji i zabavniji način, na kraju samo izgarate od nestrpljenja i razočaranja što treba čekati godinu dana do sljedećeg nastavka. Jackson je i dalje majstor mašte. Vizualno spektakularno. Svijet Međuzemlja i dalje fascinantan. 9/10

Što se zadnje pročitalo?

KNJIGE

Lee Child, serijal o Jacku Reacheru

Rat i mir, Tolstoj

Savez kapetana Vorpatrila, Lois McMaster Bujold
Ledene opekline, Lois McMaster Bujold

Pero Kvesić (babl), Pudli lete na jug

Ha Joon Chang, 23 stvari koje vam nisu rekli o kapitalizmu

Witold Gombrowicz, Posmrtna autobiografija

O koristi i štetnosti historije za život, Friedrich Nietzsche

Katherine Jenkins, Pouke redovnika za kojega sam se udala

Godina opasnog sanjanja, Žižek Slavoj

Khaled Hosseini, Gonič zmajeva

Časni trgovci, Philippa Gregory

Vedrana Rudan, Ljubav na posljednji pogled

Europski duh, Viktor Žmegač

Susan Sontag, Istovremeno - eseji i govori

C. J. Sansom, Otkrivenje

Anđeli u tami, Eduard Pranger

G.R.R.Martin, Ples zmajeva - 1. i 2. dio: Pjesma leda i vatre - knjiga peta

Reinhold Messner, Gola planina

Pedeset nijansi sive - Ovo knjiga 2012.?! Sto nijansi treša. Bljuv.

Tragovima Odiseja, Jasen Boko

Kurosawin nemir svijeta, Branko Sbutega

Andrej Nikolaidis, Sin i Homo Sucker: Poetika Apokalipse

Čovjekovo traganje za smislom, Viktor E.Frankl

1941.: Godina koja se vraća, Slavko Goldstein

Shusaku Endo, Šutnja

Noć, Elie Wiesel

Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja

Knjiga mrtvih filozofa, Simon Critchley

Milan Kundera, Identitet

Kradljivica knjiga, Zusak

Gustav Mahler-biografija

Raznoliki stavovi - Život Lenarda Cohena

Povijest opere, Michael Raeburn

Amos OZ, Pantera u podrumu

Čiji je jezik?, Mate Kapović - jednom o tome i sama pisah u postu naslovljenom Jezični puritanizam.

Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje; mučno svjedočanstvo mučnog vremena.

Stvoriteljeva karta, Emilio Calderon; kada se strastveni povjesničar baci u pisanje romana, umjesto romana dobijemo besmisleno i zamarajuće nabrajanje povijesnih trivia.

Kate Quinn - Ljubavnica Rima: antički ljubić na tragu Gladijatora isto evidentno napisan za filmsku ekranizaciju.

Ken Follett - Stupovi Zemlje; srednjovjekovni ep o gradnji katedrale napisan za filmsku ekranizaciju.

Sofijin svijet - Jostein Gaarder; roman o povijesti filozofije.

Stieg Larsson - trilogija Millenium; skandinavska legenda.

Svatko umire sam, Hans Fallada - drama Njemačke II.svj.rata.

Deadline-knjiga o jednoj ljubavi i previše smrti, Roberta Valdeca, vrlo živopisno opisuje njegov novinarski i ljubavni put po ratištima svijeta, od Afganistana do Bagdada pred američku invaziju na Sadamov režim, životno, krvavo i do bola napeto!

Nevjernica-Moj život, roman a zapravo životna priča Ayaan Hirsi Ali, knjiga je koja se ne ispušta iz ruku. Poučna, bolna i detaljna odiseja nama nepoznatom kulturom afričkog i bliskoistočnog islama, ispričana iz prve ruke, ruke jedne potlačene muslimanske žene, presjek jednog društva i kulture koja egzistira paralelno sa našom i koja autodestruktivno vrši nasilje nad ženama i djecom, kulture koja je toliko različita od zapadne da nam zvuči kao srednjovjekovna bajka. Hrabra Ali iskreno iznosi surove detalje i ne skriva ništa, zbog svojeg političkog djelovanja, ali nadasve nešutnje na nju je bačena fatva, život spašava bijegom prvo u Nizozemsku potom u SAD, gdje i danas živi.

