Život djevojaka i žena mnogi smatraju jedinim romanom kraljice priča – kanadske nobelovke Alice Munro. Glavna junakinja, djevojčica Del Jordan, živi na očevoj farmi za uzgoj lisica gdje s bratom i bizarnim susjedima otkriva fantastičnu prirodu kojom je okružena. Zbog školovanja odlazi s majkom u obližnji gradić, upoznaje prijateljicu Naomi s kojom dijeli sve frustracije djevojačkog odrastanja. Iznimno znatiželjna, toliko neobična u običnom gradiću, promatra svijet oko sebe, prvu tjelesnost, ljubav, odnose među ljudima, rođenje i smrt. Uz nonkonformističnu majku, prodavačicu enciklopedija po bespućima kanadske provincije koja je upućuje da beskompromisno zakorači u život, Del Jordan svojim duhovitim i lucidnim razmišljanjima nagoni čitatelja da se s nježnošću i smiješkom sjeti i vlastita odrastanja.

Munro ima nepogrešiv talent da otkrije izvanredno u običnom.
Newsweek

Majstorstvo dobitnice Nobelove nagrade vidljivo je već i u ovom portretu života u kanadskom gradiću.
Guardian

Poznaje nas bolje nego što mi poznajemo sami sebe.
Washington Times

"Te godine kad sam napisala Život djevojaka i žena bila sam preko svake mjere produktivna. Brinula sam o četvero djece, troje mojih i još jednoj njihovoj prijateljici koja je te godine živjela s nama, i radila sam u knjižari dva dana tjedno. Običavala sam pisati do jedan u noći i onda ustati u šest ujutro. Sjećam se da sam mislila – ako umrem, ako dobijem srčani...? Imala sam samo 39 godina, a tako sam razmišljala; zatim sam zaključila – pa što?, već sam dovoljno napisala, moći će se objaviti. Bila je to očajnička trka."
Iz intervjua časopisu The Paris Review

Povodom izlaska
njegovog novog romana
"Ciganin, ali najljepši",
pročitajte razgovor s
Kristianom Novakom.

Evo ga ovdje

U srijedu 30. studenog u 18,00 sati
u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb

održat će se predstavljanje
knjige priča
Gordane Crnković
"Kretanje sjena"

Sudjeluju:
Ivica Prtenjača, promotor
Nermina Husković, glavna urednica
Gordana Crnković, autorica

Iz knjige će čitati glumac Zoran Čubrilo

Dobrodošli!

RAZORNO OŠTAR PRIKAZ SIMBIOZE MEDIJA I FAVORIZIRANOG DIJELA HRV. KNJIŽ. SCENE, iz uvoda teksta Igora Gajina o knjizi Tatjane Gromače "Ushiti, zamjeranja, opčinjenosti" :

Danas su okolnosti takve da se uskom krugu FAK-ovih veterana nova ukoričenja, ma koliko bila upitne kvalitete, bezrezervno obasipaju lovorikama hvalospjevnih novinskih duplerica u sklopu galantnog, mecenatskog oduživanja medijskih kuća svojim vrijednim perima, u čemu se, opet paradoksalno, evidentira odnos u kojem nam mediji definiraju književni kanon, ne pripuštajući olako nove glasove, posebice ne one koji oponiraju statusnim visinama svojih tetošenih i maženih književnih ljubimaca, dok ovi zauzvrat domicilnim medijima šminkaju vulgarnu tabloidnost imidžem kultiviranosti. Danas su okolnosti takve da se razumljivom senzacionalističkom logikom medijski reflektori instinktivnije okreću prema književnim manekenima, književnim starletama i književnim estradnjacima, na što su šalkovići, tomići i slični spremni prihvatiti igrokaz tipskih poza u kulturi celeba te sniziti kriterije u interesu popularnosti. Po mnogo čemu gorućoj zbilji već neko se vrijeme ne uzvraća tzv. stvarnosnom prozom ili kritičkim realizmom, nego onim u što se ta poetika, zavedena tržišnim efektima, dala kratkovidno komercijalizirati, tako da imamo vrlo žalosno funkcioniranje književnosti u odnosu na zahtjeve vremena: na kriminalnu se zbilju odgovara kriminalnim pisanjem.

Cjelovit tekst objavljen u 'Zarezu', dostupan je ovdje :http://zarez.hr/clanci/otklon-od-dodatne-kombinacije

Hrvatski P.E.N centar

poziva nas na razgovor

''Književnost i zbilja, autobiografija i fikcija"

u srijedu, 30. studenog 2016., u 19.30 sati,
Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

Sudjeluju: Tatjana Gromača, Slobodan Šnajder i Milko Valent,

moderira Nadežda Čačinovič.

Izdavačka kuća VBZ
nas poziva nana

promociju nove knjige Gorana Gerovca
"Sjever je mjesto tame",

koja će se održati
u utorak, 29. studenoga 2016. u 20 h u Vinyl baru u Bogovićevoj 3, Zagreb.

Sudjeluju: Goran Gerovac, Alen Galović, Branimir Pofuk, Dejan Šorak i Drago Glamuzina


Goran Gerovac napisao je postapokaliptični roman u kojem glavni protagonist nakon nuklearnog uništenja luta razvalinama gradova i pokušava dočekati sutrašnji dan. Bauljajući među ruševinama, prisjeća se bivšeg života i 'analizira' ludilo svijeta koji se samouništio. Pritom nema nikakvih obzira ni prema kome, gotovo je sam na svijetu i može reći što god hoće, nema prema kome biti politički korektan, a očaj i vlastito 'ludilo', koji samo rastu dok luta od jednog srušenog zida do drugog, od jedne hrpe leševa do druge, dodatan su poticaj da bezobzirno secira svoj umrli svijet. Ne ostaje dužan nikome, a ne štedi ni sebe.


Goran Gerovac rođen je 1967. u Karlovcu. Do sada je objavio knjigu kratkih priča 'Galerija' i dva romana 'Pajo, ti si Srbin' i 'Razbijeni'. Radi u Večernjem listu kao urednik i kolumnist. Rukopis Sjever je mjesto tame ušao je u uži izbor V.B.Z. i Tisak media nagrade za najbolji roman godine.

SANDORF nas poziva na predstavljanje novog romana Marinka Koščeca 'U potrazi za početkom kruga', cafe 'U Dvorištu', utorak, 29.11. u 20 sati.

Knjigu će, uz autora, predstaviti Zoran Ferić i urednik Ivan Sršen.



MARINKO KOŠČEC
"U potrazi za početkom kruga"
roman
Sandorf
224 str, meki uvez
95,00 kuna

Riječ izdavača

'Ovo je tvoj život.’ Tom rečenicom započinje sedmi roman Marinka Koščeca i doista, ono što nam se potom rastvara pred očima jest naš život, ljudi koji nas okružuju, naše doba, naši prostori. Mnogoslojna je to priča puna pronicavih uvida, koja pršti duhovitošću i ironijom te kroz prizmu protagonistove svijesti briljantno secira pojedinačno ponašanje i kolektivne bolesti.
Osnovnu nit čini gotovo hermetičan odnos muškarca i žene koji ostaju zajedno unatoč sve težim prijeporima i nezaobilaznim odjecima onoga što se u društvenoj stvarnosti naziva krizom, premda je preraslo u permanentno stanje. Tu je i široka galerija sporednih likova: promašenih, nezadovoljnih individua, gubitnika koji svojim sudbinama personificiraju raznovrsne zablude, slijepe ulice i bjegove u vlastite umišljaje. Britka anatomija, crnohumorna kritičnost, erotski zanos, duboka introspektivnost, elegancija izraza, Koščec sve to spaja u eksplozivnu cjelinu u ovom urnebesnom, časomice gorkom i ganutljivom putovanju prema tajanstvenom ishodištu najavljenom na početku.

