Moj razgovor s piscem Radom Jarkom

četvrtak , 29.11.2018.

Na portalu Lupiga.com objavljen je moj razgovor s piscem Radom Jarkom.

Povod razgovoru je nedavni izlazak njegove 21.knjige, romana "Suha palma". Radi se o ljubavnoj priči koja obuhvaća vremenski raspon od dvadesetak godina, od 1964. pa sve do pred početak Domovinskog rata. Riječ je vrlo sadržajnome romanu bogate događajnosti, s likovima koje njihova glad za slobodom „razbacuje“ diljem zemaljske kugle, od Dubrovnika preko Bukurešta, Rijeke i Pariza pa sve do Buenos Airesa i Madrasa, te s više neočekivanih, često i enigmatičnih obrata. Rade Jarak u romanu kombinira različite spisateljske postupke i oblike (dnevničke bilješke, epistolarna proza, dramski tekst), vremenski i prostorno razveden narativ skladno strukturira i zaokružuje u vrlo dojmljiv roman sugestivne, melankolijom obojene atmosfere koja Jarka potvrđuje kao zrelu autorsku osobnost u zenitu svoje stvaralačke snage.

Osim o romanu „Suha palma“ Jarak u razgovoru objašnjava i motivaciju načina odabira pojedinih spisateljskih postupaka ili pak lociranja radnje u sasvim određena povijesna razdoblja i geografska podneblja, ali govori i o svom viđenju hrvatske književne scene, o konceptu slobode kao projektu svog pisanja, o odnosu likovne umjetnosti i književnosti, o važnosti književnosti u suvremenom društvu slike, spektakla i piksela, te najavljuje revitalizaciju svog neko vrijeme hiberniranog projekta „Knjigomat“.

Razgovor čitajte na ovome linku

Promocija petosveščanog kompleta sabranih priča o Robiju K. Viktora Ivančića

Promocija sabranog Robija K. Viktor Ivančića u pet svezaka (1984.-2018.), u izdanju Ex librisa, SNV-a i Fabrike knjiga.

Kada? Četvrtak, 29.11. 2018. u 19h
Gdje? Antikvarijat Ex libris, Riva Boduli 3B, Rijeka

Ulaz je besplatan.

U promociji sudjeluju:
Viktor Ivančić
Ivica Đikić
Predrag Brebanović
Neven Jovanović
Zoran Grozdanov (moderator)

Kupovina Robi K. 1984.-2018. kompleta (kao i pojedinačnih svezaka) bit će moguća s 20% popusta! (Cijena pojedinog sveska iznosi 119,00 kn.)

Skup povodom 70. obljetnice rođenja istaknutog pisca Milka Valenta

srijeda , 28.11.2018.

Hrvatsko društvo pisaca nas poziva na skup povodom 70. obljetnice rođenja istaknutog pisca Milka Valenta,

u četvrtak, četvrtak, 29. studenog 2018. u 11 sati, HDP, Vila Arko, Basaričekova 24.


Velimir Visković – Uvodna riječ

Dunja Detoni Dujmić – Djeca djece cvijeća – ''Umjetne suze''

Krešimir Nemec – ''Umjetne suze'' i kritika estetike banalnosti

Damir Radić – Proza Milka Valenta

Branko Čegec – Samba, rumba i cha-cha-cha u ritam & blues a(ra)n(ga)žmanu
(Milko Valent i poezija prekoračenja)

Tin Lemac – Rana poezija Milka Valenta

Miroslav Mićanović – Privreda propalih anđela ili 'Ja je Druga'

Zvonimir Mrkonjić – Apologija rose

Davor Šalat – Totalna poezija Milka Valenta

Mario Kovač – Radijska eteričnost Milka Valenta

Boris Senker – Valentovo razgolićeno kazalište

Gordana Vnuk – Milko Valent – mahniti Eros

Livija Reškovac – Orgazmička bit svijeta, svijet kao tekst – esejistika Milka Valenta ("Carpe diem", "Erotologike", "Totalni spol")


Dobrodošli!

Foto-uspomena na primitak nagrade "Julije Benešić" za najbolju knjigu književnih kritika

utorak , 27.11.2018.

Ova fotografija snimljena je 23.studenog 2018. u Đakovu, na svečanosti dodjele nagrade "Julije Benešić" za najbolju knjigu književnih kritika.

Autor fotografije je gospodin Hrvoje Miletić iz Đakova, kojem se zahvaljujem na ustupanju fotografije.

Na fotografiji sam u društvu Tomislava Žigmanova.

Nas dvojica smo ovogodišnji dobitnici spomenute nagrade, a fotografija je snimljena u đakovačkoj dvorani Florentini u 18:30 h, netom prije početka svečanosti na kojoj su nam uručene nagrade.

Moji dojmovi iz Đakova gdje mi je uručena nagrada za najbolju knjigu književnih kritika

nedjelja , 25.11.2018.

U petak, 23.11.2018. prvi put sam bio u Slavoniji, točnije u Đakovu.

U Đakovo sam došao primiti nagradu "Julije Benešić" za najbolju knjigu književnih kritika.

Ta nagrada već ima 20-godišnju tradiciju, a ove godine nagrađeni smo Tomislav Žigmanov za knjigu "Vivisekcije književnosti" i MOJA MALENKOST (za moje dvije zadnje knjige "Paralalni svjetovi" i "Lib(r)ido", obje u izdanju zagrebačkig Litterisa).


Ovim putem zahvalio bih se organizatorima svečanosti dodjele nagrade na prekrasnome gostoprimstvu : g.Mirku Ćuriću, predsjedniku DHK ogranak Osijek te g.Vladi Filiću, predsjedniku đakovskog ogranka Matice hrvatske.

Zahvaljujući njihovome trudu, gostoljubivosti i srdačnosti boravak u Đakovu ostat će mi u predivnom trajnom sjećanju.

