knjiški moljac

NOVO: Kristina Gavran "Gitara od palisandra" (Disput, 2018.)

srijeda , 31.10.2018.

Kristina Gavran
GITARA OD PALISANDRA
roman
izd. Disput
216 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača

Gitara od palisandra je roman fokusiran na pet ženskih sudbina. Naizgled stoljećima udaljene, svaka u svome svijetu i u svojoj priči, sa svojim zatvorenim svjetovima koji su evoluirali od mita i praznovjerja do suvremenih obrazaca ponašanja i ženske emancipacije, na kraju će romana te žene biti povezane u veliku priču o tajanstvenim vezama koje se pružaju među stoljećima, ponekad povezane nevidljivim nitima, a ponekad, kao u ovom slučaju gitarom kao artefaktom velikog kruga života.
U ovom romanu sve je na svome mjestu, kompozicijom podsjeća na velika glazbena djela i način na koji su skladana. Dapače, Kristina Gavran piše kao da sklada, plete mrežu riječi i događaja, pazi na tempo i light-motive i uspijeva postići sjajne efekte suptilnim izvođačkim nijansiranjem. Sjajno zamišljena, spajanjem prostora i vremena i dojmljivim referiranjem na bajku njezina je priča i ženska (na način koji nema veze sa 'ženskim pismom') i glazbena (ne na prvoj, nego dubinskoj strukturalnoj razini) i, što je najvažnije, svevremena. Priča o povezanosti sudbina, slučaju i 'slučaju', žrtvi i ljubavi, zavijena u plašt nekih prošlih vremena i žanrova koji naginju čudesnom i fantastičnom, jedna je od onih univerzalnih priča koje se mogu čitati uvijek i svuda s jednakim čitateljskim užitkom.
/iz pogovora Jagne Pogačnik/

NOVO: Adolfo Bioy Casares "Morelov izum" (izd. Disput i Hrvatsko filološko društvo, 2018.)

utorak , 30.10.2018.

Adolfo Bioy Casares
MORELOV IZUM
roman
Sa španjolskoga preveo Matija Janeš
izd. Disput i Hrvatsko filološko društvo
112 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez
Knjižarska cijena: 80,00 kn

Riječ izdavača

Roman Morelov izum, objavljen 1940, donosi robinzonsku pripovjednu situaciju u kojoj se glavni protagonist – o kojemu ne saznajemo mnogo doli da je pisac i bjegunac pred zakonom – zatekne na izoliranom otoku na kojemu susreće tajanstvene ljude nalik na turiste. Neobični suživot s tim strancima, a posebice njegov odnos s djevojkom Faustine, polako će voditi prema neočekivanom kraju, inspiriranom znanstveno-fantastičnim žanrom (izum stroja koji pohranjuje čovjeka i njegova osjetila za buduću reprodukciju, po uzoru na tada poznata tehnološka sredstva), ali i autorovim filozofskim preokupacijama.
Realizam, fantazija i znanost idu ruku pod ruku u ovom romanu. To je i egzistencijalistički roman, te fi lozofski u širem smislu, jer je u njegovom središtu pitanje o čovjeku i ljudskom vidu postojanja. Ta su pitanja odvedena do krajnjih granica kroz u romanu ostvarenu ideju simulakruma. Mnogi su stoga primijetili kako Bioy Casares njime anticipira filozofske teme koje će tek u drugoj polovici 20. stoljeća dobiti punu formulaciju.
Roman je to, nadalje, koji se uklapa u tradiciju velike latinskoameričke teme samoće. Ali i, paradoksalno, ljubavni roman. Jer susret junaka s Faustine roman će voditi k suptilnoj, ali bez primjese patetike, i tragičnoj ideji ljubavi.
Roman otvara prolog Jorgea Luisa Borgesa, u kojemu veliki prozni majstor zaključuje da "ne drži hiperbolom označiti ga savršenim romanom", čime samo potvrđuje sud koji je prije njega o ovome djelu iznio meksički nobelovac Octavio Paz. U svakom slučaju, Morelov izum do danas je najprevođeniji roman Adolfa Bioya Casaresa, djelo koje je pripomoglo otvaranju nove etape u povijesti hispanskoameričkoga romana, u kojoj se on počinje radikalno udaljavati od tradicionalnih realističnih modela.

ADOLFO BIOY CASARES (1914-1999), argentinski pisac, autor kratkih priča i romana, esejist i urednik. Rano počinje pisati i objavljivati, no tek će mu roman La invención de Morel (Morelov izum) 1940. donijeti nagrade i književno priznanje. Od tada će marljivo objavljivati vrijedna djela, mahom romane i zbirke kratkih priča. U romanu Plan de evasión (Plan bijega, 1948) i zbirci pripovijedaka La trama celeste (Nebeska radnja, 1948) ostaje vjeran fantastičnom obrascu. U romanu El sueńo de los héroes (San herojâ, 1954) u svoje će pisanje uvrstiti elemente iz stvarnosti rodnog Buenos Airesa kao i ljubavnu tematiku. Godine 1956. svoje će priče okupiti u zbirci Historia prodigiosa (Čudesna priča, 1956). Godine 1959. izlazi mu knjiga pripovijedaka Guirnalda con amores (Girlanda s ljubavlju), a 1962. El gran Serafín (Veliki Serafin). Sljedeće godine objavljuje knjigu eseja La otra aventura (Druga pustolovina), a 1969. roman Diario de la guerra del cerdo (Dnevnik svinjskog rata), dijelom znanstvenu fantastiku, a dijelom političku satiru. Godine 1973. izlazi mu peti roman, Dormir al sol (Spavati na suncu), a do kraja će života objaviti još dva. Nedavno objavljeni svezak Bioy Casaresovih Sabranih priča broji gotovo tisuću stranica.
Bio je u braku s pjesnikinjom Silvinom Ocampo s kojom će napisati kriminalistički roman Los que aman odian (Koji vole mrze, 1946), a od 1932. prijateljevat će s Jorgeom Luisom Borgesom s kojim će zajedno potpisati, raznim pseudonimima, više zbirki pripovijedaka, načiniti antologije fantastične književnosti i poezije, voditi izdavačku kuću i sl.
Bioy Casares bio je suradnik novina Sur, La Nación i drugih. Godine 1990. uručena mu je nagrada "Miguel de Cervantes", najveće priznanje koje pisac španjolskoga jezičnog izraza može dobiti za svoj rad.

NOVO od FRAKTURE

ponedjeljak , 29.10.2018.

