Blog Blog

četvrtak, 22.05.2014.

GOOGLE

Google je poznata američka korporacija specijalizirana za usluge putem interneta: pretraživanje podataka na internetu, slanje i primanje e-mailova, internetsko oglašavanje, dijeljenje digitalnih sadržaja, pregled digitalne karte svijeta, itd.

Sve je započelo 1996. kada su Larry Page i Sergey Brin, studenti Stanfordskog Sveučilišta provodili svoj istraživački projekt. Željeli su unaprijediti pretraživanje podataka na internetu, tadašnji pretraživači bili su mnogo sporiji i nepraktični. Njihova nova tehnologija pretraživanja, tzv. PageRank analizira povezanost između web stranica, određuje važnost neke web stranice prema ostalim stranicama koje vode do nje. Svoj zajednički projekt, internetsku tražilicu Page i Brin nazvali su BackRub, a ime potječe od njene sposobnosti analize linkova na webu. Kasnije je preimenovana u Google ( iskrivljena riječ googol, koja označava veliki broj – iza znamenke jedan dolazi sto nula). Baš ta riječ je izabrana kako bi dočarala beskonačnu količinu informacija koje će se moći pronaći uz pomoć te tražilice.

U rujnu 1998. Google je službeno osnovan kao privatna korporacija sa sjedištem u garaži u Menlo Parku u Kaliforniji. Ranije iste godine, Andy Bechtolsheim, jedan od osnivača tvrtke Sun Mycrosystems prepoznao je taj projekt i Pageu i Brinu dao 100 000 dolara. Ubrzo su uspjeli prikupiti milijun dolara što im je pomoglo da krenu s razvojem tvrtke. Prvi zaposlenik bio je kolega s fakulteta, Craig Silverstein.

Tadašnji google.com dnevno je posjećivalo tek oko 10 000 ljudi. No, već prvi korisnici bili su jako zadovoljni pa je jedan od najboljih informatičkih časopisa, PC Magazine, proglasio Google nakon samo dva mjeseca postojanja jednom od sto najboljih web stranica. Nakon samo 6 mjeseci broj korisnika je porastao na pola milijuna dnevno, a prva kompanija koja je potpisala ugovor s Googleom bila je Rad Hat, proizvođač jednog od najpoznatijih Linuxa. Do početka ljeta 1999. u Google je uloženo dodatnih 25 milijuna dolara od dvaju investicijskih fondova koji su dotad bili veliki rivali, no prepoznali su potencijal Googlea. Sa sve većim i bržim rastom broja zaposlenih, tvrtka se seli u vlastitu zgradu, Googleplex u gradu Mountain View. Do 2001. godine riječ Google postala je dio svakodnevnog života i govora pa je glagol „guglati“ ušao u rječnike uz objašnjenje „Guglati znači koristiti Google tražilicu kako bi se prikupile informacije na internetu.“

Početna stranica iz 1998.

Larry Page i Sergey Brin danas su vlasnici oko 16 posto dionica tvrtke (na burzu je izašla tek 2004.), s time da je Page predsjednik proizvodnog, a Brin predsjednik tehnološkog dijela.
Google je i dalje vrlo uspješna tvrtka te se redovito nalazi na listama kompanija s najvećom zaradom, drži poziciju najuspješnije internetske kompanije na svijetu. Iako Google uglavnom najviše povezujemo s Google Search (tražilicom), on nije samo to već nastavlja razvijati i druge platforme, pa je u 2013. i 2014. Google proglašen najinovativnijom kompanijom. Neki od trenutnih, najnovijih projekata su:

- Calico - kompanija koju je Google pokrenuo 2013. Cilj joj je rad za dobrobit ljudskog zdravlja i poboljšanje kvalitete života
- Automobili koji samostalno voze
- Google Fiber - brzi internet dostupan svima u SAD-u
- Google naočale
- Shopping Express – konkurencija eBay Now-u i Amazon Fresh-u
- Google Now – podsjeća korisnike na podatke i obavijesti koje su mu važne (vozni red buseva, novi album omiljenog glazbenika i sl.)