Marinko Koščec rođen je 1967. u Zagrebu.Autor je romana – Otok pod morem (1999), Netko drugi (2001, nagrada ‘Meša Selimović’), Wonderland (2003, nagrada vbz), To malo pijeska na dlanu (2005), Centimetar od sreće (2008) i Četvrti čovjek (2011). Ostale knjige – zbirka eseja i prijevoda Skice za portret suvremene francuske proze (2003), studija Michel H. – mirakul, mučenik, manipulator (2007), antologija Mrmor u mraku (2007).

Hrvatsko društvo pisaca i Knjižara Ribook pozivaju Vas na posljednju epizodu ovogodišnje Knjigopsije u srijedu, 30. studenog u 19:00 sati u knjižari Ribook (Janeza Trdine 9a, Rijeka).

Pred publikom ovoga puta Tamara Crnko, Saša Stanić i Zoran Krušvar secirat će dva romana za djecu: "Demon školske knjižnice", čija je autorica Morea Banićević te "Noina velika avantura" kojeg potpisuje Milan Zagorac.

Doborodošli!

Ovogodišnji 22. Sa(n)jam knjige u Istri – Pulski festival knjiga i autora, s glavnom temom »Transatlantik«, održat će se od 1. do 11. prosinca u Puli.

Desetak dana uoči početka Sajma novinar Novog lista Zoran Angeleski razgovarao je s Magdalenom Vodopijom, direktoricom Sajma knjige u Istri.

Intervju čitajte ovdje

Roman "Opća teorija zaborava" (Teoria geral do esquecimento) objavljen 2012., progovara o životu u Luandi nakon portugalske revolucije 1974. i proglašenja angolske neovisnosti. Ovo je prvenstveno roman o strahu, o besmislu rasizma i ksenofobije, o ljubavi i predanosti. Mnogi ga smatraju dosad najboljim Agualusinim romanom. Roman se ove godine našao i u najužem izboru za Bookerovu nagradu (Man Booker International Prize 2016).

Poput Portugalca Fernanda Pessoe i Argentinca Jorgea Luisa Borgesa, i portugalsko-angolski pisac José Eduardo Agualusa književni je čarobnjak koji zadivljuje svojim fikcionalnim kreacijama. No za razliku od prethodne dvojice, njegov je rad ukorijenjen u kompleksnu i krvavu svakodnevicu kolonijalne i postkolonijalne Afrike. [...] Agualusa je majstor strukturalne žanrovske raznolikosti te se s lakoćom premješta iz špijunskog romana u pastoralnu naraciju ili unutarnja proživljavanja, a srce mu je pritom duboko usađeno u likove, pa se svaka pojedina priča iz ovog romana trajno urezuje u čitatelja i tjera ga da preispita ljudsku mogućnost empatije i razumijevanja. - David Wiley, Star Tribune, 2015.

Ovaj fragmentarni i slojeviti roman razvija se unutar mogućnosti – i napetosti – koja je inherentno između pisanja i identiteta, teksta i značenja, priče i života. [...] Agualusa tako stvara ingeniozan narativni mehanizam: izolirani pojedinac u žiži je zbivanja u nasilnome gradu, a njegovo se neznanje zrcali u čitateljevom. [...] Opća teorija zaborava istodobno je i više i manje od svojega naslova; to svakako jest svojevrsni otisak tame koja se vezuje za življenje i umiranje, ali je i opća teorija ljubavi, života, pa i književnosti. Radeći na plodnom sjecištu fikcije, filozofije i čarolije, Agualusa je ovim romanom ostvario nešto neobično i predivno, dervišev ples radosti i bola, krvi i pamćenja, pa mnoge njegove dijelove čitam iznova [...] jer to je jedna od onih priča koje nam trebaju da preživimo, koje nas mijenjaju i koje se mijenjaju s nama.
- Dustin Illingworth, The Quarterly Conversation, 42, 2015.

José Eduardo Agualusa rođen je 1960. u gradu Huambu u Angoli. Radi kao novinar. Knjige su mu prevedene na više od dvadeset jezika. "U mojoj zemlji stvarnost je moćnija od fikcije", napominje Agualusa, koji je mnoge neobične slučajeve pretočio u književnost, stvorivši snažne likove i zanimljive zaplete u svojim knjigama. Prema mnogim njegovim knjigama snimljeni su, ili se tek snimaju filmovi. Lula Buarque de Hollanda režira film prema romanu "Prodavač prošlosti", a Belisário Franca film prema romanu "Kreolska nacija". Engleskinja Karen Boswall, koja živi u Mozambiku, režirat će film prema romanu "Žene mojega oca", u kojem se i sama pojavljuje. A Portugalka Joana Porto priprema film prema romanu "Kišno razdoblje".

Dosad je objavio više od desetak proznih djela: "A Conjura" (Zavjera), 1989., Nagrada Revelaçăo Sonangol, "A Feira dos Assombrados" (Sajam zapanjenih), 1992., "Estaçăo das chuvas" (Kišno razdoblje), 1996., "Naçăo Crioula: a correspondęncia secreta de Fradique Mendes" (Kreolska nacija: tajna prepiska Fradiquea Mendesa), 1997. - glavna nagrada za književnost RTP, "Fronteiras Perdidas, Contos para viajar" (Izgubljene granice, priče za putovanje), 1999. - glavna nagrada za pripovijetku Portugalskog društva pisaca, "A Substância do Amor e Outras Crônicas" (Srž ljubavi i druge kronike), 2000., "Estranhőes e Bizarrocos" (Čudnice i Bizarnice), 2000. - glavna nagrada za ilustraciju portugalskog instituta za knjigu i knjižnice, glavna nagrada za dječju književnost fondacije “Calouste Gulbenkian”, "O homem que parecia um domingo" (Čovjek koji je izgledao kao nedjelja), 2002., "O ano em que o Zumbi tomou o rio" (Godina u kojoj je Zumbi zaposjeo rijeku), 2002., "Catálogo de Sombras" (Katalog sjena), 2003., "Vendedor de Passados" (Prodavač prošlosti), 2004. - nagrada britanskog časopisa Independent, "Os passageiros em trânsito" (Tranzitni putnici), 2006., "As mulheres do meu pai" (Žene mojega oca), 2007., "O Barroco Tropical" (Tropski barok), 2009.

Naklada Ljevak
poziva nas na tribinu
"Paralelni svjetovi":

FENOMENOLOGIJA KNJIŽEVNOG POSTMODERNIZMA
(Suvremene konceptualne i hipertekstualne proze)

Razgovor uz knjigu
Andrijane Kos Lajtman
"Poetika oblika"

Sudjeluju
dr.sc. Andrijana Kos Lajtman, autorica
dr.sc. Nives Tomašević, urednica knjige

Tribinu uređuje i vodi: mag.phil. Kristijan Vujičić

ponedjeljak, 28.11.2016. u 19:30
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb


Ulaz besplatan!

Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Uska ulica"
katalonskoga pisca
Josepa Pla.





Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Gorana Galića u povodu smrti Branimira Bošnjaka
- razgovor s književnim povjesničarom Tihomilom Maštrovićem
- tekst Lidije Lacko Vidulić o ovogodišnjem Interliberu
- tekst Denisa Leskovara u povodu smrti Leonarda Cohena
- tekst Strahimira Primorca o romanu "EEG" Daše Drndić
- tekst Željka Holjevca o iseljeničkim i domovinskim zapisima Stjepana Krpana
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Ernesta Fišera "Doba nevremena"
- tekst Domagoja Brozovića o knjizi Marija Kolara "Između subverzije i tradicije - časopis Kaj"
- tekst Ozane Iveković o knjizi Sanje NIkčević "Mit o Krleži"
- esej Tatjane Jukić "Sve što znam o Pavličićevu krimiću"
- opširan tekst (cca 15 kartica) Marijana Bobinca o remek-djelu Josepha Rotha "Radetzky marš"

te još pregršt tekstova o glazbi, likovnoj umjetnosti, filmu, kazalištu, plesu itd.

KNJIŽNICE GRADA ZAGREB

GRADSKA KNJIŽNICA
Trg Ante Starčevića 6, Zagreb

poziva na predstavljanje knjige

Tamare Bakran
'S jezerom'

Sudjeluju:
Darija Žilić, književnica i književna kritičarka
Zorka Jekić, književnica i urednica
Tamara Bakran, autorica

Četvrtak, 24. studenoga 2016. s početkom u 18,00 sati.

Gradska knjižnica
Trg Ante Starčevića 6, Zagreb


Ulaz slobodan!

KNJIŽNICA SESVETE

nas poziva na tribinu

Kulturnog četvrtka u Sesvetama

HRVANJE S HRVATSKIM JEZIKOM

Tema

Jezik naš svagdašnji

Predavanje će održati
dr. sc. Jozo Marević, leksikograf

Moderator: Ivan Bekavac Basić, prof.


Četvrtak, 24. studenoga 2016.
s početkom u 18,00 sati

KGZ – Knjižnica Sesvete
Trg Dragutina Domjanića 6, 10360 Sesvete

Dobrodošli!

Razularena promocija knjige ' x ' Želimira Periša u Zadru
održat će se u studenskom klubu Božo Lerotić, DHM, 25.11.2016. u 19:00 sati.

Program organizira Književna udruga Ludens.

O programu:
Predstavljanje knjige pjesama koje stilski leže točno na pola puta između kabarea i tužbalice uključivat će viku, šaptanja i mrmljanja, a uz dekonstrukciju poezije i reinterpretacije stihova posjetitelji će moći uživati i u iću, piću, zabavi i igrama, koje uključuju i najmanje jedan pub kviz na temu x-a. Pjesme će izvoditi, čitati ili svirati autor, studenti iberoromanskih studija Sveučilišta u Zadru i književne udruge Ludens, Roberto Vodanović Čopor i slučajni posjetitelji. Najuspješniji igrači/čitači dobit će nagrade u obliku knjiga, posebno x-a, ali i drugih vrhunskih naslova suvremene hrvatske književnosti.

Poziv na igru s x:
Pozivaju se svi posjetitelji da na promociju donesu svoju interpretaciju ili uhvaćenu manifestaciju simbola x. Ako ste uslikali, napravili, osmislili ili obukli zanimljiv i novi način definiranja ili korištenja opće nepoznanice x, donesite je na promociju gdje će je procijeniti i ocijeniti stručni žiri te dodijeliti bogate knjiške nagrade.

O knjizi:
Želimir Periš, u svojoj zbirci poezije nazvanoj „x“ kreira sintezu životnih mogućnosti s dodatkom modernističke, intelektualne razgradnje stvarnosti kojom čini svojevrstan kontrapunkt sa pomalo delikventnim buntom utjelovljenim kroz dominantni jezik svakodnevnice, vulgarizme, parole, pamflete, grotesku, ironiju.
Josip Luković, H-alter

Danas, 22.11.2016. u 23:15, na 3.programu HTV-a

emisija "Što je klaskik?"

Tema: F. M. Dostojevski : "Zločin i kazna"

Zamislite da ste pred streljačkim vodom. U vas su uperene puške i stavljaju vam povez na oči da ne gledate vlastito smaknuće. U trenutku kada mislite da je sve gotovo, začuje se glas da ste pomilovani i da smaknuća neće biti...Upravo se to dogodilo Fjodoru Mihajloviču Dostojevskom, piscu nevjerojatne životne sudbine koji je tu dramatičnost pretočio na stranice svojih djela. No, ima još puno razloga zašto je on jedan od najvećih, ne samo ruskih pisaca, nego umjetnika riječi svih vremena, pa tako i povoda za razgovor s izvanrednom profesoricom na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, rusisticom Jasminom Vojvodić.

Producentica Tihana Čuljak
Asistentica redatelja Željka Šešerko
Redatelj Mislav Hudoletnjak
Urednica Karolina Lisak Vidović

Izašao je novi broj časopisa "Kolo" (br. 2/2016.)
izd. Matica hrvatska, g.ur. Ernest Fišer



SADRŽAJ:

- nova poezija i proza Slavka Jendrička, Miroslava Pelikana, Drage Štambuka, Stijepa Mijovića Kočana, Ernesta Fišera, Marka Gregura, Mirka Ivanjeka, Matilde Mance
- poezija nizozemskog pisca Keesa van Meela, u izboru i prijevodu Željke Lovrenčić
- tekst Božidara Petrača uz 70. obljetnicu rođenja pjesnika Jakše Fiamenga
- književne kritike Cvjetka Milanje (knjige Roko Dobra), Delimira Rešickog (knjige Alide Bremer i Borisa Marune), Jakova Sabljića (knjige Pavla Pavličića i Milane Vuković Runjić), Davora Šalata (knjiga Ervina Jahića), Matije Ivačića (knjiga Michala Ajvaza) i Ivane Buljubašić (knjiga Miroslava Kirina)
- tema broja: Kalman Mesarić, s tekstovima Mire Muhoberac, Sanje Nikčević, Stjepana Hranjeca, Vlatka Perkovića, Andrijane Kos-Lajtman, maje Đurinović, Mirjane Hržić

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA

u ponedjeljak 21. studenog 2016. u 18.00 sati,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda? S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Posljednja ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 21. studenog 2016. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

- Frode Grytten, Zapalite kuću, prijevod: Željka Černok, Disput 2015.


- Karl Ove Knausgaard, Moja borba, prijevod: Anja Majnarić, OceanMore 2015.



Tribinu moderira Ana Badurina, uz sudjelovanje prevoditeljica Anje Majnarić i Željke Černok.

Dobrodošli!

Hemon je oduvijek imao talent za komično, ali nikada dosad nije napisao nešto ovako urnebesno smiješno, brutalno i nadrealno.

Joshua Levin živi u Chicagu, s Japankom Kimmy, i želi biti scenarist. Nakon niza neuspješnih pokušaja, započinje pisati Ratove zombija i čini mu se da bi to napokon moglo biti nešto ozbiljno. Čekajući uspjeh, za život zarađuje predajući engleski jezik imigrantima. Među njima je i Bosanka Ana koja ima ljubomornog, ratom skršenog i nasilnog muža. Započinje aferu, ali vrlo brzo uslijedi i katastrofa, a događaji koje pratimo istovremeno su urnebesno smiješni i potresni, razotkrivajući pritom neke najneuralgičnije točke našeg doba.