NOVO od FRAKTURE:

- Magdalena Parys - roman "Mađioničar"

- Niklas Natt och Dag - roman "Čovjek i vuk"

- Samantha Schweblin - roman "Nit koja sans veže"

- Goran Ferčec - dramski tekstovi "Prekovremeni rad"

- Andrzej Szczypiorsky - roman "Misa za grad Arras"

- Paolo Cognetti - roman "Osam planina"

- Zoran Malkoč - priče "Umro Supermen"

- Ludwig Bauer - roman "Muškarac u žutom kaputu"

Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s infomracijama o knjizi i autoru

Prigodni skup u povodu 70. obljetnice rođenja Vesne Bige

Hrvatsko društvo pisaca

poziva nas na prigodni skup u povodu

70. obljetnice rođenja Vesne Bige

u ponedjeljak, 29. 10. 2018. u 11 sati u Vili Arko, Basaričekova 24, Zagreb

Program:

- Branko Maleš: „Moja blagoglagoljiva svakodnevica,
Egzistencija i terapija pogledom i moj zalogaj za oko“

-Miroslav Mićanović: „Nije lako živjeti s riječima različitih zapremina
(poezija Vesne Bige)“

- Kristina Špiranec: „Lirska raspričanost i želja za izmještanjem“

- Dinko Kreho: "Autobusni ljudi Vesne Bige: dnevnik čitanja"

- Mateja Jurčević: "Otuđenost i motivi stranca i stranoga u poeziji Vesne Bige"

Moderira: Darija Žilić

Predstavljanje knjige pripovijedaka "Umro Supermen" Zorana Malkoča

nedjelja , 28.10.2018.

FRAKTURA nas poziva

na predstavljanje knjige pripovijedaka

"Umro Supermen"
Zorana Malkoča.

Uz autora o njegovim pripovijetkama će govoriti Andrija Škare i Roman Simić.

Nakon što je zbirkom priča Groblje manjih careva (nagrada Josip i Ivan Kozarac 2010.) i romanom Roki Raketa (nagrada tportala za najbolji domaći roman 2014.) razbucao skice nekih budućih kanona i promijenio krvnu sliku domaće književnosti, Zoran Malkoč knjigom pripovijedaka Umro Supermen konačno se potvrdio kao jedan od najmoćnijih, najosebujnijih glasova novije hrvatske proze.
Umro Supermen nije samo naslov – to je i vijest i otrežnjenje, prekretnica i objava Malkočeva autorskoga kreda. Jer ako superjunake dokraja razobličiti može samo smrt – kao da nam poručuju ove priče – jedino što nama smrtnicima iza takve smrti preostaje jest: odrasti.

Utorak, 30. listopada 2018., 19 sati
Kino Europa, dvorana Müller
Varšavska 3, Zagreb

NOVO: Roman Jaworski - "Pripovijesti manijaka" (Hrvatsko filološko društvo i Disput, 2018.)

subota , 27.10.2018.

Roman Jaworski
PRIPOVIJESTI MANIJAKÂ
izd. Hrvatsko filološko društvo i Disput
S poljskoga preveo Adrian Cvitanović
/204 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2018/
Knjižarska cijena: 100,00 kn

Riječ izdavača

Pripovijesti manijakâ (iz 1910. godine) jedina je knjiga koju je za života objavio Roman Jaworski, jedan od najzagonetnijih stvaralaca poljske moderne, umjetnik koji je stvarao u osami, izdvojen iz artističkih krugova, dobrovoljni izgnanik. Slično njemu samome, na margini su, štoviše, na granici stvarnosti, i likovi "manijaka" iz njegovih ovdje okupljenih priča. Zatječemo ih naime u fantastično-grotesknim situacijama, u procesima rastakanja njihove osobnosti, u svjetovima izvan bilo kakvih logičkih zasada i uzročno-posljedičnih veza te jasnih vremenskih određenja.
Zbirku otvara pripovijest Morao je ići, koja je nagovještaj originalnog autorova stila i predstavlja neku vrstu uvoda u atmosferu ostalih novela. U njoj je izostanak čvrste radnje zamijenjen nizanjem slobodnih misaonih asocijacija, živopisnim preskakanjem i izvrtanjem vremenskog slijeda.
Pripovijesti Iskrzani ornament i Medi prikazuju psihološko stanje ljudi koji žive na granici normalnosti. U prvoj se opisuje stanje uma usputnog promatrača svakodnevice koji postaje svjedokom željezničke nesreće, a u drugoj nesretno zaljubljeni mladić gubi osjećaj za stvarnost i levitira između zbilje i sna, nastojeći izravnati račune s neprežaljenom ljubavlju. Glavni lik novele Treći sat, Pichoń, postaje vlasnik pogrebnog poduzeća samo zato da bi u svečanom obrednom ceremonijalu mogao igrati zamišljenu ulogu mitskog prijevoznika mrtvih.
Novelu Kugla doktora Lipeka nastavaju psihički bolesni ljudi, koje povezuje to što zajedno čine vojnički odred koji nazivaju Kristovom vojskom, koja kreće u osvajanje zlog, iskvarenog svijeta.
U završnoj pripovijesti Šutljivi Amor upoznajemo doktora Falusa, predsjednika kluba "ljubitelja ljubavi", u kojem se okupljaju muškarci s raznim seksualnim fantazijama. Začudne su to i nedohvatljive pripovijetke koje se poigravaju s čitateljem, ostavljajući ga pomalo zdvojna zbog nemogućnosti njihova potpunog dešifriranja.

ROMAN JAWORSKI (1883-1944), poljski prozaik, dramatičar, novinar. Bio je predšasnik avangarde i navjestitelj velike plejade poljskih književnika međuraća, primjerice Witkiewicza (s kojim je prijateljevao) i Gombrowicza.
Godinama je bio zapostavljan i zaboravljen u povijesti poljske književnosti (ne navodi ga čak ni Czesław Miłosz u svojoj čuvenoj Povijesti poljske književnosti), sve dok se sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća nije počelo pisati o njegovu opsegom neveliku opusu koji je izvršio golem utjecaj na čitavu poslijeratnu poljsku književnost.
Za života je objavio jedino zbirku pripovjedaka Pripovijesti manijakâ (Historie maniaków, 1910), jedinstvenu knjigu sastavljenu od šest novela koje obiluju jezičnim kalamburima i inventivnim obratima. Svadba grofa Orgaza. Roman na razmeđu dviju stvarnosti (Wesele hrabiego Orgaza. Powieść z pogranicza dwóch rzeczywistości) iz 1925. o susretu dvaju milijardera izniman je prikaz kraha zapadne civilizacije nakon sutona Prvoga svjetskog rata.
Još nekoliko pripovjedaka razbacanih po časopisima i drama Hamlet drugi. Poljski kraljević (Hamlet drugi. Królewic polski), varijacija na Shakespearea, predstavljaju opus Romana Jaworskog.