Čudo u Poskokovoj dragi, Ante Tomića je roman za ispišat se od smijeha! Nešto genijalno duhovito, toliko da vas tjera da se čitajući grcate od smijeha dok vas ukućani gledaju u čudu jer im ništa nije jasno smijeh

Vrlo pitak i taman ne predug romančić da ga progutate u jednom danu, jer kad ga uzmete u ruke ne ispuštate do zadnje strane, provjereno thumbup

Kao stvoreno za odličnu filmsku komediju.

Snovi mojega oca, Barack Obama; ne mogu se oteti dojmu kako je ova knjiga zapravo politički pamflet namijenjen skupljanju bodova među crnačkom zajednicom SADa. Obama ju je pisao prije svog ozbiljnijeg političkog angažmana, a bi li se uopće mogao upustiti u politiku da nešto ovako nije prije napisao, veliko je pitanje. U knjizi se spisateljski vješto bavi svojim afričkim naslijeđem (i dubokim kompleksima afroameričke zajednice), repovima svojega neprisutnog oca (nevjerojatan lik nevjerojatnog životnog puta) i vječitom potragom za vlastitim identitetom, prva polovica knjige govori o bijeloj strani obitelji, druga o onoj kompleksnijoj - afričkoj. Nalazim veliku sličnost sa nedavno pročitanom knjigom D.Mengestua (osvrt dva reda niže), iščitava se ista međukulturna izgubljenost, problematika identiteta i pripadnosti.. ne baš vedro štivo, ponekad baš bremenito.

Koliba, razvikani bestseler William P. Younga, po meni spada u onu vrstu new ageovske coelhovske literature koja natrpana univerzalnim porukama puca visoko, ali literarno malo daje. Poruke su naravno lijepe, ali nije to Dostojevski. Proizvod na kakav već poslovično padaju Ameri, ali me brine što ih sve više slijedi i ostatak svijeta.
Poučak: razvikanost nije garancija kvalitete.

Egzil, Enza Betizze je uz Matvejevićev Mediteranski brevijar jedna od onih minucioznih knjiga koje bih preporučila pročitati svakom Dalmatincu koji drži do sebe i svoga kraja.

Lijepe stvari što se nebom gnijezde, Dinaw Mengestu; život između dvaju svjetova, između dvaju kontinenata, Amerika i Afrika te bolna izgubljenost između dvije kulture, sivo i tegobno.

Noćni let, Antoine de Saint-Exupery. Predivno! Ova je knjiga čista poezija, roman koji pjeva misteriju pionira avijacije, čista poezija koja mi je napojila dušu!

Mirjana Krizmanić, Tkanje života, zgodan self-priručnik, kojeg ne privedoh kraju, meni je to dosadno, self-priručnici nisu moj đir.

Otok, Victorie Hinslop

Ovo nije zemlja za starce Cormac McCarthya, još jedna filmska uspješnica koju još nisam pogledala no knjiga je pročitana i samo mogu reći da mi je nakon Ceste i ove knjige McCarthy prirastao srcu. Zreo promišljeni pisac koji ima što poručiti, koji -sad je to očito- ima određeni uvid i kojeg je užitak čitati.

U divljini, Jona Krakauera

Cesta, odličan postapokaliptični roman Cormac McCarthya koji govori o ljudskosti, snimljen i film sa Viggo Mortisenom, biti će to više nego dobro.

O nasilju - Slavoja Žižeka; da nije povremenih duhovitih referenci na neke pojmove opće kulture bilo bi potpuno nerazumljivo, jer to je Žižek – kad čitate Žižeka mozak vam cvrlji. Moćno.

Harry Potter and the Deathly Hallows, J.K.Rowlingsove.