Od 2013. Google se proširio na 70 ureda u više od 40 zemalja. Iste godine pokrenut je Savez za dostupnost interneta (The Alliance for Affordable Internet – A4Al) čiji je Google član, uz Facebook, Intel i Microsoft. Savez vodi Tim Berners-Lee (izumitelj World Wide Web), a namjera im je osigurati mogućnost pristupa internetu na što jednostavniji i jeftiniji način. Google želi pomoći u smanjivanju cijena za pristup što je više moguće kako bi se internetom mogli služiti i u manje razvijenim zemljama.

Googleova zarada pred kraj 2013. procjenjuje se na gotovo 15 milijardi dolara, u porastu je zahvaljujući reklamnoj internetskoj industriji. Najavljeno je otvaranje novog ureda u Londonu u 2016. gdje će raditi čak 4 500 Googleovih djelatnika. Najveći dio prihoda Googleu donosi njihov program oglašavanja (u 2011. čak 96 % ).

Najvažnije usluge i servisi

1.) Google Search
Prema istraživanju iz 2009. Google Search je najpopularnija tražilica na američkom tržištu i prvi proizvod tvrtke Google, razvijen 1997. Korisnici mogu pretraživati milijarde web stranica sa svim mogućim informacijama. Dnevno Google Search osigurava preko tri milijarde pretraga. Taj internetski pretraživač duguje svoju popularnost algoritmu PageRank koji omogućava rangiranje web stranica prema važnosti, ovisno o tome što korisnika zanima. Google je po prvi puta pretraživao pomoću sustava posjećenosti; što je neka stranica posjećenija, nalazi se više pri vrhu kada tražimo pojam koji se nalazi na toj stranici. Do danas je većina velikih pretraživača preuzela tu tehniku. Google ima svoje regionalne domene (njih 189), među kojima je i hrvatska, Google.hr.

Od 2011. uvedeni su Google Voice Search – pretraživač uz pomoć govora i Search by Image – pretraga uz pomoć slike. Učestalost pretrage nekih pojmova, izjava ili osoba govore o njihovoj popularnosti, trenutnim socijalnim, ekonomskim, zdravstvenim trendovima u društvu općenito.

Prednosti:
- brz pronalazak rezultata koje tražimo
- pretraživanje na različitim jezicima
- mogućnost postavke Googleovog sučelja na jezik kojeg korisnik poznaje, jednostavnost sučelja
- razlikuje se od drugih tražilica po tome što kod upisivanja tražene riječi Google ne razlikuje veliko i malo slovo (uvijek ih shvaća kao mala)
- filtri za preciznije pretraživanje
- sigurnost stranica i servisa

Nedostaci:
- dok pretražujemo Google ne znamo što je točno uključeno u bazu koju pretražujemo
- ne znamo kakva je kontrola sadržaja/postoji li uopće
- koji su kriteriji relevantnosti po kojima se izlistavaju podaci
- rezultate pretraživanja nije uvijek lako razvrstati i međusobno kombinirati
- Google daje previše rezultata, čak i korištenjem naprednog pretraživanja teško je provesti kvalitetno istraživanje
- isključivost pretraživanja

Kao zanimljivost treba istaknuti Google Doodles - promjene na početnoj stranici, tj. Googleovom logu u čast praznika, proslava, poznatih osoba, važnih događaja i obljetnica. Radi se o ilustracijama, animacijama ili igrama i zvučnim efektima. Od 1998. promijenjeno ih je preko 2000 na početnim stranicam u zemljama diljem svijeta.

