NOVO: Jose Luandino Vieira "Luuanda" (Edicije Božičević, 2016.)

petak , 30.12.2016.

JOSÉ LUANDINO VIEIRA
'Luuanda'

novele
Edicije Božičević
Prijevod: Josip Ivanović
146 str., meki uvez s klapnama
Cijena: 99.00 kn

Riječ izdavača



Zbirka "Luuanda", prvi put objavljena 1963. godine u Lisabonu, sastoji se od tri poduže novele, koje govore o životu u mussequeu, siromašnom predgrađu Luande. Ova se knjiga smatra prekretnicom u angolskoj književnosti i konačnim prekidom s portugalskim književnim jezikom. Naime, pronalaženjem književnog izričaja u govornom jeziku lokalnog stanovništva, Luandino Vieira stvorio je poseban literarni vernakular koji će obilježiti književne generacije nakon njega. Kombinacijom portugalskog jezika promijenjene sintakse i uopće gramatike, te leksika preuzetog iz kimbundua, prevladavajućeg jezika domaćeg stanovništva, Luandino Vieira stvara poseban, gotovo poetski izraz, oslonjen na angolsku usmenu tradiciju i narodne poučne priče.

"Luuanda" prikazuje prizore iz kasnog kolonijalnog perioda u Angoli, oslikava vrlo specifičan odnos siromašnog stanovnika predgrađa prema portugalskom kolonijalnom nasljeđu, političku (ne)ravnotežu između crnaca i bijelaca, i kaotičnost svakodnevnog života u predgrađu pravog afričkog velegrada, koja se ogleda i u arhitekturi.

Svaka od tri priče u knjizi na simboličan način oslikava jedan od ključnih problema kolonijalne Angole. U prvoj, „Baka Xíxi i njen unuk Zeca Santos“, govori se o bijednom životu bake i unuka, koji si ne mogu priskrbiti ni temeljne životne potrebe, pa tako prekapaju po smeću ne bi li se nekako prehranili, bez ikakve nade da će im se stanje popraviti u sustavu u kojem žive. Druga priča govori o trojici zatvorenika (dvojica Angolaca i jedan Zelenorćanin), koji tek u sužanjstvu otkrivaju solidarnost i mogućnost da zajedno izbjegnu zlu kob i nepravdu sustava. Treća priča, najkompleksnija, govori o sukobu dvije susjede oko toga čije je jaje: pripada li onoj čija je koka, ili onoj u čijem ga je dvorištu koka snijela. Sve tri priče mogu se gledati kao metaforički prikaz stanja u Angoli, stilski i jezično vrhunski izvedene, strukturno vrlo pomno izgrađene, istovremeno ostavljajući dojam nevjerojatne lakoće pripovijedanja i pisanja.

Njegovo djelo, neprocjenjive vrijednosti, preteča je suvremene angolske književnosti, i svoje korijene vuče duboko iz zemlje i njezine kulture. - José Saramago

Njegovo je djelo od iznimne važnosti, i upravo je ova nagrada priznanje dinamičnosti afričkih literaturâ i živosti portugalskog jezika u Africi. - José Eduardo Agualusa (povodom dodjele Nagrade Camőes Luandinu Vieiri)

José Luandino Vieira (1935., Vila Nova de Ourém, Portugal), jedan je od najistaknutijih angolskih pisaca uopće. Rođen u Portugalu, kao mlad odlazi u Angolu i pridružuje se antikolonijalnoj borbi, zbog čega je 1959. uhapšen i 1961. osuđen na 14 godina zatvora. Godine 1965., na izdržavanju kazne, dobiva Nagradu Portugalskog društva pisaca za zbirku novela "Luuanda", djelo koje će se kasnije smatrati jednim od ključnih ostvarenja suvremene angolske književnosti. Objavio je desetak zbirki kratkih priča, pet romana, jednu knjigu za djecu, i niz članaka, te pritom osvojio gotovo sve važne literarne nagrade u domovini i na području portugalskoga jezika


NOVO: Patrick Modiano - "Mjesto za zvijezdu" (Fraktura, 2016.)

četvrtak , 29.12.2016.


Patrick Modiano
'Mjesto za zvijezdu'

roman
Fraktura
prevela s francuskog Ana Kolesarić
Broj stranica: 160
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 204 mm
Težina: 255 g
Cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača




Rafael Šlemilovič, pripovjedač prvoga romana nobelovca Patricka Modianoa, nestvaran je lik kroz čije se susrete prelamaju tisuće života i sudbina. On je Židov koji je čas mučenik, čas izdajica, čas bogataš, a čas nevoljki siromah. Susreće najrazličitije likove i dok ide od mjesta do mjesta u frenetičnom pripovijedanju, mijenja se te od žrtve postaje sve ono što bi možda mogao biti – od suradnika nacista do izgubljene duše koja završi na Freudovu kauču.

Mjesto za zvijezdu – La place de l’Étoile istovremeno je i istoimeni trg u Parizu, ali i mjesto na kojem su Židovi morali nositi Davidovu zvijezdu koja ih je obilježavala. Ovo je roman u kojem se neočekivano, točno, napeto kao u kaleidoskopu preokreću i vrte u vremenu i prostoru sve teme koje će obilježiti opus Patricka Modianoa. Odnos prema ocu, Holokaust, suradnja Francuza s nacistima, pokret otpora, razne izgubljene i pronađene sudbine susreću se u Mjestu za zvijezdu te implodiraju u jednu točku u kojoj se sabiru sva pitanja, bol i nesreća: u neponovljiv lik Rafaela Šlemiloviča, amblematski lik europske književnosti i umjetnosti nakon Holokausta.

Patrick Modiano rođen je 30. srpnja 1945. u Parizu. Otac mu je bio Židov porijeklom iz Aleksandrije, a majka Belgijanka koja je u Pariz došla 1942. okušati sreću kao glumica. Roditelji koji su se upoznali u okupiranom Parizu živjeli su napola u tajnosti. Mladi Patrick proveo je cijelo djetinjstvo u atmosferi natopljenoj "otrovnim vonjem okupacije", povezanoj sa stanovitim očevim problematičnim vezama i pričama koje je slušao. Lutajući između škole i hotela, između odsutnoga oca i majke na turneji, vrlo rano prepušten sam sebi, Patrick Modiano sačuvao je iz svoga pustolovnog djetinjstva prvotnu nostalgiju, koja se odražava u gotovo svim njegovim romanima i koja je okrutno prekinuta tragičnom smrću mlađega brata Rudyja 1957. kojemu je posvetio svoje prve knjige. Škole je pohađao u nekoliko gradova francuske provincije i u Parizu, ali studij nikada nije upisao. Od 1967. profesionalni je pisac. Objavio je preko dvadeset knjiga, a na njegova djela duboko je utjecala atmosfera u poslijeratnom Parizu i očevo zanemarivanje. Osim po književnim djelima poznat je i kao autor nekoliko scenarija prema vlastitim ili tuđim predlošcima. Među posljednjim su mu djelima Pour que tu ne te perdes pas dans le quartier (2014.), L'herbe des nuits (2012.), L'horizon (2010.), Dans le café de la jeunesse perdue (2007.), Un pedigree (2005.), Accident nocturne (2003.), Éphéméride (2002.), Des inconnues (1999.), Dora Bruder (1997.), Du plus loin que l'oubli (1996.), Chien de Printemps (1993.), Un cirque passe (1992.), Fleur de ruine (1991.), Voyage de noces (1990.). Za svoja je djela primio brojne nagrade, među ostalima Goncourtovu nagradu, Nagradu Francuske akademije i Nobelovu nagradu za književnost 2014.



MOJA KRITIKA romana "Dora Bruder" Patricka Modianoa dostupna je ovdje




Pismo Borisa Domagoja Biletića, gl.urednika časopisa 'Nova Istra' upućeno ministrici kulture

srijeda , 28.12.2016.



Povodom drastičnog smanjenja financijske potpore časopisu Nova Istra (Min.kulture je u 2016. odobrilo 90.000 kuna a financiranje u 2017. smanjeno je za cijelih 60.000 kuna i odobreno je samo 30.000 kuna) glavni urednik časopisa Boris Domagoj Biletić objavio je reagiranje.