Kolinda i Kika

petak , 26.10.2018.

KOLINDA: Jakove, iznenađenje!!! Vidi šta imam, vidi kako je sladak i kako te milo gleda!!!
JAKOV : Ma šta je to, ženo božja? Šta će nam pas? Nema šanse da ga ja šećem i skupljam govna!!! Je l' ti to jasno?
KOLINDA : Ma Jakove, što si takav, pa vidi kako je cakani.
JAKOV: Neću!!! I gotovo!!!
KOLINDA: Jakove, može ovako, ja srijedom, petkom i subotom a ti ostale dane?
JAKOV : Ne može, neću! Čemu ti služe zaštitari? I svi ti savjetnici? Ionako niš' ne rade pa neka ga oni šeću! Ja neću!!!
KOLINDA: Ufff Jakove, baš si zloćko, da znaš. A to bi ti bilo dobro za liniju, da malo prošećeš s njim na friškom zraku, pa čučneš po govance...
JAKOV : Neću!!!
KOLINDA: Onda ti neću radit palačinke!!!
JAKOV: Baš me briga, mama će mi, njene su duplo bolje od tvojih, tvoje su gnjecave!!!

MOJA KRITIKA romana "Putnik stoljeća" Andresa Neumana u " Vijencu"

četvrtak , 25.10.2018.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,

i MOJA KRITIKA romana
"Putnik stoljeća"
Andresa Neumana

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Lidije Lacko Vidulić o 70.sajmu knjiga u Frankfurtu
- tekst Gee Vlahović o Nobelovoj nagradi 2018.
- reagiranje Krešimira Nemeca na tekst Sanje Nikčević "Krleža je najizvođeniji hrvatski autor"
- kolumne Nives Opačić, Borisa Becka, Mirka Planinića i Mladena Klemenčića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Ljerke Toth Naumove "Nevidljiva vrata"
- tekst Nedjeljka Mihanovića o knjizi Josipa Pupačića " Pjesme, ogledi i zapisi"
- tekst Strahimira Primorca o romanu Drage Hedla "Vrijeme seksa u doba nevinosti"
- tekst Antuna Česka "Kranjčević ili uzvišenost i prokletstvo genija"

te još pregršt tekstova o filmu, glazbi, kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti itd.

Književna večer Bobe Đuderije u Rijeci

srijeda , 24.10.2018.

Boba Đuderija,

autorica popularnih knjiga "Zovem u vezi posla" i "Marčelina"
i jedna od zvijezdi Fejsbuka čije su objave vrlo čitane i obilato "lajkane"

gostuje u petak, 26. listopada 2018., u 18 sati
u Ogranku Trsat Gradske knjižnice Rijeka,

gdje će predstaviti svoj stvaralački opus,
kao i jedinstven (i nadasve dobro primljen) smisao za humor.

PREDSTAVLJANJE knjige Nebojše Lujanovića "Prostor za otpadnike: Od ideologije i identiteta do književnog polja".

utorak , 23.10.2018.

Nakladnička kuća Leykam international

poziva nas na

predstavljanje knjige
Nebojše Lujanovića "Prostor za otpadnike: Od ideologije i identiteta do književnog polja".

Knjižnica Marije Jurić Zagorke (Krvavi most 2, Zagreb)
četvrtak, 25. listopada 2018. u 19:00 sati

O knjizi će govoriti Julijana Matanović i Dean Duda.

Pristup i metodologija su u povijesti znanstvenog zanimanja za ovaj problem vjerojatno najdomišljeniji i najsofisticiraniji dosad. Istraživanje je provedeno prema najvišim znanstvenim standardima u području humanistike, osobito u području razmjene znanja između znanosti o književnosti i susjednih humanističkih disciplina (…). Izniman u metodologiji, precizan u istraživanju, nov u rezultatima, zanimljiv u interpretaciji – rukopis Nebojše Lujanovića distinktivan je u odnosu na uvriježene modele istraživanja književnog identiteta i njegova dijakronijskog rastera u hrvatsko-bosanskom odnosno bosansko-hrvatskom kompleksu od Andrića do recentnih vremena i autora, poput Jergovića i Mlakića. U tom smislu predstavlja iznimno znanstveno i interpretativno dostignuće u širem humanističkom području…
dr.sc. Dean Duda

Ukratko, knjiga Nebojše Lujanovića ponajbolje do sada pokazuje kako treba pristupiti djelima pisaca odraslim i oblikovanim u različitim kulturama i razdvojenim u svom ja. Nakon Lujanovićeva čitanja spremnije ćemo ulaziti u rasprave na temu pripadnosti pojedinih pisaca pojedinim nacionalnim književnostima. Pozicija pisca između oduvijek se opisivala kao međuprostor iz kojeg se crpe priče i potiče kreacija, ali je u isto vrijeme zadavala nepotrebne glavobolje povjesničarima koji su jednom piscu nastojali dodijeliti samo jednu adresu. Rukopis Nebojše Lujanovića uveliko to mijenja i na sve teme o identitetu baca – ne novo nego - pravo svjetlo.
dr.sc. Julijana Matanović

NOVO: Bogdan Radica: “Živjeti-doživjeti” (izd. DHK, Zagreb, 2018.)

Bogdan Radica: “Živjeti-doživjeti”
Eseji
izd. Društvo hrvatskih književnika
Urednik: Antun Pavešković
Opseg: 275 str.
Uvez: Meki
Format: 11,5 x18 cm
Cijena: 90,00 kn

Riječ izdavača

U povodu 25. obljetnice smrti Bogdana Radice objavljeni su autorovi eseji koje je Radica redovito objavljivao u raznim časopisima. Prikazujući u „Obzoru“, „Novoj Evropi“, „Hrvatskoj reviji“ i „Savremeniku“ markantne pojave u predratnoj europskoj književnosti, zatim velik dio njegovih eseja iz domaće književnosti, objavljenih u „Hrvatskoj prosvjeti“. Mnogi su Radičini vrijedni publicistički i esejistički prilozi ostali rasuti po brojnim inozemnim i domaćim publikacijama i samo su dijelom sačuvani od zaborava, zahvaljujući ponajviše maru i upornosti Vinka Nikolića. Glavnina Radičinih eseja, kao i njegovi vrlo poznati "Svjedoci suvremene Italije", objavljeni u podliscima „Obzora“ – u kojima su ocrtani portreti Ferrera, Crocea, Tilghera, Pirandella, Marinettija, Cardarellija, Ungarettija, Martinija i drugih.

