knjiški moljac

PREDSTAVLJANJE knjige Gorana Gerovca "Nikad robom" (VBZ, 2018.)

nedjelja , 30.09.2018.

Izdavačka kuća VBZ

poziva na predstavljanje nove knjige

Goran Gerovac: „Nikad robom“

Ponedjeljak, 1. listopada 2018. godine, u 19,30 sati

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Trg P. Preradovića 5, Zagreb

Sudjeluju:
Goran Gerovac, Mirko Galić, Dražen Klarić, Alen Galović, Josip Antić i Drago Glamuzina

Dobrodošli!

Moja kritika romana Sare Stridsberg "Beckomberga" u "Vijencu"

četvrtak , 27.09.2018.

Na kjioscima je

novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)

a u njemu, između ostaloga i

MOJA KRITIKA
romana "Beckomberga" Sare Stridsberg.

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Davora Dijanovića o knjizi Noama Chomskog "Globalno nezadovoljstvo. Razgovori o sve većim prijetnjama demokraciji"
- kolumne Nives Opačić, Borisa Becka, Mirka Planinića i Mladena Klemenčića
- tekst Marita Mihovila Letice o međunarodnom znanstvenom simpoziju "Filozofija medija"
- tekst Anne Komarice o književnom sajmu i Danima Hrvatske u Lavovu, Ukrajina
- tekst Krešimira Šimića o knjizi Marka Marulića "Hrvatski stihovi i proza"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Julijane Adamović "Divlje guske"
- tekst Petre Miočić o britanskim piscima u Hrvatskoj
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Zorana Lazića "Jednog dana ništa"
- opširan esej Viktora Žmegača "Osjetila i kultura"
- tekst Tomislava Čegira o knjizi Dušana Gačića "Kvadratura stiha"
- tekst Ivana Smiljanića o 6. Filozofskoj školi Matice hrvatske

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, plesu, kazalištu, filmu, glazbi itd.

Književna večer Darije Žilić u Sarajevu

srijeda , 26.09.2018.

Darija Žilić trenutačno boravi na rezidencijalnom programu u Sarajevu.

Svoje književno stvaralaštvo predstavit će sarajevskoj publici na književnoj večer, večeras u srijedu, 26. 09.2018. u Galeriji “Zvono”, s početkom u 20:30h.

Razgovor će voditi Jasna Šamić i Alen Kristić.

Darija Žilić rođena je 1972. u Zagrebu. Diplomirala povijest i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše poeziju, kritiku, prozu i esejistiku, prevodi s engleskog suvremenu američku i englesku književnost te piše temate o suvremenom američkom ženskom pjesništvu. Objavila je eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu u brojnim časopisima. Od 2009. godine piše književne kritike u časopisu Matice Hrvatske Vijenac, te u časopisu Kolo (prikazi knjiga hrvatskih autorica i autorica). Objavljuje redovito i u časopisu Riječi Matice Hrvatske u Sisku, te u Hrvatskoj reviji (od 2016).

Pjesme su joj prevođene na talijanski, albanski, bugarski, turski, slovenski i engleski jezik.

Živi i radi u Velikoj Gorici.

OBJAVLJENE KNJIGE:

- Grudi i jagode, pjesme, AGM, Zagreb 2005.
- Pisati mlijekom, zbirka ogleda o suvremenom pjesništvu, te prva knjigo u Hrvatskoj koja se bavi književnom kritikom u poeziji, Altagama, Zagreb 2008.
- Grudi i jagode, pjesme www.elektronickeknjige.com 2009.
- Pleši, Modesty, pleši; poezija; Algoritam, Zagreb, 2010.
- Muza izvan geta; ogledi o suvremenoj književnosti; Biakova, Zagreb, 2010.
- Paralelni vrtovi; intervjui sa piscima, znanstvenicima i aktivistima iz Hrvatske i regije; Shura publikacije, Opatija 2011.
- Nomadi i hibridi, ogledi o književnosti i filmu, Biakova, Zagreb, 2011.
- Tropizmi, ogledi o pjesničkim knjigama, Meandarmedia, Zagreb, 2011.
- Omara, kratka proza; Biakova, Zagreb, 2012.
- Klavžar, 2013. kratka proza, Zagreb, 2013.
- Tropizmi 2, kritike, Litteris, Zagreb, 2013.
- Tropizmi 3, kritike i eseji, Litteris, 2017.

U pripremi knjiga poezije „Mala ptica“.

NAGRADE:

Nagrada Julije Benešić za književnu kritiku (za knjigu “Muza izvan geta”, kao najbolje književno-kritičko ostvarenje u 2010. godini)

Nagrada Kiklop za pjesničku zbirku godine 2011. (za zbirku “Pleši, Modesty, pleši”)

Gostovala na brojnim pjesničkim festivalima i na panelima (Turska, Slovačka, Francuska, Bugarska, Njemačka, SAD, Iran, zemlje tzv. regije: Makedonija, Crna Gora, BIH, Sloveniji)..

Dobitnica novinarske stipendije NRW Kultursekretariata iz Wupertala, jednomjesečne stipendije u Skopju (Gotenpublishing/Traduki), te stipendije organizacije Quendra (jednomjesečni boravak u Prištini).

PRIJEVODI

Prijevodi suvremene ženske arapske poezije s engleskog jezika u časopisu Književna republika

Prijevod knjige poezije „Smrt pogađa metu“ turskog autora Tozana Alkana s engleskog jezika

Prijevod romana Orhana Kemala „Gemile“ također s engleskog jezika, te

Prijevod poezije iranskog pjesnika Rumija u Europskom glasniku.

Prijevod sa slovenskog jezika poezija Stanke Hrastelj i Dragana Potočnika

NOVO: Lisa Genova "Još uvijek Alice" (Naklada Ljevak, 2018.)

