Učinkovito gospodarenje resursima koje to nije&gospodarenje otpadom koje to nije

Prvo

Svako malo negdje naletim na upozorenja o tome kako je potrebno učinkovitije koristiti naše prirodne resurse, štedjeti energiju, vodu.Pa da vidimo kakva se ušteda uistinu postiže.

Npr. u mjesec dana štedeći i „učinkovito koristeći vodu i struju“ na računima za vodu, struju i grijanje uštedim 100 kuna.
I što ću učiniti s tih 100 kuna? Naravno potrošiti ću ih. Da bi se moglo proizvesti proizvode na koje ću potrošiti tih 100 kuna bilo je potrebno utrošiti neke resurse (struju,vodu,naftu...).Znači od uštede sam ja imao financijsku korist, ali nisam smanjio iskorištavanje prirodnih resursa niti zagađivanje okoliša.Ustvari tih 100 kuna donijelo je više profita nekom industrijalcu te ga vjerojatno potaknulo da proizvodi još i više, a time i da više zagađuje, troši više struje, vode, nafte...

Možete sad reći da sam mogao umijesto da te novce potrošim u trgovini uložiti u banku ili neki mirovinski fond.Ali ako to napravim onda će moje novce banka ili fond uložiti u neku industriju (direktno ili indirektno kreditirajući potrošnju) i opet smo na istom ja imam financijsku korist, a majčica priroda ostaje u istom ako ne i gorem položaju.
Pokuša li država porezima natjerati ljude na štedljivije ponašanje višak ubranih poreza će povećati državnu potrošnju i opet smo na istom.

Drugo

Kad se govori o gospodarenju otpadom onda se uglavnon govori o razvrstavanju otpada njegovom recikliranju te pravilnom zbrinjavanju.Sve je to lijepo, ali dokle god je svjetsko gospodarstvo orjentirano na poticanje potrošnje i nagovaranje ljudi na što više kupovaja (često puta i nepotrebnih stvari) neprestano stvarajući potrebu za kupovanjem novih stvari, nema tu puno pomoći.

Mobiteli proizvedeni prošle godine su zastarjeli i treba se kupiti novi, a ako kojim slučajem netko i ne želi kupiti novi mobitel, proizvod se sam poslije godine dana počinje kvariti te smo prisiljeni kupiti novi. Slično je i sa kompjuterima,kišobranima za jednokratnu upotrebu i ostalim proizvodima "mejd in čajna" ,o odjeći koja se je nosila prošle zime i više nije "in" ne treba niti govoriti.

Možda bi učinkovitije gospodarenje otpadom bilo kad bi se (uz razvrstavanje i recikliranje otpada) proizvodili kvalitetniji proizvodi koji ne bi u roku od godine dana ili nakon sezone postali otpad.