Književni susret s dr.Dragom Štambukom i predavanje "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što"

ponedjeljak , 22.10.2018.

P O Z I V N I C A

na književni susret i predavanje

"Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što"

dr. DRAGO ŠTAMBUK
pjesnik, esejist, liječnik i diplomat,
pokretač i voditelj svehrvatske jezično-pjesničke smotre
Crotia rediviva ČA-KAJ-ŠTO,
koja se već 30 godina
održava u Selcima na Braču

Utorak, 23. listopada 2018.
u 13.15 sati u Gimnaziji Sesvete
Bistrička ulica 7, Sesvete

Organizatori: Knjižnica Sesvete u suradnji s
profesoricom Draženkom Čutura i školskom knjižničarkom Ružom Jozić

Predstavljanje romana “Muškarac u žutom kaputu” Ludwiga Bauera

U utorak 23. listopada 2018. u 19 sati

u dvorani Müller kina Europa u Zagrebu (Varšavska 3)

Fraktura organizira predstavljanje novog romana

Ludwiga Bauera
"Muškarac u žutom kaputu".

Uz autora o romanu će govoriti Lidija Dujić, Boris Beck i Seid Serdarević.

Muškarac u žutom kaputu, prepun humora i strasti, ljubavnih zapleta i političkih podvala, filozofskih razmatranja i heretičnih misli, istinski je roman dvadeset i prvoga stoljeća.

Podsjetnik na internetski časopis posvećen književnoj kritici Stav.com.hr

petak , 19.10.2018.

Čisto da podsjetim:

ako ste slučajno zaboravili,

već neko vrijeme na adresi http://www.stav.com.hr

nalazi se internetski časopis posvećen isključivo književnoj kritici

i koji se, unatoč izostanku financijske podrške od Ministarstva kulture
neprestano puni novim tekstovima,
zahvaljujući nepresušnom entuzijazmu i energiji njegova pokretača

Borisa Domagoja Biletića

16. Pulski dani eseja

četvrtak , 18.10.2018.

U pulskom Klubu hrvatskih književnika “Dr. Ljubica Ivezić”,
sjedištu Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika,

19. i 20. listopada 2018. održat će se

16. Pulski dani eseja na temu: “1918. – 2018.: STOLJEĆE OD RASPADA"

Opširnije OVDJE

Kao svojevrsna najava Pulskih dana eseja 18.10.2018. održat će se predstavljanje dviju knjiga:

- "Vivisekcije književnosti" Tomislava Žigmanova
- "Arkadija i dokolica" Irvina Lukežića.

NOVO: Andrzej Szczypiorski "Misa za grad Arras" (Fraktura, 2018.)

srijeda , 17.10.2018.

Andrzej Szczypiorski
"Misa za grad Arras"
Fraktura
Jezik izvornika: poljski
Prijevod: Dalibor Blažina
Broj stranica: 144
Cijena: 129 kuna

Riječ izdavača

Francuski grad Arras poharale su kuga i glad, za koje su dobri kršćani morali naći krivce: Židove, heretike i vještice. Krvavi progon koji je uslijedio, kao i neizvjesno iskupljenje teme su izvanrednog romana poljskog pisca Andrzeja Szczypiorskog Misa za grad Arras. Ova vrhunska alegorija o totalitarizmu te njegovim psihološkim i socijalnim mehanizmima nastala je na najboljim tradicijama književnosti Thomasa Manna ili Alberta Camusa. Premda se radnja odvija u 16. stoljeću, svaka sličnost s Poljskom 1968. namjerna je, odnosno riječ je o svjedočanstvu ne samo poljskih nego i univerzalnih europskih iskustava. Jer, pošast kolektivnih tlapnji u potrazi za (unutarnjim) neprijateljem i dalje prijeti: u toj dimenziji Misa za grad Arras pokazuje se i danas, pola stoljeća nakon događajâ iz ožujka 1968., ponovno iznimno aktualnom.

"Fascinantna i dobro napisana parabola o strahotama totalitarizma i kombinaciji histerije i indiferentnosti koje mu omogućuju da metastazira." - Booklist

"Szczypiorski je postavio sebi ambiciozni zadatak: pokazati kako oni koji 'znaju što čine' greznu u zločin i samozavaravanje. Problematika aktualna i danas – baš kao i u doba Pilata i događaja u Arrasu." - Anna Tatarkiewicz (1972.)

"Filozofska sofisticiranost i povijesna vjerojatnost čine ovaj roman puno većim od puke alegorije." - Boston Sunday Globe

"Kao što se unuci nacista pretvaraju u ćelave tipove, tako se i grad Arras – poput Feniksa – pojavljuje sad tu, sad tamo, u našem globaliziranom svijetu. Prijenos uživo. Dovoljno je upaliti televizor." - Paweł Huelle (2015.)

"Roman koji tjera na razmišljanje o ljudskoj sklonosti da pronađe smisao u patnji kriveći druge i izopačujući ideale do banalnosti. Jednostavno, elegantno i s velikom snagom Szczypiorski iznosi opasnosti svjetonazora koji jasno podsjeća na Istočnu Europu prije pada komunizma." - Library Journal

"Slikovita, živa, zanimljiva, duboko potresna pripovijest, koja bi ostala samo pripovijest da nije očigledno kako je ovdje sve simbol – konkretizacija silnica i antiteza izvedenih iz povijesti, neprestano aktivnih i još uvijek strašno opasnih..." - Tadeusz Kotarbiński (1972.)

Andrzej Szczypiorski (1928.2000.) bio je istaknuti poljski pisac, scenarist i političar. U ranim romanima bavio se složenim poljsko-njemačkim odnosima u kontekstu Drugog svjetskog rata te ideološkim razočaranjima svoje generacije. Privremeno se povukavši iz javnog života, Szczypiorski je napisao svoje najuspjelije djelo, roman Misa za grad Arras (1971.), koji kritičari smatraju najboljom literarnom reakcijom na događaje iz 1968., a dobio je i nagradu poljskog PEN-a. Tijekom sedamdesetih povezao se s demokratskom opozicijom te su se do 1989. njegove knjige izdavale isključivo u podzemnom tisku ili u inozemstvu. Godine 1980. priključio se Nezavisnom sindikatu Solidarnost, a 1981. je interniran. Zahvaljujući romanu Početak (1986.) i njegovu nastavku Noć, dan i noć (1991.) postao je najpopularniji poljski pisac na Zapadu. Szczypiorski je važan i zbog svojeg priloga njemačko-poljskom pomirenju.