2.) Gmail
Besplatan internetski servis za elektroničku poštu pokrenut 2004., ali je postao dostupan za širu uporabu 2007. Bio je to prvi online email servis s jednim gigabajtom prostora za poruke. I danas je prednosti Gmaila više od 15GB prostora za poruke koji stalno raste, posjeduje alat za izdvajanje spama, i Googleovu tehnologiju za pretraživanje elektroničke pošte. Ono po čemu se Gmail izdvaja od ostalih web mailova je lokalizacija, što znači da je u cijelosti preveden, ne koristi mape već samo oznake, podržan je IMAP, postoje verzije za mobilne uređaje pa svoju poštu korisnik može pregledavati na svom mobilnom telefonu. Jedan Gmail račun vrijedi za sve ostale Google aplikacije kao što su Google Maps, Google Docs, Google Reader, Picasa, Youtube.

Postoje kritike što se tiče privatnosti poslanih poruka, no iz Googlea tvrde kako nitko ne čita poštu osim onoga koji ju šalje/prima, a ako se poruke posebnim programima provjeravaju, to je zbog unaprijeđenja oglašavanja, a ne invazija na privatnost korisnika.

3.) Google prevoditelj
Google prevoditelj je besplatna usluga prevođenja koja daje trenutačne prijevode na desecima različitih jezika. Može prevesti riječi, rečenice i web-stranice u svakoj od podržanih jezičnih kombinacija. Nastoji se svima omogućiti pristup korisnim informacijama, neovisno o jeziku na kojem su napisane.Kada Google prevoditelj generira prijevod, traži uzorke milijunima dokumenata na temelju kojih daje najprikladniji prijevod. Otkrivanjem uzoraka u dokumentima koje su već preveli ljudi, Google prevoditelj inteligentno bira najprikladniji prijevod. Ovaj postupak traženja uzoraka unutar velikih količina teksta naziva se "statistički strojni prijevod". Budući da prijevode generiraju računala, oni nisu uvijek savršeni. Što više Google prevoditelj analizira prijevode koje su napravili ljudi na određenom jeziku, to će prijevod biti kvalitetniji. Zato se točnost prijevoda ponekad razlikuje na različitim jezicima. Trenutno podržava 80 jezika.

4.) Google +
Društvena mreža u vlasništvu Google Inc. koja se po broju korisnika nalazi odmah iza Facebooka. Prema statistikama :
- Facebook ima preko 1,15 milijardi korisnika
- Twitter ima 550 milijuna registriranih korisnika i 215 milijuna aktivnih korisnika mjesečno
- Google + ima preko milijardu otvorenih korisničkih računa i 359 milijuna mjesečnih korisnika
- Youtube broji preko milijardu aktivnih korisnika mjesečno

Nevjerojatno je koliko su internetski pretraživači na čelu s Googleom promijenili način na koji primamo i tražimo nove informacije, tj. naš način razmišljanja. Prije je bilo potrebno pamtiti mnogo više detaljnjih podataka, a sada ljudi mogu normalno funkcionirati bez toga zato što znaju gdje u svakom trenutku mogu pronaći tu informaciju. Pretraživači su preuzeli ulogu novina, knjiga i enciklopedija te zantno ubrzali i pojednostavili cijeli proces. I u obrazovanju i u svakodnevnom životu sve se više oslanjamo na internet. Dokazano je da ljudi neće zapamtiti podatak ako znaju da ga je lako pronaći na webu, ali veća je vjerojatnost da će je upamtiti ako znaju da podatka nema ili nije lako doći do njega jednostavnom pretragom na internetu. To ne znači da su ljudi danas manje inteligentni nego prije primjerice 50 godina kada su dugoročno pamtili više podataka, već da stječu neke nove vještine i mijenjaju navike u vremenu u kojem se o gotovo svakoj temi, osobi ili događaju može saznati najbitnije u samo nekoliko klikova.
Došlo je i do promjene u razini i vrsti koncentracije što je utjecalo na način na koji čitamo i učimo, a time i obrazovanje u cjelini. Mlađe generacije ne potiču se više samo da mnogo čitaju već i da usavrše vještine koje će im biti potrebne u daljnjem školovanju i kasnijem životu, a to su brza, kvalitetna i učinkovita potraga za potrebnim informacijama.