Lisa Genova
"Još uvijek Alice"
roman
izd. Naklada Ljevak
Uvez: meki
Jezik: hrvatski
Prevoditelj: Mirta Stantić i Anita Peti-Stantić
Broj stranica: 328
Format: 13,5 x 20,5 cm

Riječ izdavača

Dirljiv prikaz Alzheimerove bolesti... Knjiga koju nećete zaboraviti.
USA TODAY

Protagonistica romana Još uvijek Alice je Alice Howland, cijenjena profesorica kognitivne psihologije na Sveučilištu Harvard, a posebna joj je specijalizacija lingvistika. U sretnom je braku s jednako tako uspješnim suprugom Johnom s kojim ima troje odrasle djece: Annu, Lydiju i Toma. Tek što navrši 50 godina, Alice se počne događati da zaboravi riječ usred predavanja, onda zaboravi kako da se vrati kući iz svoga susjedstva i zabrine se. Nakon dijagnoze rane Alzheimerove bolesti i spoznaje da ju je vjerojatno naslijedila od oca te da i njezina djeca mogu naslijediti bolest od nje, počinje drugi život Alice Howland, ali i svih oko nje. Alice u tom životu prestaje biti iznimno sposobna i poštovana profesorica koja s lakoćom drži brojna pozvana predavanja na svjetskim sveučilištima, prestaje biti osoba čiji se život zrcali kroz profesionalnu kompetenciju i vrijednost i postaje osoba koja ulaže izniman napor u organizaciju svoje svakodnevice nastojeći sačuvati osjećaje, nadu, smislenost, borbu za svaki dan. Ulazeći duboko u Alicein um, ali i u čitav njezin svijet, autorica Lisa Genova u romanu Još uvijek Alice ocrtava odnose u kojima se i prostor i vrijeme i jezik rastaču, no ostaju dodiri, osmijesi i osjećaji, a djelići nepovezanih sjećanja ukazuju na to da je, koliko god teško, ipak moguće sačuvati bît vlastite ljudskosti.

Autorica Lisa Genova na web stranici Lisa Genova podiže razinu svjesnosti o Alzheimerovoj bolesti te nudi brojne korisne savjete kako ovu bolest spriječiti.

Snažno, pronicljivo, tragično, inspirativno...i toliko istinito. Genova posjeduje nevjerojatan dar razumijevanja, imaginacije i izražajnosti koji joj omogućuje da otvori vrata tvrđave i ispriča priču iz perspektive iz koje se rijetko čuje... Njezini indikativni uvidi u ta duboko osobna iskustva ne pokazuju samo istinsku empatiju i razumijevanje kognitivne neuroznanosti i demencije nego i ljudskosti.
Alireza Atri, M.D., Ph.D., neurolog, Bolnica Massachusetts General

Teška i izuzetno zanimljiva u isto vrijeme, ova priča o potonuću Alice Howland, iznimne harvardske profesorice psihologije, u demenciju ne dopušta vam da je ispustite iz ruke od trenutka kad se pojavi prvi neuron koji zataji. Lisa Genova kliničkom preciznošću jezika i majstorskom sposobnosti pripovijedanja priče u središte pozornosti postavlja Aliceinu nadrealnu zemlju čuda. Morate pročitati ovu knjigu zbog sebe samih i zbog onih koje volite. Naučit ćete čitajući je. Uplašit ćete se čitajući je. Ta će vas knjiga promijeniti.
Julia Fox Garrison, autorica knjige Don’t Leave Me This Way

Lisa Genova doktorirala je neuroznanost na Sveučilištu Harvard. Povezujući neuroznanost i snagu ljudskoga duha, zaslužila je posebno mjesto u svjetskoj književnosti. Godine 2007. objavila je prvi roman Još uvijek Alice prema kojem je snimljen Oscarom nagrađen film. Njegova je tema kako se život osobe s Alzheimerovom bolešću, ali i život svih oko nje, promijeni nakon dijag noze. Napisala je još četiri romana: Left Neglected, Love, Anthony, Inside the O’Briens i Every note played, koji se također prevodi na hrvatski. Autorica nas u svakom od tih romana suočava s nama samima, s našim strahovima i na dama, ali i sa snagom za koju nerijetko, prije nego što postane nužno, ni ne znamo da je imamo.

NOVO: Bruno Winawer "Doktor Przybram" (Disput i Hrvatsko filološko društvo, 2018.)

utorak , 25.09.2018.

Bruno Winawer
DOKTOR PRZYBRAM
roman
izd. Hrvatsko filološko društvo i Disput
S poljskoga preveo Adrian Cvitanović
128 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez
Knjižarska cijena: 80,00 kn

Riječ izdavača

Doktor Przybram je roman o sudbini naslovnog junaka, zlosretnog pronalazača ledene vatre, čudesne supstancije koja danju upija sunčevu energiju, a noću se spontano rasplamsava i bliješti jače od svake neonske lampe. Neshvaćenog ubogog izumitelja od samoubojstva u mondenom lječilištu spašava nekolicina burzovnih špekulanata koji u njegovu otkriću vide tek priliku za još jednu prevaru krivotvorenim dionicama. Uvode ga pritom u mondeni svijet, čineći ga najsretnijim čovjekom na svijetu ne toliko zbog života na visokoj nozi nego zbog prilike da upozna starletu Nelly, svoju muzu kojoj će podrediti cjelokupnu iznenadnu svjetsku slavu izumitelja i bogataša.
U romanu potom pratimo nestvarne Doktorove dogodovštine u kojima ga čas dostiže ruka pravde, pa zbog financijskih makinacija ni kriv ni dužan dospijeva u zatvor, a već čas kasnije postaje predmet interesa najvećih svjetskih industrijalaca. Izoliran od vanjskoga svijeta da bi se koliko-toliko obranio od pomahnitalih medija željnih od njegovih otkrića napraviti senzaciju i cirkus, ponovno postaje apatičan i usamljen, nalazeći izlaz u vjenčanju sa svojom Nelly i bijegu u švedsku provinciju. No priči tu nije kraj jer – zaključuje autor – "nijedan od slavnih ljudi nije imao sreće u bračnom životu: ni Sokrat ni Moličre..."
Inteligentnim humorom i društvenom satirom roman ukazuje na probleme koji nastaju pri susretu dvaju sustava vrijednosti: svijeta znanosti i svijeta novca. U tom srazu Winawerovo pero koncizno udara na najbolnija mjesta, otkrivajući nakaznost i licemjernost društvenih elita.
Autor upotrebom jezičnih kalambura, dijaloških dosjetki i sintaktičkih paradoksa ostvaruje humor i ironiju kojima izriče kritiku poslijeratnog društva. Iako izvorno objavljen 1924. godine, roman i nakon gotovo sto godina i dalje plijeni svojom originalnošću i proročanskom vizijom budućnosti. Premda je riječ o djelu koje bismo mogli svrstati u žanr znanstvene fantastike, ono uvelike nadilazi tu žanrovsku granicu, zakoračujući u prostor groteske, satire i kritike civilizacijskih stečevina.