Hvala i Adamu Rajzlu, Stjepanu Tomašu, Tomislavu Žigmanovu, Jasni Horvat, Sanji Jukić, Vlasti Markasović, Josipu Cveniću, Goranu Remu, Franji Nagulovu, Franji Džakuli, Ružici Martinović Vlahović, Miloradu Nikčeviću, Josi Živkoviću, Moti Nediću, Mirku Kopunoviću, Stjepanu Blažetinu koji su čitanjem svojih radova doprinijeli prelijepoj atmosferi te večeri 23.11.2018. u Đakovu. Bila mi je čast i zadovoljstvo upoznati sve te drage ljude.

Inače, moram reći da smatram da ovom nagradom nisam nagrađen samo ja nego se nagrađenim svakako treba osjećati i izdavač mojih knjiga Dražen Katunarić, vlasnik i urednik nakladničke kuće Litteris koji objavljuje moje knjige iako se radi o nekomercijalnoj literaturi. Zato Draženu Katunariću upućujem veliko hvala!

Na kraju zahvaliti se moram i urednicima medija u kojima objavljujem kritike.
Jer, za kritičara najvažnije je imati prostor za objavljivanje, a naročito je važno imati redovitu suradnju s medijima, jer bez toga nema kontinuiteta u radu, ali ni motivacije.
Zato hvala urednici emisije Bibliovizor Trećeg programa Hrvatskog radija Gordani Crnković, sadašnjim urednicima u "Vijencu" Goranu Galiću i Miri Muhoberac (ali zahvaljujem i prijašnjim urednicima "Vijenca" Ivici Matičeviću, Andriji Tunjiću i Luki Šeputu), uredniku časopisa "Kolo" Ernestu Fišeru, uredniku časopisa "Nova Istra" Borisu Domagoju Biletiću, te urednicima portala Moderna Vremena Info (Nenadu Bartolčiću i Ivi Perković) i Lupiga.com (Ivoru Fuki).
Hvala im svima na povjerenju koje su mi dosad ukazivali, a ja ću se potruditi i u narednom razdoblju kvalitetom svojih tekstova opravdati to povjerenje.

(Đakovačka katedrala ostavila me je bez daha, veličanstvena je i prekrasna, baš kao što je i prelijep čitav trg na kojem je smještena, a jako mi se sviđa pitomost Đakova.)

24. Sa(n)jam knjige u Istri

Ovogodišnji, 24. Sa(n)jam knjige u Istri održat će se od 29.11.2018. do 09.12.2018. a posvećen je pjesniku i prijatelju Sajma Predragu Luciću, "čuvaru onog posve rijetkog trezora topline iz kojeg je moguće čitati otpor a da ne bude razoran, da se gnjev i čemer ne preliju iz ćupa u veliko ništa."

Na sajmu će biti predstavljena i njegova knjiga "Cervantesov trg: sabrane drame i songovi" u izdanju nakladničke kuće Jesenski i Turk. Knjiga sadržava drame „Aziz ili Svadba koja je spasila Zapad“, „Alan Ford & Grupa TNT u epizodi Povratak otpisanih“, „Istarske barufe“, „Cervantesov trg ili Trg robova“, „Kako se kalio Čehov“, „Lisistrata (prolog)“, kao i Lucićeve songove iz predstava „Tri mušketira“ i „Majka Courage i njezina djeca“. Drame su popraćene tekstovima Borisa Dežulovića, Viktora Ivančića, Dine Mustafića, Kokana Mladenovića, Vite Taufera, Lade Martine Kralj, Nenada Veličkovića, Sinana Gudževića i Krune Lokotara, koji je ujedno i urednik knjige.

Amira Medunjanin, uz svjetski poznatog jazz pijanista Bojana Zulfikarpašića, pjevat će za svog prijatelja Predraga Lucića na svečanosti otvorenja a prvi inozmeni gost koji će nastupiti, također na dan otvorenja sajma 29.11.2018. je nigerijski nobelovac Wole Soyinka koji će u Puli predstaviti i hrvatski prijevod svog romana "Vrijeme rasapa" (Sandorf, 2018).

Sajam kao i prijašnjih godina okuplja brojne inozemne i domaće goste na cjelovit program dostupan je na OVOME LINKU

MOJA KRITIKA romana "Felix Austria" Sofije Andruhovič u "Vijencu"

četvrtak , 22.11.2018.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),
a u njemu, između ostaloga,

i MOJA KRITIKA romana
"Felix Austria" Sofije Andruhovič
(prev. Domagoj Kliček i Dariya Pavlešen, izd. Edicije Božičević, 2018.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s književnikom i akademikom Goranom Tribusonom
- kolumne Nives Opačić, Borisa Becka, Mirka Planinića i Mladena Klemenčića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Franje Deranje "Tunin poučak"
- reagiranje Krešimira Nemeca na članak Sanje Nikčević "Kriteriji i kanon" objavljen u Vijencu broj 644
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Tomislava Šovagovića "Latifundija"
- tekst Ane Kapraljević o knjizi Mladena Macgieda "Moj Proust"
- tekst Romane Dusper o festivalu knjige i književnosti "Pazi, knjiga"
- tekst Lidije Lacko Vidulić o 41.Interliberu
- razgovor s Tomislavom Zajecom, književnikom i profesorom dramaturgije
- tekst Anje Nikolić-Hoyt o zborniku radova u čast prof.Branki Tafri

te još pregršt tekstova o kazalištu, likovnoj umjetnosti, plesu, filmu,,glazbi itd.

NOVO: Maarten Inghels "Trgovina emocionalnim dobrima" (Sandorf, 2018.)

srijeda , 21.11.2018.

