NOVO: Mladen Kopjar "Veliki Bijeli" (Naklada Semafora, 2016.)
četvrtak , 03.11.2016.Mladen Kopjar
'Veliki Bijeli'
zbirka priča
Naklada Semafora
urednica Silvija Šesto
120 stranica, 21 cm, tvrdi uvez
cijena 100 kuna
Riječ izdavača
Knjigom “Veliki Bijeli” Mladen Kopjar pokazuje se kao pisac kratkih proza s temama iz gradskog života. Zaronjen duboko u urbanizirani život svojih likova, otkriva njihovu obezličenost, otuđenost, obeščovječenost, pri čemu se služi jakim cinizmom, obligatnom ironijom i beskrupuloznom realističnošću. Kopjar osobito dobro izrađuje detalje postupaka, zbivanja, ozračja, mizanscene, dekorativnih elemenata, tako da mu likovi i prostori događanja djeluju fantastično, u mjeri u kojoj sam život čini fantastičnima ljudske sudbine i prostore njihova gradskog bivanja.
No intencija ovakvih literarnih postupaka jest otkrivanje novih i drugačijih dimenzija grada, kako bi se – možda zvuči neobično – u ovom okruženju nesklonu čovjeku pronašlo barem malo uvjeta za sreću. A čovjeka usrećiti može skoro sve, od najvećega blaženstva ljubavi, preko tihog zadovoljstva sigurna života, do zlih, ružnih i nemoralnih izbora. Kopjar ne bježi od stvarnosti. Pa kad već nema arkadijskoga, idiličnoga okruženja (sjećanje na raj!) onda se usrećimo i smirimo pomoću onoga što nam stoji na raspolaganju.
Pervertiranost situacija je očita. Kopjar ne može iz vlastite kože i stanja u kojem se nalazi, kao i svi do sada. Međutim, on zauzima inovativnu poziciju, sličnu ostalim piscima, premda ne i identičnu. Kopjar je tihi, pritajeni, urbani literarni predator. Čeka iz zasjede na razne sudbine da bi konfabulirao i najstrašnije zgodbe u otuđenome i bezizglednome životu gradskoga svijeta. On ih bilježi, grabi i secira tako da vam se koža ježi. A pri tome ostaje hladan i miran, kao forenzičarski as iz neke televizijske serije. Za pisca maloga jezika i gomile velikih ruralno-urbanih problema nema boljega polazišta.
Nikica Mihaljević
***
Mladen Kopjar rođen je 1975. u Zagrebu, gdje je diplomirao pravo i bibliotekarstvo. Objavljuje dramske i prozne tekstove za djecu i odrasle, te prevodi s engleskoga jezika. Na Hrvatskom radiju emitirana mu je dvadeset jedna radiodrama i niz priča. Piše i za televiziju. Kratku prozu objavljivao je u listovima Književnost i dijete, Modra lasta, Plima, Prvi izbor, Radost, Smib, Ubiq, Vijenac i Zarez. Napisao je devet knjiga za djecu i mlade. Za zbirku priča Ljubav, padobranci i izvanzemaljci dobio je nagradu Ivana Brlić-Mažuranić. Živi i radi u Varaždinu kao samostalni umjetnik.
komentiraj (0) * ispiši * #