Bruno Winawer (1883-1944) rodio se u Varšavi, fiziku je studirao u Heidelbergu, a nakon doktorata u Amsterdamu radio je kao asistent profesora Zeemana, dobitnika Nobelove nagrade za fiziku. Kao asistent na varšavskoj Politehnici između 1917. i 1920. objavio je znatan broj rasprava iz fizike u inozemnim stručnim časopisima.
Po izbijanju Drugog svjetskog rata izbjegao je u Lavov, a nakon ulaska Nijemaca u grad 1941. završava u Varšavskom getu, iz kojeg je uspio pobjeći na arijsku stranu, gdje se skrivao pod lažnim imenom. Kasnije je uspio pobjeći i iz koncentracijskog logora Treblinka, a skrivajući se od Nijemaca umro je od posljedica tuberkuloze na području oko Lublina.
Književnu je slavu stekao kao komediograf i feljtonist. Napisao je dvadeset pet komedija, između ostalih satire Knjiga o Jobu (Księga Hioba, 1921), Inženjer R. H. (R. H. Inżynier, 1921), Usud Europe (Losy Europy, 1922) te Otopina profesora Pytela (Roztwór profesora Pytla, 1922). Kao feljtonist objavljivao je članke iz područja fizike, ponekad bliske znanstvenoj fantastici, beletrizirane satiričke napise i uspomene, koje je objedinio u zbirkama Nečujni alarm (Cichy alarm, 1924) i Književnost valja provjetriti (Literaturę trzeba przewietrzyć, 1935).
Uz najvažniji roman Doktor Przybram (1924) napisao još nekoliko znanstvenofantastičnih djela poput romana Dug časti (Dług honorowy, 1929) te novele Zapisi Szymona van Gelderna (Notatnik Szymona van Geldern, 1912).
Autor je popularnoznanstvene studije Još ponešto o Einsteinu: teorija relativnosti iz ptičje perspektive (Jeszcze o Einsteinie: teoria względności z lotu ptaka, 1924). U knjizi Zemlja u bunilu (Ziemia w malignie, 1937) iznio je pak bilancu svojega života i opaske o onodobnoj političkoj situaciji u Europi, predviđajući mračno razdoblje koje će uslijediti.
Kao prevodilac s njemačkoga uglavnom je radio za kazalište, pri čemu se izdvaja prijevod Brechtove Opere za tri groša, koji je i danas aktualan.
Kao strastven i predan šahist autor je nekoliko šahovskih priručnika.
Okušao se i u glumi – 1921. pojavio se u poljskom nijemom filmu Gospodin Twardowski (Pan Twardowski), a napisao je i nekoliko filmskih scenarija, između ostalog onaj za komediju Djevojka koja se smije (Kobieta która się śmieje, 1931) u američkoj produkciji.

6. književni festival "KaLibar bestiVal"

ponedjeljak , 24.09.2018.

Šesto izdanje KaLibar bestiVala, zadarskog festivala književnosti i kulture, donosi tri dana književnih i umjetničkih programa, od 27. do 29. rujna u Sv. Dominiku (uz Kazalište lutaka Zadar), te u Indie bar&caffeu (Federica Grisogona 6).

POST SCRIPTUM
Nagrada Post scriptum jedina je svjetska nagrada za književnost na društvenim mrežama. Post scriptum se dodjeljuje na KaLibar bestiValu od 2016. Uz prošlogodišnjeg dobitnika Bojana Krištofića, čija će knjiga „Makroorganizmi“ biti predstavljena na festivalu, publika će imati priliku upoznati i ovogodišnjeg dobitnika Mladena Blaževića.

PREDRAG LUCIĆ
Poseban dio programa festivala posvećen je sjećanju na Predraga Lucića, hrvatskog pjesnika, satiričara, prijatelja i svojedobnog sudionika KaLibar bestiVala, koji nas je napustio ove godine. Osim programa „Hommage Predragu Luciću“ u kojem će sudjelovati beogradski pjesnik i satiričar Tomislav Marković, bit će prikazan i film „Viva Ludež“ o Feral Tribuneu, a bit će upriličen i razgovor s autorima filma, Marinom Baničević i Sašom Stanićem.

STRAŠNE ŽENE
Festival se otvara u četvrtak 27.09.208. u 18:00 sati izložbom ilustracija Strašnih žena u Indie bar&caffeu.
„Strašne žene“ je zabavna, edukativna i dinamična društvena igra koja igrače i igračice upoznaje sa ženama koje su svojim postignućima dale izniman doprinos društvu u područjima kulture, politike, znanosti, ljudskih prava i umjetnosti. Igra traje 20 minuta i igra je 2 do 6 igrača, pa će uz predstavljanje igre biti održan i turnir. Predstavljanje i turnir održat će se treći dan festivala.
Špilu strašnih žena koje su zadužile civilizaciju pridružit će se i nova karta, izrađena posebno za ovu prigodu, karta strašne žene, spisateljice i prijateljice festivala, Daše Drndić.
Poslije turnira, nastavlja se književni program sa strašnim ženama književnicama: banjalučkom književnicom i rođenom Zadrankom, dobitnicom nagrade EU za književnost, Tanjom Stupar–Trifunović, zadarskom pjesnikinjom i dobitnicom nagrade „Goran za mlade pjesnike“ Martinom Vidaić, koja će predstaviti novu zbirku, „Mehanika peluda“, i majstoricom kratke priče i najpoznatijom hrvatskom storytellericom Tanjom Mravak, čija će aktualna zbirka priča – „Naša žena“ – biti predstavljena.

KNJIŽEVNI PROGRAM
Festival obiluje i vrhunskim književnim programom, pa će se tako u programu festivala gostovati i Miljenko Jergović koga će predstaviti profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Tomislav Brlek.
Bojan Krištofić i Nataša Kadin predstavit će „Crtice s otoka: društveno-umjetnički projekt“ nastao ovoga ljeta na Silbi.
Nikola Leskovar aktualni je dobitnik nagrade „Prozak“ za mlade autore, a Lidija Deduš pjesnikinja koja će predstaviti svoju hvaljenu zbirku „Apatridi i ostale čudne ličnosti“. Nikola i Lidija predstavit će i udrugu Katapult koju posjetitelji KaLibra poznaju iz doba kad je ta udruga djelovala u Rijeci promičući književnost među mladima, a danas djeluje u Varaždinu i mjera je budućnosti KaLibar bestiVala.

NOVO: Juan Mihovilovich "Ja moj brat" (AGM, Zagreb, 2018.)

subota , 22.09.2018.

Juan Mihovilovich
JA MOJ BRAT
roman
izd. AGM, Zagreb
str.144, meki uvez s klapnama, 14 x 20 cm
Cijena 129.00 kn

Riječ izdavača

Roman „Ja moj brat“ suzdržani je krik osobe koja traži samu sebe kroz svoga starijeg bratas kojim se poistovjećuje. Neumorno prolazi hodnicima sjećanja kojemu ne pribjegava, ali koja mu sena mahove vraća. Tada se uspijeva nakratko susresti s onim za koga misli da je on sam.
Ovaj roman odražava unutrašnju samoću čovjeka koji si postavlja velika pitanja o postojanju. Živeći u stvarnom i opipljivom svijetu, smatra da ne može izbjeći prolazni, pa čak i pokretljivi prostor pun nijemih fatamorgana, između on i ja.
Kroz monolog kojim se razgovara nazire se prokletstvo postojanja jednog izgubljenog, ali u svakom slučaju bistrog bića, koje poznaje sve kutke ljudskog uma i zna za stremljenja jednog društva u propadanju u koje se ne želi uključiti i od kojega se udaljava osobnom voljom.
Čitatelj uranja u neizrečeni, ali duboko dirljivi dijalog. Riječ je o naizgled uspavanoj savjesti koja optužuje brata za izopačenost i krivi ga zbog nje,a li ga isto tako bojažljivo smatra svojim vlastitim odrazom i treba ga.