„Kako su nastali Ratovi zombija bavi se zadivljujućim rasponom ozbiljnih i ne tako ozbiljnih tema – seksom, smrću, obitelji, ratom, Bushevom administracijom, imigracijom, moralom, Amerikom, zombijima i smislom života – a da ni u jednom trenutku ne zvuči didaktično ili napuhano. Ono što ubrzo postaje vidljivo jest da Hemonove šale nisu samo šale, one govore o nečemu mnogo većem, bilo to u političkom, filozofskom ili moralnom smislu. Ovaj roman omogućuje, kao i sve najbolje komedije, da osjetimo melankoliju ispod njegove natmurenosti i apsurdnosti. Hemonov humor sprečava emocionalne dijelove romana da izgledaju sentimentalno dok intenzitet osjećaja sprečava njegove komične dijelove da izgledaju plitko. Uznemirujuća, misteriozna elegija svijetu u kojemu se živi bore kako bi održali krhki mir s nemrtvima.“
New York Review of Books

Glavni je lik romana-trilera Susanin efekt je 43-godišnja Susan, profesorica eksperimentalne fizike s nevjerojatnom sposobnošću izazivanja iskrenosti u osoba – ljudi joj se jednostavno povjeravaju.
Susan je oduvijek željela da joj život bude sređen kao periodni sustav, međutim to nije bilo ostvarivo. Fizički se obračunala s jednim bolivudskim glumcem u kasinu u Indiji i predstoji joj duga zatvorska kazna. Suprug joj je imao aferu s maloljetnicom, a djeca su također u neprilikama. Posjećuje ju bivši državni službenik Thorkild Hegn i nudi joj da izvuče i vrati u Dansku cijelu obitelj, ali uz uvjet da mu Susan stavi na raspolaganje svoj posebni talent, odnosno da pronađe posljednje preživjele članove tzv. Komisije za budućnost koju je danska vlada osnovala 1970-ih i iz njih izvuče što je pisalo u njezinu posljednjem referatu. Navodno se u njemu predviđa krah danske demokracije i skoro uništenje zapadnog svijeta. Vlada 2015. godine ukida Komisiju, drži u tajnosti taj posljednji referat i svim snagama radi na tajnom pokušaju da spasi četiri tisuće najvažnijih osoba u državi, dakle elitu. Susan pokušava razotkriti taj vladin plan, ali istovremeno i preživjeti. Državni aparat i mediji skrivaju istinu, i dok svi predosjećaju da se približava opća propast, ostavlja se neupućeni narod da i dalje živi u nekontroliranoj potrošnji sve dok ne bude prekasno. Time započinje avantura Susan i njezine obitelji i utrka s vremenom u prljavoj borbi za vlast između znanstvenika, političara i bogataša.
Rafinirani je to, napeti roman o društveno relevantnim temama: društvenoj nejednakosti, korumpiranim političarima i državnim službenicima, zagađivanju okoliša i njegovu destruktivnom utjecaju na našu civilizaciju. Susanin efekt istovremeno je društvena kritika Zapada u raspadanju, studija karaktera suvremene, rastrgane žene-znanstvenice, ljubavna priča, te nagovještaj onoga što je, zapravo, najvažnije u ljudskom životu.

PETER HŘEG rođen je 1957. u Kopenhagenu. Diplomirao je komparativnu književnost na Kopenhaškom sveučilištu. Strastveni je planinar, pomorac, mačevalac i baletan te veliki štovatelj prirode. Lektor je na Sveučilištu u Odenseu i član kazališne skupine u Tanzaniji.
Godine 1988, nakon sedam godina rada, objavljuje prvi roman, Predodžba o 20. stoljeću (Forestilling om det tyvende arhundrede), koji je odmah privukao veliku pozornost. Godine 1990. izlaze mu Noćne priče (Fortallinger om natten; hrvatski prijevod Đ. Žlebačić-Sorensen: U istoj noći, Zenica, 2006), a 1992. roman Smilla osjeća snijeg (Froken Smillas fornemmelser for sne; hrvatski prijevod M. Rumac, Zagreb, 1997), moderni urbani triler koji ga je učinio najčitanijim danskim suvremenim piscem u Danskoj i izvan nje. Slijede filozofski roman Možda prikladni (De maske egnede, 1993), ekološki triler Žena i majmun (Kvinden og aben, 1996), te romani Tiha djevojčica (Den stille pige, 2006), Djeca čuvara slonova (Elefantpassernes born, 2010) i Susanin efekt (Effekten af Susan, 2014).

TRIBINA Književni petak

18. studeni u 20 sati, Gradska knjižnica Zagreb

tema "Mjesto za poeziju"

gostuju Mateja Jurčević, dobitnica nagrade Goran za mlade pjesnike 2016. godine, te Branko Čegec i Kemal Mujičić

voditelj Ivica Prtenjača, pjesnik, pisac, dobitnik važnih nagrada

Roman Tamna cesta peto je djelo kojim bi AGM zaokružio stvaralaštvo kineskog književnika i disidenta Ma Jiana. Autor koji u svojim djelima tematizira traumatične i začuđujuće događaje iz kineske svakodnevice i prevladavajućih politika kineskog totalitarizma o kojima nije bilo uputno javno ni pričati. Nakon romana u kojima su vjerno opisana zbivanja na Tiananmenu ili odnos prema Tibetu, u Tamnoj cesti autor tematizira kinesku 'politiku jednog djeteta' – politiku koja je već izazvala dalekosežne demografske posljedice: veliki manjak žena jer se djevojčice pobacuju i ubrzano starenje stanovništva, a u konačnici obitelj na udaru totalitarne države.
Mračna tema romana bila bi nepodnošljiva da Ma Jian u nj nije unio humor i veliku sućut prema Meili u njenom pokušaju bijega niz Jangce – kako od državnog terora, tako i od ugnjetavanja u obitelji, korupcije u društvu, etičkih ponora – pri čemu je ona postala alegorija borbe plemenitog pojedinca protiv bezdušnog svijeta.
Radnja romana na podlozi je teme o ekološkoj katastrofi planeta koja nas se svih tiče.

Nakon što su mu priče iz ciklusa Isplazi jezik 1987. godine objavljene u časopisu Narodna književnost u Kini je počelo prozivanje i optuživanje autora. Ma Jian je nekoliko godina proveo u Hong Kongu čekajući da se bura stiša. Ocjenjujući političke prilike u zemlji i svoj položaj u njima, kao disident stiže u Europu. U Londonu se ponovno ženi, a njegova sadašnja supruga, književnica Flora Drew prevodi njegova djela s mandarinskog na engleski i ti prijevodi danas služe kao izvorna djela za daljnje prevođenje.
Tragove njegova životopisa moguće je tražiti u njegovim djelima; borba protiv diktature njegov je književni i ljudski program, a Kina trajna inspiracija.

Ubojstvo mlade žene ispred ‘sigurne kuće’ povezat će provinciju natopljenu dubokim vodama i traumama, dijaboličnu regiju pastoralnih pejzaža išaranu ožiljcima još jednog u nizu ratova—gdje prekogranična suradnja podrazumijeva mutne dealove političara i kriminalaca, a muze destrukcije daleko su nadmoćne muzama stvaranja—s naizgled civiliziranijom metropolom u kojoj sveučilišnom profesoru netko otruje psa—poručujući mu tako što misli o njegovoj skrbi za ljudska prava. Nastojanje lokalnog novinara da rasvijetli motive ubojice pokazat će pak da su, iznova, pipci kriminala penetrirali u strukture moći, i da ih strukture moći generiraju; pokazat će da se nadomak čitateljima ovih redaka odvijaju procesi pred kojima je uzaludno zatvarati oči.

Nakon zapaženog 'Roda avetnjaka', Slađana Bukovac napisala je novi, po mnogo čemu aktualni roman u kojem se sumorne teme bračnog nasilja, krijumčarenja ljudi, korumpiranih moćnika i fašizacije društva isprepleću s dojmljivim, u domaćoj prozi rijetkim i rijetko uspjelim opisima duboko emotivnog, neupitno iskrenog i možda jedinog preostalog stvarnog odnosa, onog ljudskih bića s dvije vrste koje su uz njega od pamtivijeka
— psima i konjima.


