14.04.2010., srijeda

hrana naša svagdašnja, mislim stvarno na hranu, ne na duševnu ili neku drugu u posljednje vrijeme osjećam se zapljusnutom od kojekuda iz svih medija s terminima zdrava hrana, makrobiotička hrana, rafinirana hrana, nerafinirana hrana, biohrana, napola biohrana, organski uzgojena hrana, napola organski uzgojena hrana, hibridna hrana, tradicionalno uzgojena hrana, tradicionalno sjeme, hibridno sjeme, eko uzgoj, samonikla hrana. ovom prigodom ostavila bih sve pojmove po strani i usmjerila bih se na nerafinirane i rafinirane namirnice, i njihovu cijenu nastanka s onom cijenom koju plaćam na kasi kada izlazim iz dućana. u maloprodaju u specijaliziranim dućanima, i mnogim drugim, marketima, supermarketima, ljekarnama, biljnim ljekarnama srećemo se s nerafiniranim namirnicama poput npr. smeđe riže, integralnog brašna (mjleveno cijelo zrno s ovojnicom), tamnim šećerom-melasom, nerafiniranim uljima; bućino, maslinovo, suncokretovo, sezamovo..., obzirom da su nabrojene namirnice zapravo u tehnološkom smislu napola obrađene, postupak obrade je došao do neke faze, a ne do kraja postupka obrade. u cjelovitoj obradi pšenice u konačnici nakon skidanja svjetlosmeđe kožice zrna pšenice, slijedi mljevenje, proizvodnja bijelog brašna. dakle, postupak dobivanja bijelog brašna je duži, utoliko skuplji, nutritivna vrijednost mu je manja (kao kad ogulite jabuku, i bacite koru, a pojedete oguljenu jabuku). prosječna cijena kilograma bijelog brašna je od 3-4 kuna, a integralnog od najmanje dvostruko do preko deset kuna ako je riječ o bio ili eko uzgoju. dakle, ne mogu a da ne otvorim i novo pitanje vezano za eko integralno brašno. eko ili bio uzgoj podrazumijeva uzgoj bez primjene suvremenih fitofarmaceutskih sredstava protiv korova, kukaca i bolesti - što pojeftinjuje proizvodnju. zatim, ukoliko je riječ o staroj sorti pšenice, kako ona nije hibrid, nema primjene cijele tehnologije odvojene od matičnog usjeva da bi se proizvelo hibridno sjeme. dovoljno je odvojiti dio ljetine za sjetvu naredne godine ili jeseni, ovisno je li vrsta pšenice jara ili ozima. dakle, došla sam do neke cijene nerafiniranoga, napola obrađenog proizvoda čija je proizvodnja upola jeftinija zbog nedovršenog tehnološkog procesa, a dvostruko i trostuko košta u odnosu na rafinirane namirnice. zdravije je skuplje- marketinška je podvala za dobru zaradu

- 10:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.