Sto godina samoće, Gabriel Garcia Marqueza, su jedan tako naporan roman, tako ubitačno naporan roman da mi je ne jednom došlo tu prokletu knjižurinu bacit u zid nut

A opet, od svega što sam od Marqueza pročitala, ovo mi je do sada njegovo najpitkije štivo. Čitajući knjigu naprosto klizite, plutate, lebdite, gutate stranicu za stranicom, bez ikakva zastoja. Nelogično? Besmisleno? Ludo? Genijalno? Upravo tako, ili riječima stare Ursule: Ovo je kuća luđaka, kuća luđaka! Sto godina samoće su mirakul, cirkus, latinoameričko prikazanje ili sveto prikazanje Latinske Amerike. To je kao da gledate Kusturicu, čitate leteće tuke, leteće mladenke, leteće pope, zlatne ribice, žive mrtvace, pukovnike, generale, banane, svece i sotone - kaleidoskop bunovnog ludila. Tisuće Aurelijana i Hose Arkadija, tisuće odvratnih, prokletih, svetih Buendija koje ciklički iz generacije u generaciju srljaju u suđenu im propast, a vi više ne znate ni tko je kome otac, djed, mater, tetka, sin, brat, ćaća, mater, baba, dida, čukundida… Uspon Makonda, pad Makonda. Čitate i šizite, šizite jer čitate, a kad konačno pročitate kunete se sebi – nikad više, i kad konačno pročitate dičite se – pročitala sam!

Meša Selimović, Tvrđava. I kako već jednom rekoh, Meša je genij. Nije lak, nije za svakog probavljiv, zahtjeva punu koncentraciju, ali kao utjeha evo – Tvrđava je donekle pitkija od Derviša i smrti. Njegova pitkija verzija, ili se to samo čini, ali u svakom slučaju još jedno – pisano remek-djelo. Što je to u Meši, da mu se kolko god bio težak i zahtjevan - otkad ga otkrih, uvijek i nanovo vraćam? Jer Meša kad ruje po duši ruje po duši cijelog svijeta. Pa čak i kad dođe do zamora pri probavljanju ove ili bilo koje njegove teške knjige, ta ista knjiga zove natrag, gotovo kao droga ili ovisnost, da je se čita i čita i čita. To je gotovo kao mazohizam. A šta da vam kažem, to se ne može opisati - to se treba čitati.

No numero uno i dalje je stari Dosti, Braća Karamazovi. E to je bio žrvanj. Jao. Dvotjedna patnja. Ali ova priča o Bogu, čovjeku, bogočovjeku - ga je vrijedna.

Za dušu i tilo

*
Tišina mora, J.P.Melvilla
Kubrickove Staze slave
Dina - pješčani planet
Das Boot
Blade Runner
Vrućina
Leon
Posljednji Mohikanac
Open range/Divlja prostranstva
Cyrano de Bergerac
Opasne veze
Tri boje: Plavo
Prije kiše
Ame agaru/Poslije kiše
Breza
Zemlja sjena
Rashomon
Posljednji samuraj
Tasogare seibei/Twilight samurai
Tigar i zmaj
Ubiti pticu rugalicu
Mississippi u plamenu
Boja Purpura
12 gnjevnih ljudi
Polja smrti
U plamenu Nikaragve
13Days
Cry Freedom
Pogodi tko dolazi na večeru
Momci iz Brazila
Zavjera
Bitka na Neretvi
Der Untergang
V for Vendetta
Hellboy 2
Entre les murs/Razred
Egipat
CIRQUE DU SOLEIL

Čeka se...

Star Wars: The Rise of Skywalker (2019)

Čitati...

serijal SPQR, John Maddox Robertsa
L.M.Bujold - ciklus Vorkosigan
Frank Herbert - ciklus DUNE (Muad`Dib!)
Brian Herbert - Kuća Atreides, Harkonnen, Corrino
ali Butlerijanski džihad mu je shit
Douglas Adams, Vodič kroz galaksiju za autostopere
skandinavska trilogija Millenium
J.K.Rowling - ciklus Harry Potter
L.R.King - Pčelareva naučnica, ciklus Sherlock Holmes
Gospodar prstenova - J.R.R. Tolkien
George R.R.Martin - Pjesme leda i vatre (Igra prijestolja)
Lee Child - Jack Reacher Novels
Modesty Blaze

Want to Get Sorted?

I'm
a Gryffindor!

Slušati...