Pročitajte ga ovdje




NOVO: Adrijana Vidić: 'Ruska ženska autobiografija: osobno i javno'

Adrijana Vidić: 'Ruska ženska autobiografija: osobno i javno'
izd. Hrvatska sveučilišna naklada
Biblioteka L

Riječ izdavača



Studija Adrijane Vidić prva je znanstvena monografija kod nas koja se sustavno bavi ženskom autobiografskom produkcijom u ruskoj književnosti, i to u dijakronijskome presjeku, od kod naše čitateljske publike slabije poznatih autorica, poput N. Dolgorukove, A. Labzine i N. Durove, do poznatijih, poput E. Daškove i M. Cvetaeve. Vrijednost studije je barem dvojaka. Prije svega, pomnim čitanjem reprezentativnih tekstova ruskih spisateljica autorica promatra prikazivačke pripovjedne pukotine u kojima postaju vidljivima razlike između zapadnjačke i nacionalne ruske produkcije. Osim toga, tekstovima se pristupa antiesencijalistički, odnosno medijacijom između različitih stajališta same teorije autobiografije i autobiografskog teksta te autobiografskog teksta i konteksta njegova nastanka i čitanja. Fiksirana binarnost osobnog i javnog pritom se često dovodi u pitanje upućivanjem na njezinu pomičnost i prilagodljivost kontekstu. Posebna je zanimljivost studije u tumačenju pripovjedačkih manira kroz naglašenu matrilinearnu odnosnost, na temelju koje autorice i/ili protagonistice oslanjaju proces samoreprezentacije, samooblikovanja i profesionalnog samoostvarenja, pri čemu se posebice izraziti majčinski modeli filantropskog i lirskog, primjerice kod Labzine i Cvetaeve, povezuju s postupcima mitologizacije. Takvim čitanjem tekstova na više teorijskih razina studija pokazuje da je autobiografsko ontološki neodvojivo od kulturološkog i društvenog, kao i mitološkog i rodnog.
(iz uredničke recenzije)

***

Biblioteka L okuplja znanstvene monografije koje u analitičko središte stavljaju književni tekst, ali i one koje na intrigantan način (pa i promjenom težišta analize prema drugim tekstovima kulture – filmu, stripu, popularnoj kulturi itd.) propituju granice znanosti o književnosti u 21. stoljeću. Znanstvena izvrsnost i inovativnost ključne su u odabiru znanstvenih monografija, pri čemu posebno potičemo objavljivanje studija koje i odabirom građe za analizu i teorijskim pristupom kritički tumače tekstove kulture te se bave temama koje su podzastupljene u domaćoj humanistici.



NOVO: 'LJUBAV U MEĐIMURJU. PRIČE IZ HRVATSKE I OKOLICE' (Šareni dućan, 2016.)

utorak , 27.12.2016.

Jaroslav Hašek
'LJUBAV U MEĐIMURJU. PRIČE IZ HRVATSKE I OKOLICE'

preveo Matija Ivačić
izd. Šareni dućan
cijena: 99 kuna

Riječ izdavača



Češki klasik Jaroslav Hašek svjetsku je slavu stekao urnebesnim romanom Doživljaji dobrog vojaka Švejka za svjetskog rata u kojem humorom i satirom razara moćnu ratnu mašineriju i beskrajno birokratiziran sistem, ukazujući na ljudsku glupost kao najtvrdokorniju konstantu u povijesti čovječanstva. S prepoznatljivim švejkovskim ismijavanjem institucija i tobože neupitnih autoriteta susrećemo se i u izboru pripovijedaka, crtica i humoreski uvrštenih u Ljubav u Međimurju, nastalih u razdoblju između 1904. i 1914. godine. U tom je negdje vremenu Hašek svoje vagabundsko kormilo okrenuo prema hrvatskom sjeveru te je, navodno, lutao Međimurjem, Podravinom i okolicom Varaždina, u blizini rijeka Drave i Mure, da bi završio u Puli i Trstu.
Istražujući dostupne izvore u Češkoj i Hrvatskoj, davnašnje novine i pozamašnu literaturu o Hašeku, kao i brojna izdanja njegovih knjiga, Matija Ivačić priredio je ovaj jedinstven izbor Hašekovih »lutajućih proza« smještenih u Hrvatsku i susjedne zemlje, povezane austrougarskim povijesnim, političkim i kulturnim kontekstom. Prikupljene »Priče iz Hrvatske i okolice« posebno će biti zanimljive čitateljima koji će kao mjesta radnji izrijekom iščitati vlastite domicilne lokacije poput Donje Dubrave, Varaždina, Štefanca, Šemovca, Zamlake, Vrbanovca, Sudovčine i drugih međimurskih, podravskih, zagorskih, ali i dalmatinskih te bosanskohercegovačkih lokacija.



3.ovogodišnji broj časopisa "Književnost uživo"

ponedjeljak , 26.12.2016.



Posljednjih dana studenog 2016. objavljen treći ovogodišnji, jesenski broj časopisa za književnost i umjetnost Književnost uživo. U ovogodišnja 3 sveska časopisa Književnost uživo sveukupno je zastupljeno približno 150 autora iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Ukrajine i Mađarske, od kojih su mnogi u međuvremenu afirmirani i dionici su šire književne scene izvan hrvatskih i regionalnih okvira.

Ujedno, ovo je 14. svezak časopisa dostupan na platformi Issuu kao i na web stranici časopisa.

U ovome broju fokus je na novijoj književnosti i stvaranju nove generacije književnika i umjetnika koja još nije dobila svoje ime ("milenijalci") niti je posve iskristalizirana, ali svakako postaje sve uočljivija i vidljivija, iako još uvijek duboko ispod granice medijske vidljivosti. Ovu generaciju obilježavaju brojna nova pitanja, širi svjetski horizonti i svojevrsna rasutost po svijetu, što se vidi i na samoj redakciji časopisa, trajna nesigurnost, "umjetnost plutanja" u kontekstu nikad završene tranzicije, prekarnost i, nažalost, vrlo izražena melankolija kao parafraza današnjeg vremena. Upravo stoga se Književnost uživo (i kao web i kao društvenomrežna stranica i kao issuu izdanje) i nadalje temelji na solidarnosti, dijeljenju sadržaja, promicanju granica književnosti prema manje vidljivim kreativnim skupinama i pojedincima, te dubokoj vjeri u to da umjetnost može utjecati na svekoliku promjenu društva u smjeru elastičnosti, nadilaženja zadanosti te sazrijevanje pojedinaca kao i stvaranju opće pozitivne klime. Upravo zbog toga uredništvo vjeruje da časopis zrcali najveće vrijednosti riječke književne kulture te su istovremeno svojevrsni "ambasador" riječke književne scene izvan Rijeke, ali i promicatelj svake dobre književnosti u Rijeci i Hrvatskoj općenito, uključujući tu i promicanje književnosti na novim medijima.


Sadržaj časopisa je dostupan na linku : https://issuu.com/milanzagorac/docs/knjizevnost_uzivo_3_jesen_2016



Sandorfov prigodni domjenak + PREDSTAVLJANJE knjige "Hirošima" Johna Herseya

nedjelja , 25.12.2016.




Izdavačka kuća Sandorf na kraju ove godine poziva sve prijatelje, suradnike i partnere na prigodni domjenak na kojem će predstaviti klasičnu reportažu 'Hirošima', legendarnog američkog novinara Johna Herseyja, objavljenu u suizdanju s Hrvatskim novinarskim društvom.

O knjizi, koja desetljećima ne gubi na aktualnosti, govorit će povjesničar Tvrtko Jakovina, predsjednik HND-a Saša Leković i urednik knjige Ivan Sršen, a svi prisutni dobit će primjerak na dar.

Domjenak će se održati u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, u Zagrebu, 27. prosinca 2016., u 12 sati.


O knjizi "Hirošima":
Knjigu Hirošima, reportažno remek-djelo legende novinarstva Johna Herseyja objavljujemo povodom sedamdesete godišnjice prvog američkog izdanja. Reportaža je u integralnom obliku objavljena u The New Yorkeru 31. kolovoza 1946., što je jedinstveni slučaj u povijesti časopisa. Herseyjev razoran izvještaj o masovnom uništenju odjeknuo je čitavim planetom. Samo je Albert Einstein kupio tisuću primjeraka New Yorkera kako bi priču o potresnoj istini mogao podijeliti prijateljima. Hirošima je u prijevodu na hrvatski jezik prvi put bila objavljena 1952. godine u izdanju Društva novinara NR Hrvatske, a novo izdanje u prijevodu Ljudevita Stantića predstavljaju vam Sandorf i Hrvatsko novinarsko društvo.

Novinar i romanopisac John Hersey rođen je 1914. u Kini gdje je proveo prvih deset godina života. Studirao je na sveučilištima Yale i Cambridge, a kao reporter pisao je za časopise Time i Life. Napisao je niz publicističkih i beletrističkih djela. Za roman A Bell for Adano (Zvono za Adano) dobio je 1945. godine Pulitzerovu nagradu. Od 1975. pa do umirovljenja 1984. predavao je na sveučilištu Yale. Umro je 1993. godine.