Maarten Inghels
"Trgovina emocionalnim dobrima"
roman
izd. Sandorf
S nizozemskog prevela: Romana Perečinec
157 str
135 kuna

Riječ izdavača

Ljudi umiru svakodnevno, katkad ovaj svijet napuštaju na bizarne načine, zatrpani ispod hrpe knjiga, obješeni u odjeći suprotnog spola ili usred telefonskog razgovora. Kako god, za njima ostaje manji ili veći nered, manja ili veća gomila stvari, stvari s kojima rodbina pokojnika nerijetko zapravo ne zna što bi, pa nazove Luukasa Kolibrija koji nudi uslugu uklanjanja eventualnih mrlja i odvoženja neželjenih predmeta. On ponešto od toga proda, a ponešto—fotografije, pisma, dnevnike, “arhiv tuđih sjećanja”—čuva u beskiselinskim kutijama. Nakon što mu pogiba partnerica, Luukas počinje opsesivno sakupljati sve što joj je pripadalo, gomilajući usput u stanu sve više “emocionalnih dobara” što ih dovozi s posla. Vješto i uspješno balansirajući na rubu melodrame, Maarten Inghels u ovom hvaljenom debitantskom romanu—u kojem čitamo i izvatke iz dnevnika čovjeka koji je godinama anonimno donirao spermu za umjetnu oplodnju širom zemlje, a sada umire sam—progovara o isprepletanju erosa i tanatosa, o gubitku, žalovanju, osamljenosti, sjećanju i zaboravu.

“Za mene nije grobni humak kakav imaju mravi”, rekla je. “Daj mi pješčani sat.”
“Pješčani sat?”
“Da, mali drveni pješčani sat u kojemu je onaj šećerasti bijeli pijesak.”
“I što se onda radi s tim pješčanim satom?”
“Stavi moj pepeo u njega”, rekla je svečano. “Tako ću biti u vječnom pokretu na tvom stolu u dnevnom boravku.”
Nasmijao se. “Kakva morbidna pomisao. Zar već sad, ovog trena, misliš na svoju smrt?”
“Nikada nije dovoljno rano.”

Maarten Inghels, pjesnik i prozaik, rođen je 1988. u Borgerhoutu, jednoj od četvrti Antwerpena. Objavio je nekoliko zbirki poezije; pjesme su mu prevođene na engleski, njemački, francuski, hrvatski, rumunjski, estonski i turski jezik, a kao prozni autor debitirao je 2012. romanom Trgovina emocionalnim dobrima. Koordinator je pjesničko-socijalnog projekta De Eenzame Uitvaart (Samotni ispraćaj) koji omogućuje pjesnicima da čitaju svoje stihove na pogrebima ljudi s društvene margine, bez rođaka i prijatelja. Objavio je također i kartu Antwerpena, The Invisible Route (Nevidljiva ruta), na kojoj su označene rijetke preostale ulice bez nadzornih kamera. Od 2016. do 2018. bio je Gradskim pjesnikom grada Antwerpena.

Predstavljanje dva romana Bartola Fuchsa (Tomislav Zagoda) "Žabarska noć" i "Zelena tinta" (izd. Opus Gradna)

utorak , 20.11.2018.

Društvo hrvatskih književnika

poziva nas na tribinu
"Hrvatski krimić danas"

na kojoj će se održati i predstavljanje
dva romana Bartola Fuchsa (Tomislav Zagoda)
"Žabarska noć" i "Zelena tinta"
(izd. Opus Gradna)

Sudjeluju
Bartol Fuchs (Tomislav Zagoda)
Gea Vlahović
Lada Žigo Španić, voditeljica tribina DHK-a

Ulomke će čitati dramska umjetnica Dunja Šepčić

srijeda, 21.11.2018. u 12 sati
Društvo hrvatskih književnika, Trg bana Jelačića 7/1 Zagreb

Predstavljanje knjige "Oulipo i književnost ograničenja" Ivane Buljubašić

ponedjeljak , 19.11.2018.

Institut Andizet, Filozofski fakultet u Osijeku i Naklada Ljevak

pozivaju nas na predstavljanje knjige "Oulipo i književnost ograničenja" Ivane Buljubašić.

Predstavljanje će se održati u svečanoj dvorani Filozofskoga fakulteta u Osijeku u utorak 20. studenoga 2018. s početkom u 18 sati.

O knjizi će govoriti prof. dr. sc. Milica Lukić, prof. dr. sc. Jasna Horvat, izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč, doc. dr. sc. Sanja Jukić te autorica Ivana Buljubašić.

O knjizi:
Jedinstvenost skupine Oulipo osnovane 1960. godine u Francuskoj zadržala se do danas, a njome je potaknuto određenje književnosti ograničenja. Takav pristup proizvodnje i čitanja književnosti počiva na konceptu ograničenja, prepoznatljivoj ideji skupine Oulipo. Najpoznatiji su oulipovci koji su svoje tekstove oblikovali ograničenjima Raymond Queneau, Georges Perec, Noël Arnaud, Italo Calvino, a ograničenjima danas pišu i autori koji nisu članovi skupine Oulipo. Ivana Buljubašić u suvremenoj hrvatskoj književnosti pronalazi primjere književnosti ograničenja, i to u tekstovima Jasne Horvat, Krešimira Bagića, Dubravke Oraić Tolić, Luke Paljetka te Milka Valenta. Knjiga je prvi pregled djelovanja skupine Oulipo i njezine poetike u hrvatskoj znanosti o književnosti te dokaz da koncept ograničenja živi i onkraj oulipovske prakse.

Predstavljanje knjige "Jasenovac" Ive Goldsteina.

FRAKTURA

nas poziva na predstavljanje knjige

"Jasenovac"
Ive Goldsteina.


Uz autora o knjizi će govoriti
Vuk Perišić, Goran Hutinec i Seid Serdarević.

"Jasenovac" Ive Goldsteina je prva prava znanstvena monografija o jednom od najstrašnijih mučilišta i gubilišta Drugog svjetskog rata, utemeljena na obilju arhivske građe i pisana akribično, odgovorno, bez ideoloških predrasuda, zadnjih namjera i politikantskih motiva. No znanstvena objektivnost ne može i ne smije dokinuti moralni stav autora, niti može – osobito kada je riječ o strahotnom nacifašističkom nasrtaju koji je čovječanstvo doživjelo u Drugom svjetskom ratu – dokinuti empatiju prema žrtvama tog nasrtaja. Utoliko Jasenovac nije samo fenomenologija nepojmljivih ljudskih patnji i posrnuća, nego i primjer harmonične uravnoteženosti znanstvenih i moralnih imperativa.


Srijeda, 21. studenog 2018., 19 sati
Novinarski dom
Perkovčeva 2, Zagreb

Predstavljanje romana : Henri Bosco "Malicroix"

subota , 17.11.2018.

