Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Anna Edes"
Dezsoa Kosztolanyija




Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s teatrologom i povjesničarom književnosti Darkom Gašparovićem
- razgovor s teoretičarom književnosti Tomislavom Brlekom
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Roberta Roklicera "Apsolutno siguran"
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Dunje Kalilić "More mi je posudilo"
- tekst Lidije Lacko Vidulić o sajmu knjiga u Leipzigu
- tekst Stjepana Damjanovića o knjizi Marka Samardžije "Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik"
- tekst Sanje Cvetnić o književnom stvaralaštvu Matije Lisičara
- tekst Tihane Pšenko o novom broju časopisa "Dubrovnik"
- tekst Damira Barbarića o krizi duhovnih znanosti

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, plesu, kazalištu itd.

NAKLADA LJEVAK
poziva na predstavljanje romana
Ivane Bodrožić "Rupa"
u petak, 1. travnja 2016. u 20 sati u VIP CLUBU, Trg bana Josipa Jelačića 9, Zagreb.

Na predstavljanju sudjeluju:
Mirjana Rakić, Drago Hedl, Karolina Lisak Vidović, Goran Gavranović, Petra Ljevak i Ivana Bodrožić.

21.00h : EKV PARTY: Nakon predstavljanja knjige party posvećen jednoj od najpoznatijih i najuspješnijih rock grupa Ex Jugoslavije!

Dobrodošli!

31. ožujka 2016. u knjižari Ribook (Rijeka) u 19 sati održava se druga po redu Knjigopsija, u organizaciji riječkog ogranka HDP-a. Riječ je o projektu u sklopu kojeg Tamara Crnko, kulturologinja i polaznica doktorskog studija filozofije, kroatist Saša Stanić te pisac i novinar Zoran Krušvar, zajedno seciraju razna domaća književna izdanja. Razgovori se snimaju i objavljuju na portalu Gradske knjižnice Rijeka.

Dakle, 31. ožujka 2016. razgovarat će o zbirci priča "Mars" Asje Bakić te romanu "Karte, molim!" Marka Dejanovića.

Dobrodošli!

Knjižara Nova Osijek nas poziva
na večer poezije s Delimirom Rešickim
i predstavljanje zbirke 'Lovci u snijegu'
u petak 1. travnja 2016. u 19 sati
u knjižari Nova,
Trg Ante Starčevića 4, Osijek.


Uz autora o zbirci će govoriti
Kristina Peternai Andrić, Dario Grgić, Ivica Vuletić i Seid Serdarević.

'Lovci u snijegu', nova zbirka Delimira Rešickog, najveći je njegov korak prema čitatelju. Ove pjesme traže
dijalog, kao što lirski subjekt u njima, ali još više izvan njih, traži svoj dom.

Ulaz besplatan, knjige s autorovim potpisom kupite uz popust

MEANDARMEDIA

nas poziva

na predstavljanje knjige pjesama
Milka Valenta
"Pustinja"
(Meandarmedia, 2015.)

Sudjeluju:
Milko Valent
Branko Čegec
Miroslav Mićanović

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
četvrtak, 31.03.2016. u 18 sati!

Dobrodošli!

Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski
i
Ogranak Matice hrvatske u Đakovu


raspisuju

Natječaj za Nagradu i Povelju uspješnosti Julija Benešića


Nagrada Julija Benešića – za najbolju knjigu književnih kritika hrvatskog književnog kritičara, objavljenu između 1. lipnja 2015. i 1. lipnja 2016.

Povelja uspješnosti Julija Benešića – književnom kritičaru s područja Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, za knjigu kritika ili niz od najmanje deset kritika objavljenih između 1. lipnja 2015. i 1. lipnja 2016.

Natječaj je otvoren do 1. lipnja 2016.
Potrebno je poslati pet (5) primjeraka knjige na adresu:
Organizacijski odbor 19. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara,
Gajeva ulica 12, 31400 Đakovo

Dobitnici će biti objavljeni na 19. Đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara, koji će se održati 27. i 28. lipnja 2016. u Đakovu.

Razgovor koji je 1980. godine
sa Milanom Kunderom vodio Philip Roth,

iz knjige eseja i razgovora
“Čitajući sebe i druge”
koju je objavila izdavačka kuća Buybook,

čitajte ovdje

DISPUT

nas poziva na predstavljanje knjige

Kristine Gavran
"Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu"
(Disput, 2016.)