Novi broj (1-2/2016.) časopisa 'Nova Istra'

subota , 24.12.2016.




Izašao je novi broj (1-2/2016.)
časopisa 'Nova Istra'
(izd. Istarski ogranak DHK, gl.ur. Boris Domagoj Biletić).

Uz redovite rubrike nove proze i poezije, prijevoda, književnih ogleda, kritika itd. novi broj časopisa donosi temat s tekstovima mladih autora koji su sudjelovali u projektu Kod Marula 2014. i 2015.

Sadržaj novog broja 'Nove Istre' dostupan je ovdje




Moja kritika romana "Dama iz Zagreba" Philipa Kerra u "Vijencu"

četvrtak , 22.12.2016.




Na kioscima je
božićno-novogodišnji dvobroj "Vijenca"
(samo 10 kuna),
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Dama iz Zagreba"
Philipa Kerra




Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Gojka Borića o knjizi "Ivo Tartaglia: političar i intelektualac"
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o romanu Željka Ivankovića "Rat i sjećanje"
- tekst Lade Žigo Španić o novom prijevodu knjige izabranih pjesama Sergeja Aleksandroviča Jesenjina
- tekst Maria Kolara o romanu "Ciganin, ali najljepši" Kristiana Novaka
- tekst Stjepana Damjanovića o novome izdanju Biblije u prijevodu hrvatskoga franjevca Matije Petra Katančića
- poezija Dražena Zetića
- tekst Gorana Galića o novome izdanju "Leksikona radija i televizije"
- tekst Krešimira Bagića u povodu 60.obljetnice knjige Gustava Krkleca "Pisma Martina Lipnjaka iz provincije"


te još pregršt tekstova o glazbi, likovnoj umjetnosti, filmu, kazalištu, plesu itd.



ShuraPublikacije objavile zbornik poezije pjesnikinja regiona "U mreži stih"

srijeda , 21.12.2016.




U MREŽI STIH
(Zbornik poezije pjesnikinja regiona- 1)


izdavač :ShuraPublikacije (Edicija Poentes, knjiga 4), Opatija 2016.
Str.170;
Urednik: Tin Lemac

Iz tiska je izišao zbornik poezije pjesnikinja regiona pod nazivom "U mreži stih", koji donosi izabrane stihove oko 30 pjesnikinja iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije.
U zborniku su zastupljene: Marija Čudina, Anka Žagar, Ružica Cindori, Milica Lojdl, Sonja Manojlović, Dorta Jagić, Darija Žilić, Ana Ristović, Radmila Lazić, Dubravka Đurić, Maja Solar, Tanja Milutinović, Bisera Alikadić, Nermina Omerbegović, Ferida Duraković, Tanja Stupar Trifunović, Ines Durmić, Šima Majić, Jasna Šamić, Stanka Hrastelj, Barbara Pogačnik, Ana Pepelnik, Bosiljka Pušić, Lena Ruth Stefanović, Dragana Tripković, Jovanka Uljarević, Lidija Dimkovska, Ljiljana Dirjan, Dija Demiri-Frangu, Naime Beqiraj.
Zbornik U mreži stih sadrži izbor poezije pjesnikinja iz zemalja regiona, i to na način da su iz svake novonastale države uvrštene 2-3 poznate i isto toliko relativno nepoznate pjesnikinje, one manje vidljive, koje su slabije objavljivale. Vidljiva je namjera nakladnika da se ove autorice podrže i da dobiju na vidljivosti.
Ili kako kaže urednik Tin Lemac u jednom predstavljanju zbornika: „Suvremeno pjesništvo svih zemalja regiona, tj. njihovih nacionalnih kultura i književnosti karakteristično je po nekim zajedničkim poetičkim nazivnicima. Prvi je pojava stvarnosne poezije i tematizacija rubnih identiteta glede rasnih, klasnih i rodnih silnica. Drugi se vezuje za ranije afirmirane autorice s koherentnim, izgrađenim i samosvojnim autopoetikama. U izboru smo se držali prepoznatljivosti u tek nastajućem kanonu suvremenog pjesništva, te poetičko-stilskih osobitosti koje signaliziraju jedan budući ozbiljniji pjesnički projekt. Osim što takav prilog regijskoj kulturi i književnosti nedostaje (što je od primarnog značenja) važno je ukazati koliko je bitan kontinuitet stvaranja i poetička sličnost autorica baš iz prostora regije, s obzirom na južnoslavensku kulturno-književnu paradigmu.“

Na stranicama knjige pojavljuju se poznata imena, pjesnikinje dobitnice mnogih nagrada – u svojoj zemlji, međunarodnih, značajnih priznanja, ali i one čije je pojavljivanje slabašno, slabo vidljivo i koje je trebalo približiti srcu svih onih koji vole poeziju. Vidljiva je, kao kriterij izbora pjesama, zamisao da se dade prostor pjesnikinjama, da ih se približi publici u svim krajevima gdje dijelimo isti ili sličan jezik. Izbor je dakle slijedio osjećaj – da bi određeni senzibilitet, poetski potencijal, estetska i tematska komponenta trebali doći do što šire publike.
Otvaranjem stranica zbornika ulazi se u mrežu stihova kojima su inače premreženi naši svakodnevni životi, djelovanje, susreti, nadanja i strahovanja. Sve je unutra, i sve je isto tako vani. Samo što su nas ovi stihovi povezali i prepoznali.

Pogovor knjizi najavljuje da će se nastaviti s ovim radom, s pripremom novog zbornika, a s obzirom na sve veći broj novih imena, sve mlađih i kvalitetnih pjesnikinja, možda je time započet jedan proces skupljanja i objavljivanja njihovih pjesama – dugo u buduće. Neka je to lijepa vijest svima koje se nisu našle u ovom prvom zborniku.




PREDSTAVLJANJE knjige : Sead Begović 'U POTRAZI ZA ZLATOM Izabrane ljubavne pjesme (1979.-2015.)'

utorak , 20.12.2016.





Naklada S T A J E R - G R A F

vas poziva na predstavljanje knjige

Seada Begovića
'U POTRAZI ZA ZLATOM
Izabrane ljubavne pjesme (1979.-2015.)'



u srijedu, 21. prosinca u 19:30 sati
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića
(Zagreb, Preradovićeva 5)

Uz autora knjigu će predstaviti:
prof. Darija ŽILIĆ, književnica i književna kritičarka,
Lada ŽIGO, književnica i književna kritičarka,
Marijana RUKAVINA JERKIĆ, urednica i
Kostadinka VELKOVSKA, dramska umjetnica.





Odlična knjiga priča Mladena Kopjara "Veliki bijeli"



AKO IŠTA VOLIM TO JE KAD ME UGODNO IZNENADI KNJIGA DOTAD MI NEPOZNATOG PISCA, OBJAVLJENA KOD MALOG IZDAVAČA (a zbog čega je, zar ste uopće sumnjali, nepravedno prošla izvan fokusa medija, iako je pravi draguljčić)...

Radi se o odličnoj knjizi priča "Veliki bijeli", napisao ju je Mladen Kopjar, objavila zagrebačka Semafora, uredila Silvija Šesto, ne preporučam je mlađima od 18, a jako će se svidjeti onima koji su voljeli prozu koju je pisao Aljoša Antunac, ili im je pak draga proza kakvu pišu npr. Mario Brkljačić, Zoran Pilić, Ivan Vidak, Nenad Stipanić ili Mario Kovač.

Da ne duljim, toliko je dovoljno za sad, jučer sam napisao opširan prikaz te knjige i javit ću gdje je objavljen, kad se to desi, pa ćete saznati puno više, ali se nadam da ćete dotad ipak već pročitati knjigu, i sami skužiti što mi se to kod nje toliko sviđa (iako bi onima koji poznaju opuse autora koje sam nabrojao već dosta toga moglo/trebalo/moralo biti jasno)...





Razgovor s Borisom Postnikovim



U utorak, 20.12.2016. u Booksi, s početkom u 19 sati Dinko Kreho razgovarat će s Borisom Postnikovim.

S Postnikovim, književnim kritičarem, kritičarem medija i publicistom, Kreho će razgovarati o općem odnosu između književnosti, književne kritike i medija na našim prostorima. Je li istina da se „prava" kritika više ne piše, ili barem da se nema gdje objaviti? Kako strukturne promjene u medijskom polju utječu na praćenje književnosti i pisanje o njoj?
Pozabavit će se i problemom uokvirivanja i konceptualiziranja proučavanja „naših" (postjugoslavenskih, eksjugoslavenskih, jugoslavenskih) književnosti danas i ovdje, i pokušati načiniti mali povijesni presjek tog bavljenja. Ukratko, što bi uopće bila (post)jugoslavenska književnost? Pokušat će skicirati i širi kulturni, društveni, pa i politički kontekst unutar kojeg nastojimo misliti ove teme.