Sutra, na Interliberu,
s početkom u 17 sati
u 6.paviljonu Zagrebačkog velesajma
održat će se

PREDSTAVLJANJE ROMANA
Henri Bosco
"Malicroix"
(izd.Litteris, 2018.)

Sudjeluju
Žarko Paić
Željka Čorak, prevoditeljica
Dražen Katunarić, urednik

Dobrodošli!

Razgovor s Viktorom Ivančićem

petak , 16.11.2018.

Večeras, s početkom u 20 sati
na fejsbuk stranici portala Lupiga.com
možete uživo pratiti
razgovor s Viktorom Ivančićem.

Razgovor će se održati u zagrebačkom klubu No sikiriki, pitanja će postavljati Zoran Grozdanov a povod je izlazak knjige sabranih djela Robija K.

Riječki Ex libris je objavio sve Ivančićeve kolumne o Robiju K., u petoknjižju nazvanom Sabrani Robi K., Altimejt Edišn a urednik knjige je upravo Zoran Grozdanov.

Večeras od 18 do 19 sati, na Interliberu, na štandu Ex librisa u paviljonu Zabrebačkog velesajma Viktor Ivančić će potpisivati knjige.

Skup povodom 70.obljetnice rođenja Jasminke Domaš

četvrtak , 15.11.2018.

Hrvatsko društvo pisaca

nas poziva na

skup povodom 70.obljetnice rođenja Jasminke Domaš

Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb
petak 16.11.2018. s početkom u 11 sati

Sudjeluju:
Jadranka Brnčić
Nikica Mihaljević
Tin Lemac
Sead Muhamedagić
Matko Vladanović

Moderira
Darija Žilić

Dobrodošli!

MOJA KRITIKA knjige Zorana Lazića "Jednog dana ništa" u časopisu "Kolo"

Izašao je novi broj (3/2018) časopisa "Kolo"
(izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer)
a u njemu, između ostaloga,

i MOJA KRITIKA knjige "Jednog dana ništa" Zorana Lazića.

Novo "Kolo" još donosi:

- poeziju i prozu Ivane Šojat, Slavka Jendrička, Božice Jelušić, Tina Lemca, Daniela Načinovića
- kratka priča Javiera Mariasa "Noćni liječnik" u prijevodu Lovre Sučića
- tekst Andree Sapunar Knežević, uz 10. obljetnicu međunarodnog priznanja hrvatskoga jezika
- ogled Cvjetka Milanje "Dragojevićeve »lijepe nemoći«", o zbirci Danijela Dragojevića "Kasno ljeto"
- esej Stijepe Mijovića Kočana "Gogolj je bio Hrvat u Revizoru"
- književne kritike: Livija Reškovac o knjizi Milka Valenta "Otvorena rosa", Stijepo Mijović Kočan o knjizi Seada Begovića "U potrazi za Zlatom", Davor Šalat o knjizi Ernesta Fišera "Korifeji i nastavljači", Narcisa Potežica o knjizi Ive Frangeša "Čitanja", Zdenko Kremer o knjizi Dubravke Oraić Tolić "Doživljaji Karla Maloga", Božidar Alajbegović o knjizi Zorana Lazića "Jednog dana ništa", Željka Lovrenčić o knjizi Tome Podstenšeka "Kamen, škare i papir", Darija Žilić o knjizi Irene Skopljak Barić "Neprivezani", Cvjetko Milanja o o knjizi Slavka Jendrička "Crteži jelena"
- tema broja: 80. obljetnica rođenja Zvonimira Majdaka (1938.-2017.), s tekstovima Ivana Boškovića, Dunje Detoni Dujmić, Tina Lemca i Hrvoja Dečaka

Disput objavio knjigu dnevničkih zapisa Zdravka Malića "Stazom pored druma"

srijeda , 14.11.2018.

Zdravko Malić
"STAZOM PORED DRUMA. Dnevnik osamdesetih"
izd. Disput
608 str., 16,5 x 24 cm, tvrdi uvez, 2018/
Knjižarska cijena: 220,00 kn

Riječ izdavača

Istinski erudit, najvažniji hrvatski polonist, omiljen i kao duhovita osoba i kao predan profesor, samozatajan pjesnik, antologičar i urednik, vrstan prevoditelj koji je domaćoj čitateljskoj publici otkrio Witolda Gombrowicza, Zdravko Malić (1933-1997) gotovo dva desetljeća pisao je svoj intimni dnevnik. Riječ je o zapisima koji su ispunili pedesetak bilježnica i koji dvadeset godina nakon autorove smrti, bez ikakvih kraćenja, izlaze u javnost u dva sveska, od kojih ovaj, prvi, obuhvaća razdoblje od sredine 1981. do kraja 1989. godine.
Premda Malićeva bilježenja polaze, sasvim normalno, od klasičnih dnevnih osvrta na događaje u vlastitu domu, koji su često ispresijecani zaronima u prošlo vrijeme njegove Bosne, "gladne, gole i bose", u njima nema povjeravanja s onu stranu granice građanske suzdržanosti. Iako dakle pisana s osviještenim pravom na prešućivanje, u njima dnevničar ispisuje sebe onakva kakav jest, "s cigaretom, uz kavu, u papučama, među knjigama, u žurbi između jednog i drugog posla, na periferiji dana ili noći, u onim nekim minutama ili satima čak koje 'imam za sebe', za samorefleksiju".
Ovaj je dnevnik tekst o životu i njegovim formama, totalni tekst o svemu što se našlo u fokusu Malićeva senzibilna bića kroz njegove susrete sa znanima i neznanima, kroz dopisivanje s poljskim prijateljima, ali i posredno preko pročitanoga u dnevnim novinama i tjednicima (domaćim, poljskim, francuskim) koje je strasno pratio, u književnim časopisima i knjigama svake fele koje je hrpimice, ali s profinjenim ukusom nabavljao i čitateljski jednostavno gutao, zatim preko slušanja obligatnog radija i praćenja televizije, sve do odlazaka u kino, kazalište, na izložbe i koncerte, gdje je pribirao umjetničke dojmove o kojima je u dnevniku ostavio mnoštvo divnih zapažanja i zaokruženih kritičkih eseja.
Dnevnik svjedoči i o tome kako se Malić, nekoć pun povjerenja u politiku i njezin smisao, 80-ih razočarava u socijalističko društveno uređenje koje se, zamišljeno kao idealno, kukavički izbjegava mijenjati i bježi u prividnost i posredovanost. Stoga se povlači u prikrajak, upućuje se stazom pored druma, odustaje od političkog angažmana i zaključuje da se perspektive zatvaraju, da pada mrak... Vođenje dnevnika u tome mu se glibu čini gotovo jedinom prilikom "da u gustom plotu što ograđuje milu nam hrvatsku duhovnu župu izbijem pokoji proštac i – pogledam van".
"Za koga ja taj dnevnik pišem?" – pita se Malić. "Prvi je odgovor: za sebe. Tim tankim tragom pera na papiru pokušavam se upisati u 'disk' sadašnjice. Da sâm sebi ne budem 'bijelom mrljom'. To je kao vožnja na odbijaču posljednjeg vagona kompozicije vlaka. Švercam se bez vozne karte i nije mi nimalo udobno, ali vozim se. Možda nekamo stignem."