Slađana Bukovac rođena je 1971. godine u Glini. Diplomirala je povijest
umjetnosti i komparativnu književnost u Zagrebu. Živi u Puli i radi kao televizijska novinarka. Knjige su joj prevođene na njemački i mađarski jezik. Objavila je— Putnici, roman, Meandar, 2003. (nagrade Slavić i Kiklop za debitante); Nijedan pauk nije savršen, zbirka pjesama, agm, 2005.; Rod avetnjaka, roman, Fraktura, 2008. (nagrada Fran Galović).

U četvrtak, 17. studenog 2016. u 20:00 sati u Kinu Grič održat će se promocija filma "The Motel in the Well" redateljica Sare Rajaei i Neve Lukić te promocija knjige "Sjene sjemenki" Neve Lukić.

Na promociji sudjeluju: Ivan Herceg, Neva Lukić, Davor Šalat, Marta Užarević i Darija Žilić.


SJENE SJEMENKI / Neva Lukić

U drugoj zbirci pjesama Neve Lukić 'Sjene sjemenki' prevladava poezija kozmičkog i kozmološkog imaginarija i mitoloških rezonanci, naglašene prostornosti i vizualnosti, a istodobno intelektualističke refleksije. Pjesnikinja, naime, egzistencijalna, duhovna i psihička stanja najčešće transponira u kozmičke prostore ili tipske slike bliske apstraktnoj i emblematičnoj likovnosti.
Davor Šalat


THE MOTEL IN THE WELL / Sara Rajaei, Neva Lukić

Priča o različitim ljudskim sudbinama što obitavaju u motelu koji se nalazi svugdje i nigdje, poput rijeke koja ljude spaja i razdvaja, stvarajući emocionalne i opipljive granice između država i ljudi...Voda teče kroz žile zemlje, prolazi kroz skrivene prostorije skloništa, dodiruje korijenje drveća…, stiže do šume i do motela, gdje sjećanja nastavljaju živjeti.

O autoricama opširnije ovdje

Društvo hrvatskih književnika
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva nas na

Znanstveni kolokvij o životu i djelu hrvatskoga književnika
Milana Begovića
u povodu 140. obljetnice rođenja


Raspored izlaganja

Vinko Brešić: BEGOVIĆEVA AUTOBIOGRAFIJA
Tihomil Maštrović: SABRANA DJELA MILANA BEGOVIĆA
Boris Senker: BEGOVIĆ I REŽIJA
Josipa Dragičević: PJESNIČKI OPUS MILANA BEGOVIĆA
Andrea Sapunar Knežević: BEGOVIĆEVI KAZALIŠNOKRITIČKI I TEATROLOŠKI RADOVI
Antun Pavešković: KORESPONDENCIJA MILANA BEGOVIĆA
Tomislav Brlek: IGRE LJUBAVI I SMRTI: DUNJA U KOVČEGU
Dubravka Crnojević Carić: TRETIRANJE EROSA I MELANKOLIJE U PUSTOLOVU PRED VRATIMA MILANA BEGOVIĆA
Sanja Nikčević: SMIJE LI SE MILAN BEGOVIĆ?
Almir Bašović: PRISUTNO I ODSUTNO U BEGOVIĆEVIM DRAMAMA
Ivan Trojan: MILAN BEGOVIĆ I HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U OSIJEKU
Bruno Kragić: BEGOVIĆ O FILMU

Voditelj: Ivica Matičević

DHK, utorak, 15. studenoga 2016., u 10.00 sati

NOVO od FRAKTURE


- Slavenka Drakulić "Mileva Einstein, teorija tuge"

- Josip Mlakić "Bezdan"

- Srećko Horvat "Radikalnost ljubavi"

- Jorge Bucay "Put sreće"

- Jaume Cabre "Ispovijedam"

- Patrick Modiano "Mjesto za zvijezdu"

- Damir Zlatar Frey "Stanzia Grande"

- Elena Poniatowska "Leonora"

- Rawi Hage "Karneval"

- Vladimir Velebit "Moj život"

- Ivana Šojat "Ljudi ne znaju šutjeti"

- Enes Kišević "Jutarnji mrak"


Opširnije o tim knjigama ovdje i ovdje

Svoju novu zbirku priča Mario Brkljačić je objavio u elektroničkom izdanju, na stranicama Besplatne elektroničke knjige, koje uređuje Krešimir Pintarić

Neženje i demografska propast je nova zbirka kratkih proza nagrađivanog pjesnika i prozaika Marija Brkljačića. Brkljačićevi sredovječni likovi socijalno su zapeli u dobi nakon završetka srednje škole – nije im se dogodilo uklapanje u takozvani normalni život. Čitaju knjige, slušaju glazbu, ali sve to iz drugih je vremena i znak je pokidanosti njihovih veza s recentnim kontekstom.

Mario Brkljačić rođen je 1966. godine u Zagrebu, gdje živi i radi. Objavio je tri zbirke pjesama, roman te zbirku priča: Nikad nije plesao pogo (poezija, 2004), Gledaj me u oči (poezija, 2004), Muha u juhi (poezija, 2005), Ne mogu ga gledati takvog (poezija, 2006), Zujke (roman, 2008) i Neženje i demografska propast (priče, 2016).

Zbirku čitajte ovdje

Novi broj časopisa "Tema" (1-3/2016.)

izd. Centar za knjigu
gl.ur Branko Čegec

Iz sadržaja:

Branko Čegec: Navodnici
Miroslav Mićanović: Gerovo

TEMA: ERRI DE LUCA
Bilješka o piscu
Erri De Luca: Iskaznica (preveo Tvrtko Klarić)
Tatjana Peruško: Život prepun priča
Erri De Luca: Don Kihotov manifest (preveo Tvrtko Klarić)
Erri De Luca: Ispisujem materiju koja me ispisala (razgovarale: Tatjana Peruško i Vanda Mikšić)
Erri De Luca: Laička molitva (prevela Vanda Mikšić)
Dunja Kalođera: Iskustvo prevođenja knjige Irenina priča Errija De Luce
Erri De Luca: Tridesetprvoga prosinca (preveo Tvrtko Klarić)
Erri De Luca: Udari osjetila (prevela Sanja Roić)
Erri De Luca: Mojoj majci (prevela Vanda Mikšić)
Erri De Luca: Svetice skandala – "Ti, ženo" i "Oproštaj" (prevela Vanda Mikšić)
Vanda Mikšić: Svetice skandala ili o kamenu, iskrama i soli

Delimir Rešicki: Idioti ili sanjari, sotona ili anđeli?
Vesna Biga: Bijele i crne riječi
Nebojša Lujanović: Položaj Roma lakmus je papir za razotkrivanje fašističkih stavova većinske zajednice (razgovarala Petra Majetić)
Lou Raoul: Otok
Eva Hauserová: Stabložena (prevela Karla Ševelj)
Tanja Radović: Pisati u malom jeziku
Andrej Nikolaidis: Mađarska rečenica
Vladimir Vojinović: Mačak
Neven Vulić: Bezimeni
Franciska Ćurković Major Jadranske teme u djelima mađarskih pisaca iz Vojvodine
Nandor Gion: Meduze ne donose sreću
Istvan Nemeth: Uzburkano more
Chloe Taylor: Tvrde, suhe oči i oči koje plaču: viđenje i etika kod Levinasa i Derridaa (prevela Zrinka Frleta)
Zrinka Frleta: Viđenje i etika kod Levinasa i Derridaa
Shachar-Mario Mordechai: Povijest budućnosti (preveo Miroslav Kirin)
Tehila Hakimi: Muškarci na liniji (preveo Tomica Bajsić)
Brankica Radić: Ciklus otpora
Jovana Bojović: S glavom u torbi
Đorđe Matić: Drugi zvuk
Martina Domines Veliki: Osobno čitanje Shelleya (Lucia Leman: Metapjesnik: P.B. Shelley kroz tumačenje, prijenos i prijevod)
Ivana Buljubašić: Intimni dijalozi (Katja Grcić, Nosive konstrukcije)

OceanMore
je upravo objavio
treći dio heksaloga
"Moja borba"
Karla Owea Knausgaarda, a
tim povodom
Karmela Devčić
je za Jutarnji list
napravila opširan
intervju s autorom.