Predstavljanje knjige Dubravke Oraić Tolić 'Peto evanđelje: Sedam dana u Svetoj Zemlji' (Naklada Ljevak, 2016.)

ponedjeljak , 19.12.2016.




Naklada Ljevak
nas poziva
na predstavljanje knjige

Dubravke Oraić Tolić
'Peto evanđelje'

u četvrtak, 22. prosinca 2016. u 19,30 sati
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića,

Preradovićeva 5, Zagreb.


Sudjeluju:
Prof. dr. sc. Sanja Nikčević,
Kristijan Vujičić i
Akademkinja Dubravka Oraić Tolić.



Susret moderira urednica Nives Tomašević.


Knjiga Dubravke Oraić Tolić 'Peto evanđelje: Sedam dana u Svetoj Zemlji' prvi je suvremeni književni putopis u nas o posjetu biblijskim mjestima i Izraelu. Putopis je zamišljen kao mozaik osobnih dojmova, mini-eseja iz povijesti religije i sakralne arhitekture, neobičnih pojedinosti iz putne svakodnevice, autobiografskih sjećanja i lirskih zapisa. Knjiga je podijeljena na male eseje i pripovjedne medaljone koje pričaju tri vodiča te zapise koje ispisuje autorska pripovjedačica u ime grupe (kolektivno „mi“), u ime sebe i supruga (partnersko „mi“) i u svoje osobno ime (autorsko „ja“).




Nekolegijalnost i antiintelektualizam dijela književno-nakladničke branše




Umjesto da se solidarizira s nepravedno oštećenim kolegama iz svoje branše čije je knjige Ministarstvo kulture odbilo otkupiti za knjižnice, g. Uzeir Husković svoju nekolegijalnost dodatno dokazuje svojom (suštinski anti-intelektualnom) izjavom da Ministarstvo kulture uopće ne bi ni trebalo otkupljivati knjige eseja za knjižnice.

Žalosno...

Izjavu koja je s razlogom konsternirala dio književno-nakladničke branše pročitajte ovdje


Inače, vezano uz ovu izjavu g.Huskovića, bit će ZANIMLJIVO VIDJETI SKORAŠNJU ODLUKU MINISTARSTVA KULTURE O TOME IZDAVANJE KOJIH ĆE KNJIGA POTAKNUTI FINANCIJSKOM POTPOROM.

Zanima me hoće li nova odlučivačka garnitura u Min.kulture nastaviti praksu prethodne a koja je, da podsjetim, odbila financirati objavljivanje cijelog niza književnoteorijskih knjiga i knjiga eseja i književnih kritika, autora poput npr. Nikole Petkovića, Katarine Peović Vuković, Sanjina Sorela, Žarka Paića, Adrijane Vidić, Davora Šalata, Darije Žilić, Ivane Latković, Saše Ćirića, Tomislava Čegira idr.

Dio tih knjiga izdavači su objavili i bez financijske potpore MK-a, svjesno odlazeći u debeli minus, a taj će minus još teže nadoknaditi i još se više približiti propasti ako oni koji odlučuju o otkupu uvaže antiintelektualistički i prema svojim kolegama iz branše posve nekolegijalan prijedlog g.Huskovića da takve knjige ni ne treba otkupljivati za knjižnice.

A skorašnju odluku Ministarstva kulture o naslovima čije će izdavanje potpomoći financijskom injekcijom bit će zanimljivo gledati i u svjetlu činjenice da su svi, pa tako i oni koji odlučuju o potporama, navodno jako zabrinuti time što npr. književna kritika iščezava iz medija.

Jer, ako ih to uistinu brine, onda bi logično bilo da štetu od toga pokušaju umanjiti financiranjem objavljivanja knjiga književnih kritika i eseja, zar ne?






Video-snimka 6.izdanja "Knjigopsije" : knjige M.Banićević i M.Zagorca

nedjelja , 18.12.2016.





U 6.izdanju tribine KNJIGOPSIJA

Tamara Crnko, Saša Stanić i Zoran Krušvar

sat su vremena, pred publikom,
razgovarali o dvije knjige za djecu riječkih autora

- Morea Banićević - Demon školske knjižnice
- Milan Zagorac - Noina velika avantura


Snimku tribine pogledajte ovdje




Pjesma Slavka Jendrička povodom strašnih dešavanja vezanih uz Rafineriju Sisak

subota , 17.12.2016.




Povodom stravičnih događaja vezanih uz Rafineriju Sisak, pjesnik iz Siska Slavko Jendričko napisao je pjesmu:


Slavko Jendričko

TAMNI VLAK


Motrim sumrak surovo osvaja dan
Hodam pedesetak metara uz kotače

Duga kompozicija odvozi tamni tovar
Kapljice krvi u njemu također su crne

Pokrenuvši nagonski zvonce za uzbunu
Biološki sat me upozorava moraš stati

Katastrofe su uobičajen dio nesretnog poretka

I za one koji se voljno bacaju pod kotače
Kao i za zalutale nespretne pse skitnice

Svi već zatvaraju prozore navlače zavjese
Ništa nisu zapazili ni kočijaša na njegovu sjedalu

Tebi je ostavljen ozbiljan izbor da čitaš drijemaš
Pišeš pravila za novu tužnu sportsku disciplinu

Klizanja na nauljenim tračnicama iz cisterni.





Novi broj (21/2016.) časopisa "Europski glasnik"





Iz tiska je izašao časopis Europski glasnik br. 21/2016.

Uredništvo: Marija Bašić, Sanjin Dragojević, Srećko Horvat, Dražen Katunarić (gl. urednik), Dubravka Kisić, Žarko Paić (zamjenik gl. urednika), Andriana Škunca, Tatjana Tarbuk.
Nakladnik: Hrvatsko društvo pisaca



Sadržaj

Enrique Santos Discépolo.: Cambalache tango
Branko Maleš: Suvremena hrvatska poezija od 1980. do 2010.
Pascal Bruckner. Inverzija duga: Antisemitizam i islamofobija
Između Časa anatomije i Dijalektičkog antibarbarusa (razgovor s Velimirom Viskovićem)
Dimitrije Popović: Likovnost Danila Kiša
Miroslav Kirin: Put u Bečkerek
Elke Erb: Neshvatljivo

Revizija povijesne svijesti

Ernst Nolte: Prošlost koja ne želi proći
- Martin Kindtner: Povjesnicarska polemika.
Povjesničarska polemika: Ernst Nolte u razgovoru za Die Welt 15.852
Karl Jaspers: Za genocid ne postoji zastara
François Furet/ Ernst Nolte: Fašizam i komunizam /prepiska/
Jurgen Habermas: Apologetske tendencije
Pierre Vidal Naquet: O revizionističkoj metodi
Henry Rousso: Korijeni negacionizma u Francuskoj
François Bacharach: Reinterpretacija povijesti i revizionistička zastranjenja na Balkanu
Hrvoje Klasić: Suočavanje ili obračun s prošlošću?
Tvrtko Jakovina: Solidan đak u razredu poovijesnog revizionizma
Dražen Katunarić. Revizija povijesti poezijom


Disidentska misao II.

Zdravko Zima: Edvard Kocbek ili hipoteka dvostruke (ne)vjere
Edvard Kocbek: Tko sam
Edvard Kocbek: Temelji oslobodilačke suradnje
Edvard Kocbek: Oslobodilačka borba i svjetonazor
Edvard Kocbek: Razgovor s Borisom Pahorom
Alojz Rebula: Problemi likvidacija 13.234
Drago Jančar: Duša Evrope
Drago Jančar: Amerika, islam, Europa
Dean Komel: Jože Pučnik-
Alexandra Laignel Lavastine: Istvan Bibó

Walter Benjamin

Walter Benjamin: Sreća antičkog čovjeka
Žarko Paić: Anđeo povijesti i mesija događaja: Walter Benjamin
Arno Munster: Ernst Bloch i Walter Benjamin: Elementi analize jednog tegobnog prijateljstva
Helmut Pfotenhauer: Benjamin i Nietzsche



PREDSTAVLJANJE: Jasminka Domaš "Duša je nebo" (LItteris, 2016.)

petak , 16.12.2016.