Sting
Dulce Pontes - Cancao Du Mar
Stefanovski & Tadić - Krushevo
Lajko Felix - Szeretni/To love
Dead Can Dance
Joan Osborne - Relish
Pat Metheny - Secret Story
Peter Gabriel - Solsbury Hill
Dire Straits - On Every Street
TBF - tuto kompleto
David Bowie
Chris Rea - Looking for the summer
Rolling Stones - Almost hear you sigh

Modesti Blejz on Facebook

SOUNDTRACKS

Mutiny on the Bounty - Vangelis
Piano i Prospero`s books - Michael Nyman
Amelie - Yann Tiersen
Braveheart - James Horner
Posljednje Kristovo iskušenje - Peter Gabriel
Jesus of Nazareth (Zefirellijev) - Maurice Jarre
Gladijator i Posljednji samuraj - Hans Zimmer

komad mjeseca

Kit Harington (aka Jon Snow)

sadržaj ovog bloga zaštićen je Copyrightom ©

26.07.2006., srijeda

Sveopći preserans (dio treći)

Blair

A niki dan se našli naš i njijov, jelte - prvi ćovik. I grlu se i jubu njizi dva, ovi njemun: Ivo darling, a ovi njemun na mućo lingveški ingleški: Toni maj darling-darling.
I gledan ja nji´ gledan i sve men niko milinje vata, sve min lajbek daće od ponosa puknit ili šta bi baba Ika rekla sve men nešta podna sise stišće.
Gledan vamo onega Blera u crno jadan sav problidija, sav se on zakukajo, fali mun vitamina-blitve-janjetine šta li?! A kraj njega naš Ivo sav on propupajo sav se on raširija i sav u bilo ki mlada ili drug Tito na Galeba, pa sve na njemun od zdravja puca samo mun buketić fali ili jabuka u justa. Vamo Bler ki srdela, a naš Ivo ki zubatac. Vamo Bler dva klempava uva – a naš Ivo dva podbratka! Eto van Inglezice sad na - ća je muškić mediteranjinjo, padajte u afan od tolike lipote!
I sve se mislin đaba Ingleskoj Bler ma mi jemamo DrIvu mućos kilos!
A puno je toga lipega Bler našemun Mućos Kilosu obeća! Puno! I Vropu i jare i pare, a ja mun sve virujen slipo. Ja mun sve slipo virujen ka i svakomen Inglezu prija njega ča je ovin prostoriman haraćija, baš ka i onomen lord Owenu iliti po naški Ovnu ča je i Rvacku i Bosnu dilija pa u Beograd trća Slobodanu daprostite u gujicu uskakat, a danas drugi misto njega za otu istu stvar u Haagu na ćućavac ćući. Eto tako ja Bleru ka i otem ovnu slipo virujen, pogotovo okad je dušu proda onen Amerićkon Kravuboju, jer samo slipac mere tako nešta ućinit. Samo slipac i naš Mućos Kilos ča sad misto Blera u Beograd iđe. E, a di će Inglez u gono taknit ka´ kolonija mere misto njega.
I evo i jopet me ono neko milinje vata, božemili sve nešta ka da ću povratit.

Kukavice

A baš bi bilo lipo da lord Ovan u Rvacku jopet svrati, ka slućajno bi ga smistili u Biljane Donje, među onezin lokalne ´junaćine´. Tamo bi ositija punu rvacku gostojubivost - kamen u glavu, nogu u prkno. I nije da ne bi zaslužija, za razliku od one sirotinje ča je na rvacku sramotu stradala. Ali neka Ovna tamo di je, ja bi malo o ovin našin ´rvatinaman´. Lako ti je na sirotinji dolezin glumit ´eroja, ić po mraku u tuđe dvorište kamenovat tuđu kuću. Nego aj´ ti brajo u Beograd usrid bila dana - pa tamo baci kamen ako imaš muda! Ali nemaš ne boj se, smećadi jedna kukavićka! Sve min se ćini da njijova hrabrost iz prkna viri. A bogamin i pamet.
Meni je žaj - da radi takih iscidaka naš Stipe nemere Pricidnika Istoćnog ljubezno prcat, jerbo mu ovi uvik mere nabijat ovaka sranja na nos. Kukavice zatucane kamenobacaćke sve bin ja nji u Bejrut il´ Bagdad. Nek´ biraju.