Čitajte ga ovdje

Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

i moja (5 kartica duga) kritika
knjige "Djetinjstvo" Jorgosa Teotokasa
(Naklada Bošković, Split, 2016., prev. Luka Vukušić).




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s polskim slavistom i filologom Maciejem Czerwinskim
- tekst Marijana Lipovca u povodu 80.obljetnice rođenja Vaclava Havela
- tekst Zlatka Kramarića o romanu "Doba mjedi" Slobodana Šnajdera
- tekst Seada Begovića o knjizi poezije Borisa Marune "Svijet koji znam"
- kratka proza Emila Andreeva
- tekstovi Martine Lončar i Jelene Gazivode o novim brojevima časopisa Forum i Književna Republika
- tekst Denisa Leskovara : rock-portret Johnnyja Casha

te još pregršt tekstova o glazbi, kazalištu, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu itd.

INTERLIBER SVIMA

ime je akcije internetske knjižara

Superknjizara.hr

koja za vrijeme trajanja Interlibera

tj. od 08. do 13.11.2016.

daje 20% popusta na sve knjige!

12.11.2016.
s početkom u 12 sati

u "Pod starim krovovima"
(Basaričekova 9, Zagreb)

na Tribini "Jutra poezije"

gostuje beogradski pisac DUŠAN GOJKOV

koji će promovirati svoje knjige : "Tužne šansone" (četvrto izdanje), "Opšta mesta" (četvrto izdanje) i "Potištenost" (četvrto izdanje)

Moderira Robert Roklicer

Dobrodošli!

Predstavljanje novih Adamićevih naslova

u srijedu 9. studenog 2016. - Velika dvorana Hrvatsko novinarsko društvo u Zagrebu, od 18,30 h.

Sudjeluju autori
Boba Đuderija (Zovem u vezi posla)
Predrag Lucic (Step by Step - Stepinac)
Boris Dezulovic (Pjesme iz Lore, drugo, dopunjeno izdanje),
izdavač Dragan Ogurlic i moderator Kruno Lokotar.

Special tribute to Miljenko Smoje: novo prošireno i dopunjeno izdanje knjige Pasje novelete.

Četvrtak, 10.11., 19 sati, štand Sandorfa 6d, Interliber, Paviljon 6, Zagrebački Velesajam

Potpisivanje knjige Tatjane Gromače 'Bolest svijeta'

Tatjana Gromača u romanu "Bolest svijeta" beskompromisno i nedvosmisleno progovara o svemu onome što joj – tankoćutnoj, krhkoj i ranjivoj – zadaje bol, ne libeći se pritom ogoliti se pred čitateljem, ne bi li ga navela da se i sam zagleda u vlastitu dušu i da ne žmiri pred patologijom, kako osobnom tako i onom društva i vremena u kojem živi.

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

nas poziva na predstavljanje knjige pjesama

Davora Grgurića
„Zalog sidrenja“
(DHK – ogranak Rijeka, 2016.)


Sudjelovat će:

Božica Jelušić
Miroslav Mićanović
i autor


Tekstove će čitati dramska umjetnica Dunja Sepčić.

Lada Žigo Španić, voditeljica Tribine DHK


u srijedu, 9. studenog 2016. u 12 sati u DHK u Zagrebu!

DISPUT

nas poziva na predstavljanje novog romana Irene Lukšić "BERLIN - PARIZ"

Interliber, srijeda, 9. studeni 2016. u 13 sati, paviljon 6, središnja pozornica

Knjigu će predstaviti književna kritičarka Helena Sablić Tomić, ravnatelj Krležina festivala Goran Matović i autorica Irena Lukšić


Kratki roman Irene Lukšić "Berlin – Pariz" svojevrsna je interpretacija, nadogradnja i intertekstualni eksperiment na materijalu manje poznate pripovijetke "Slučajnost" Vladimira Nabokova. Autorica je otuda "posudila" dva ključna lika, muža i ženu, Ruse, koje je razdvojila Oktobarska revolucija, ali su oni negdje duboko u sebi vjerovali da će se ponovno sresti, što se i ostvari – u vlaku Berlin – Pariz. Irina "vrti" u glavi svoj posljednji film, stvarni i metaforički, godine kad je emigrirala iz domovine i našla se u Hrvatskoj, a Vladimir, pisac, odlučuje se ubiti i prekinuti mučni život emigranta u Berlinu i zauvijek podvući crtu pod nesretnu ljubav. Ukratko, likovi prototipove imaju u međuratnoj zbilji i čitatelj može prepoznati spisateljicu Irinu Kuninu Aleksander, književnike Vladimira Nabokova i Miroslava Krležu, pjesnikinju Marinu Cvetajevu, glumicu Marlene Dietrich, ruske špijune, varalice i druge atraktivne pojave tadašnje europske intelektualne scene.
Potraga za kontekstom i njemu pripadajućim tekstom u fokusu je tih intrigantnih i osebujnih putnika koji i fizički putuju da bi spoznali Drugoga i o njemu obavijestili čitatelje. Traumatizirani su oni dvjema stvarima, ratom i ljubavlju. Taj je erotičko-tanatički moment nekako isplivao kao lajtmotiv i u njihovim biografijama.
Premda "zatvorena" u brzi vlak Berlin – Pariz, priča o sudbinama ljudi koji žele više od života napeta je i puna kulturoloških, političkih i zemljopisnih referenci koje se pred čitateljevim očima (i maštom) šire u golemu epsku fresku europske stvarnosti 20-ih godina prošloga stoljeća. Tekst je gust, slikovit i stiliziran u skladu s obrascima tada aktualnih modernističkih poetika.

Od 08. do 13.11.2016.
na Zagrebačkom velesajmu održava se
najveći hrvatski prodajni sajam knjiga
INTERLIBER.

Detaljan program događanja
dostupan je ovdje

Iako je emisija KNJIGA ILI ŽIVOT? promijenila koncepciju pa više ne ide svakodnevno od ponedjeljka do četvrtka u porcijama od po 8 do 10 minuta nego se emitira jednom tjedno, ponedjeljkom u polusatnom trajanju, ukupna minutaža sadržaja posvećenih književnosti na 3. programu HTV-a, ipak nije smanjenja.

Dapače, povećana je jer je s emitiranjem krenula još jedna emisija - ime joj je 'Što je klasik?', emitira se svakog drugog utorka na HTV 3 u 23:15 h, a cilj joj je "poticanje čitanja vrhunskih djela domaće i svjetske književnosti, uz ukazivanje na društvenu relevantnost književnih klasika".

Nakon što je emisija u svom prvom izdanju obradila Bulgakovljevog "Majstora i Margaritu", 08.11. na red dolazi Jane Austen i njen roman "Ponos i predrasude".

