Čemu služe brojevi

Mnogi će pomisliti da nam brojevi služile da bi mogli zbrajati, da bi mogli gnjaviti djecu satovima matematike i slično. Ali brojevi imaju i mnogo važniju funkciju, funkciju ostavljanja dojma, ozbiljnosti, važnosti i zagonetnosti stvarima koje dovodimo u vezu s pojedimim brojevima.
Recimo ako kažem da imam puno jabuka onda ljudi znaju da imamo puno jabuka, ali ako kažem da imam 1000 jabuka tada isto ljudima poručujem da imam puno jabuka, ali brojka 1000 stvara dojam veličine i važnosti, kao da je važno to što imam 1000 a ne 1001 jabuku. Onda počinjemo razmišljati o brojki i koliko bi to bilo 1000 jabuka, a ne mislimo više jesu li ukusne, kakve su, kolike su i tako to. Znači brojke prvenstveno služe da se impresionira druge i ostavi dojam da je ono o čemu govorimo važno i ozbiljno. Sad kad to znamo možemo dalje.

Sigurno ste primjetili da mnogi proizvodi imaju u svom nazivu i brojke, a sad znate i zašto.
Recimo Mazda je dobro ime za auto, ali Mazda 323 zvuči bolje i ozbiljnije, a onda ljudi počmu misliti da je to sigurno nešto sofisticirano kad u imenu ima i brojeve, to je nešto znanstveno. Onda se ljudi bolje osjećaju kad potroše pare na precijenjene hrpe gvožđurije na 4 kotača.
Ili recimo da prodajete miksere i nazovete najnoviji model miksera Šime, pa to i ne tvuči kao nešto posebno, ali ako ga nazovete model 2000 (tutauznt) onda to već zvuči bolje i sofisticiranije, a i ljudi se osjećaju bolje i pametnije kad miksaju s nečim što se zove model 2000 (tutauznt), osjećaju se tako dobro da misle da je i malo sofisticiranosti miksera prešlo na njih pa će oni peći bolje kolače.

Također veliku važnost ima i veličina brojke, pa ljudi misle ako komad krpe prodaješ za 1500 kuna ili postole za 2000 kuna da su one bolje i udobnije i kvalitetnije od onih jeftinijih, iako možda postoli za 2000 kuna mogu biti proizvod jednake kvalitete kao i onaj sa pijace koji se prodaje za 100 kn. Veći broj, veći dojam ostavljate. Npr. Isto tako možete biti kreten, ali ako kažete da zarađujete 20 000 kn ili imate 3 diplome(kupljene) onda na ljude ostavljate veći dojam.

Osim veličine brojke važno je i da je po mogućnosti neki okrugao broj kao 100, 500, 2000. Evo uzmite npr. naselja. Zagreb zvuči dobro, ali 10 000 Zagreb zvuči još i bolje i ozbiljnije, to je veliki i lijepi broj pa je to sigurno neko važno mjesto, u svakom slučaju važnije od nekog naselja koje nema okrugao broj uz koji se veže. Tako 23000 Zadar zvuči puno bolje nego 23273 Preko, odmah se vidi da je Preko manje važno mijesto od Zadra, ali ipak važnije od onih mjesta koja niti nemaju svoj poštanski broj.


Brojeve vežemo uz matematiku, a matematika nisu samo brojevi ima tu i nepoznanica, integrala i raznih drugih čuda. Kad smo kod integrala eto sada znate zašto je integralni kruh skuplji od običnog, ljudi odmah misle da je to nešto super i sofisticirano kad imaju integrale u kruhu, dobro je i za gradonačelnike da koriste matamatičke nazive, npr umjesto da kažete da želite napraviti cestu, kažite da želite sagraditi Zagrebačku tangentu ili Splitski kosinus. Kažite ljudima da imate problema sa sinusima i svi će se odmah ozbiljno zabrinuti za vaše zdravlje

Ako želimo ostaviti dojam da je nešto zagonetno, sofisticirano, nešto za prave znalce tada je dobro u ime proizvoda staviti i kakvu nepoznanicu, nekakav x, y ili z. Ili čak a, b, c iz kvadratnih jednadžbi.
BMW X5 zvuči bolje nego BMW 5 ili BMW Šime. U svakom slučaju bolje nego Ford Kuga.
Ili npr. možete nazvati auto „A klasa“ ili „C klasa“, glavno da ima nepoznanica, može proći i Ypsilon, ljudi odmah misle da je to nešto super i impresionirani su. Zato i imate u naprednom IT sektoru razne nazve pune brojki i nepoznanica razne xp, 500 giga ovoga, 1000 mega onoga intel 600 ovo asus 500 ono.
Na ljude koji nemaju pojma o tehnologiji to daje snažan utisak. I seljaci su to shvatili pa su svoja gnojiva nazvali 15-15-15 ili 8-16-24 ili 5-15-30. Puno bolje zvuči kad kažeš da si bacio 2 tone 15-15-15, nego da kažeš da si cijeli dan bacao gnojivo na njivu.
Pazite kakve nazive za vrste kukuruza imaju AS43, AS44, AS57, AS68, AS69 i AS6M10, impesivno!

Ako uz ljude dodamo brojke tada i njima one daju na važnosti i ostavljaju bolji dojam. Recimo možete kazati: „Šime je kupio kupus.“ i to zvuči ok, ali ako kažete
„Šime (43) je kupio kupus.“ to odmah zvuči bolje, zar ne? Daje na važnosti i Šimi i kupusu.
Ili „Vidio sam Ivanu.“ zvuči ok, ali „Vidio sam Ivanu (90-60-90).“ zvuči puno bolje zar ne?

Sve čemu dodajemo brojeve zvuči bolje od riječi koje nemaju uza sebe brojke. Eto npr. riječ „govno“ zvuči bezveze, obična riječ, ali pazi sad „govno 501“. Odmah zvuči bolje, odmah misliš da je to neko bolje govno, govno boljih karakteristika i preformansi. Više ti tako reći niti ne smrdi niti ne misliš o smradu, već misliš o onome 501, što znači, kako se 501 uklapa u ideju govna. Tako je i s drugim riječima. Samo dodajte brojke i odmah ćete impresionirati ljude. Umjesto da kažete imam plan, recite imam plan21 i ljudi će odmah pomisliti da je to nešto ozbiljno i misliti zašto baš 21 i je li moglo biti 24 ili 17 i na kraju će zaboraviti na plan, u biti uz pravu brojku uopće ne morate imati plan.

Sad kad ste sve o brojevima naučili molim da mi se obraćate sa Magarac 2000.