Predavanje Julijane Matanović u povodu 81. rođendana akademika Nedjeljka Fabrija

utorak , 13.11.2018.

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

ima čast pozvati Vas na predavanje

"ČITAM TE, LUCIJANE"

Povijest u romanima Nedjeljka Fabrija


koje će u povodu 81. rođendana akademika Nedjeljka Fabrija održati prof. dr. sc. Julijana Matanović,
članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

u srijedu 14. studenog 2018. s početkom u 18 sati
u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Strossmayerov trg 14.

Radujemo se Vašem dolasku!

INTERLIBER 2018.

Od 13. do 18.studenog 2018.
na Zagrebačkom velesajmu

održava se INTERLIBER
najveći sajam knjiga knjiga u Hrvatskoj.

Koje su knjiške novitete izdavači pripremili saznajte ovdje

MOJA KRITIKA romana "Vrijeme seksa u doba nevinosti" Drage Hedla

ponedjeljak , 12.11.2018.

Na portalu "Magazin" Gradske knjižnice Rijeka

objavljena je MOJA KRITIKA
romana "Vrijeme seksa u doba nevinosti" Drage Hedla.

Čitati je možete na ovome linku: https://gkr.hr/Magazin/Prikazi/Vrijeme-seksa-u-doba-nevinosti-Drage-Hedla-roman-obiljezen-gorcinom-i-zaljenjem

Dejan Durić o romanu i tv-seriji "Oštri predmeti"

subota , 10.11.2018.

Vrlo minucioznu analizu
romana "Oštri predmeti" Gillian Flynn
i televizijske serije snimljene
po tom romanesknom predlošku
napisao je Dejan Durić,
docent na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Njegov tekst objavljen je
na portalu "Magazin" Gradske knjižnice Rijeka,
a čitati ga možete
na OVOME LINKU

O gostovanju Zorana Ferića u "Nedjeljom u dva"

petak , 09.11.2018.

Čude me komentari na Fejsu oko gostovanja Ferića u "Nedjeljom u dva", u stilu "gori je od političara, puno govori a ništa ne kaže", "zamuckuje", "neartikuliran" isl.

Gledao sam emisiju i nisam stekao takav dojam.

Ferića ne poznajem niti sam ga ikad sreo ili pričao s njim, niti imam razloga braniti ga jer nisam član ni HDP-a kojem je on na čelu a ni DHK-a, nego govorim iz pozicije gledatelja emisije : a gledajući emisiju stekao sam dojam da Zoran Ferić naprosto vjerojatno i inače u životu malo sporije priča, a u tome ja vidim pozitivnu stvar jer uzrok tome može biti njegovo izbjegavanje površnosti ali i trud da promišljeno iskaže ono što želi reći.

Inače, kad smo kod spomenutog "zamuckivanja" - uzrok tome je često u hiperemocionalnosti, osjećajni ljudi i ljudi koji ničemu ne pristupaju neozbiljno ni površno, uslijed svog emocionalnog angažmana oko onoga o čemu govore često počinju zamuckivati - stalo im je do teme o kojoj govore pa im osjećaji uzburkaju misli i riječi, i zato dođe do zamuckivanja i loše artikulacije.

Umjesto Ferića kritike zapravo zaslužuje Aleksandar Stanković jer je sugovornika često prekidao vjerojatno želeći dinamizirati emisiju jer se valjda uplašio da će Ferićevo malo sporije pričanje biti gledateljima neatraktivno.

Važno je ŠTO (netko kaže) a KAKO (to kaže) je manje bitno.

MOJA KRITIKA romana "Avijatičar" Jevgenija Vodolazkina u "Vijencu"

četvrtak , 08.11.2018.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),
a u njemu, između ostaloga,

i MOJA KRITIKA romana
"Avijatičar" Jevgenija Vodolazkina
(prev.Igor Buljan, izd.Naklada Ljevak, 2018.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Borisa Becka o knjizi Boba Woodwarda " Strah"
- razgovor s Jasminom Reis, voditeljicom Kuće Šenoa u Zagrebu
- kolumna Nives Opačić
- tekst Stjepana Damjanovića o knjizi "Drugi beramski brevijar"
- tekst Marka Gregura o 25.Galovićevim jesenima
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Borisa Domagoja Biletića "Zato što vrime ne prolazi"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Zorana Pilića "Kad su Divovi hodali zemljom"
- razgovor s književnikom Mitkom Mandžukovim
- tekst Vlatka Perkovića o knjizi Sanje Nikčević "Slika Domovinskog rata u hrvatskom kazalištu 1990.- 2016."

te još pregršt tekstova o kazalištu, likovnoj umjetnosti, plesu, filmu,,glazbi itd.

Predstavljanje romana Ludwiga Bauera "Muškarac u žutom kaputu"

srijeda , 07.11.2018.

