ponedjeljak, 24.09.2007.

Hopsa u čudnom izdanju

LJUDI OBIČNI
ti i ja ... sanjali smo nešto sasvim drugo ... ti i ja ... željeli smo voljet' jedno drugo ... sve što moram reći ... kao žar će peći ... krijem oči ... ne gledam te ... i glas polako sad me izdaje ... možda je sve i moglo bolje ... da nismo mi tek bili dvoje ... možda bi svijet imao boje ... tek da nismo mi ... ljudi obični ... sve je tu ... uzimam ti samo sebe ... ništa više ... odlazim ... u to lijeno poslijepodne ... prije kiše ...


BUDIM SE
budim se prije sedam
kroz prozor nebo gledam
bez tebe novi je dan
otkad te nema sa mnom
ja dobro sam uglavnom
kada na te ne mislim
gdje si ti, svjetlo kad se ugasi
daj reci mi, što sanjaš kada nema ljubavi
trebam te, ne trebam te
volim te, ne volim te

ništa, ti nemaš ništa s tim
volim te, ne volim te
trebam te, ne trebam te

sjetim se, pa zaboravim
i čuvam dan od slova tvoga imena
i čuvam noć od sna
budim se prije sedam
po navici još gledam
na tvoju stranu kreveta
a tamo sve što ima
pokrivač boje dima
tišina kao prašina


by: Meritas

| 08:55 | Komentari (3) | Isprintaj | #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.