Židovska vjerska zajednica Bet Israel i izd.kuća Litteris
srdačno Vas pozivaju na
svečano predstavljanje najnovije poetske zbirke Jasminke
Domaš
pod nazivom
'Duša je nebo'
koje će se održati u nedjelju 18. prosinca u 11 sati
u Židovskoj vjerskoj zajednici Bet Israel, Mažuranićev trg 6/II


O knjizi će govoriti:
izdavač i urednik Dražen Katunarić,
stručnjakinja za judazam Agnes Dadon,
književnica i književna kritičarka prof. Darija Žilić te autorica Jasminka Domaš

Pozdravne riječi uputit će nam predsjednik Bet Israela
Aleksandar Srećković te predsjednica Kulturnog odbora
Svetlana Pozzi Klinčić

U glazbenom dijelu promocije nastupit će prof. Darija Žilić



NOVO: Andrej Kurkov - "Vrtlar iz Očakova" (Edicije Božičević, 2016.)

četvrtak , 15.12.2016.

Andrej Kurkov:
'Vrtlar iz Očakova'

roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2016.
Prevoditelj: Ivo Alebić
Urednik: Matija Janeš
Dizajn naslovnice: Iva Mandić
Cijena: 125,00 kn
Broj stranica: 320

Riječ izdavača




Igor je neambiciozan i indolentan mladić koji u provinciji živi s rastavljenom majkom. Iznenadni dolazak novog vrtlara, Stepana, u njihovu kuću promijenit će mu život. S vrtlarom će se pojaviti i „milicijska uniforma“, svojevrsni vremenski stroj koji će antijunaka voditi u prošlo stoljeće i doba SSSR-a. Kontrapunktiranje dviju epoha autoru omogućuje da ponudi vlastiti pogled na nedavnu prošlost Ukrajine i usporedi je sa sadašnjošću, te upuštajući se u vremensku igru odvede roman prema mogućem zaključku – svoju prošlost, a time i sadašnjost, svatko odabire sam.

„Za neke je on suvremeni Bulgakov; za druge je ukrajinski Murakami... Karakterističnim spojem realizma i fantazije ova knjige oduševit će čitatelje... Kurkov kombinira prozaične detalje života u modernoj Ukrajini (maršrutke, konzerve sardina i demižonke) s nadrealističnim elementima iz trilera i znanstvene fantastike: gangsteri što potežu noževe, ili vremenske crvotočine u ponoćnim predgrađima. Radnja klapara poput kijevskog prigradskog vlaka, koji se redovito zaustavlja radi opskrbe votkom, salamom i slanim krastavcima...“
Phoebe Taplin, Guardian

„Roman nas vrlo brzo uvlači u svoj vrtuljak, fantaziju s malo vjerojatnim ali zavodljivim junakom.“
Matthew Dennison, The Times

„Kurkov nadmoćno vlada detaljima, roman mu je protkan izvrsnim humorom i odiše lakoćom.“
Tom Adair, Scotsman

„Roman prikazuje sukob generacija... ali donosi i priču o tome koliko očevi i sinovi jedni druge uzajamno trebaju.“
Lesley McDowell, Glasgow Sunday Herald


O AUTORU

Andrej Kurkov (1961., Budogšč) ukrajinski je pisac rođen u okolici Sankt Peterburga. Piše na ruskom i ukrajinskom. Studirao je na Institutu za strane jezike u Kijevu. Neko je vrijeme radio kao novinar. Vojnu je službu odslužio kao zatvorski čuvar u Odessi. Radio je kao filmski kamerman, a zatim je i sam počeo pisati scenarije, uključujući i one za vlastita djela. Autor je 19 romana i desetak knjiga za djecu. Na hrvatskom su mu objavljeni romani Dobri anđeo smrti (V.B.Z., 2003.) i Preživjeti s pingvinom (Edicije Božičević, 2005.) uspješnica koja mu je donijela svjetsku slavu.







INTERVJU: Slavenka Drakulić

srijeda , 14.12.2016.




Nakon romana »Frida Kahlo ili o boli« te »Dora i Minotaur – moj život s Picassom«, Slavenka Drakulić, jedna od najprevođenijih hrvatskih književnica i publicistkinja, objavila je u izdanju zaprešićke Frakture roman o još jednoj markantnoj, talentiranoj i nesretnoj ženi – »Mileva Einstein, teorija tuge«. Radi se o široj svjetskoj javnosti prilično nepoznatoj ženi, a uzroke njezine »neotkrivenosti« autorica uvelike pripisuje njezinom balkanskom podrijetlu. Mileva Einstein, rođena u bogatoj vojvođanskoj obitelji Marić, bila je predodređena za najveće znanstvene dosege, no genijalna matematičarka, prva žena na politehničkom fakultetu Sveučilišta u Zürichu, nije ostvarila svoja i roditeljska očekivanja. Zašto? Što ju je u tome spriječilo? Što ju je slomilo? Pitanja su na koja pokušava odgovoriti spisateljica, oslikavajući psihičku i fizičku krhkost ove žene u suptilnoj prozi fikcionaliziranih biografskih činjenica.

Razgovor sa Slavenkom Drakulić čitajte ovdje




PROMOCIJA: Kristian Novak "Ciganin, ali najljepši" (OceanMore, 2016.)

utorak , 13.12.2016.



Izd.kuća OceanMore nas poziva na promociju romana “Ciganin, ali najljepši” Kristiana Novaka u Kinu Grič, Jurišićeva 6, koja će se održati u petak, 16. prosinca, s početkom u 19h.

Na promociji romana sudjelovat će:
Kristian Novak, autor
Kruno Lokotar, urednik
Katarina Luketić, književna kritičarka

Pridružite se na domjenku nakon promocije. Knjigu ćete moći nabaviti po akcijskoj cijeni, a dočekat će vas i jedno dramsko iznenađenje!

"Ciganin, ali najljepši" jest strogo žanrovski gledano krimić, s enigmom, brutalnim ubojstvima nepoznatih – jer leševe bez lica teško je identificirati – i istragom, i lijep pokazatelj da se stvari ne smiju strogo gledati, ni suditi, jer je krimić koliko i Zločin i kazna.
Ciganina je ispripovijedalo, preciznije kazalo jer uglavnom čitamo krnje transkripte, čak četvero pripovjedača: Milena, sredovječna povratnica u rodni Sabolščak, Nuzat, Kurd iz Mosula na putu za Calais, Sandokan zvan Sandi, Ciganin iz Bukova Dola, i Plančić, PR iz Policijske uprave zagrebačke.
Roman ide široko, tijek nekoliko života ukrstit će između tokova Drave i Mure, u Međimurju, a čime se sve bavi vremenom će popisivati literatura koja će daleko nadići njegov poveći opseg. Spomenimo sada samo da donosi dvije biografije „od kolijevke pa do groba“, da zahvaća i rekonstruira barem tri kulturološka kruga, da daje poput plastičnog eksploziva snažne psihoportrete svojih četiriju kazivača i masu masovne psihologije koja raste i prijeti da će se preliti u nasilje.
Ovo je knjiga u kojoj ćete naći al-Anfal, Daesh (ISIL) i izbjeglički val, zabranjenu ljubav Hrvatice i Roma, veterana Domovinskog rata koji brine za mir u selu, policajca na zalazu karijere u shizo-epizodama, orgiju s Moldavkama u vikendici, teoriju i praksu krađe i tučnjave, pauka koji je ispleo svoju mrežu, internetsko bjesnilo, raskoš jezika, misli i emocije.
Kruno Lokotar

Kristian Novak
(Baden-Baden, 1979.) djetinjstvo je proveo u Sv. Martinu na Muri. Gimnaziju je pohađao u Čakovcu, diplomirao kroatistiku i germanistiku te doktorirao na Poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Šest godina radio je kao asistent na Odsjeku na germanistiku istoga fakulteta, a 2012. godine prelazi na Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, gdje danas predaje kao docent. Bavi se istraživanjima na području povijesne sociolingvistike, analize diskursa i jezične biografistike. Od 1998. do 2009. godine bio je standardni reprezentativac RH u karateu; osvajač je niza medalja na europskim i svjetskim prvenstvima.
Objavio je romane „Obješeni“ (Čakovec: Insula, 2005.) i „Črna mati zemla“ (Zagreb: Algoritam, 2013.), koji osvaja Nagradu T-portala za roman godine. „Črna mati zemla“ ubrzo je doživjela nekoliko stranih izdanja. Kazališna i filmska adaptacija su u tijeku.





PREDAVANJE: Istra kao zavičaj nadnaravnih bića




U sklopu Adventa u Poreču Udruge Garažno društvo i S&F Mordele organiziraju jedno interesantno predavanje : poznati novinar, književnik i kvizaš iz Pazina Davor Šišović govorit će o "Istri kao zavičaju nadnaravnih bića".