FRAKTURA

nas poziva na

predstavljanje romana Ludwiga Bauera
"Muškarac u žutom kaputu"

09.11.2018. s početkom u 19 sati
u antikvarijatu Ex libris (Rijeka, Riva Boduli 3 b)

Sudjeluju
Ludwig Bauer
Lidija Dujić
Tea Tulić

Ulaz slobodan, knjige će se prodavati s popustom.

Dobrodošli!

INTERVJU: Dražen Katunarić

Opširan razgovor Mirjane Dugandžije s Draženom Katunarićem,

piscem romana, kratkih priča, poezije i eseja,
autora cijelog njiza knjiga koje su doživjela prijevode u brojnim zemljama,
vlasnika ugledne izdavačke kuće Litteris,
te urednika našeg najkvalitetnijeg časopisa Europski glasnik,

pročitati možete na ovome linku

Predstavljanje novog romana Borivoja Radakovića: "Hoćemo li sutra u kino?"

utorak , 06.11.2018.

Izdavačka kuća VBZ i Klub Botaničar

pozivaju nas na predstavljanje novog romana

Borivoja Radakovića: "Hoćemo li sutra u kino?"



Utorak, 6. studenog 2018. godine, u 19 sati
Klub Botaničar, Trg M. Marulića 6, Zagreb



Sudjeluju: Borivoj Radaković, Tomislav Brlek, Dražen Ilinčić i Drago Glamuzina

Ulomke iz romana čita: Goran Grgić

Dobrodošli!

Nova knjiga Tatjane Gromače "Mrtvi rukavac rijeke Save" (Sandorf, 2018.)

ponedjeljak , 05.11.2018.

TATJANA GROMAČA
"Mrtvi rukavac rijeke Save"
Nakladnik: Sandorf
09/2018.
218 str., meki uvez s klapnama
Cijena: 95.00 kn

Riječ izdavača

A kada se nad ovo selo, i cijeli ovaj tužnjikavi posavski kraj polako krene spuštati prvi zimski sumrak, kada na cesti, na kojoj se uhvatila tanka kora leda, putnik povratnik ugleda polupijanog biciklista s krznenom kapom na glavi, u kožnom kaputu, kako u gumenim čizmama okreće zahrđale pedale bicikla, ljuljajući se na biciklu kao na nekoj čudnoj spravi iz prahistorijskog zabavnog parka, riskirajući tako da ostane pometen od jurećeg vozila, kada putnik povratnik ugleda još i kako na stražnjem sjedalu bicikla, na takozvanom bicikl tregeru biciklist vozi užetom privezanu prtljagu - polegnutu vreću krumpira, još bolje, bocu plina, ili zaklano malo prase, takozvanog ranjenika, tada se najednom osjeti kao da mu je netko u ruke stavio ključ uz pomoć kojega se otvara tajna brava mitologije ovoga kraja, svojevrsnog Vitebska, kraja u kojemu se - a to su omiljene riječi putnikove, koje u njemu bude osjećaj dubokog pripadanja nepoznatoj, mračnoj pradomovini - za jastuk kaže vankuš, za ždrijebe cujzek, za haljinu klajda…

I taj se kraj, s ovim noćnim zimskim biciklistom kao simbolom, kao arhetipom i nosiocem svih suštinskih životnih i metafizičkih značenja, ovdje ne završava, već se taj označitelj produžava sve uzduž toka rijeke Save, sve negdje tamo do njenog ulijevanja u Dunav gdje se proteže ova slika i ovaj sudbonosni prizor, a zatim se uz Bosut, Tisu, Begej, Brzavu i Timiš penje prema mađarskoj granici, nastavljajući prema drugim ravnicama Češke, Hungarije i Rumunije…

Istinski život, napokon razotkriven i rasvijetljen, prema tome i jedini zaista proživljeni život jest onaj koji nam je omogučila književnost, kaže nam Proust u Pronađenom vremenu. Upravo to bi moglo biti geslo i ove knjige koju držite u rukama: naspram nostalgije, koja mjesta i predjele našeg djetinjstva drži zamrznutima kao u onim staklenim kuglama s umjetnim snijegom, rad književnosti odnosno njezino precizno jezično brušenje sjećanja, evokacija, osjećaja povezanih uza sve te zakutke naše mladosti odjednom taj svijet oživljuje i čini ga stvarnim. Pronađeno vrijeme označava tu plimu intenzitetâ - uhvaćenu u korice ove knjige - koja nastaje pronalaženjem i oslobađanjem svakog pojedinog momenta, samosvojnog vremenskog atoma, koji oko sebe kristalizira percepte i afekte nekog mjesta i širi se u koncentričnim krugovima unedogled.
( iz Pogovora Leonarda Kovačevića )

***

Tatjana Gromača (1971., Sisak), u rodnome gradu završila je osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je studij komparativne književnosti i filozofije. Od godine 2000. radi u novinarstvu, piše za splitski tjednik Feral Tribune, a po gašenju novine, godine 2008., prelazi u riječki Novi list. Od godine 2000. živi u Istri, u Puli.

Knjige su joj prevođene na brojne europske jezike, predstavljala je hrvatsku književnost i književnost Balkana na susretima pisaca diljem Evrope. Prema romanu "Crnac" riječki je HNK, godine 2009., postavio nagrađivanu predstavu. Roman "Božanska dječica" primio je dvije najveće godišnje književne nagrade u Hrvatskoj za godinu 2012. - nagradu Ministarstva kulture RH Vladimir Nazor, i nagradu za najbolje prozno djelo Jutarnjeg lista. Autorica je bila stipendistica berlinske Akademije umjetnosti.

Izvor: Moderna Vremena Info

Natječaj za Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku zbirku u dvogodišnjem razdoblju

Goranovo proljeće (SKUD Ivan Goran Kovačić) raspisuje natječaj za Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku zbirku u dvogodišnjem razdoblju.

Za nagradu mogu konkurirati knjige objavljene u razdoblju od 1. studenog 2016. do 31. listopada 2018. godine.

