|
|
Ispovijed piramidiota
20.01.2007., subota
Bok!
Ispričavam se što ne mogu svima odgovoriti. Al' evo par pitanja postavljenih par puta. Mala zločesta rockerica se zanima za duhove, a najviše kako prizvati Hendrixa. Brine ju kaj bu bilo ak prizove duha-đankija. Ja ne znam, ali mislim da je za prizivanje najbrži i najlakši način staviti neki njegov CD u player. A vjerojatno i najugodniji. Što se tiče pitanja vezanog uz časopis Vizionar, nakon pauze od pet mjeseci jučer ili danas je izašao šesti broj. A sutra zasjeda žiri kako bi ustanovio kome idu knjige za naj-objašnjenje onog čudovišta.
Imao sam na umu neke druge teme, ali vidim da se već u nekoliko komentara spominjala bosanska piramida. Prvo odgovor onome tko je upitao hoće li o njoj biti kakva emisija. Hoće. Štoviše – bila je, krajem rujna, kao prva emisija u ovoj sezoni. Ali bila je već malo zastarjela, jer je snimana krajem lipnja, kad je Semir Osmanagić bio u Hrvatskoj, a preko ljeta se napredovalo u iskopavanjima. No, mali update napravili smo u nekoliko minuta emisije koja se bavila megalitskom gradnjom (pa i kuglama, kako bosanskim, tako i onima s Kostarike).
A evo i moje priče o bosanskim piramidama.
Kad sam prvi puta čuo za izraz «bosanska piramida» grohotom sam se smijao i pomislio: «Još jedan bosanski fol». U pjesmi «Filđan viška» Zabranjenog pušenja spominje se da je u vrijeme Olimpijskih igara u Sarajevu raja prodala džamiju nekim Amerima, pa sam pomislio da je riječ o još jednoj prezentaciji neuništivog bosanskog smisla za humor. (Inače, takvih prodaja divovskih spomenika naivnim turistima bilo je više od nekoliko tijekom 20. stoljeća, ali to je već druga priča). Ipak, tema me zainteresirala jer sam već i prije nalazio na zanimljiva istraživanja vezana uz piramide i piramidalne oblike. Negdje sam čitao da egiptolozi imaju naziv za sve one koji se zanimaju isključivo za piramide: piramidioti. Bit će da sam ja jedan od njih. (Inače, asocijativno povezivanje piramida s Egiptom ionako nije nužno, pa niti opravdano - piramidalnih struktura ima na svim kontinentima (osim Antartike), a najviše piramida – njih nekoliko stotina –ima u Kini. O kineskim pidamidama možda jednom drugom prilikom – ako ne zaboravim).
Dakle, kad sam se odlučio malo informirati o toj duhovitoj izmišljotini nazvanoj bosanska piramida, prvo sam ustanovio postojanje neospornih činjenica kao što su precizna usmjerenost brda prema stranama svijeta i jednake veličine stranica. To je lako vidljivo na svakoj od onih kako-se-već-zovu-karata koje prikazuju izohipse brda. Prirodne strukture ne stvaraju simetrične oblike. Američka vojska je čak razvila uređaj i program koji na temelju te činjenice otkriva prikrivena neprijateljska uporišta – statistički obrađujući karakteristike terena s velikom sigurnošću (izraženoj u postocima) može odrediti što je prirodna struktura, a što ne.
Bilo je i fotografija uzoraka izvađenih sondažnim bušenjima, ali nisu mi izgledali osobito spektakularni. Bilo su to neke stijene za koje je Semir Osmanagić tvrdio da ukazuju na umjetno podrijetlo. Nije me to baš impresioniralo jer sam potpuni laik i ubrzo sam na temu potpuno zaboravio.
No, već godinu dana kasnije, rezultati iskopavanja postali su puno određeniji. Na svim mjestima iskopavanja ukazale su se jasno vidljve, i laiku prepoznatljive, kamene ploče i kameni blokovi neke građevine, a potom i tuneli i sl. Bilo je očigledno da bi se zaista može raditi o piramidi. Na web-stranicama Fondacije bosanska piramida, neke od tih slika možete pogledati i sami. (Osim na tzv. Piramidi sunca, iskopavanja se rade i na tzv. Piramidi Mjeseca.)
Ideja o postojanju piramida u Bosni čudna je samo naizgled – ako se gleda iz prevladavajuće paradigme premo kojoj su egipatske piramide izgrađene tamo negdje dvije i pol tisuće godina prije nove ere, a prva civilizacija nastala u Sumeru u 4. tisućljeću prije nove ere. No, ispred sebe na polici gledam niz knjiga koje se bave tzv. «alternativnom» arehologijom (u biti je riječ o alternativnoj paradigmi). Neke od najboljih su «Underworld» i «Otisci bogova» (obje od Grahama Hancocka), pa «Maps of Ancient Sea Kings» Charlesa Hapgooda itd. One opskrbljuju podacima koji, primjerice, govore o mogućim starostima nekih južnoameričkih gradova od petnaest i više tisuća godina, te o mnogim novim otkrićima, poput struktura kraj otočića Yonaguni. I sl. Tu je i najnoviji biser koji se još nije našao u knjigama – tzv. «Adamov most» u Indiji. Bit će valjda i o tome riječ u nekim budućim postovima.
Uostalom, ako divovske pramide nejasnog podrijetla i namjene mogu biti razbacane u Kini, zašto ne bi mogle biti u Europi? Koja je bila njihova funkcija, druga je priča. Ali da su zamišljene kao grobnice faraona – to zaboravite. U sliku drevnog svijeta kakvu je, primjerice, u par poteza oslikao Michio Kushi u intervjuu objavljenom i u Vizionaru, bosanske piramide uklapaju se sasvim logično. Činjenica jest da ih neki znanstvenici aprirori odbacuju. Imajte na umu da ti to rade iz fotelja, da na terenu nisu niti bili. To je prije svega rezultat slike koju su dobili obrazovanjem, a ne rezultat objektivne i poštene kritike nalaza iz Visokog, iz područja koje je Semir Osmanagić nazvao Dolinom piramida. Živa šteta, jer nema korisnije stvari od kritike. Kontekst te priče daje i njegova knjiga «Historija prije zvanične historije», vrlo solidna kompilacija mnogih «anomaličnih» nalaza, ideja, interpretacija i podataka iz perspektive tzv «alternativne» arheologije.
Ako se jednoga dana sve pokaže velikom zabludom, svi koji, prezirno i ne informiravši se, razne pojave nazivaju tlapnjama bit će pobjednici. Ali nekako mi to nalikuje pirovoj pobjedi.
Jer, zar ne bi bilo genijalno da u Bosni zaista postoje piramida dva puta veće od Velike piramide u Egiptu?
|
- 01:00 -
Komentari (30) -
Isprintaj -
#
|
|
RSS
| Komentari da/ne?