Libanon

A u Bejrut bi in bilo tako lipo. Ka i doma. Dovojno krvoloćnih budaletina, ka šta su i sami, da te kinje, bonbaju i pošaju u tripićkematerine. I sve pod Bušovin blagoslovon. A to je velika stvar, imat njegov blagoslov. Kuš bojeg dokaza od Izraela! Moš´cili svit jebat u zdrav mozak da nisi agresor nego žrtva i da ne bonbaš susida nego mu šaješ jubićice, samo je susid ka malo glupast pa misto cvića umislija bonbe. I dotur Buš će to potvrdit nevirovatnon tezon da nije Izrael taj koji tuće Libanon nego - da triba reć Siriji da reće Iranu da reće Hezboli da pristanu radit ta sranja i da na kraju krajeva po njegovon mišljenju Iran triba satrat sa zemjon.
A bože moj zašto bi jednostavno – kad mere komplicirano?! A marioneta Bler će nato kimat glavon. A Vropa će okrićat glavu. A G8 će češat muda. A UN će plakat. A Papa će molit za mir. A Libanonci će i daje ginut. Lipo borami.
I di nan je spas? U jubavi lipi moji, u jubavi! Onako kako se volu Ivo i Tony, kako se volu Buš i Iran, kako se volu Izrael i Palestina, kako se volu rvacka nogometna liga i nogomet, kako se volu Marković i zdrav razum, kako se volu Grašo i Danijela!

Velike jubavi?

A kad malo boje promislin, ma ča ta mala uopće radi s oton umišljenon velićinon? Mislin na Danijelu i otoga Grašu. Ona mu bidna i pere i pegla i kuva i sprema i još uz to i piva i pruža seskualne usluge i na stole se penje i govori da ga voli i nema šta bidna ne ćini od sebe. A on neće ni da je zagrli ili božesaćuvaj prizna, da ga morebit Rvacka ili kogod ne vidi. Danijela moja – pa ča će ti taki beskićmenjak?! Aj ti to meni reci. Umislija da je ćunka. I da mere boje. I nogiraj to mala, nije taki vridan silnih godina. Znaš šta velu – treća sreća. Aj budi pametna i sritno.

- 22:42 - Reci da se čuje (18) - Isprintaj - #

14.07.2006., petak

Sveopći preserans (dio drugi)

Ruža

A u mome umu mista sumnji nema – ako drugog izbora nema, HSP Ružu za ministricu unutrašnji´ poslova! Jeste vidili šta je žensko, a!? Saborski zastupnik njoj seskualnu ponudu – ona njemu munjeviti aperkat. To su van lipi moji - muda o´ ćelika! Akcija i trenutaćna reakcija – to van je materijal za šefa MUPa, a ne oni kvasasti Kirin crni pojas ćetvrti dan, aupićkumaterinu ako se i meni ne bi zacrnilo i to već prvi dan a ne ćetvrti da mi neki dilerčina cilu službu vuće za nos. O Ružo, Ružo Ružiceeee – dilerima napuni rvacke marice (neće niko ako neš ti Ružo naša ćelićna diko, niko!).

Avion

I nije da Ruža ne bi mogla i pod ovi naslov, ona je bokte borbeni bombarder, ali ovi se ipak odnosi na oni pricidnićki, oće reć´ prija Vranjin sada Stipin. I koliko god ga Stipa prija mrzija toliko mu se vidin sada omilija i zalipija za, da prostite pricidnićku gujicu da brez njega takoreć nemere ni u ševar na malonuždno olakšavanje. Pa sletija tako avijon u susidov ševar odnosno da prostite Podgoricu, nebi da nan je susid dobija noge pa odselija na Tibet tako je ota Podgorica jebajonćukobliskirod – za Stipu puno daleko. A popišaš se iza ugla i eto nji´ tute. Pitajte Konavljane i Dubrovčane kolko su njiman bili daleko, kad su ih đetići onomad tukli bratstvon i jedinstvon. I zato in nije triba avion majkuliin da prostite ćetnićku.
A i brate Stipe, šta taj sve namin dovuće - ko pokojni Musa smeće iz kontenjera, nebi da u nesvrstane traži. Šta taj u Rvacku dovlaći to ne bi ni maćka iz cjelonoćnog jebeža. Ali i Kazahstan i Kirgistan i Kurčistan i kako li se već ote svicke vukojebine zovu, sve ću mun ih oprostit ali Tadića…