Juan Mihovilovich Hernandez (1951.), pravnik je, sudac, romanopisac, esejist i pripovjedač. Rođen je na krajnjem jugu Čilea, a odrastao u dijelu koji se naziva „hrvatska četvrt“. Objavio je desetak romana i zbirki pripovjedaka te je dobitnik brojnih književnih nagrada u Čileu.

Dva nova izdanja Malih zvona

petak , 21.09.2018.

Nikolina Manojlović Vračar
"Što sve (ilustrirana enciklopedija glagola)"
izd. Mala zvona
Broj stranica: 128
Uvez: tvrdi
Godina izdanja: 2018.
Cijena: 148 kuna

Riječ izdavača

U svojoj „ilustriranoj enciklopediji glagola“ Nikolina Manojlović Vračar nadahnjuje se samim jezikom te se otiskuje u istraživanje svijeta, pitajući se što sve leti, cvili, pada, gmiže, proizlazi, udara, drhti... U njenim rimovanim odgovorima – a rime su joj lake i neusiljene – ocrtava se dječji obiteljski svijet i širi svjetovi oko njega, smjenjuju se apstraktno i konkretno,stvarajući zanimljive srazove i pomake. Uza sve obilje malih motiva iz konkretne dječje stvarnosti, autorica uvijek ostaje svjesna toga da pjesme i priče proizlaze iz riječi te se jezičnom invencijom upisuje u najbolju tradiciju hrvatske dječje poezije. A kao što pjesme proizlaze iz riječi, tako autoričine apstraktne ilustracije proizlaze iz pokreta ruke u akciji nadahnutoj glagolom iz naslova.

***

Marie Catherine dAulnoy
"Bijela Mačka"
izd. Mala zvona
Broj stranica: 40
Uvez: tvrdi
Godina izdanja: 2018.
Cijena: 118 kuna

Riječ izdavača

Pažljiv čitatelj u ovoj će bajci naći neke poznate motive: ponešto podsjeća na Ljepoticu i zvijer, premda s obrnutim ulogama, ponešto na Matovilku. No Bijela Mačka prethodi objema spomenutim pričama. Premda autorica – koja je živjela u sedamnaestom stoljeću – ovaj tekst nije namijenila djeci, vjerujemo da će najmlađi, kao i svi ostali čitatelji, znati uživati u njezinom mačjem dvoru i vilinskom voću, dramatičnim obratima i diskretnom smislu za humor, u čudesnom svijetu blistavih boja u kojemu je sve moguće i sve završava dobro.

Marie-Catherine d'Aulnoy (1651. – 1705.) autorica je prve bajke objavljene u Francuskoj, Otoka sreće (L'Île de la félicité). Ta je pripovijest pokrenula modu pripovijedanja bajki među francuskim plemstvom, osobito među ženama. Pisanjem bajkovitih priča počele su se baviti mnoge autorice koje su se okupljale u književnom salonu gospođe d'Aulnoy u Parizu te se tako širio krug ljudi zainteresiranih za tu književnu vrstu. Dvije zbirke samostalnih bajki gospođe d'Aulnoy – Bajke (1697.) i Nove priče ili Moderne vile (1968.) – donijele su svojoj autorici slavu, mnoštvo čitatelja i članstvo u čuvenoj padovanskoj Akademiji (Accademia
Galileiana). Njene se priče odlikuju opuštenim načinom pripovijedanja i jezičnim inovacijama, a u nekima od njih služila se i alegorijom i satirom kako bi kritički progovorila o stvarnosti svojega vremena. Premda su postupno pale u zaborav, njene su bajke, među kojima se Bijela Mačka smatra jednom od najuspješnijih, tijekom stoljeća doživjele brojna izdanja te i danas slove kao remekdjela svoje književne vrste.

Predstavljanje knjige "Netko podvikne, djeca odrastu" Književne grupe 90+

FRAKTURA nas poziva

na predstavljanje knjige

Netko podvikne, djeca odrastu
Književne grupe 90+.

S članovima Književne grupe 90+
Lanom Bojanić, Martinom Majcenovićem, Larom Mitraković,
Emom Pavlović, Josipom Razumom i Vigorom Vukotićem
razgovarat će urednik Seid Serdarević.

Kada se na sceni odjednom pojavi više novih, jakih književnih glasova, k tome još okupljenih u (ne)formalnu grupu, riječ je o događaju, a kada ti mladi ljudi počnu puniti klubove onda znamo da je to fenomen. A upravo je takav fenomen Književna grupa 90+. Netko podvikne, djeca odrastu pokazuje svu raskoš njihova talenta.

Subota, 22. rujna 2018., 19 sati
Kino Grič
Jurišićeva 6, Zagreb

David Mitchell gostuje u Zagrebu i Dubrovniku

četvrtak , 20.09.2018.

David Mitchell, autor kultnog romana "Atlas oblaka", prevedenog na hrvatski kao i njegove knjige "Livada crnog labuda", "Koštani satovi " i "Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta" od 21. do 23. ovog mjeseca u organizaciji Bookse gostovat će u Zagrebu i Dubrovniku.

U dvorani Gorgona zagrebačkog MSU-a 21.9. u 18:00 čitat će svoje nove priče, u literarnom klubu Booksa, gostovat će 22. rujna oko 20:00 i razgovarati s turskom autoricom Ece Temelkuran.

U dubrovačkim Lazaretima 23.9. u 20:00 razgovarat će s Mikom Buljević.

Ulaz na sve nastupe je besplatan.

INTERVJU: Žarko Paić

srijeda , 19.09.2018.

Nedavno je, u izdanju zagrebačkog nakladnika Litteris, objavljena knjiga Žarka Paića, filozofa, sociologa i politologa, profesora estetike, teorije znanosti i novih medija na Sveučilištu u Zagrebu, „Doba oligarhije: Od informacijske ekonomije do politike događaja“. Ova se knjiga doživljava, kako izdavač napominje, kao „kapitalno djelo o razmjerima vladavine neoliberalnog kapitalizma u području informacijske ekonomije, oligarhijskog političkog poretka i postmoderne kulture spektakla“.