NOVO: Magdalena Parys "Mađioničar" (Fraktura, 2018.)

utorak , 16.10.2018.

Magdalena Parys
"Mađioničar"
Fraktura
Jezik izvornika: poljski
Prijevod: Tanja Miletić Oručević
Broj stranica: 496
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
Cijena: 179 kn

Riječ izdvača

Kao potezom čarobnog štapića, godine 2010. u njemačkom Uredu za dokumentaciju Stasija uništeno je gotovo šest kilometara dokumenata, više od dvadeset milijuna stranica, od kojih su neke, baš kao i Nagradom Europske Unije za književnost ovjenčan roman Magdalene Parys, govorile o operaciji pod kodnim imenom Mađioničar.

Kada je pedesetih godina prošloga stoljeća pokrenuta, tajna služba DDR-a njome je željela likvidirati ne samo one koji su preko željezne zavjese pokušavali pobjeći na Zapad nego i najistaknutije oporbene političke aktiviste. Sve do pada Zida o preko stotinu ubijenih i nestalih nije se smjelo pričati, a nakon ujedinjenja oni koji su za njih znali učinili su sve da ih ostatak svijeta zaboravi. Sve dok 2011. jedna stara i mutna fotografija nije pokrenula novi niz okrutnih zločina. Depresivni berlinski policijski inspektor Kowalski i neprilagođena televizijska novinarka Dagmara Bosch, svako za sebe i svako gonjen vlastitim demonima, bit će uvučeni u istragu koja će uzburkati političke vode ujedinjene Njemačke i probuditi nemani skrivene na muljevitom dnu.

"Mađioničar" Magdalene Parys napet je roman o zločinu i kazni, krivnji i bijegu od odgovornosti, u kojemu ostavština jedne od najzloglasnijih tajnih službi svoje pipke pruža sve do današnjeg Berlina, Europe u kojoj živimo.

Magdalena Parys, pjesnikinja, prozaistica, prevoditeljica i novinarka, rođena je 1971. u Gdańsku. Od 1984. godine živi u Berlinu, gdje je na Humboldtovu sveučilištu završila studij polonistike i pedagogije. Književnim je radovima debitirala 2006. godine u poljskome književnom časopisu Pogranicza. Autorica je triju romana – Tunel (2011.), Mađioničar (2014.) i Biała Rika (2016.), vezanih uz poljsko-njemačke teme. Njezin prvi roman Tunel nominiran je 2018. godine za nagradu francuskih izdavača Le Prix Libr’a nous. Za roman Mađioničar, prvi dio “berlinske trilogije”, dobila je 2015. godine Europsku nagradu za književnost. Djela su joj prevedena na francuski, njemački, bugarski i talijanski jezik.

Tribina "Odvalimo se poezijom" : Branko Čegec i Miroslav Mićanović

ponedjeljak , 15.10.2018.

Tribina Odvalimo se poezijom koja se održava u klubu Pločnik u Međimurskoj 21 u Zagrebu, novu sezonu otvara gostovanjem pjesnika, urednika, voditelja književnih radionica, pokretača književnog časopisa Quorum, Branka Čegeca i Miroslava Mićanovića.

Dođite i poslušajte njihove pjesme, njihova spisateljska i urednička iskustva...

15.10.2018. u 19 i 30 h

Moja kritika romana Juliana Barnesa "Jedina priča" u Vijencu

četvrtak , 11.10.2018.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga

i MOJA KRITIKA romana
"Jedina priča" Juliana Barnesa
(prev.Igor Buljan, izd.Opus gradna, 2018.).

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Sanje Pilić "Sabrane pjesme"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Hrvoja Hitreca "Špilberk"
- kolumne Nives Opačić i Borisa Becka
- tekst Mire Muhoberac o 4.internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici
- tekst Mire Muhoberac o 39. Zagrebačkim književnim razgovorima
- razgovor s nigerijskim piscem Chigozieom Obiomaom

te još pregršt tekstova o filmu, kazalištu, likovnoj umjetnosti, plesu itd.

Afonso Cruz ponovo gostuje u Hrvatskoj

srijeda , 10.10.2018.

U sklopu programa Europea kojim u Zagreb dovode europske pisce, Naklada Ljevak će u subotu 13.10.2018. u klubu Booksa ugostiti portugalskog pisca Afonsa Cruza.

Povod gostovanju je objava hrv.prijevoda njegova romana "Cvijeće".

Osim dirljive priče o ljubavi i svojevrsne "psihologije pamćenja", "Cvijeće" Afonsa Cruza je i snažna društvena kritika suvremenih političkih sustava u kojima je gramzivost političara i ekonomskih moćnika važnija od onoga što nas čini ljudima - malih stvari koje ostaju u našem sjećanju.

S autorom će razgovarati književnica Ivana Bodrožić i prevoditelj Dean Trdak.

Književna večer počinje u 19 sati.

Predstavljanje romana Kristine Gavran "Gitara od palisandra" (Disput, 2018.)

utorak , 09.10.2018.

DISPUT nas poziva
na predstavljanje romana

"Gitara od palisandra"
Kristine Gavran.

Predstavljanje će se održati
u Knjižnici “Bogdan Ogrizović”
/Zagreb, Preradovićeva 5/
u srijedu 10. listopada 2018. u 19.30 sati

Uz autoricu Kristinu Gavran
knjigu će predstaviti
Jagna Pogačnik
i Josip Pandurić,
izvatke iz knjige čitat će
Marija Šorša,
a gitaristica Divna Šimatović
izvest će skladbe Agustína Barriosa,
Isaaca Albéniza i Francisca Tárrege.