Uz autoricu Kristinu Gavran, knjigu će predstaviti
Helena Sablić Tomić
Mira Muhoberac i
Josip Pandurić
a izvatke iz knjige će čitati
Marija Šorša

u knjižnici Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb
u srijedu, 30.03.2016. u 18 sati

Dobrodošli!

O knjizi :
Knjiga Kristine Gavran "Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu" sadrži 18 kratkih priča koje svjedoče o autoričinoj ambiciji da temi putovanja pristupi na sasvim poseban, motivsko-tematski i stilski izdvojen način. Čini to tako što svoje autorsko ja ucjepljuje u desetak svojih fikcionalnih alter ega, u svoje nemirne suputnike sasvim različitih životnih iskustava koje spaja to što, da bi živjeli, moraju putovati: pred nama se rastvara galerija nomada sastavljena što od uobičajenih turista, lutalica, svojevoljnih egzilanata, hodočasnika, svakojakih pustolova, sve do profesionalnih putnika. S njima će se autorica uputiti malne cijelom kuglom zemaljskom – krenuvši od domicilnog Zagreba i naših amblematskih toponima Marije Bistrice i Vukovara (iz čega je vidljivo da ne preza od natruha autobiografičnosti), preko Ohrida ili malenog češkog grada Telča do metropola poput Berlina i Londona (gdje trenutačno obitava), sve do egzotičnog marokanskog Marakeša i Tunisa... i još dalje, do samog kraja svijeta – do Indije, smiraja putova i narativnog utočišta koje autoricu očito iznimno fascinira (tako je radnja čak triju priča smještena u okrilje indijske kulture, toliko različite od njezine).
Osim te geografske razasutosti koja pričama podaruje kolorite susreta/srazova kultura i običaja zbirka je obogaćena pripovjedačkim višeglasjem: čas nam svoje iz svoje perspektive priča glas malene djevojčice, čas pustolovno raspoložena adolescentica, a odmah potom, već u sljedećoj priči, zabrinuti roditelji jedne druge njezine vršnjakinje iz potpuno drugog kraja svijeta. Ta sveprisutna raznolikost, široka lepeza umjetničkih postupaka i bogatstvo glasova koji (re)konstruiraju jednu malu filozofiju putovanja, može funkcionirati kao zajednički nazivnik okupljenih priča, koje se razlikuju organizacijom teksta, pa tako variraju od popabirčenih fragmentarnih zapisa jednog putovanja vlakom (priča U vlaku), do konceptualno gotovo dovršenih nacrta iz kojih potencijalno može izrasti kakav budući roman.

VBZ nas poziva,

u Cafe U dvorištu Ulica Jurja Žerjavića 7, Zagreb,

u utorak, 29. ožujka 2016. godine, od 19 sati

gdje će biti predstavljena nova zbirka priča,

za sada tek regionalne, književne zvijezde

Rumene Bužarovske: MOJ MUŽ (VBZ, 2016.)

koja će se moći i kupiti po posebno povoljnim cijenama!


Sudjeluju:

autorica Rumena Bužarovska, pisac Kristian Novak, prevoditelj Ivica Baković i urednik Kruno Lokotar

O knjizi:
Zbirka od jedanaest priča Moj muž za sada je vrhunac njezina pisanja. Sve priče ispripovijedale su vrlo različite žene iz prvog lica, ali te se priče tiču koliko njih toliko i njihove okoline, odnosa s muževima (jer jedino zajedničko im je to što su sve u brakovima, a jedna je već i sahranila svog muža), djecom, roditeljima, kolegama i prijateljima. Zbog toga se radi o galeriji iznimno upečatljivih i precizno profiliranih likova i majstorskim kondenziranim d(r)amama, o psihološkim ali i socijalnim, s posebnom osjetljivošću na patrijarhat, portretima. Jer, govoreći o svojim brakovima i muževima – ginekolozima, pjesnicima, veleposlanicima, policajcima – govori se o profesijama i njihovim statusima, o odnosima moći – većina ženskih likova ipak je zasjenjena i emotivno i socijalno zapuštena zbog prestiža njihovih muževa i njihovih profesija. Rumena Bužarovska bez pardona zadire i u dijelom tabuizirane teme: piše o majkama koje, eto, ne vole svoju djecu, koje su joj, samo da ne bude osude okoline, u stanju i iz nehata naštetiti. Zapravo, autorica prije istražuje tamno i nestabilno u likovima, volju za moći i priznanjem, kompromise koji život oduzimaju, iracionalizam ljubavi, čovjeka kao skup oprečnosti koje rađaju unutarnju napetost. Sve je to ispisano u najboljem duhu američke kratkopričaške ekonomije, najzahtjevnijim načinom, jezikom običnih ljudi, mimo svake patetike, razorno i, valja priznati – istinito, jer je mjera istine u umjetnosti uvjerljivost koja se osjeća potkožno, tijelom.