Žarko Paić, inače i glavni urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti „Tvrđa“, autor je brojnih djela, među kojima se izdvajaju „Politika identiteta“, „Sloboda bez moći“, „Posthumano stanje“, „Slika bez svijeta“, „Treća zemlja: Tehnosfera i umjetnost“, „Totalitarizam?“…

Upravo objavljena studija „Doba oligarhije“ u sebi prožima istraživanja o političkoj budućnosti Europe sa stajališta njezina promišljanja iz pojma kulture, „političke teologije“ i novih pokušaja filozofije politike i političkih znanosti u radovima nekih od značajnih europskih filozofa, podastirući ujedno jedan ozbiljan i temeljit presjek, sliku stanja današnjeg života i čovjeka.

Razgovor Tatjane Gromače sa Žarkom Paićem čitajte OVDJE

PREDSTAVLJANJE nove knjige pjesama Ernesta Fišera "Korifeji i nastavljači"

Danas, 19.09.2018. s početkom u 19 sati
u prostorijama Društva hrvatskih književnika
(Trg bana Jelačića 7/I, Zagreb)

održat će se

predstvaljanje nove knjige pjesama Ernesta Fišera
"Korifeji i nastavljači"

Sudjeluju
Ernest Fišer
Tihomil Maštrović
Davor Šalat

Glazbeni ugođaj : Lidija Čehok, klavir

Voditeljica Lada Žigo Španić

Dobrodošli!

Novi broj časopisa "Kolo" (br. 2/2018.)

utorak , 18.09.2018.

Izašao je novi broj časopisa "Kolo" br. 2/2018. (izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer),
u kojemu je, između ostaloga objavljena

i MOJA KRITIKA romana "Igrač" Marine Šur Puhlovski.

Sadržaj novog broja "Kola" :

- poezija i proza : Petar Gudelj, Branko Čegec, Emilija Kovač, Tomislav Marijan Bilosnić, Zlatko Crnec

- novi prijevod : poezija Fabia Strinatia (u prijevdu Ljerke Car Matutinović)

- ogledi : Damir Zorić :Hrvatsko bajoslovlje, Pregled hrvatskih istraživanja stare slavenske vjere od XVIII. do XX. stoljeća (Uz knjigu Radoslava Katičića, Naša stara vjera, tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika, Matica hrvatska, Zagreb 2018.)

- reagiranja : Josip Lisac : Deklaracija i Predlog za razmišljanje (Uz monografiju Slobodana P. Selinića Srbija i jezički sukob u Jugoslaviji 1967., Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd, 2017.)

- tema broja : 130. obljetnica rođenja Zvonka Milkovića (1888.-1978.), s tekstovima Cvjetka Milanje, Marijana Varjačića, Ernesta Fišera, Božice Pažur, Jože Skoka

- kritike :
- tekst Božidara Alajbegovića o knjizi Marina Šur Puhlovski : Igrač
- tekst Dunje Detoni Dujmić o knjizi Tin Lemac: Poetičke simetrije u pjesništvu Josipa Pupačića,
- tekst Darije Žilić o knjizi Ivo Lučić: Vukovarska bolnica, svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka
- tekst Cvjetka Milanje o knjizi Borbena Vladovića: Žiroskop
- tekst Cvjetka Milanje o knjizi Slavko Jendričko: Magijsko zatvaranje krugova
- tekst Ljerka Car Matutinović o knjizi Željka Lovrenčić: Književnosti predana
- tekst Josipa Sanka Rabara o knjizi Jasminka Domaš: IZABRANA život Edith Stein
- tekst Dragutina Rosandića o knjizi Marinko Lazzarich: Metodika hrvatskoga jezika u razrednoj nastavi

Ma i posuđe da su u stanju umjesto mene oprat', te tenisice ne bi trebale koštat 1025 kuna!!!

ponedjeljak , 17.09.2018.

Prošloga tjedna išao sam kupiti tenisice.

Uđem u Peko na riječkom korzu : patike, neka nepoznata mi marka ARA, cijena nevjerojatnih 1025 kn!!!

Ostadoh paf... eeej, tenisice pa koštaju 1025 kn!!!!

Pa i od zlata da su, ne bi trebale toliko koštat'!!!

Zamolim prodavačicu da mi donese broj 44, da probam, da utažim znatiželju. Tko zna, možda za tu cijenu masiraju stopalo u ritmu najdražih ti Džonijevih ili Dylanovih stvari, smiruju duh i ozdravljuju tijelo, i vrag zna što ti još za tu cijenu rade dok u njima koračaš, mislim se ja...

Napravio ja par koraka po dućanu u toj Ari, sve čekam nekakvu blagodat kroz noge da osjetim za tu cijenu...ali ništa. Jok. Zero. Apsolutno ništa.

Vratim ih prodavačici i odem u obližnji Deichman (robna kuća RI) i poslije kraćeg traganja kupim tenisice za 169 kn, marka Memphis.

Uspoređujući tu Aru od 1025 kn s tim Memphis tenisicama od 169 kuna što sam ih kupio u Daichmanu, najiskrenije vam velim : ne vidim ama baš nikakvu razliku, ni u materijalu ni u udobnosti, čak su i ove moje od 169 kuna atraktivnijeg dizajna od tih Arinih jednobojnih crnih za 1025 kn, i ne vjerujem da će se raspast puno prije nego što bi to s tim Arinim bio slučaj.

Te patike Ara, mislim si ja vozeći se poslije doma, i ručak umjesto tebe da su u stanju skuhat i posuđe da ti nakon njega operu, ne bi trebale toliko koštat'.

Što se to mora poremetit u nečijoj glavi da za patike plati 1025 kn, o kakvom se to emocionalnom deficitu radi koji oni tom kupnjom nastoje kompenzirati, pitam se.

Bez obzira kolika netko imao primanja, normalna reakcija na cijenu za patike od 1025 kn trebala bi biti : IGNORIRANJE IZ PRKOSA, ALI I IZ SAMOPOŠTOVANJA, jer ta prodajna cijena od 1025 kuna sigurno ne odražava trošak proizvodnje.

Ma i ručno da su krojene, šivane, ljepljene (a što sigurno nisu) nema šansone da im proizvodna cijena prelazi 200 kn. Ma i od perja ptice čijim se imenom kite da su skrojene, nije realno da koštaju 1025 kn.

Ali čim patike po cijeni od 1025 kuna uopće postoje u ponudi znači da postoji i potražnja, znači da postoje individue koje ih kupuju po toj cijeni. Još 5638 godina da živim ne bih mogao skužit takve ljude, stvarno...

Zar oni ne kuže da netko od njih pravi budale, da ih zapravo vrijeđa takvom cijenom?

"Desničini susreti 2018."

petak , 14.09.2018.

Znanstveni skup "Desničini susreti 2018." održat će se u Zagrebu od 14. do 16. rujna 2018. godine.