Tadić

E njegazin ne mogu. Ne mogu mu oprostit šta ga je vamo dovuka (doduše pod budnin okon Big EU Bradera) a da ga nije pritomen ljubezno naprca. Sad se vi pitate šta je sad to ljubezno prcanje? E pa ljubezno prcanje je kad ste ljubezni ali pri tome nekoga prcate, odnosno nekoga jeli prcate ali to ćinite ljubezno. Odnosno to je ono ča namin redovito rade političke vođe naših sivernih susida, Kekeca. Oni su u tome majstori.
Naš siverni susid političar Kekec dođe litovat na Jadran jel´tako, lipo se razonodit, dobro potrošit, dobro pojist, popit, pojebat i pritom je izuzetno ljubezan nije li? A onda se vrati doma i ljubezno nam priko granice pošalje jednu-dvi ribarice, jednog Jorasa, Bilu Knjigu, koju pritnju EUom, Geru, Ljubljansku, Krško i još gomilu kojekakvih slićnih provokativnih govnarija i tako nas lipo prca. E tako van radi majstor!
I sad mi misto da našeg istoćnog susida Tadića (na njegovoj turneji svekolikin ´srpskin zemjama´) isto tako ljubezno prcamo, mi ko neki naivci-jadnici-najebivci štoliveć, mi njega vamo grlimo i trofazno jubimo. Bez prcanja. A zašto-zato, jer Big EU Brader gleda i uvituje. A oni to u EU puno volu, kad se mi odeka grlimo i jubimo trofazno. Pićkaliimmaterina. Škužajte, malo me ponilo.
A moga je Tadić tako lipo proć´. Pa kadlimu već nemeremo konpletno zabranit kroćit nogon u Rvacku dok ne preda ona dva ćetnička krvoloka, ondak smon ga mogli tako ljubezno primit gospemoja štanismo sad meremo samo žalit! Jerbo kad se on moga zaputit na turneju svekolikin ´srpskin zemjama´ (što se babi tilo to jon se i snilo), pa sletit i u Knin (neznan komu je on tamo pricidnik), onda se i Stipe stvarno moga iskazat pravon rvackon ljubeznošću. Moga je kolegu Pricidnika Istoćnog da prostite poćastit kavon i pićen u nekon finon kninskon kaviću, ali nekon pod golin nebon usrid božetebe čelopećnog dana kad se i asvalt usrid Knina topi. I onda mu prićat vicove. Puno vicova. Toliko vicova da je to za popizdit. A ako popizdit neće od vicova, oće od 50° na suncu. I onda mu na kraju dat da on plati papreni raćun (a bogati, neće vajda Stipe plaćat u ´Tadićevin zemjama´). I onda ga ljubezno i srdaćno u jime cile Rvacke i u jime svi pali´ i nestali´ branitelja pozvat da nam i jopet dođe, ma da je prija tamo nego vamo! Pa bi vidijo braco, kad bi se Pricidnik Istoćni jopet u Rvacku vratijo skupjat politićne bodove. Na sveto nikada.
Ali nažalost od toga ništa, jerbo umijeće ljubeznog prcanja Rvati nisu naućili, samo skliskog uvlačenja u g(e)uz. Onda nan tako i triba, da nan u vlastitoj kući jedan skrivać ratnih zloćinaca dili lekcije šta mi tribamo ćinit.
Ne znan jedino šta bi Tesla na onu pomirbenu farsu u svomen preoranon Smiljanu reka. Ko ga je sve tamon u justa uzeja, dobro se nije u grobu uštuca. Sve min se ćini da ga kojin slućajen nisu kremirali - prevrtale bi mu se kosti u grobu.