Knjige (3 primjerka) šalju se na adresu SKUD Ivan Goran Kovačić, Opatovina 11, 10 000 Zagreb, s napomenom: „Za Nagradu Ivan Goran Kovačić". Knjige je na naznačenu adresu moguće i osobno dostaviti, radnim danom od 9 do 15 sati.

Rok za slanje knjiga je 1. prosinca 2018.

Žiri koji radi u sastavu: Tonko Maroević, Dorta Jagić i Branislav Oblučar proglasit će pet finalista do 20. veljače 2019., a dobitnik Nagrade Ivan Goran Kovačić bit će proglašen uoči međunarodnog pjesničkog festivala Goranovo proljeće čije će otvorenje biti u Zagrebu 20. ožujka 2019.

Nagrada Ivan Goran Kovačić sastoji se od novčanog dijela u iznosu 10 000 kn, plakete i rada akademskog kipara Igora Rufa.


Nagrada Ivan Goran Kovačić dodjeljuje se za najbolju izvornu pjesničku zbirku tiskanu u dvogodišnjem razdoblju čije su prvo izdanje objavili nakladnici registrirani u Republici Hrvatskoj i koja nije posredovana prijevodom. Za nagradu mogu konkurirati i pjesničke knjige izvorno napisane i tiskane na hrvatskom jeziku kod registriranih nakladnika, bez obzira na mjesto objavljivanja. Nagrada se dodjeljuje naizmjenično s dodjelom nagrade Goranov vijenac za izniman doprinos hrvatskoj poeziji.

Knjige aktualnih članova Odbora Goranovog proljeća ne mogu biti predložene za dodjelu nagrade, a isto se odnosi i na izdanja SKUD-a Ivan Goran Kovačić.

Novi roman Borivoja Radakovića "Hoćemo li sutra u kino?" (VBZ, 2018.)

subota , 03.11.2018.

Borivoj Radaković
"Hoćemo li sutra u kino?"
roman
V.B.Z.
10/2018.
148 str., tvrdi uvez
Cijena: 99.00 kn

Riječ izdavača

Slaven predaje geografiju u jednoj zagrebačkoj gimnaziji, slabo zarađuje, majka ga tlači, ne poštuju ga ni kolege ni učenici, a uz sve to čini mu se da ga supruga vara s kolegom s posla. Sumnja ga izjeda pa je počinje uhoditi i preispitivati cijeli svoj život. To je inicijalna situacija novog romana Borivoja Radakovića, autora koji od svog prvog romana "Sjaj epohe" stalno uspješno pomiče i tematske i jezične granice unutar hrvatske književnosti.

I u novom romanu "Hoćemo li sutra u kino?" Radaković piše suvereno i jezično virtuozno, on je upućen i uvjerljiv, čak i kad prelazi granice do kojih obično dosežu naši pisci, kad se hvata tabua koji su u cjelokupnoj dosadašnjoj hrvatskoj književnosti jedva spomenuti. Ljubavni trokut, ljubomora, fluidni spolni i društveni identiteti, seksualni tabui, društvene frustracije, načini na koje se grade i urušavaju naši intimni svjetovi – sve su to teme u koje duboko zasijeca ovaj obimom mali, ali transgresivan i u kontekstu hrvatske književnosti važan roman.

MOJA KRITIKA Radakovićevog prethodnog romana "Što će biti s nama" dostupna je na OVOME LINKU

NOVO: Mihail Sebastian - "Već dvije tisuće godina... i "Kako sam postao huligan" (Hrvatsko filološko društvo i Disput, 2018.)

petak , 02.11.2018.

Mihail Sebastian
"VEĆ DVIJE TISUĆE GODINA... / KAKO SAM POSTAO HULIGAN"
Roman s predgovorom Naea Ionescua / Tekstovi, činjenice, ljudi
izd. Disput i Hrvatsko filološko društvo
S rumunjskoga preveli Luca-Ioan Frana i Ivana Olujić
396 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2018
Knjižarska cijena: 150,00 kn

Riječ izdavača

Roman Mihaila Sebastiana "Već dvije tisuće godina..." iz 1934. ponire u dubinu uma židovskog studenta u Rumunjskoj burnih predratnih godina. Protagonist tog književnog remek-djela piščev je alter ego, mladić u škripcu između antisemitizma i cionizma. Premda kao student mora trpjeti fizičko i verbalno zlostavljanje, osjeća se odvojenim od drugih Židova i pita se je li njihov aktivizam vrijedan cijene koju moraju platiti. U trpljenju progona pronalazi asketski i mistični užitak što je pripadnik "prljavog naroda", a osjećaj da mu se zbog toga nanosi nepravda predstavlja mu jednu od najtaštijih intimnih radosti. Štoviše, htio bi na pet minuta biti antisemit i osjetiti u sebi neprijatelja kojeg treba suzbiti, osvijestiti "grijeh" što je Židov. Provodi dane družeći se s revolucionarima, fanaticima i razvratnicima, ali osjeća nemoć da uđe u gomilu i skotrlja se u njezinu džunglu. Razumijeva pritom jako dobro zašto je Židov-otpadnik, dakle onaj koji je predodređen za život u sebi samome, za druge bolja meta od bilo koje druge vrste otpadnika.
Osjećaj intimne topline poniženja tog esteta i melankolika ne napušta ni u drugom dijelu romana kada ga zatječemo kao arhitekta u provinciji na projektu premještanja sela koje se nalazi na nalazištu nafte, a koji financira američki biznismen. Nakon fabularnog skretanja u svojevrsnu studiju poslovnih intriga i ljubavnih odnosa, potkraj romana iznova u prvi plan izbija tema antisemitizma. Protagonist vodi duge razgovore sa svojim suradnicima različitih ideoloških orijentacija, u kojima Sebastian secira višeznačnost međuodnosa Židova i nežidova u Rumunjskoj.
Nije zbog toga čudno što je roman izazvao burnu debatu u bukureštanskoj kulturi: lijevo orijentirani kritičari optuživali su autora da je antisemit iako Židov, desno orijentirani optuživali su ga pak da je cionist. Sebastian im je odgovorio 1935. lucidnim esejom Kako sam postao huligan, koji je također uvršten u ovo izdanje.
Proizašao iz nasilja antisemitizma, ovaj roman obilježen traganjem i porugom usmjerenom protiv samoga sebe tjeskobna je i dalekovidna kronika ustrajnosti i očaja, otpora i prihvaćanja.