Izvori: http://www.fastcompany.com/most-innovative-companies/2014/google

http://en.wikipedia.org/wiki/Google_Search

http://en.wikipedia.org/wiki/Google

http://www.pcworld.com/article/235757/researcher_google_is_changing_the_way_you_think.html

Matea Marić

Oznake: google, internet tražilice, tehnologija, internet

- 18:42 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 17.05.2014.

Debata s kandidatima za Europski parlament

Inicijativa Liga mladih birača jučer je organizirala debatu s kandidatkinjama i kandidatima na izborima za Europski parlament koji će se kod nas održati 25. svibnja. Ciljevi su osigurati mladim biračima informacije o izborima kako bi se uključili i donijeli svoju odluku, ali i potaknuti političare da se svojim izbornim programima obrate i mladima na koje često zaboravljaju.

U dvosatnoj debati sudjelovali su kandidati i predstavnici HDSSB-a/ HRAST-a/HSP-a, Hrvatskih laburista, Nacionalnog foruma/HSLS-a/ PGS-a, ORAH-a, Stranke umirovljenika, Zelenih. Odmah na početku mi je bilo čudno kako nije bilo nijednog kandidata iz dviju najvećih hrvatskih stranaka, SDP-a i HDZ-a. Na popisu sudionika u debati našla se kandidatkinja HDZ-a Dubravka Šuica koja je ipak iz nepoznatih razloga otkazala svoj dolazak. Mislim da to mnogo govori o položaju mladih na listi prioriteta političara, barem onih koji računaju na najveći broj osvojenih zastupničkih mjesta na predstojećim izborima.

Aktivno (ne)sudjelovanje mladih u izborima se sve više spominje, mladi se smatraju nezainteresiranima i politički pasivnima te se razgovara o načinima kako to promijeniti. Tu se ne radi samo o činjenici da su mladi općenito nezainteresirani za događaje u politici i za svoju budućnost, već smatraju da im nitko od ponuđenih kandidata uistinu ne nudi nikakve promjene osim uobičajenih predizbornih obećanja. Slab odaziv birača u Hrvatskoj postao je uobičajen i kada se radi o nama važnijim izborima, kao primjer uzmimo zadnje parlamentarne izbore na kojima je pobjedila Kukuriku koalicija za koju je glasovalo manje od 25 posto ukupnih birača s pravom glasa. Točne podatke o sudjelovanju birača mlađih od 30 godina nisam pronašla, ali iz gore navedenog postotka jasno je da je i taj postotak vrlo malen. O stupnju povjerenja u europske institucije najbolje govori podatak da je na prošle izbore za Europski parlament u Hrvatskoj izašlo tek nešto više od 20 posto birača, a u Njemačkoj je taj postotak bio duplo veći. Ipak, Hrvatska je nova europska članica i mnogi birači zapravo ne znaju što Europski parlament uopće radi i koji je njegov utjecaj. Odgovor na to pitanje su nam pokušali pojasniti u petak na debati.
Glavne točke rasprave bile su: obrazovanje i zapošljavanje mladih, socijalna politika, sudjelovanje mladih u politici, budućnost Europe i predsjedavanje Europskom komisijom.

Na pitanje što bi promijenili u Europskom parlamentu ako jedno od mjesta pripadne baš njima ili nekome iz njihove stranke, svi kandidati su slično odgovarali, koristili su floskule poput: „Moramo uzeti stvar u svoje ruke“, „ Trebamo ulagati u mlade, oni su pokretač svega“ i Hrvatska je bogata zemlja, primimo se posla“, itd.

Zanimljiv odgovor na pitanje kako to da se mladi sve kasnije osamostaljuju i ostaju živjeti s roditeljima do 35-e, dala je predstavnica HRAST-a Ana Silvestrić koja smatra da je to zato što mladi kod nas očekuju da im novac padne s neba. Kandidat Zelenih Damir Pavlek s tim se ne slaže, ali poručuje da mladi trebaju uzeti stvari u svoje ruke, a ne čekati da drugi nešto naprave umjesto njih.
Što se tiče ekonomske situacije, svi kandidati su protiv dodatnog zaduživanja i ne podržavaju politiku štednje navodeći Grčku kao loš primjer.