Carla

Ali na svu sreću, ako nima u nas - ima u bilem svitu neko ko će zbog otoga biti puno ´vrustriran! Ima Carla sunce joj zlatno da bude puno ´vrustrirana i puno živćana ono što se kaže pukla ko kokica u pićkumaterinu! Toliko je ona ´vrustrirana time šta jon oti Tadić radi, šta jon oti Tadić ne daje… ona dva ćetnićka krvoloka, šta jon oti Tadić prodaje roge pod sviću, šta njoj i svitu prodaje priće o nekin mladićevskin možđanin udarima, da je ovu godinu napravila totalni zajeb. Umisto da u Potočare izprincipa dašta neg´izprincipa ne dođe - ona došla. E jebiga! Totalno je on nju bidnu smanta odnosno sprca.
Velin van ja, sve je to jedan - sveopći preserans.

- 19:50 - Reci da se čuje (9) - Isprintaj - #

11.07.2006., utorak

Sveopći preserans (dio prvi)

Zidane

Sad bi svi tili znat šta je onaj špagetinjo reka Zidaneu da se onako izbezumija. Svi bi tili znat šta je to tako grubo moglo bit. Oni ludi Englezi čak pozvali i čitača s usana ne bi li in on možebitno odgonetnija otu šporku i prešporku beštimju. I dok je ćovik sa njiovih nogometnih ćunki iščitava oti napeti intelektualni dijalog, cili svit je u grču išćekiva oto svetogrđe, otu nezamislivo grubu beštimju, otu paklenu jezićnu uvredu od koje se ledi krv u žilaman. A kad tamo.. da je on njemu možebitno opsova - terorističku mater. Pih.
Neš ti beštimje! Ako je to najjača beštimja šta je se oni prepečeni pizzetino moga dositit i ako je to oti ćorak na koji je Zidaneu pa mrak na oći – e ja onda stvarno ne znan kamo ovaj svit gre!
Pa zna se ko danas najčešće koristi otu rič ´terorist´. To obićno oni kravuboj-prezident Bush tako časti svoje ´enemijese´ di god i ko god oni bili. Pa se sve mislin, s obziron od koga ota rič dolazi, ovo ´terorist´ danas dođe skoro ka kompliment.
A lipo su se mogli nji dva kulturna mediteranca, jedan Pitlić i jedan Žabinjo, samo tako isćakulat bez ikakovih nesuglasja:

-A di si Zizou pićkalitišporkamaterina, ne viđe te ima godina!
-Tako je jebatipasmater, ako ne i više! Pa šta ima, kurćiš se?
-Ma držu me za muda u tripićkematerine isto ka i tebe, znaš i sam!
-E, ne smin nategnut kurcatebe, da ti jeben Svitsko i apstinenciju da ti jeben!
-Pizduni kažen ti prčioihbabo! Aj stari ukurac kolko mi te bilo drago vidit!
-I meni tebe stari upizdumaterinu drago, i meni tebe!

Doček

A gledan Talijane, priredilo im veličanstveni svečani doček, maltene trijumfalnu povorku ka u staron Rimu. I stvarno je bija velićanstven, sve men prosicali trnci niz kićmu.
I sad se ja mislin, majkulivanžabarsku lako van je doček napravit velićanstvenim - kad van je iza Koloseum. Lako ti se tako igrat! Bandić i ekipa mogu sto puta napravit svećani doček na trgu ovon ili onom, ali sve je to cirkus iliti po naški pićkindim u usporedbi sa Koloseum. Ajde recite pravo, zar nije tako? Pa da je misto Svitskog bila i jubilarna Smotra folklora Gornji Milanovci, Babina Greda featuring Trebarjevo Desno, namečiš Koloseum iza ka kulisu i eto ga na - opet velićanstveno! Pometeš konkurenciju odma u startu!
A isto bi bilo da su kojin slućajen pobidili i Francuzi. Oni bi misto Koloseuma namečili Eiffela i opet konkurencijo – pati. Velin van ja nepravedno je to i bespoštedno, i ne znan čime bi ih mogli zasjenit, kakvim to rvackim Koloseumom ili Eiffelom, kakovim upećatljivin simbolom nacije šta bi baš onako lipo sažima našu bit? Nešto ka Kolos s Rodosa, nešto ka Aleksandrijski svjetionik na ulasku u Jadran?
Svjetionik kurćina da se vidi kolko smo u kurcu? Hmmm.. možda, nije loše, nije loše…

nastavak slijedi...

- 19:57 - Reci da se čuje (10) - Isprintaj - #

03.07.2006., ponedjeljak

HOT HOT HOT!