Za istarsku su usmenu pučku baštinu štrige i štriguni, krsnici, more, urečljivci, macvalići, vrazi, zmajevi i ostala bića iz ove knjige baš poput izvanzemaljaca u popularnoj kulturi dvadesetog i dvadeset prvog stoljeća: nitko ne priznaje da u njih vjeruje, ali mnogi će reći da nečega tu ipak ima. Kako izgleda istarski nadnaravni pandemonij, kako su nastajale i čemu su služile priče o nadnaravnim bićima i što je s tim pričama danas, otkrivamo u predavanju nakon kojeg ćete dvostruko zaključati vrata prije spavanja. Nije za mlađe od 12 godina!

14.12.2016. od 19 sati
Centar za mlade Poreč





DVIJE PROMOCIJE nove knjige eseja Lidije Vukčević "Poetika tijela" (Litteris, 2016.)

ponedjeljak , 12.12.2016.






LITTERIS

nas poziva na DVIJE PROMOCIJE
najnovije knjige eseja Lidije Vukčević „Poetika tijela“(Litteris, listopad 2016.)


u četvrtak 15.12.2016 u 19 h u prostorijama Samoborskog muzeja o knjizi će uz autoricu govoriti nakladnik i urednik Dražen Katunarić, akademik Tonko Maroević i književnik Miloš Đurđević

a u srijedu, 21. prosinca, 2016. u 19 sati u Knjižnici Marije Jurić Zagorke (Krvavi most 2, Zagreb)
knjigu će predstaviti
Nadežda ČAČINOVIĆ, Miloš ĐURĐEVIĆ, Dražen KATUNARIĆ i Tonko MAROEVIĆ.

O knjizi:

Lidija Vukčević nije puki ovisnik o očiglednom te se ne pokorava poravnatosti stvari u panorami stvarnog, ona je fenomenolog svakodnevnog nadahnut postojanom relacijom stvarnog i tjelesnog, zaljubljen u mnogoobličnost riječi koje ih označavaju, pjesnik koji se opire težnji poezije da zaustavi proces svijeta u gotovi sustav, makar bio i narativan. Izobražena na razlikovanju bitnog od nevažnog, autorica definira svoj emotivni intelektualni svijet, pažljivo ga gradeći iz arhetipskih slika prema stanovitoj hijerarhiji. U potonjem slučaju autorica dolazi do ruba ocrtanog obiteljskog romana da bi zatim uzmaknula u skrovište poezije kao mudrosnog stajališta. Da zaključimo, Poetika tijela originalno je zasnovan tekst bogat asocijacijama i poetskim lirizmom, koji dragocjenim poetskim govorom balansira između lirskog i dramskog, individualnog i univerzalnog.
ZVONIMIR MRKONJIĆ



Simpozij u povodu 70.obljetnice rođenja Daše Drndić



Simpozij u povodu 70.obljetnice rođenja Daše Drndić

u utorak 13. prosinca u HDP-u, Basaričekova 24, s početkom u 10 sati i 30 minuta.

Raspored predavanja:

Velimir Visković: Uvodna riječ
Andrea Zlatar: Ironijski postupci
Dubravka Bogutovac: Rani romani Daše Drndić
Marina Protrka Štimec: Povijest: arhiv, trauma, iskupljenje. Historijska metafikcija Daše Drndić
Anera Ryznar: Stilski rukopis Daše Drndić
Nadežda Čačinović: Kritički pogled Daše Drndić
Jagna Pogačnik: Moja čitanja Dašinih knjiga. Kronologija
Biljana Romić: Kratki izlet u Kanadu
Gordana Crnković: Andreas Ban, c’est moi? Roman EEG : od rodne travestije do uznemirujućih istina
Vedrana Martinović: Davorije Daše Drndić
Seid Serdarević: Prepletanje dokumentarnosti i fikcionalnosti



PREDSTAVLJANJE novog broja časopisa "Riječi"




Matica hrvatska Sisak

vas poziva na predstavljanje novog broja časopisa

RIJEČI


koje će se održati u srijedu, 14. prosinca 2016. u 19,00 sati u Matici hrvatskoj Sisak, Rimska 9, Sisak.


O časopisu će govoriti glavna i odgovorna urednica Đurđica Vuković, urednik Andrija Tunjić, književnik Sead Begović, a o temi broja posvećenoj 100. obljetnici rođenja kipara Želimira Janeša književnik Boris Vrga.

U glazbenom programu sudjelovat će Milko Dedaph Kiš, član Hladnog Piva.


Novi broj Riječi, na 190 stranica, donosi niz zanimljivih prinosa iz književnosti i likovne umjetnosti.
Tema broja posvećena je 100. obljetnici rođenja akademskog kipara Želimira Janeša (Sisak, 12. prosinca 1916. – Zagreb, 22. siječnja 1996.), o čemu u tekstu Medalje, spomenici i kiparski crteži Želimira Janeša piše Boris Vrga. Na naslovnici časopisa je fotografija Jenešove medalje stajačice Povjesnica Siska, a unutrašnjost prikazuje manji dio likovnih radova iz njegova mnogobrojnog opusa.
Časopis otvara rubrika Uskličnik tekstom Stratisa Mirivilisa Ognjeni cvijet u prijevodu Luke Vukušića.
Likovnost donosi tekst Mirne Rudan Lisak Nepokorena šuma i Radovan Ivšić u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Rubrika Jedan autor predstavlja književnika Seada Begovića razgovorom, poezijom, prozom i kritikom.
Poeziju u Riječima objavljuju: Siniša Matasović, Maja Gregl, Maja Klarić, Žarko Jovanovski,
Lana Sučec, Matijas Matko Baković, Jasmina Bosančić, Igor Petrić i Marijana Petrović Mikulić.
Esej Biserke Goleš Glasnović U Janjevu, o njemu i oko njega posvećen je životu Hrvata na jugu Balkanskoga poluotoka, posebice u Janjevu na Kosovom polju.
U rubrici Proza predstavljaju se Vedran Sušac, Marko Gregur, Ilija Aščić, Maja Uršić Staraj, Iva Šakić Ristić, Zlatko Majsec, Boris Bosančić i Denis Vidović.
Đuro Vidmarović, Tin Lemac, Biserka Goleš Glasnović, Vesna Rogulja Mart i
Siniša Matasović objavljuju u Riječima osvrte, prikaze i kritike.



NOVO: Enrique Vila-Matas: 'Pariz nikada ne završava' (Edicije Božičević, 2016.)

nedjelja , 11.12.2016.



Enrique Vila-Matas:
'Pariz nikada ne završava'

roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2016.
Prevoditelji: Ana Marija Drmić i Matija Janeš
Urednik: Josip Ivanović
Cijena: 125,00 kn
Broj stranica: 246
Format: 13 x 20 cm

Riječ izdavača



Roman Pariz nikada ne završava, prvi put objavljen 2003. kao dio poznate Vila-Matasove tetralogije o „književnim patologijama“, pripovijeda o piščevim formativnim godinama u Parizu 70-ih godina dvadesetog stoljeća. Ostajući vjeran formalnom eksperimentu i avangardnom duhu, autor nam predstavlja roman koji je ujedno i predavanje na kojem se ironijski obrađuje tema spisateljskog šegrtovanja. Pripovjedač je, kako mu zamjeriti, odabrao Pariz kao grad u kojem ima postati piscem, a prva će mu učiteljica biti ujedno i stanodavka, Marguerite Duras. Galerija likova nastavlja se kroz povijesne ličnosti, mahom pisce i umjetnike koji se, međutim, u ovoj Vila-Matasovoj fikcionalnoj igri pretvaraju u nešto nalik mitološkim junacima. Središnje mjesto među njima zauzet će Ernest Hemingway, koji je nadahnuo i više od samog naslova romana. I tako, izrađujući gusto intertekstualno tkanje, u kojemu ne nedostaje ni uzbudljivih zbivanja, humora niti pankerskog duha, autor još jednom ocrtava zapadni književni kanon. Roman je to u kojoj književnost piše o književnosti, a čitatelj postaje pisac u novoj književnoj epohi. Vila-Matas nije tek jedan od njezinih sjajnih tumača, nego i njezin originalni graditelj.