Tema je "Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. društvo, kultura, svakodnevica".

Tema ovogodišnjih Desničinih susreta motivirana je vezanošću Vladana Desnice (Zadar, 1905. – Zagreb, 1967.) uz Zagreb, gdje je studirao od 1924. do 1930. godine i umjetnički stvarao od 1945. godine do smrti. Namjera je skupa detaljnije ući u pitanja društva, kulture i svakodnevice grada u međuratnom razdoblju te u vremenu poslijeratne obnove i razvoja.

Opširnije ovdje

Cjelovit program ovdje

MOJA KRITIKA romana "Meursault, protuistraga" Kamela Daouda u novome "Vijencu"

četvrtak , 13.09.2018.

Nakon ljetne stanke izašao je

novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)

a u njemu, između ostaloga i

MOJA KRITIKA
romana "Meursault, protuistraga" Kamela Daouda.

Od ovoga i idućeg broja taj matičin dvotjednik bit će bogatiji za četiri nove kolumne :

- publicist, književnik i novinar Boris Beck će u svakome broju u kolumni Kulturni paradoksi pisati o kulturnim i medijskim fenomenima, koji često ostaju "ispod radara" agovore mnogo o licu i naličju svijeta
- hrvatski fizičar dr. Mirko Planinić u kolumni Znanstveni zor promišljat će probleme suvremene znanosti i njegova kolumna izlazit će u svakom drugom broju, naizmjenično s kolumnom uglednog leksikografa i geografa mr. Mladena Klemenčića koji će pisati će o Zagrebu u kolumni Zagrebački štikleci i novom rubrikom Muzeji Hrvatske , posvećenoj inovativnim muzejima i galerijama u manjim sredinama

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Tonka Maroevića, povodom smrti Nedjeljka Farbrija
- razgovor sa švedskim piscem Jonasom Hassenom Khemirijem
- tekst Zlatka Kramarića o knjizi Ane Ješe Perković "Zapadni Balkan na putu u EU"
- putopisna reportaža Josipe Galić o njezinom 40-dnevnom boravku u Beninu
- tekst Željka Kipkea povodom smrti Vladimira Dodiga Trokuta
- tekst Slavice Stojan povodom smrti Nenada Vekarića
- tekst Đure Vidmarovića povodom smrti Vesne Krmpotić
- tekst redakcije povodom smrti Roberta Roklicera
- kolumne Borisa Becka i Nives Opačić
- tekst Vjekoslave Jurdane o 28. jezično-pjesničkoj smotri Croatia rediviva - ča-kaj-što u Selcima na Braču
- tekst Mire Muhoberac o 6.Festivalu svjetske književnosti
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Božice Jelušić "Sredinom mojih dana: refleksije i zapisi"
- tekst Darije Žilić o knjizi Franje Džakule "San o zelenom oku"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Dragana Pavelića "Alahimanet, čaršijo!"
- razgovor Karoline Lisak Vidović sa sveućilišnom profesoricom i rusisticom Živom Benčić
- tekst Stijepa Mijovića Kočana o knjizi Ivana Aralice "Farrell"
- tekst Ivane Njavro o novome broju časopisa "Riječi"
- opširan esej Krešimira Nemeca "Što je nama danas Krleža?"
- nova poezija Monike Herceg
- tekst Vanje Babić o knjizi Vere Horvat Pintarić "Susreti i sjećanja"

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, plesu, kazalištu, filmu, glazbi itd.

Projekcija njegovog dokumentarnog filma + razgovor s Perom Kvesićem

srijeda , 12.09.2018.

14. rujna 2018. u 20:00 sati

u Zelenoj Dvorani, Trg Dragutina Domjanića 6, Zabok

PROJEKCIJA DOKUMENTARNOG FILMA PERE KVESIĆA "Dum Spiro Spero"
nakon koje slijedi razgovor Ljiljane Pavline s Kvesićem, o filmu, njegovom novinarskom radu, njegovim knjigama itd.

Dobrodošli!

NOVO: Alojz Majetić "Afroditin ključ" (VBZ, 2018.)

utorak , 11.09.2018.

Alojz Majetić
"Afroditin ključ"
roman
V.B.Z.
08/2018.
252 str., meki uvez
Cijena: 99.00 kn

Riječ izdavača

U "Afroditinom ključu", novom romanu Alojza Majetića, autora kultnih romana "Čangi" i "Čangi off Gottoff", grčka božica ljubavi Afrodita, simbol svevremenske ljepote koji stoljećima inspirira umjetnike, silazi sa slike Tihomira Lončara u Bogovićevoj ulici u Zagrebu. U svijetu 21. stoljeća, gdje su "između ljudi i bogova razlike sve manje", tajanstvena Afrodita putuje kroz različite zemaljske i mitske krajolike, od Zagreba, Krapine, Moskve, New Yorka do Suska, traži svoja razbacana sjećanja, uči, čudi se i zabavlja i pokušava naći svoje mjesto.

Kad se nađe u rukama suvremenih znanstvenika koji se bave genetskim inženjeringom, Afrodita shvaća da bi otkriće njezina božanskog DNK-a moglo imati razorne posljedice za Zemljane. Ispripovijedan u prvom licu, roman Afroditin ključ iz stranice u stranicu otkriva slojeve žene koja je jednako tjelesna kao sve žene svijeta i jednako bestjelesna kao sve božice svijeta i koja se hrabro suočava s najtežim pitanjima svojeg božanskog podrijetla i sudbine čovjeka.

Alojz Majetić pripovijeda zabavnu, erotičnu, bezvremensku priču o ljudskim strastima i idealima. Afrodita, odnosno Emilija, Maja, Hera te druga lica i naličja zanosne božice u ovome romanu drže ključ za razumijevanje ljudske prirode, ali i tajne sastojke koji prelaze granice naše povijesti. Majetićeve ideje i njegove neočekivane narativne linije svojom jedinstvenošću mogu podsjetiti, primjerice, na Orlanda ili Valove Virginije Woolf, i u svakom je pogledu njegovo pismo samosvojno, kao i vizionarsko.

Osim što pred nas stavlja nezaobilazna, stalno važeća pitanja, roman "Afroditin ključ" istovremeno je i pohvala neiscrpnosti ljudske mašte, čarobni koloplet iz kojeg se odmotavaju zakučaste niti povijesti, sjećanja, erosa i igre.

Novi broj časopisa "Nova Istra" (br. 1/2018.)

ponedjeljak , 10.09.2018.