Prisutni nisu ponudili konkretne odgovore i rješenja u vezi poboljšanja socijalnog statusa mladih. Već smo mnogo puta čuli kako mladi nisu dovoljno zastupljeni u politici i društvu, potrebne su korjenite promjene... Monika Bogeljić, kandidatkinja Hrvatskih laburista , a ujedno i najmlađa od kandidata smatra zabrinjavajućim nezainteresiranost mladih za sudjelovanje u političkom životu. Kandidatkinja Nacionalnog foruma Renata Šeperić Petak izjavila je da ju je sram zbog toga što je njena generacija učinila mladima zbog dugova u kojima se zemlja nalazi te poručila: „Nemojte čekati“.

Istaknula bih još jedno od postavljenih pitanja koje mi se čini važnim, a to je kako „natjerati“ velike i bogatije europske zemlje da financijski podupru male zemlje kao što je Hrvatska; Atana Grbić iz ORAH-a misli da ne možemo ništa očekivati dok postoje tako velike razlike u bogatstvu i životnom standardu stanovnika u raznim europskim zemljama. Uglavnom, ponovno nitko nije dao prave odgovore, neki kandidati su čak i priznali da ne znaju kako odgovoriti na to pitanje ili su ponavljali ono što su već prije izjavili. Svi se slažu da je gospodarska situacija teška, ali rješenja nema.

Ponovno smo se vratili na temu nezainteresiranosti birača, pogotovo mladih (njih čak 70 posto nije sudjelovalo na prošlim europskim izborima) koja zapravo narušava osnovnu svrhu postojanja demokratskog sustava.
Pred kraj se raspravljalo i o spuštanju dobne granice za glasovanje s 18 na 16 godina, što po mojem mišljenju trenutno uopće nije važno budući da ni ljudi koji mogu glasati ne koriste to svoje pravo. Zatim su kandidati očekivano zaključili da je 11 hrvatskih zastupničkih mjesta u parlamentu mnogo i može donijeti promjene koje će nam svima olakšati život. Koje su to točno promjene, prisutni mladi ni ovoga puta nisu uspjeli saznati.

Nezainteresiranost i odluka da se ne sudjeluje u politici nije samo pojava u Hrvatskoj, već i europski trend. Čak i u zemljama koje imaju stabilniju glasačku podršku, zabilježen je pad broja članova u strankama te sve manja želja mladih da se uključe i veliko nepovjerenje prema političarima. Za pretpostaviti je da Europski izbori u Hrvatskoj neće biti mnogo drugačiji od prošlih, nemam osjećaj da ljudi pokazuju pretjerano zanimanje za njih. Kampanja je sada na vrhuncu i izbori se više spominju u medijima, no to nije dovoljno zato što se u tako kratkom roku ne može puno utjecati na ljude. Informacije kojima smo najviše bili zaokupljeni su oni o rednom broju kandidata na listama pojedinih stranaka, mogućim nesuglasicama s predsjednicima stranaka (npr. Milanović – Picula) te naravno visoke plaće europskih zastupnika. O samom Europskom parlamentu i o tome kako su njegovom radu pridonijeli naši dosadašnji zastupnici mogli smo čuti puno manje.

Matea Marić

Oznake: izbori, europski parlament, debata, mladi biraju

- 22:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 09.05.2014.

Cijepljenje - DA ili NE?

Zadnjih nekoliko mjeseci kroz medije se provlači tema koju godinama ranije nitko nije preispitivao niti previše analizirao (barem ne javno) – treba li cijepljenje djece biti obavezno?