Urednica Karolina Lisak Vidović

7. 11. 2016. u 18:30

Gradska knjižnica Samobor
Krležina 9, 10430 Samobor


Književna tribina/javni razgovor:

"Manjine u vrtlozima povijesti - sudbina Nijemaca u romanima Ludwiga Bauera".

U okviru Mjeseca hrvatske knjige Goran Beus Richembergh, predstavnik njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji, ugostit će na književnoj tribini Ludwiga Bauera, jednoga od najpoznatijih hrvatskih književnika.

Beus Richembergh i Bauer će razgovarati o povijesnoj sudbini Nijemaca, kojom se Bauer bavio u više svojih romana.

U Mjesecu hrvatske knjige, a u povodu 20. godišnjice smrti Hrvoja Pejakovića (1960.-1996.) u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u Zagrebu održat će se čitanje i razgovor, uz izložbu knjiga i rukopisa iz njegove ostavštine, sve to u srijedu 9. studenog u 19 sati na Krvavom mostu 2.

Sudjeluju: Dražen Katunarić, Sanja Lovrenčić, Miroslav Mićanović, Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić i Zdravko Zima.

Književno djelo Hrvoja Pejakovića plod je iznimne osjetljivosti, goleme intelektualne znatiželje i duboke egzistencijalne motivacije, a po svojem ishodu tvori jednu od najreprezentativnijih pjesničkih i kritičkih cjelina osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Hrvatska književnost je u razdoblju postmodernističke revizije vrijednosti i sinteze karakteristične za trenutke „velikog spremanja“ imala upravo u Pejakovićevu pisanju i prosuđivanju važno i snažno uporište, pa iz perspektive novoga stoljeća (novoga milenija, pa donekle i izmijenjena statusa same književnosti) njegov opus doživljujemo kao nemimoilazno svjedočanstvo duhovne živosti i autentične pluralističke orijentacije.
Tonko Maroević



Hrvoje Pejaković, pjesnik, kritičar, esejist, antologičar i urednik, rodio se u Zagrebu 14. siječnja 1960. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Dubrovniku, a studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Njegovi književni počeci sežu u 1978., kada u dubrovačkom listu Laus objavljuje prve stihove. Nakon studija pridružuje se grupaciji okupljenoj oko časopisa Quorum i započinje sa svojim bogatim stvaralačkim radom. Osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća Pejaković se afirmira kao jedan od vodećih kritičara i esejista mlađe generacije, te značajan predstavnik suvremene hrvatske poezije.

U tom je razdoblju objavio dvije pjesničko-grafičke mape, Drugačije, jednostavno (1984.) i Nevjerica, nesanica (1991.), dvije pjesničke knjige, Zabranjeni grad (1987.) i Sjeverni ugao (1992.), dvije knjige eseja i kritika, Prostor pisanja (1988.) i Prostor čitanja (1991.), te monografiju Grafičke gnome Ivana Šarića (1993.).

S Miroslavom Mićanovićem sastavio je panoramu hrvatskog pjesništva Les jeunes poetes Croates (1989.), a sa Zvonimirom Mrkonjićem i Andrianom Škunca pjesničku antologiju Naša ljubavnica tlapnja (1992.). Antologija suvremene hrvatske poezije objavljena je posthumno 1997. godine. Priredio je izbore iz djela S. S. Kranjčevića, Julija Benešića i Antuna Šoljana. Autor je mnogobrojnih predgovora i pogovora knjiga hrvatskih književnika i likovnih umjetnika. Mnoštvo radova o suvremenom hrvatskom pjesništvu i suvremenoj književnoj produkciji objavljivao je u tekućoj periodici, dnevnim listovima, na Hrvatskom radiju i televiziji. Njegove pjesme i eseji zastupljeni su u svim novijim antologijama na hrvatskom i stranim jezicima.

Hrvoje Pejaković umro je prerano, u Zagrebu, 9. lipnja 1996.

Ovogodišnjim dobitnicima V.B.Z. i Tisak media književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman proglašeni su Lada Vukić za roman 'Specijalna potreba' i Ivica Ivanišević za roman 'Knjiga žalbe'.
Imena dobitnika objavljena su u četvrtak, 3. studenoga na svečanoj dodjeli nagrada u klubu Opera u Petrinjskoj 4.

Od devedesetak zaprimljenih rukopisa, žiri u čijem su sastavu Zoran Ferić (predsjednik), Strahimir Primorac, Jagna Pogačnik, Mile Stojić i Drago Glamuzina odabrao je dva jednakovrijedna pobjednička romana. U obrazloženju navode da je Specijalna potreba Lade Vukić "hrabro napisan roman koji nam omogućuje da čujemo jedan autentičan i sasvim specifičan glas, glas dječaka koji je prilično različit od drugih i koji se s najrazličitijim svjetovima u svojoj glavi nikako ne može uklopiti u svijet oko sebe", a Ivaniševićeva Knjiga žalbe "sjajan i logično ispripovijedan roman u kojem sve pršti od spoznaje kako književnost ima itekako veze sa životom".


O pobjedničkim romanima i njihovim autorima:

Lada Vukić

Rođena je u Zadru 1962 godine. Radi u Financijskoj agenciji Zadar na poslovima računovodstva. Završila je Gimnaziju „Juraj Baraković“ i srednju Glazbenu školu „Blagoje Bersa“. Za svoje kratke priče osvojila je više nagrada, između ostalih Ulaznica 2011., Pričigin 2012., PitchWise 2012. Ušla je i u uži izbor Večernjakove književne nagrade 2013. Priče su joj objavljene u više časopisa i na portalima Kritična masa, Književnost uživo te u zbornicima Gradske knjižnice Samobor, Sušičke kronike i Pod krovom stare knjižnice. Povremeno piše i bajke za djecu, od kojih joj je jedna dramatizirana i čitana na Hrvatskom radiju u emisiji „Priče za laku noć“.

'Specijalna potreba'

Protagonist romana Specijalna potreba desetogodišnji je dječak Emil koji živi s majkom u unajmljenom stanu u nekom neimenovanom gradu. Samohrana majka teško sastavlja kraj s krajem iako se ubija od posla. Sinu, koji ima problema s nogama i k tome boluje od mutizma (poremećaja govorne komunikacije), daje svu ljubav i bori se da se, u nesklonoj sredini, što bolje socijalizira. U vrlo vješto i precizno voljenoj priči o hendikepiranom dječaku koji se na svakom koraku, osobito u školi, susreće s nerazumijevanjem i nedostatkom empatije, zbiva se i jedan kratkotrajni ljubavni zanos, dramatični lomovi među likovima, neobični susreti s dilerom, filozofska razmišljanja starog slijepog profesora i Emilovo natjecanje s njim u slušanju šumova. Upravo na odnosu likova prema Emilu – odnosu koji je polariziran i motiviran različitim razlozima, od socijalnih, psiholoških, religijskih do karakternih i drugih – gradi se drama glavnog junaka romana.


Ivica Ivanišević

Rođen je 1964. godine u Splitu. Sociologiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je novinar i urednik u Nedjeljnoj Dalmaciji, Feral Tribuneu i Slobodnoj Dalmaciji, gdje je danas komentator. Objavio je sljedeće knjige: Smoje – biografija (Vuković & Runjić, 2004.), Sto mu jelenskih rogova (eseji o stripu, V.B.Z., 2004.), Krovna udruga i druga drama (koautorstvo s Antom Tomićem, Fraktura, 2005.), Split za početnike – abeceda grada (koautorstvo s Renatom Baretićem, Znanje, 2015.), Ulaz za djecu i vojnike (kratke proze, Hena com, 2015.), U sedlu je tijesno za dvoje (roman, Hena com, 2015.), Otpusno pismo (epistolarni roman, koautorstvo s Marinom Vujčić, Hena com 2016.), Primavera (roman, Hena com, 2016.). Piše dramske tekstove te scenarije za film i televiziju.