U malom dalmatinskom mistu diše se na škrge…
Baba: O gospemoja ča je ovo?! Ča je ovo judi moji ča je vrućo, oli Amansona oli Saharia oli Ostralija, ča je da je ne vajalo je! Uf, uf, uf vrućo, vrućo, vrućooo!
Dida: Men´je dobro, nemere boje!
Baba: O gospemoja nu ga ča se un javja! Un se javja! O gospemoja prosvitli mun pamet!
Poštar: Kuc-kuc! Pooooštar!
Baba: Eno na, di je njega u ovu vrućinu, di je njega u ovi pakal vrag donija?!
Dida: Ovod je raj nebeski a ne pakal. Men´je lipo nemere lipje! Ovo je idejalna pril´ka za širit družtvenu svjesnos´!
Baba: O gospemoja totelno je un popizdija! A kad ti je raj unda ti svetiPetre otvori pošćaru vrata i njemun širi, ja nemeren meni je vrućoooo!!!
Dida: I da znaš da oću!

Poštar: Dobar da.. gulp! Gospemoja!
Dida: E. Dašta neg´dobar, nemere boje!
Poštar: Ajmemeni.. evo.. ovaj.. penzija.. ovaj.. joj idem ja sad.. idem ja..
Dida: A nu, a di trkaš prijatelju? Alo prijatelju?! Luce a nu ludeg čovika, pobiga obziron brez glave, ostavija i torbu i pare…
Baba: Ma nemoj mi reć´. Vidi se pametan čovik.
Dida: E svašta.
Baba: I ja kažen. O gospemoja e svašta i prosvitli mun pamet!!
Susjeda Kate: Kuc-kuc! Alo sucida jesi doma?!
Baba: Eno na, sad i ona! A di je nju na ovi čelopek vrag donija?!
Susjeda Kate: Kuc-kuc! Alo sucida kuvan juku triba min konšerva!
Baba: Jooooj gospemoja njojzin triba konšerva ona juku kuva! A šta se ja odeka kuvan to niko ne pitaje, a!? A ko pita ča men´ triba na ovi.. na ovi.. usud bošji!! Na ovi oganj pakleni!!!
Dida: Ovod je friškina a ne oganj. Mene taman lipo ladeka, nemere više neg´ je! Velin ti ja ovo je idejalna pril´ka za širit…
Baba: Družtvenu nesvjesnos´! Čula san i ka si prvi put reka, e unda kad je idejalna unda je širi i unoj pokori a mene pušći sa svojon mukon jooooooj!
Dada: I dašta da oću! Ti Luce nimaš nikake družtvene odgovnonosti nikakog građenskeg bunta ti samon na sebe minsliš!
Baba: Muko moja!
Susjeda Kate: E sucid ja došl.. gulp! Gospemoja! Ovaj po ča san ono došla.. ovaj.. ovaj odo ja sad..
Dida: A nu sucida a di trkaš, alo - a konšerva?! Ode. Luce ča je ovon svitu, biće in udrilo u glavu a??
Baba: Je. Biće sviman osin tebi. O gospemoja prosvitli mun pamet ja sen bezmoćna, viš´ i sama da sen ja tute bezmoćna! O vrućo, vrućoooo li je gospemoja uf, uf, uf!!!
Dida: Dositija san se!
Baba: Biće čakod pametno.
Dida: Iđen ja po sladojeda u dućan i tamo širit družtvenu svjesnos´, a! Jelda san se dobro dositija, a?
Baba: Joooooj svetiAnte moj!

Unuka: Kuc-kuc! Alo baba, alo dida di ste?
Baba: E srićo, evo se kuvan ma ča je ovo gospemoja oli Amansona oli Saharia oli Ostralija, ča je da je ne vajalo je! Uf, uf, uf vrućo, vrućo, vrućooo!
Unuka: A di je dida? Di je on nesta?
Baba: Ćerce ne pitaj boje ti je, un ti je opet totelno popizdija, udrila mun sučanica u ludu glavurdu. Eno ga oša u dućan bez mudanata - gologuz širit družtvenu svjesnos´.

- 20:10 - Reci da se čuje (5) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>