„Vila-Matas, danas učitelj hispanskih pisaca, pošao je na inicijacijsko putovanje 1974. i njegov je ironičan i čudesan roman opis, ovlaš fikcionaliziran, dvaju godina što ih je proveo u tom gradu (...) Nažalost, Pariz nikada ne završava broji samo dvjesto stranica. Ostaje mi zadovoljstvo, ali i želja da tako zavodljiva priča nikad ne prestane.“
Jonathan Beckman (The Literary Review)


„Vila-Matas je u romanu Pariz nikada ne završava umio točno izraziti suvremeni osjećaj da postoji prirodna veza između stvarnosti i fikcije. Drugim riječima, umio je „fikcionalizirati“ ja i stvarnost u vrlo uvjerljivim književnim terminima. Pariz nikada ne završava prema mojem mišljenju jedan je od najboljih primjera onoga što smatram osvajanjem pripovjedne proze.“
Andrés Sánchez Robayna, prilikom odabira 25 najboljih knjiga na španjolskom jeziku u zadnjih 100 godina (Letras Libres, 2010.)


O AUTORU

Enrique Vila-Matas (Barcelona, 1948.) jedan je od najcjenjenijih suvremenih pisaca na španjolskom govornom području. Autor je dvadesetak romana i devet eseja, te više zbirki kratke proze. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike te su izvrsno prihvaćena i od kritike i od čitatelja. Za svoj rad ovjenčan je brojnim nagradama, od kojih se ističu „RómuloGallegos“, „Medicis“ i „Juan Rulfo“. Edicije Božičević dosad su objavile njegove romane Bartleby i družba, Dublineska, Duh Dylana i Kassel ne poziva na logiku.







TRIBINA: Zašto je knjiga postala neželjen predmet?

subota , 10.12.2016.




Tribina Paralelni svjetovi pod nazivom Zašto je knjiga – u kulturi u kojoj je krajnji cilj imati što više (stvari) i zadovoljiti sve svoje (materijalne) želje – postala neželjen predmet?, održat će se u utorak 13. prosinca u 20 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Preradovićeva 5).

Gosti tribine Nenad Bartolčić (portal Moderna vremena / Udruga Knjižni blok) i Ivan Sršen (nakladnička kuća Sandorf), raspravljat će o pitanju zašto se u Hrvatskoj već godinama kupuje sve manje knjiga, kao i tome možemo ti na knjigu gledati kao na običnu, potrošnu materijalnu robu ili kao na kulturno i duhovno dobro. Usto će se razgovarati o razlozima zašto predložena Nacionalna strategija o poticanju čitanja još nije verificirana te o tome koliko čitalačke navike hrvatskih čitatelja i kupovina knjiga ovise o financijskoj krizi.

Na kraju tribine bit će riječi o situaciji u Hrvatskoj i u svijetu s PDV-om na knjige, ali i o važnosti dvosmjerne komunikacije nakladnika s autorom, odnosno čitateljem.

Tribinu ureduje i vodi Kristijan Vujičić.



INTERVJU: Marinko Koščec





Pisac i profesor francuske književnosti Marinko Koščec u razgovoru za tportal ispričao je što ga je potaknulo na pisanje novog romana 'U potrazi za početkom kruga', u kojem glavni junaci postaju žrtve vlastitih iluzija, a govorio je i o životu u Parizu, što je za njega porazno kad razmišlja o današnjoj generaciji studenata, događajima na Filozofskom fakultetu i ljubavi koja u suvremenom društvu postaje atavizam.

Razgovor Ivane Čulić s Marinkom Koščecom čitajte ovdje






PREDSTAVLJANJE knjige priča Antuna Vujića "Dostava rasutog tereta" (Meandarmedia, 2016.)

petak , 09.12.2016.





MEANDARMEDIA u suradnji s MUO predstavlja knjigu Antuna Vujića: Dostava rasutog tereta.

Sudjeluju:
Antun Vujić
Tonko Maroević
Miroslav Mićanović
Branko Čegec

Muzej za umjetnost i obrt
Trg maršala Tita 10, Zagreb
srijeda, 14. prosinca 2016. u 19h


O KNJIZI

Deklasificirane priče Antuna Vujića pristizale su neočekivano, iz meni nepoznatog svijeta, ili iskrenije, meni samo djelomično poznatog u frazama i refrenima, dosjetkama i anegdotama, groteskama i bizarnim sižeima, šifrirane i nejasne – kako već pristiže i kako se dostavlja rasuti teret (vlastitog) života. Kako se dostavlja i rasuti teret života drugih, onih koji su još živi ili ništa manje mrtvi i tijesno im je u kanonu, u vlastitom pamćenju. Otuda pisanje priča kao užitak i ironija, kao cinizam, gorčina i smijeh, samo do jedne mjere opisuje njihovu važnost za autora i njegova budućeg čitatelja. Antun Vujić, vlasnik različitih javnih uloga i sudionik ne malog broja važnih zgoda hrvatske kulture (i povijesti), razotkriva u „kreativnom pisanju“, u poučnom i odgojnom u književnosti, u parafrazama tekst života i onih koji su na izniman način oblikovali našu suvremenost, istodobno je i stvarajući i dovodeći u pitanje. Duhovit i samoironičan, ozbiljan i gorak, kao protagonist i promatrač, kao onaj koji posuđuje, skriva i krivotvori, kao onaj koji iznosi na svjetlo dana ono što pripada noći, strahu i mraku – autor meandrira s postojećim i izgubljenim veličinama, po zaboravljenim mjestima politike, povijesti, mitologijama, zapisima, skrivenim autobiografskim i biografskim činjenicama, hrvatskim i azilantskim, prijateljskim i klupskim pričama… Prizivanje odsutnog i strast prema životu, rekli bismo! Knjiga deklasificiranih priča Antuna Vujića Dostava rasutog tereta, vjerujem da dijelim uvjerenje autora, ne mijenja svijet i možda ga ne čini boljim, ali u svojoj literarnosti i hrabrosti jest dio onih napora da se piše o neizvjesnosti, izgubljenosti i radosti vlastitog života, o ljudima i običajima, njihovim stradanjima i sudbini… Nije riječ samo o memoarima ili priči u tri čina, jer nam se taj anđeo ili bumerang vlastite povijesti vraća: kao riječ, književnost i, ne na kraju, kao kultura – drugačija i druga.
Miroslav Mićanović



Moja kritika romana Marguerite Duras "Vicekonzul" u "Vijencu"

četvrtak , 08.12.2016.




Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Vicekonzul"
Marguerite Duras





Novi "Vijenac" još donosi:

- opširan razgovor s književnikom Veljkom Barbierijem
- tekst Tonka Maroevića posvećen Anti Stamaću + razgovor s Antom Stamaćem objavljen u Vijencu 2010.godine
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Milovana Buchbergera u povodu skorašnje 450.godišnjice tiska "Ribanja i ribarskog prigovaranja"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Julijane Adamović "Glineni anđeli"
- opširan tekst Franje Nagulova o projektu "Cvelferica, panonizam, pismo književnosti, znanosti i kulture"
- tekst Denisa Leskovara : rock-portret The Band-a

te još pregršt tekstova o glazbi, likovnoj umjetnosti, filmu, kazalištu, plesu itd.


Marko Gregur, o časopisu "Artikulacije"

srijeda , 07.12.2016.





O književnom časopisu
'Artikulacije'

govori jedan od
njegovih urednika,
Marko Gregur
.

Razgovor čitajte ovdje







NOVO: Joja Ricov "Mirotvorac kozmosa" (DHK, Zagreb, 2016.)

Joja Ricov
'Mirotvorac kozmosa'

poezija
Izdavač: Društvo hrvatskih književnika
Opseg: 225 str.
Uvez: Meki
Format: 11,5x18 cm
Cijena: 119,00 kn
Biblioteka: Mala knjižnica
Urednik: Ivica Matičević

Riječ izdavača



Knjiga je izbor stotinjak pjesama iz poezije Joje Ricova u povodu njegova 85. rođendana. Izbor obuhvaća radove iz desetak autorovih zbirki, od prve zbirke Jesenas i danas (1954), koju je izdao zajedno s Tinom Ujevićem, do njegovih radova i zbirki nastalih do 2010. Ricov svojom poetikom ne pripada niti jednoj pjesničkoj grupaciji, iako je naraštajno podudaran s pojavom krugovaša, a i s njihovim poetičkim supstratom. Po naglašenom buntovništvu, po po angažiranju svoje privatne sudbine u ideološku uvjerljivost svojih pjesama, po borbi za tzv. hrvatsku pravicu i za njezine društvene, slobodarske i samosvojne značajke, Ricov se odvaja od svoje generacije, koja je redovito i nepravedno potiskivala na rub pjesničke matice. Tematski je sav u znaku povijesnoga usuda Hrvatske, zla i nepravde, u kriku i grču, u lamentaciji i inkantaciji. Također, pisao je i čakavskim dijalektom. Općenito govoreći, Ricov stalno diže svoj pjesnički glas protiv različitih oblika represije, a to će se dobro vidjeti i u ovom izboru iz njegova pjesničkog opusa.