'Knjiga žalbe'

Ivanišević je svoje junake, kvartet pisaca, različitih nacija i poetičkih preokupacija, smjestio u rezidenciju za pisce u ‘rumunjskoj nigdini’, gdje bi svatko trebao raditi na svojoj knjizi. U izolirane uvjete oni dolaze sa svojim privatnim i profesionalnim ‘fejlovima’; Hrvata je upravo nogirala Bivša, a trebao bi funkcionirati kao humoristički pisac i pisac vesterna u fušu, Finkinja se bori s gotičkim romanima i usput izgleda kao manekenka, postariji Rus ispisuje još jedan od debelih realističkih romana o strahotama komunizma u strahu od kritičara koji ga terorizira, a Čehinja, osim što pije i plače za pokojnim mužem, muči se poezijom o konačnim pitanjima smisla. I tu dolazimo do trenutka kad treba konstatirati da su i pisci samo ljudi, što nam Ivanišević uspješno dokazuje u romanu u kojem četiri vrlo raznolika glasa, u formi dnevnika, bilježe svoju rezidencijalnu svakodnevicu. A ona je prepuna dramatike, ljubavnih trokuta, seksa, razbijenih glava, izgubljenih kćeri, alkohola i smicalica, zapleta i obrata dostojnih najnapetijih romana, ali i 'tihih' zapisa o samom procesu pisanja.

U 4. izdanju KNJIGOPSIJE
Saša Stanić, Tamara Crnko i Zoran Krušvar
pred publikom su, u riječkoj knjižari RIbook

analizirali romane

- "Olivino nasljeđe" Alide Bremer i
"Što će biti s nama" Borivoja Radakovića.

Video snimku te te 70-minutne tribine
možete pogledati ovdje

Knjigom “Veliki Bijeli” Mladen Kopjar pokazuje se kao pisac kratkih proza s temama iz gradskog života. Zaronjen duboko u urbanizirani život svojih likova, otkriva njihovu obezličenost, otuđenost, obeščovječenost, pri čemu se služi jakim cinizmom, obligatnom ironijom i beskrupuloznom realističnošću. Kopjar osobito dobro izrađuje detalje postupaka, zbivanja, ozračja, mizanscene, dekorativnih elemenata, tako da mu likovi i prostori događanja djeluju fantastično, u mjeri u kojoj sam život čini fantastičnima ljudske sudbine i prostore njihova gradskog bivanja.
No intencija ovakvih literarnih postupaka jest otkrivanje novih i drugačijih dimenzija grada, kako bi se – možda zvuči neobično – u ovom okruženju nesklonu čovjeku pronašlo barem malo uvjeta za sreću. A čovjeka usrećiti može skoro sve, od najvećega blaženstva ljubavi, preko tihog zadovoljstva sigurna života, do zlih, ružnih i nemoralnih izbora. Kopjar ne bježi od stvarnosti. Pa kad već nema arkadijskoga, idiličnoga okruženja (sjećanje na raj!) onda se usrećimo i smirimo pomoću onoga što nam stoji na raspolaganju.
Pervertiranost situacija je očita. Kopjar ne može iz vlastite kože i stanja u kojem se nalazi, kao i svi do sada. Međutim, on zauzima inovativnu poziciju, sličnu ostalim piscima, premda ne i identičnu. Kopjar je tihi, pritajeni, urbani literarni predator. Čeka iz zasjede na razne sudbine da bi konfabulirao i najstrašnije zgodbe u otuđenome i bezizglednome životu gradskoga svijeta. On ih bilježi, grabi i secira tako da vam se koža ježi. A pri tome ostaje hladan i miran, kao forenzičarski as iz neke televizijske serije. Za pisca maloga jezika i gomile velikih ruralno-urbanih problema nema boljega polazišta.

Nikica Mihaljević

***
Mladen Kopjar rođen je 1975. u Zagrebu, gdje je diplomirao pravo i bibliotekarstvo. Objavljuje dramske i prozne tekstove za djecu i odrasle, te prevodi s engleskoga jezika. Na Hrvatskom radiju emitirana mu je dvadeset jedna radiodrama i niz priča. Piše i za televiziju. Kratku prozu objavljivao je u listovima Književnost i dijete, Modra lasta, Plima, Prvi izbor, Radost, Smib, Ubiq, Vijenac i Zarez. Napisao je devet knjiga za djecu i mlade. Za zbirku priča Ljubav, padobranci i izvanzemaljci dobio je nagradu Ivana Brlić-Mažuranić. Živi i radi u Varaždinu kao samostalni umjetnik.

Višestruko nagrađivana književnica i prevoditeljica Ivana Šojat objavila je krajem ljeta proznu knjigu "Emet i druge priče", a upravo joj izlazi i nova zbirka poezije "Ljudi ne znaju šutjeti".

Predstavljanje th knjiga održat će se u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori u četvrtak 3. studenog u 19 sati.

Uz autoricu o njenim djelima govorit će Zvonko Maković, Delimir Rešicki i Seid Serdarević.

"Ivana Šojat izvanredna je pjesnikinja jer piše o sveopćem ljudskom trpljenju i životu kao dosuđenome egzistencijalnome i ontološkome porazu, koji nam se događa baš svaki dan u jednoj posve bagateliziranoj i ne samo hrvatskoj “stvarnosti”. Rezignantni tonovi ove poezije nisu nikakva patetična lamentacija nad (be)smislom egzistencije bio/strojnoga čovjeka hit et nunc, s preteškim ratnim i poratnim iskustvom, nego upravo iz toga bogatoga i autentičnoga životnoga iskustva (mladosti suočene s posvemašnjom destrukcijom i nasilnom, i ne samo ratnom smrću) usuđuje se pitati ono od čega sva ta recentna virtualna samoizmaštana carstva i brodovi luđaka bježe u još teže porobljavanje svakoga istinskoga životnoga iskustva, pa i svijesti o tragičnosti svega ljudskoga."
Delimir Rešicki

Knjižnica Vjekoslava Majera
Meštrovićev trg bb, Zapruđe

poziva nas na tribinu organiziranu
u suradnji s I. gimnazijom i „Znanjem“

„ŽENSKI NJEMAČKI KRIMIĆ
U UTRCI SA SKANDINAVCIMA“

predstavljanje romana ELISABETH HERRMANN
Tragom hrvatske policijske istražiteljice
Sanele Beara

u četvrtak 3. XI. u 18 sati

U programu sudjeluju:
Nataša Pejić, urednica
Dalibor Joler, prevoditelj
Maja Hrgović, moderatorica tribine
i učenici Prve gimnazije:
Lana Bogović, Lena Medar,
Gabriel Andrej Likić i Iva Miličević

Stefan Hertmans (Ghent, 1951) jedan je od najuglednijih belgijskih autora svoje generacije. Piše romane, kratke priče, drame, eseje i poeziju. Predavao je na Sveučilištu u Ghentu. Za književno stvaralaštvo osvojio je brojne nagrade. Nedavno je gostovao u Zagrebu, gdje je na Festivalu svjetske književnosti promoviran njegov roman Slikar i rat (Oorlogen Terpentijn, 2013), koji je u kolovozu 2016. objavila nakladnička kuća Fraktura. Roman je osvojio AKO 2014. i Flamansku nagradu za književnost. Preveden je na šesnaest jezika.

Razgovor s autorom čitajte ovdje