Gitara od palisandra je roman fokusiran na pet ženskih sudbina. Naizgled stoljećima udaljene, svaka u svome svijetu i u svojoj priči, sa svojim zatvorenim svjetovima koji su evoluirali od mita i praznovjerja do suvremenih obrazaca ponašanja i ženske emancipacije, na kraju će romana te žene biti povezane u veliku priču o tajanstvenim
vezama koje se pružaju među stoljećima, ponekad povezane nevidljivim nitima, a ponekad, kao u ovom slučaju gitarom kao artefaktom velikog kruga života. Priča o povezanosti sudbina, slučaju i ‘slučaju’, žrtvi i ljubavi, zavijena u plašt nekih prošlih vremena i žanrova koji naginju čudesnom i fantastičnom, jedna je od onih univerzalnih priča koje se mogu čitati uvijek i svuda s jednakim čitateljskim užitkom....
/iz pogovora Jagne Pogačnik/

Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“

Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak objavljuje

NATJEČAJ
za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“

1. Natječaj raspisuje Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak
2. Nagrada “Tea Benčić Rimay“ dodjeljuje se u svrhu poticanja književnog stvaralaštva te kao doprinos potpori i vrjednovanju najboljih književnih ostvarenja za pjesmu u prozi
3. Na natječaju mogu sudjelovati svi državljani Republike Hrvatske koji pišu hrvatskim književnim jezikom
4. Na natječaj se šalje rukopis neobjavljene zbirke pjesama u prozi
5. Natječaj je otvoren od 3. listopada 2018. godine do 3. studenoga 2018. godine
Rukopise koji zadovoljavaju uvjete natječaja ocijenit će Prosudbeno povjerenstvo
do 30. studenoga 2018. godine
6. Natječaj je anoniman, stoga sve rukopise treba poslati u 3 primjerka i na CD-u, označene šifrom
7. Rješenje šifre i podatke o autoru (ime i prezime, adresa, broj telefona, e-mail i kratki životopis) treba priložiti u zasebnoj, zatvorenoj koverti
8. Rukopisi poslani na natječaj se ne vraćaju
9. Nagrada se sastoji od objavljivanja nagrađenog rukopisa i novčanog iznosa od 3.000,00 kn
10. Rezultati natječaja bit će objavljeni 3. prosinca 2018. godine na mrežnoj stranici Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak (www.nkc-sisak.hr)
11. Dodjela književne nagrade „Tea Benčić Rimay“ bit će upriličena na svečanosti dana
7. prosinca 2018. godine
12. Rukopise dostaviti na adresu:
Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak
(Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“)
Rimska ulica 27
44000 Sisak

Razgovor s povodom : Marina Šur Puhlovski

ponedjeljak , 08.10.2018.

Hrvatski radio, 3.program

08.10.2018. 10.30h do 11.00h

Emisija : Razgovor s povodom

Književnica Marina Šur Puhlovski, autorica je dvadeset knjiga, među kojima i knjige eseja Književnost me je iznevjerila. Dobitnica je više nagrada za priču, nagrade Zvane Črnja za esejistiku i ovogodišnje nagrade VBZ-a za roman Divljakuša. Kao nitko u hrvatskoj književnosti propituje književnu tradiciju, mjesto i ulogu jezika u književnosti, ustrajava na istini, identiteskom i univerzalnom, minuciozno i lucidno analizira književne i društvene fenomene... Što je to suvremena književnost, ima li kvalitetu koja joj se pripisuje, koji kriteriji je određuju, koliko je sljedbenica tradicije a koliko uvijek nova i drukčija od tradicije, je li identitetsko i univerzalno, neka su od pitanja o kojima će govoriti u Razgovoru s povodom.

Autor i voditelj emisije je Andrija Tunjić, urednica Manuela Frkić Žaja.

Četverodnevna pjesničko-prevoditeljska radionica sa sudjelovanjem turskih i hrvatskih pjesnika + javno čitanje

nedjelja , 07.10.2018.

Hrvatsko društvo pisaca (HDP) zajedno s partnerom Istanbul Offline Magazine/ Çevrimdişi Istanbul Dergisi iz Istanbula organizira četverodnevnu pjesničko prevoditeljsku radionicu koja se održava od 5. do 8. listopada 2018. u Slunju-Rastokama. Ondje će se hrvatski i turski pjesnici međusobno prevoditi te

predstaviti svoje prijevode na JAVNOM ČITANJU I RAZGOVORU 8. listopada u 19 sati u zagrebačkom klubu Botaničar.

Također se očekuje da će prevedeni tekstovi biti objavljeni u hrvatskim i turskim književnim časopisima te naposljetku u antologijama.

Sudionici radionice su: Alen Brlek, Miroslav Kirin (voditelj radionice), Darija Žilić (HR) te Çala Meknuze, Gürsel Bektaş i Selahattin Yolgiden (TK). U radionici sudjeluje i Helena Vodopija, prevoditeljica s turskog jezika. Drugi dio radionice dogodit će se tijekom travnja 2019 . u Turskoj.

BIOGRAFIJE:

Gürsel Bektaş (1982.), pjesnik i fotograf, sudjelovao je na mnogim izložbama fotografija te objavljivao poeziju u brojnim književnim časopisima. Objavio je dvije pjesničke zbirke.

Çala Meknuze (1985.) radila je kao novinarka, urednica i producentica za NTV. Njezin pjesnički rukopis "Avino tijelo" nagrađen je 2015. godine te objavljen kao knjiga.

Selahattin Yolgiden (1977.) objavio je sedam pjesničkih zbirki. Pjesme su mu prevođene na mnoge strane jezike. Član je uredništva književnog časopisa Çevrimd1ş1 0stanbul i međunarodnog pjesničkog festivala Çevrimd1ş1 0stanbul International Poetry Festival.

Alen Brlek (1988.) autor je dvije zbirke poezije, Metakmorfoze (Algoritam, 2014.) za koju dobiva nagradu Na vrh jezika i Pratišina (Kontrast, 2017., Beograd).

Miroslav Kirin (1965.), pjesnik, prozaik i prevoditelj, objavio je devet zbirki poezije, dvije prozne knjige te slikovnicu za djecu. Član je odbora Goranova proljeća i Hrvatskog centra P.E.N-a.

Darija Žilić (1972.), pjesnikinja, kritičarka i prevoditelica objavila je dvanaest knjiga (poezija, proza, eseji, kritika, intervjui), za koje je nagrađivana. Prevodi iz suvremene američke, iranske i turske poezije.

Helena Vodopija rođena je u Puli 1993. godine. Po završetku preddiplomskog studija Fonetike i Turkologije upisuje diplomski studij Suvremenog turskog jezika na Sveučilištu Mimar Sinan u Istanbulu. Trenutno završava diplomski studij Turkologije i Etnologije i kulturne antropologije na Sveučilištu u Zagrebu i radi kao prevoditelj s turskog i engleskog jezika.

NOVO: Ruben Dario "Plava ptica i druge priče" (Hrvatsko filološko društvo i Disput, 2018.)

subota , 06.10.2018.