Matica hrvatska objavila knjigu izabranih pjesama Ivana Rogića Nehajeva

utorak , 06.12.2016.

Ivan Rogić Nehajev
'Desetica. Izabrane pjesme 19692014.'

izd.Matica hrvatska
Priredio Cvjetko Milanja
biblioteka: HRVATSKI PJESNICI
cijena: 160,00 kn
broj stranica: 362
uvez: tvrdi uvez
dimenzije: 14 x 21 cm
godina izdanja: 2016.

Riječ izdavača



Javivši se s naraštajem pitanjaša 1969 (Predgovor), Rogić je, kao i drugi pjesnici te grupacije, tematski na tragu prethodnoga pjesništva egzistencijalne analitike, koje napušta već drugom zbirkom otpočevši poetički model prepoznatljiv za pjesnike oko časopisa Pitanja; oni paralelno s fantastičarima prvi osvješćuju i prakticiraju postmodernizam, tada još isprepleten s neoavangardizmom.

U Rogića se tako mogu prepoznati dodiri s književnom tradicijom (S. S. Kranjčević, J. Polić Kamov, A B. Šimić, M. Krleža), ali i neoaleksandrizam, kinetičnost, intertekstualnost i metatekstualnost, do udjela konkretizma, vizualizma i letrizma. Riječ je o tipičnom postmodernističkom hibridu.

Valja napomenuti da je Rogić jedan od istaknutijih esejista iz opće kulturološke i sociološke problematike, temom i načinom problematiziranja iznimno intrigantan i poticajan. Taj dio rada komplementaran je njegovu pjesništvu i u hermeneutičkom i u tematskom smislu.

I formalno-morfološki plan Rogićeva pjesništva semantizira osnovnu strukturu ­ rasutost i fragmentarnost. No, ono što on radikalno uvodi jest tjelesnost, karnalnost, kao subjekt inskripcije, a motiv žene i tema erosa, seksa, samo su njegove izvedenice. Najčešće je to povezano s mediteranizmom u njegovu zrcaljenju u lučkom gradu. Kinetičko gibanje mase i energije, kao spoj tijela i mjesta, suprotstavlja se metafizici kao »vertikalnoj« hijerarhiji. Tome odgovara i Rogićeva obnova soneta, ali s jasnom dekonstrukcijskom nakanom, dakle s ciljanom antimetametričnošću (Cvjetko Milanja, Hrvatska književna enciklopedija).




PREDSTAVLJANJE knjige Tamare Bakran "S jezerom" (Biakova, 2016.)

ponedjeljak , 05.12.2016.





Izdavačka kuća BIAKOVA

nas poziva na

predstvaljanje knjige
Tamare Bakran
"S jezerom"


Sudjeluju:
Tamara Bakran
Darija Žilić
, knjiž.kritičarka
Zorka Jekić, urednica

06.12.2016. s početkom u 19:30
knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
, Preradovićeva 5, Zagreb




MOJ NOVI KRITIČARSKI ANGAŽMAN!




MOJE KNJIŽEVNE KRITIKE možete čitati u časopisima "Vijenac", "Kolo", "Nova Istra", na portalu Lupiga.com, možete slušati kako ih čitaju profesionalni spikeri u emisiji 3.programa HRT-a "Bibliovizor", a uskoro ćete biti u prilici i MOJE ANALIZE POJEDINIH KNJIGA SLUŠATI i to MOJIM DRHTURAVIM, PISKUTAVIM, MILOZVUČNIM GLASIĆEM IZREČENE, u obliku razgovora s Lidijom Lacko Vidulić, urednicom emisije "SIGNATURA" 3.programa Hrvatskoga radija, koja se već nekoliko mjeseci emitira svakog utorka ujutro na HR3.

Dakle, sutra, 06.12. zasjednite pred svoje radio-prijemnike, od 08:45 do 09:30, ako želite čuti što imam za reći o knjizi "Bolest svijeta" Tatjane Gromače.







INTERVJU: Darija Žilić

subota , 03.12.2016.





Na ovome linku
možete pročitati
intervju
koji je
Darija Žilić
dala podgoričkom listu
"Pobjeda", a u kojemu
između ostaloga
govori i o svojoj novoj knjizi poezije.


INTERVJU: Slobodan Šnajder

petak , 02.12.2016.





U samo dva mjeseca poznati dramatičar i publicist Slobodan Šnajder dobio je pet iznimno značajnih književnih nagrada koje nose imena velikana ovih prostora – Meše Selimovića, Mirka Kovača, Petra Kočića, Radomira Konstantinovića i jednu domovinsku – Tporalovu. Šnajderov monumentalni roman "Doba mjedi" koji je nastajao dugi niz godina, ratno-ljubavna epopeja čija radnja počinje u Njemačkoj u 18. stoljeću, u vrijeme velike gladi i iseljavanja, a završava u Jugoslaviji 1945. protjerivanjem Nijemaca i etničkim čišćenjem doživio je, za autora, neočekivan uspjeh kako kod struke tako i kod čitatelja.

Tim povodom novinarka Novog lista Sandra Sabovljev razgovarala je sa Slobodanom Šnajderom - intervju čitajte ovdje





Čitajmo Nehajeva!

četvrtak , 01.12.2016.





Nekoliko pjesama
iz knjige izabranih pjesama
Ivana Rogića Nehajeva

možete
besplatno pročitati ovdje




22. Sa(n)jam knjige u Puli




Od danas, 01.12. do 11.12.2016.
u Domu hrvatskih branitelja
u Puli
održava se
22. Sa(n)jam knjige.

Cjelovit program po danima dostupan je ovdje




NOVO: Jidi Majia "Rapsodija u crnom" (Durieux, 2016.)

Jidi Majia
'Rapsodija u crnom'

poezija
IBroj stranica : 328
Uvez : tvrdi, 13 x 20 cm
Izdavač : Durieux, Zagreb 2016.
Cijena s PDV–om : 126,00

Riječ izdavača



Tekstovi Jidi Majie pomažu nam da zavirimo u dušu, postavimo pitanja o našim jezicima, našim bićima kao osobnostima i kao društvima. I mi gradimo naše veze, šaljemo naše riječi diljem svijeta i svemira. Svemir sluša. Želimo da naš svijet u narednim godinama bude bolji, a to nije moguće ako nismo povezani s našim korijenima. Mi učimo.
I kad pjesme Jidi Majie govore o njegovim lokalnim ekosustavima i kulturi one nas potiču da razmišljamo o svom identitetu, svom jeziku i njegovoj ulozi za poboljšanje svijeta. Svi sudjeluju. Sve ima svoje mjesto. Pjesme Jidi Majie temeljene su u cjelini njegova okoliša, uvijek u zajednici i na putu, hodočašću. Pjesme su prepune metafora koje čitateljima govore o njegovoj viziji, njegovom podrijetlu i korijenima, kako usmjeravaju njegovu ljubav prema svijetu.


Knjigu je s engleskoga preveo Miloš Đurđević.


JIDI MAJIA, jedan od najuglednijih kineskih pjesnika i kulturni radnik koji je pokrenuo brojne kulturne manifestacije, rođen je u velikoj obitelji iz naroda Yi u gorju Daliangshan, zapadno od pokrajine Sečuan. Nakon završetka četverogodišnjeg studija kineskog jezika i svjetske književnosti diplomirao je na Jugozapadnom sveučilištu za narodne manjine. U dvadeset četvrtoj godini dobio je najuglednije državne nagrade, o kojima sanjaju svi početnici u književnosti. Nakon toga službeno je priznat kao književnik. Vrlo je plodan autor, objavio je više od 40 knjiga poezije i proze, koje su prevedene na više od 20 jezika u zemlji i inozemstvu. Na glasu je kao kulturalna ikona Yi zajednice (pa i čitave etničke zajednice) i kao jedan od najvažnijih međunarodno poznatih pjesnika suvremene kineske književnosti.



Tri nove knjige poezije u izdanju HDP-a




U 9. kolu biblioteke Poezije (izd. Hrvatsko društvo pisaca) izašle su tri nove knjige poezije:

Marija Lamot: 'Zašivene riječi'
János Pilinszky: 'Čovjek je ovdje nedostatan za ljubav' (s mađarskog preveo Dinko šokčević)
Irena Skopljak Barić: 'Neprivezani'


Izdavač: Hrvatsko društvo pisaca
Glavni i odgovorni urednik: Ervin Jahić
Redakcija: Tomica Bajsić, Ana Brnardić, Ervin Jahić, Ivan Herceg, Tonko Maroević i Damir Šodan



<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>