MIHAIL SEBASTIAN (pravo ime Iosef Hechter, 1907-1945), rumunjski prozaik, dramski pisac i publicist židovskog podrijetla, jedan od najvažnijih rumunjskih pisaca 20. stoljeća. Studirao je pravo u Bukureštu i Parizu. Od 1927. do 1933. surađuje u časopisu Cuvântul svog intelektualnog uzora Naea Jonescua, a potom u još podosta drugih listova. Zbog jačanja antisemitizma, kritike i eseje iz kulture često objavljuje pod pseudonimom, sve dok mu pred Drugi svjetski rat nije bio zabranjen novinarski rad te oduzeta odvjetnička licenca.
U književni se život uključio kratkom proznom zbirkom Fragmente dintr-un carnet găsit (Ulomci iz pronađenoga rokovnika, 1932). Iste godine izašla mu je zbirka novela Žene (Femei). Godine 1934. objavit će roman De două mii de ani... (Već dvije tisuće godina...) koji će izazvati široku polemiku. Sljedeće godine odgovorit će na napade i tendenciozne kritike koje je ta knjiga pokrenula djelom Cum am devenit huligan (Kako sam postao huligan). Iste 1935. objavljuje roman Oraşul cu salcâmi (Grad akacija). Godine 1938. slijedi prvi uspjeh na pozornici – dramom Jocul de-a vacanţa (Igra praznika). Autor je romana Accidentul (Nesreća, 1940) te drama Steaua fără nume (Bezimena zvijezda, 1942) i Ultima oră (Posljednje izdanje), koja će premijerno biti izvedena 1946, nakon njegove smrti.
Poginuo je u 38. godini života kad ga je u središtu Bukurešta, na putu na njegovo prvo sveučilišno predavanje na Slobodnome radničkom sveučilištu, pri prelasku ulice udario kamion.
Godine 1996. čitateljstvo se počelo ponovno zanimati za djelo Mihaila Sebastiana nakon objavljivanja Intimnoga dnevnika (Jurnalul intim), u kojem je opisao antisemitizam rumunjskog društva u razdoblju 1935-1944. Godine 2006. u Münchenu mu je za to djelo postumno dodijeljena nagrada "Geschwister Scholl".

Treća knjiga pjesama Slavka Jendrička, "Diverzant", posvećena sisačkom slikaru Slavi Strieglu

četvrtak , 01.11.2018.

Prije nekoliko dana ugledni pjesnik iz Siska Slavko Jendričko objavio je, u vlastitoj nakladi, treću knjigu pjesama posvećenu sisačkom sliakru Slavi Strieglu, naslova "Diverzant".

O svojoj knjizi Slavko Jendričko govori sljedeće:


“Iz poštovanje prema djelu Slave Striegla, a napose njegova akvarelističkog opusa u pjesničkoj trilogiji odajem počast svom prijatelju i velikom sisačkom i hrvatskom slikaru. U prvoj knjizi „Strieglovi hologrami“ (2017.) posve lirskim izričajem komuniciram s njegovim akvarelima i zavičajnom kupskom tematikom povezujući autohtono s univerzalnim. U drugoj knjizi „Logo/s“ objavljene ove godine posve neuvijeno prosvjedno dižem glas protiv aktualnog lošeg odnosa Gradske galerije Striegl prema slikarevu djelu, koja nosi njegovo ime temeljem slikareve donacije Gradu Sisku preko tristo svojih slika.

Ovih dana objavljena je i treća moja knjiga „Diverzant“ također prosvjedno intonirana zbog spomenutog razloga, s tim da pjesme u ovoj knjizi za razliku od pjesama u „Strieglovim hologramima“ polaze od univerzalnog prema zavičajnom, te tako sagledavaju iz šire perspektive sav sjaj Strieglovih radova i svu posljedično doživljenu mučninu od novog antikomunikativnog loga i izložbi izuzetno upitne kvalitete s dodatnim naglaskom na uvođenje pjesničkih sadržaja u Galeriju koja tako postaje uvjetno rečeno pjesničko-likovni mutant.

Posebno ako spomenemo da Matica hrvatska Sisak kroz na nacionalnoj razini prepoznatoj višedesetljetnoj manifestaciji Kvirinovi poetski susreti, te putem uglednog časopisa „Riječi“ nimalo lokalnog zatvorenog nudi lepezu pjesničkih uradaka najznačajnih hrvatskih pjesnika. Svakako je potrebno spomenuti izdavačku djelatnost Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac, koja temeljem javnog natječaja dodjeljuje godišnju nagradu za najbolji rukopis pjesama u prozi mladim pjesnicima kojeg potom i objavljuje u knjigama. A tu je i niz sporadičnih pjesničkih večeri.

Na kraju, može se posve slobodno reći ono što sam istakao i na društvenim mrežama da mi je za pisanje svih ovih pjesama, te objavljivanje ove dvije ovogodišnje prosvjedne zbirke pjesama vlastitim sredstvima glavni poticajni „okidač“ bio po meni kulturocidni novi logo Galerije Striegl kao navjestitelj zanemarivanja modernog etabliranog slikarstva u korist eksperimentalnih sadržaja dvojbenih vrijednosti u izložbenom prostoru Galerije.”


Slavko Jendričko
KAŽNJENI STRIEGL, POSLJEDNJA PJESMA

Nikako nisi mogao zaboraviti
da si se u djetinjstvu bojao mraka
medicinskih sestara s injekcijama

cvokotao si prolazeći pokraj bolnica
koje su bile hladne i iza željeznih ograda
mora da si tada posvojio srca toplih boja

kako bi mogao zagrijati snijeg ispod
životinjskih šapa kapaka zvjerskih očiju
nikada ne shvativši da mrmljanje suza

ne može zaprljati hodanje lica uzbrdo.