Rubén Darío
PLAVA PTICA I DRUGE PRIČE
Izabrao i sa španjolskoga preveo Matija Janeš
izd. Hrvatsko filološko društvo i Disput
/208 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2018/
Knjižarska cijena: 100,00 kn

Riječ izdavača

Zašto nikaragvanska predaja kaže da u loncu s ćuftama ostaje samo sos? Kakva je veza između jednog santiaškog kaputa i pjesnika Paula Verlainea? Što to svjetluca u utrobi zemlje? Postoje li uistinu nimfe? Kako je zarobljena ptica odletjela u slobodu? Je li hebrejski Zakon mazio zeca? Prema kome to prijeteći pokazuje šjora Nicasia dok gleda u nebo pošto je mrtvački sanduk s tjelešcem njezina unuka već pošao na put nepovrata? Tko je kriv da je Orfej istjeran iz šume? Zašto je gospođica Amelia ostala mala? – odgovore na ta i, jasno, mnoga druga pitanja nudi ova knjiga kratkih priča Rubéna Daríja. Izbor je ovo koji nam velikoga hispanskog pjesnika predstavlja kao ništa manje velikog kratkopričaša. Jedan buran život, život skitnje u potrazi za slikama, život koji stremi prema Parizu, visokom društvu, ali ostaje uvijek bliz marginalcima, cjeloživotna borba duha i tijela u demonstraciji ljudskosti zrcale se u Daríovim pričama. Možemo li uhvatiti pjesnika? Jedan dan penje se brežuljcima Valparaísa loveći ljepotu, a drugi je već u Parizu u zadimljenoj kavani Plombier. Jedan tren stoji pred kapijom raskošne palače, a već drugi usred američke prašume prisustvuje Španjolsko-američkom ratu. Darío sve vrijeme balansira između krajnosti. Njegova je proza često romantična, prepuna boja i slika. No onda nas najednom pogodi prokazana društvena nepravda i pripovjedačeva osjetljivost na socijalno najugroženije kao u pričama "Bala" i "Pjesma o zlatu", tragična sudbina pjesnika u modernom svijetu kao u "Plavoj ptici", leš malenog djeteta kao u "Morbo et umbra"... Žanrovski je teško pojmovno obuhvatiti sve te priče u jednom, ali se barem može pokušati spomenuti, uz poetske i socijalno-egzistencijalističke priče, i one autobiografske, fantastične, pustolovne, okultističke, religijski inspirirane, koje su također dio ove antologije. Priče su to koje često s nekim dubinskim pesimizmom vjerno odražavaju tragičnu sudbinu srednjoameričkog pjesnika.

Rubén Darío rodio se 1867. u Nikaragvi, gdje je i umro 1916. Uz književni bavio se aktivno cijeloga života novinarskim i diplomatskim radom. Već s trinaest godina počinje objavljivati pjesme u lokalnim listovima. Prvu je pjesničku zbirku, Epístolas y poemas (Epistole i pjesme), napisao 1885. te se u njoj već počinje osjećati dah buduće modernističke poetike. Potom odlazi u Čile i započinje buran boemski život koji će ga pratiti do kraja njegovih dana. Ondje će mu 1888. izaći i najslavnija knjiga, prozno-poetska zbirka Azul... (Plavo...). U Španjolskoj pali iskru modernizma, a poslije u New Yorku upoznaje Kubanca Joséa Martíja te čita Poea i Whitmana, koji pak utječu na produbljivanje njegova modernističkog poetskog senzibiliteta. Godine 1893. imenovan je kolumbijskim konzulom u Buenos Airesu. Ondje mu 1896. izlazi pjesnička zbirka, jedna od najpoznatijih, Prosas profanas (Profane proze). Darío već tada oko sebe okuplja mnoge učenike i pretvara se u rodočelnika nove književnosti. Krajem 1898. ponovno odlazi u Španjolsku, kao izvjestitelj buenosaireskih novina La Nación. Njegovi će članci poslije biti objavljeni u knjizi Espańa contemporánea (Suvremena Španjolska, 1901). Godine 1900. napokon se nastanjuje u sanjanome Parizu, gdje će živjeti do 1908. U to doba objavljuje i pjesničko remek-djelo Cantos de Vida y Esperanza (Pjesme života i nade, 1905). Ali pariške su godine i godine Daríove marginalizacije, oskudice i teškog života. Rubén Darío još je za života zaslužio naziv svehispanskoga pjesnika, te ga dijelom svoje nacionalne književnosti danas jednako smatraju Latinoamerikanci i Španjolci. Po mnogima je Darío najutjecajniji hispanski pjesnik 20. stoljeća. Književna ga kritika jednoglasno drži začetnikom hispanskoga književnog modernizma.

Dobitnici nagrade "Josip Tabak" za najbolje književne prijevode

petak , 05.10.2018.

U svrhu unapređivanja kvalitete hrvatskoga književnog prevodilaštva, Duštvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) svake godine dodjeljuje i nagrade za najbolje književne prijevode u protekloj godini.

Nagrada "Josip Tabak" dodjeljuje za životno djelo te za poeziju, prozu, teoriju i književnost za djecu i mlade, a dobitnici su:

LUKO PALJETAK
nagrada za životno djelo

IGOR BULJAN
nagrada za prijevod proznoga djela: "Zeleni šator" Ljudmile Ulicke (Fraktura)

KIRIL MILADINOV
nagrada za prijevod filozofskog djela: "Strašna djeca novog vijeka" Petera Sloterdijka (Sandorf & Mizantrop)

ŽELJKA ČERNOK
nagrada za prijevod djela namijenjenog djeci i mladima: "Diktator" Ulfa Starka (Naklada Ljevak)

Više o nagrađenima ovdje

Predstavljanje romana Borisa Perića "Zagabrijel" i "Obala maršala Tita" Vlade Vurušića

četvrtak , 04.10.2018.

Naklada Božičević

poziva nas na predstavljanje dva svoja nova naslova:

"Zagabrijel" Borisa Perića

i "Obala maršala Tita" Vlade Vurušića

u petak, 5. listopada 2018. u 17h u Caféu Van Gogh (Koranska 1), u Zagrebu.

O knjigama će govoriti autori, Borivoj Radaković, Tomislav Pletenac i Josip Ivanović.

Prof. Pletenac pobrinut će se i za glazbeni dio, a uz glazbu će biti i zakuska te posebni popusti na alkoholni asortiman kafića.

Knjige će se moći kupiti po promotivnoj cijeni.

Dobrodošli!

39. Zagrebački književni razgovori

Od 4. do 6. listopada 2018.
održat će se 39. Zagrebački književni razgovori

Organizator je Društvo hrvatskih književnika.

Tema : „Popularna i ozbiljna književnost – Ukrižavanje, recepcija, valorizacija“.

Cjelovit raspored predavanja, uz sudjelovanje brojnih inozemnih gostiju, dostupan je ovdje

Nova knjiga pjesama Slavka Jendrička "LOGO/S"

srijeda , 03.10.2018.