Od petka 31. kolovoza u prodaji je, kod pretplatnika i u distribuciji novi broj časopisa "NOVA ISTRA" br. 1/2018.
Izdavač Istarski ogranak Hrvatskog društva književnika, gl.ur. Boris Domagoj Biletić

S a d r ž a j

U SPOMEN :
Zaslužni profesor IVAN ZORIČIĆ (1937. – 2018.)
Pjesnikinja NADA GRUBIŠIĆ (1954. – 2018.)

IZDVOJENO : PETAR GUDELJ
Mka i mk

SUVREMENA KNJIŽEVNOST : poezija i proza TOMISLAV DOMOVIĆ, MARKO GREGUR, ALDO KLIMAN, FRANJO DŽAKULA, DOLORES BUTIĆ, ZDRAVKA KRPINA

NOVI PRIJEVODI :
LESZEK KOŁAKOWSKI, Među znancima (prev. A. Cvitanović),
ROBERTO ESTRADA BOURGEOIS, Pušeći na Malecónu (prev. Ž. Lovrenčić)

OGLEDI I ZAPISCI :
VINKO BREŠIĆ Odlazak tihog vrtlara hrvatske kajkavske i dječje književnosti: Joža Skok
Odlazak sanjača sistema: Stanko Lasić
BOŽIDAR BREZINŠČAK BAGOLA :Dvojezični impulsi pjesničkoga stvaralaštva
JOVAN NIKOLAIDIS: O Njegošu i drugome: Njegoš je kompas s greškom; Crnogorska tlapnja

FILOZOFIJA: MAJA PROFACA,Imaginacija

KOD MARULA 2017. poezija FRANJO NAGULOV, LIVIJA REŠKOVAC, MARINA TOMIĆ, IVAN ZRINUŠIĆ

PRILOG O ZAVIČAJU: MIODRAG KALČIĆ, Panem et circenses Polae (I. dio)

KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI
DUNJA DETONI DUJMIĆ o knjizi Neda Miranda Blažević-Krietzman: Opseg otpora
STRAHIMIR PRIMORAC o knjizi Goran Tribuson: Vrijeme ljubavi
FRANJO NAGULOV o knjizi Goran Rem: Pauline pjesme u prozi – Ja sam Saga
BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ o knjizi Đurđa Knežević: Pravila igre
VANESA BEGIĆ o knjizi Mirjana Buljan: Apsirtov pupak
SLAVEN BERTOŠA o knjizi Kristijan Juran: Stari i novi stanovnici Šibenika... 17. i 18. stoljeća

Okrugli stol o utjecaju pisane riječi na društvene promjene "Riječ i svijet".

subota , 08.09.2018.

U sklopu Festivala svjetske književnosti Hrvatski PEN centar održat će okrugli stol o utjecaju pisane riječi na društvene promjene "Riječ i svijet".

Sudjeluju: Tomica Bajsić, Francesca Cricelli, Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković i Bartholomew Ryan.

Moderira Nadežda Čačinovič

Subota, 08.09.2018. u 17:00 sati,
Kino Europa - Dvorana Müller

Novi roman Rade Jarka "Suha palma" (VBZ, 2018.)

petak , 07.09.2018.

RADE JARAK
"Suha palma : Ljubavni roman za odrasle"
Nakladnik: V.B.Z.
07/2018.
188 str., meki uvez
Cijena: 99.00 kn

Riječ izdavača

Rade Jarak je u romanu "Suha palma" ispričao fascinantnu ljubavnu priču koja je istovremeno i presjek jednog vremena, druge polovine prošlog stoljeća, i putopis po najzanimljivijim i najintrigantnijim geografskim lokacijama našeg planeta.

Sve je počelo na Lokrumu, gdje dvoje mladih, Marija i Uroš, odlaze na kupanje uoči svog vjenčanja, a onda, za vrijeme ljetne nevere, zbiva se događaj koji pokreće nevjerojatan niz životnih avantura, poraza, ljubavi... Pokušavajući pobjeći od toga što se dogodilo, Marija se najprije seli u Pariz, pa u Buenos Aires gdje upoznaje lijepu jednooku glumicu Alejandru Adam, koja je izbavlja iz razarajuće samoće, ali i uvlači u vrlo kompliciran emotivan odnos. Nakon toga Jarak svoje likove prati sve tamo od mađarske puste, preko Budimpešte, Praga, Constanţe, Rijeke, Madrasa, Singapura, New Orleansa... da bi se na kraju, nakon više od trideset godina, sve silnice ove ljubavne priče sabrale opet u Dubrovniku.

Jarak piše precizno i vješto, umješno koristi različite spisateljske registre, pa unutar teksta „slušamo“ usmenog pripovjedača, čitamo različita pisma, dnevnik, pa čak i jedan dramski tekst, ali šavovi su neprimjetni, i sve je u funkciji priče, koju autor vodi upravo virtuozno, pokazujući kako život nemilosrdno vitla našim životima, upravo kao i on svojim romanom.

Rade Jarak rođen je u Dubrovniku 1968. godine. Diplomirao je slikarstvo na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Piše poeziju i prozu, objavljuje eseje i kritičke tekstove o domaćoj poeziji i prozi. Uvršten je u izbor nove hrvatske poezije i preveden na slovenski. Objavljivao u Vijencu, Zarezu, Quorumu i Konturi. Radi kao likovni pedagog a obavljao je i druge poslove: predavao u srednjoj školi, radio u Zavodu za restauraciju umjetnina, volontirao po likovnim školama, pisao za novine i časopise.. Objavio oko dvije stotine članaka, eseja, kritika i prikaza, itd.

Do sada je objavio zbirke poezije «Demon u pari kupaonice» (2000) i «Vlak za Bangalore» (2001), romane: «Kiša» (2001), «Sol» (2003), «Duša od krumpira» (2005), "Enciklopedija očaja : (Triptih o nestajanju)" (2006) i kratki roman «Neočekivano Venecija» (u časopisu Europski glasnik, 2005), zbirku priča «Termiti i druge priče» (2002), "Pustinje" (roman, 2008), "Crna svila" (priče, 2009), "Pohvala ulici (esej o prostituciji)" (2009), "Strašni", znanstveno fantastični roman (2009), "Tango" (novela - poema, 2010), "Japanski dnevnik" (2010), "Wakamono" (novela - poema, 2010), "Sutra" (proza, 2011), "Žuto" (antikrimić, 2011), "Kaja" (poezija, 2012), "Yu puzzle" (roman, 2013), "Plaža (zbirka priča, 2013), "Emigranti" (roman, 2017).

Priče iz zbirke «Termiti i druge priče» objavljivane su u u Večernjem listu, Jutarnjem listu, Vijencu, Zarezu, Libri liberi, Nacionalu i Quorumu. Priča “Nino Rovinjež” dobila je prvu nagradu na natječaju Večernjeg lista za kratku priču 2001., a priča “Čudo na otoku” treću nagradu na natječaju za Židovsku priču “Bejahad” 2002. godine.