Radi se o sukobu mišljenja dviju strana, jedni imaju stav kako je preispitivanje cijepljenja besmisleno i kako bi ukidanje istog bilo štetno za zdravlje djeteta, a drugi su uvjereni da je cijepljenje zastarjelo i nepotrebno te da je vrijeme za promjene, to jest pravo roditelja da sami odluče što je najbolje za njihovo dijete.

U porastu je broj roditelja koji ne žele da o zdravlju djeteta odlučuje država zakonskim nametanjem, već oni sami zato što smatraju da cjepivo ne djeluje, a može i izazvati štetne nuspojave. Medijski je popraćen slučaj bračnog para iz Zadra koji je odbio cijepiti svoje dijete unatoč sankcijama. Naime, cjepljenje je u Hrvatskoj obavezno i za njegovo izbjegavanje propisana je novčana kazna od 2 000 kuna. To nije jedina ovakva priča, podaci nam govore da je u prvih devet mjeseci prošle godine cijepljenje odbijeno u 143 slučaja.

Građanska inicijativa za neobavezno cijepljenje privukla je dosta pozornosti, njihova Facebook stranica bilježi porast podrške, a tu su i ostale slične udruge poput Život ili cijepljenje, RODA – Roditelji u akciji te Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata. Okupljeni članovi udruga pozivaju se na dokaze iz svjetskih istraživanja prema kojima su necijepljena djeca zdravija od cijepljene - manje podložna infekcijama, nisu sklona alergijama, kožnim oboljenjima, artritisu, itd. U slučaju jednog britanskog liječnika išlo se čak tako daleko da je tvrdio kako cjepivo protiv ospica može izazvati autizam, no njegovo istraživanje ubrzo je u više navrata opovrgnuto.

Neki pobornici prava na izbor se pozivaju i na razne teorije zavjere o kontroli broja stanovnika upravo uz pomoć cijepljenja, ali ne zaboravimo i mnogo vjerojatniju činjenicu da iza svega stoji moćna farmaceutska industrija koja ima ogroman utjecaj na cijeli svijet i štiti svoje interese kako bi očuvala financijsku dobit.

Protivnicima obaveznog cijepljenja idu u prilog podatak da u čak 18 zemalja Europske unije cijepljenje nije obavezno, ali se prema tvrdnjama liječnika, ipak izrazito preporuča. Kao istaknut primjer uzima se Švicarska u kojoj je još od 1970. cijepljenje stvar osobnog izbora pojedinca i oko toga se ne vode velike rasprave.

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gotovo sve bolesti za koje je propisano obavezno cijepljenje su iskorijenjene na ovom području, ali stručnjaci upozoravaju da bez obzira na to, ukoliko se prekine preventivno suzbijanje tih bolesti, one se mogu ponovno pojaviti.

Krajem ožujka ove godine Ustavni sud odlučio je da o cijepljenju djeteta roditelji ne mogu samostalno odlučivati zato što to nije njihovo ustavno pravo. Sud je uvažio stajalište Ministarstva zdravlja da je cijepljenje najbolja zaštita od potencijalno opasnih bolesti, te da je "pravo djeteta na zdravlje više od prava roditelja na (pogrešan) izbor".

No ni nakon presude nije se prestalo raspravljati o ovoj osjetljivoj temi, borba argumentima s jedne i druge strane se nastavlja.
Na posljednjoj u nizu javnih rasprava dječja pravobraniteljica Ivana Milas Klarić zauzela je stav da cijepljenje treba biti obavezno jer je to u interesu zdravlja djeteta. „Djeca imaju pravo na najveću moguću razinu zdravlja, a brojna istraživanja i podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore u prilog cijepljenju“, izjavila je. Nadodala je kako su nuspojave moguće kod konzumacije bilo kojeg pa i najobičnijeg lijeka, što nas neće spriječiti da ga uzmemo ako nam je potreban.

Naizgled jednostavno, ali zapravo vrlo kompleksno pitanje o kojem će se u budućnosti sve više raspravljati, no zasada prema zakonu ostaje odredba da roditelji nisu ti koji odlučuju, cijepljenje je obaveza.