Sisački pjesnik Slavko Jendričko, u počast jednom od najznačajnijih akvarelista 20.stoljeća Slavi Strieglu, u vlastitoj nakladi je objavio novu knjigu pjesama naslova LOGO/S.

Evo i jedne pjesme iz knjige:

Slavko Jendričko
SLAVIN I SLAVKOV LOGO/S

Proživio si život
kao dijete koje
nije znalo plakati
sve drugo si pokušao
samo oni su bolje
driblali glavama
lavljim srcima nisi
mogao sebe razbuktati

nakon svega nevini
moji zubi cvokoću
sva svjetla sam
pogasio natjerao
buru da zavija
u njihovim ušima
nimalo ne mareći
za prsnuća bubnjića

nisu te oni štedjeli
djetinjastog nježnog
nikada nećeš isplivati
do njihovih pogleda
tvoj sam kamen nijemi

alarm montiran na dnu.

NOVO: Ivica Jakšić Čokrić Puko - "Papafigo iz špilje u špilju" (AGM, 2018.)

Ivica Jakšić Čokrić Puko
PAPAFIGO IZ ŠPILJE U ŠPILJU
izd. AGM, Zagreb
str.216, meki uvez s klapnama 12x19 cm
Cijena 99.00 kn

Riječ izdavača

Papafigo je cjelina, možda otok, kontinent ili svijet, u svakom slučaju svakodnevica koju prepoznajemo i iščitavamo na raznim razinama. Svijet je to pun živopisnih likova s jedne i došljaka s druge strane koji predstavljaju priču o sebi i teško je reći tko je domaći.
Stvarnost nije ono što se svakodnevno događa, nego i sve ono što bi se moglo dogoditi, a možda još više ono što se ne događa, a moglo je da je netko slijedio obećanja, resurse, prioritete…
Svoje storije Puko ispisuje „na svim hrvatskim jezicima“, a to znači da uz standardni jezik šarm djelu daju i lokalizmi, šatra te općepoznate izreke i citati različitih europskih jezika.
Sintagme, asocijacije, ponavljajuće prispodobe naguravaju se u Pukinu kulturnom krajoliku. Čitatelju je taj krajolik dovoljno prepoznatljiv da Puko sve češće stavlja točku i ne završavajući rečenice, prepuštajući završnu kreaciju (ili trajno ponavljajuću spasonosnu izreku) čitatelju.

Ivica Jakšić Čokrić Puko, antifašistički umjetnik, borac protiv turizma, demokracije i Coca-Cole, rođen je 6.veljače 1955.god. u Bolu na Braču – i živjet će vječno.
Do sada u AGM-u izašlo 6 njegovih naslova: Marsadura, 003 Crui/Ne/seri/katalog sudbina, Ježeva kućica (za Hrvate), Paloc kuća u kući, Samer tajm i Škuoj.

Dvodnevno gostovanje Iris Hanike i Maartena Inghelsa u Zagrebu

utorak , 02.10.2018.

U organizaciji nakladničke kuće Sandorf, 2. i 3. listopada u Književnom klubu Booksa (Martićeva 14d) i Knjižnici Vladimira Nazora (Vodovodna 13) održat će se predstavljanje dvoje europskih pisaca srednje i mlađe generacije Iris Hanike (dobitnica je Europske nagrade za književnost za 2010. godinu) i Maartena Inghelsa (Gradski pjesnik grada Antwerpena od 2016. do 2018. godine) koji se bave intrigantnim temama nacizma, zločina, zaborava, sjećanja, osamljenosti, marginaliziranosti, smrti.

Više o tome ovdje
.

Konstruktivan prijedlog vodstvu projekta EPK Rijeka 2020 (Europska prijestolnica kulture 2020)

ponedjeljak , 01.10.2018.

U riječkom dnevnom listu Novi list prekjučer je, 29.09.2018. vodstvo projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 (EPK Rijeka 2020) ponovo objavilo poziv za volontere.

Pa da to prokomentiram, uz jedan konstruktivan prijedlog:

Rijeka se diči da je drukčija, štoviše moto Rijeka EPK je "luka različitosti".

Imam prijedlog kako da se Rijeka uistinu dokaže kao različita - neka Rijeka 2020 bude prva Europska prijestolnica kulture u kojoj nema neplaćenog volonterskog rada.

To čak nije ni teško postići - evo kako : u projektu EPK već sad ima barem 30 zaposlenih kojima je prosječna mjesečna plaća barem 7.000 kuna netto (a vjerojatno je zapravo i viša od 10.000 kn). Neka se osnuje fond za honorare volontera u koji bi se svaki mjesec izdvajalo 5% netto plaće svakog zaposlenika EPK.

Jednostavnom računicom dolazi se do podatka da bi se do početka 2020 u taj fond slilo najmanje 150.000 kuna!!! Sasvim dovoljno da svaki volonter dobije bar nešto za svoj rad, bar neku minimalnu financijsku satisfakciju za svoj radni doprinos Rijeci kao prijstolnici kulture.

Zamislite kako bi to odjeknulo diljem Europe - Rijeka dokazala na vlastitom primjeru da se bori protiv neplaćanja radnika!!!

Već vidim naslove u mdijima : prva prijestolnica kulture koja nije parazitirala na besplatnom radu mladih!!!

Zašto je to važno?

Zato što će npr.kazališni redatelj za jednu izvedbu svoje predstave (a naravno da se neće angažirati domaći redatelji niti EPK iskoristiti za promociju djela hrv.autora nego će se lova vrlo vjerojatno ulupati za dovođenje stranih "zvijezda") dobiti honorar koji je veći od cijelogodišnje plaće roditelja volonterke koja će besplatno cepati ulaznice za njegovu predstavu.

Dakle, Rijeko imaš priliku pokazati da si zaista drukčija i biti prva EPK bez iskorištavanja besplatne volonterske radne snage!

Jer, svakoga od svih zaposlenih u projektu EPK da priupitaš je li protiv iskorištavanja i neplaćanja radnika dobio bi potvrdan odgovor - pa onda dokažite na vlastitom primjeru i u praksi to u čemu ste jaki na riječima i odvojite 5% od svake svoje plaće do početka 2020 za honorare volontera.

Jer, ako to ne učine ostat će dojam da su licemjeri. Sve su to odreda ljudi koji se smatraju i sami sebe nazivaju ljevičarima i koji tvrde da im je stalo do prava radnika.

Ali, ako ustraju na iskorištavanju besplatnog rada volontera njihova briga za radnike ostaje na razini lažne deklarativnosti, u svrhu ostavljanja dobrog dojma, a bez uporišta u njihovom stvarnom djelovanju.