Izvor: Moderna Vremena Info

Razgovor o romanima Dražena Katunarića i Mitka Mandžukova

četvrtak , 06.09.2018.

U sklopu Festivala svjetskog književnosti

07.09.2018. s početkom u 17 sati

u Dvorani Mueller Kina Europe u Zagrebu

održat će se razgovor književne kritičarke Magdalene Blažević s dvojicom pisaca : Mitkom Madžunkovim i Draženom Katunarićem.

Živa legenda makedonske književnosti, autor više desetaka knjiga, romanopisac, dramski pisac i esejist Mitko Madžunkov dijeli i više od generacijske poveznice s Draženom Katunarićem, pjesnikom, prozaikom i esejistom. Obojica su ovjenčana nizom važnih književnih nagrada, djela su im prevedena na više jezika i okušali su se u različitim književnim formama, a u svojem posljednjem romanu "Smiješak Padra Pija" Dražen Katunarić ispisuje slojevito djelo na spoju tradicije i moderniteta, dok je Mitko Madžunkov u knjizi Vrijeme irvasa, romanu nedavno prevedenom na hrvatski jezik, napravio "prekretnicu u makedonskoj prozi".

S dvojicom izvanserijskih pisaca razgovara književna kritičarka Magdalena Blažević.

Okrugli stol posvećen Predragu Luciću

srijeda , 05.09.2018.

U sklopu Festivala svjetske književnosti

06.09.2018. s početkom u 21 sat
u Dvorani Mueller Kina Europe u Zagrebu

održat će se okrugli stol posvećen Predragu Luciću, s nazivom : #sloboda, satira, cenzura

Moderira Sinan Gudžević
Sudjeluju: Boris Dežulović, Igor Fejzagić, Oliver Frljić i Viktor Ivančić

Ima li satira granice, zašto se političari boje satire, što nam satira kazuje o slobodi u društvu, oslobađa li smijeh, može li se satira ukinuti ili je ona jedini feral u mraku sadašnjosti. S najboljim hrvatskim satiričarima, legendarnim Borisom Dežulovićem i Viktorom Ivančićem, neustrašivim Oliverom Frljićem te čovjekom koji brine o satiri u 24sata Igorom Fejzagićem razgovarat će Sinan Gudžević, čovjek koji sve zna i o nogometu i klasičnoj književnosti, a ni satira mu nije strana.

* Ulaznice po cijeni od 20 kuna (10 kuna za studente i starije od 65 godina) možete kupiti online na https://dogadanja.kupiulaznicu.hr ili na blagajni kina Europa.

"Kap veselja" na festivalu FALIŠ!

utorak , 04.09.2018.

U sklopu festivala FALIŠ!

u srijedu, 05.09.2018. s početkom u 20 sati
u Šibeniku na Trgu Ivana Pavla II/Mala loža

održat će se književna večer sa Selvedinom Avdićem
povodom nedavnog izlaska njegova romana
"Kap veselja"

Sudjeluju
Selvedin Avdić
Kruno Lokotar
Emir Imamović Pirke

Dobrodošli!

NOVO: Antonio Ortuno "Spaljeni" (Fraktura, 2018.)

ponedjeljak , 03.09.2018.

Antonio Ortuno
"Spaljeni"
roman
izd. Fraktura
Jezik izvornika: španjolski
Prijevod: Ela Varošanec
Broj stranica: 224
Naslov izvornika: La fila india
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
Visina: 204 mm
Težina: 330 g
Cijena: 139kuna

Riječ izdavača

Teško je uprijeti prstom na prvu grešku, reći gdje je počelo zlo.

Jesu li pogriješili kad su prodali sve i ukrcali se na taj vlak, ili kad su pobjegli iz njega, hodali dva dana bez vode, prešli planinu i stigli u izgubljeni gradić na jugoistoku, u Santa Ritu ? Je li bila greška kad su ih smjestili u prihvatilište, ili kad su ih ondje zaključali, kada su unutra bačene zapaljene boce, kad je živo spaljeno njih četrdeset, ili kad su za sve to doznali mediji, kad je preživjele trebalo vratiti kući, pretvarati se da radiš, ili ih naprosto potražiti, pronaći i dovršiti započeto ?

Irma, zovu je Crna, svoje je greške birala sama : samohrana majka, socijalna radnica sa sedmogodišnjom kćeri došla je u Santa Ritu i dopustila da joj bude stalo. A prateći nju, Crnu, Antonio Ortuńo svojim eksplozivnim romanom vodi nas u još crnje, u epicentar nasilja koje potresa Meksiko — rutom kojom migranti iz Srednje Amerike pokušavaju doći do SAD-a.

"Spaljeni" Antonija Ortuńa, jednog od najznačajnijih meksičkih pisaca današnjice, rijetko je beskompromisna knjiga, virtuozni triler u kojemu ime ubojice ne znači ništa, a popis žrtava ne zanima nikoga — nikoga osim onih koji u sebi uspijevaju pronaći fatalnu grešku suosjećanja i ljudskosti.

“Spaljeni knjiga je puna bijesa. Bijesa zbog nepravde, korupcije, i zemlje koja poput stroja za mljevenje mesa proždire na tisuće migranata iz Srednje Amerike. Iako je tragedija bila meksička svakodnevica, tek su nakon pronalaska 72 trupla u San Fernandu na svjetlo dana izašle činjenice o strašnim uvjetima u kojima žive muškarci, žene i djeca koji pokušavaju doći do Sjedinjenih Američkih Država. Ali Ortuńov bijes, od samoga početka, nije usmjeren na nijednu od strahota koje potresaju zemlju otkako je Felipe Calderón započeo rat protiv droge. Usmjeren je na rasizam njegove zemlje. […]” - El País

Antonio Ortuńo rodio se 1976. u Zapopanu, u meskičkoj saveznoj državi Jalisco. Taj kratkopričaš, romanopisac i novinar autor je šest romana i mnogobrojnih kratkih priča za koje je dobio cijeli niz priznanja. Tako je njegov prvi roman, El buscador de cabezas (2006.), časopis Reforma je proglasio debitantskim romanom godine, a romani Spaljeni (2013.) i Méjico (2015.) proglašeni su romanima godine u raznim latinoameričkim i meksičkim književnim časopisima. Osim toga, britanski časopis Granta uvrstio ga je 2010. godine na prestižnu listu najboljih mladih pisaca na španjolskom jeziku. Njegovi romani i priče prevedeni su na brojne svjetske jezike.

6. Festival svjetske književnosti

subota , 01.09.2018.

Od 02. do 09.09.2018.

u Zagrebu i Splitu

u organizaciji izdavačke kuće FRAKTURA

održava se 6. Festival svjetske književnosti.

Program je dostupan ovdje