"Knjigopsija" je ciklus tribina koje organiziraju HDP i Gradska knjižnica Rijeka, i na kojima će troje kompetentnih knjiških znalaca pred publikom analizirati po dva književna djela, od kritičkog osvrta i filozofske interpretacije do postavljanja djela u kontekst svakodnevnih društvenih događanja i kontekst hrvatske književnosti u odnosu na Europu i svijet.

Osnovna ideja je kroz raspravu promovirati djela hrvatskih autora, promovirati važnost čitanja kao aktivnosti i važnost kritičkog promišljanja te u formi videa trajno sačuvati i distribuirati raspravu za daljnje gledanje, promišljanje, učenje...

O knjigama raspravljaju Tamara Crnko, kulturologinja i polaznica doktorskog studija filozofije, Saša Stanić, kroatist i asistent na Filozofskom fakultetu u Rijeci te Zoran Krušvar, psiholog, pisac i novinar .

U prvom izdanju izvršena je "knjigopsija" djela 'Ljubavni roman' Ivane Sajko te 'Policijski sat' Luke Bekavca a kako je to izgledalo pogledajte u 60-minutnoj snimci na ovome linku .

Visibaba:
1. Ranocvatuća lukovičasta proljetnica bijelog obješenog cvijeta.
2. Moskovski sleng. Tijelo mrtvaca, zakopano ili sakriveno pod snijegom, koje biva pronađeno tek nakon topljenja snježnog pokrova.

Debitantski roman A.D. Millera, bivšeg ruskog dopisnika za The Economist, objavljen je u dvadesetak zemalja. Nominacija za nagradu Man Booker 2011. donijela mu je planetarnu popularnost. Žanrovski najbliže psihološkoj drami, Visibabe izvrsno prenose mnoštvo elemenata koji ovaj roman čine pravim remek-djelom. Ledena atmosfera ruske zime sa svakom okrenutom stranicom prerasta u nešto puno složenije i mračnije: priču o erotskoj opsjednutosti, samozavaravanju i moralnom slobodnom padu.

Protagonist, Nick Platt engleski je odvjetnik s prebivalištem u Moskvi tijekom divljeg procvata trgovine naftom. Neobičan susret u podzemnoj željeznici promijenit će smjer njegova života i karijere. Ono što se činilo kao ljubav na prvi pogled otvorit će vrata događajima koje Nick nije mogao ni naslutiti. Englez u Rusiji sasvim će izgubiti korijene prihvaćajući nova pravila igre i oboljeti od sindroma dugogodišnjeg iseljenika koji više ne može zamisliti život bez snijega, dača i pijanih armenskih taksista – kao da čovjek može jednostavno zakopati ono što je bio i zaboraviti na to, kao da njegova prošlost pripada nekom drugom.

Svatko tko je proveo neko vrijeme u Moskvi odmah će prepoznati dekadenciju koja je u isto vrijeme sramotna i neodoljivo privlačna, a svakom tko nikada nije bio tamo, Visibabe će baciti mamac, unatoč svim zastrašujućim detaljima. Ovaj roman vonja na jeftini benzin, požudu, raspadajuća trupla, skupi pjenušac, izdaju, korupciju i skupa odijela…

četvrtak, 24.03.2016., 19 sati
Rijeka, caffe Dnevni boravak, Ciottina 12 a

TRIBINA "Što je pisac htio reći?"

Gosti tribine su trenutno najzapaženiji obiteljski tandem u hrvatskoj književnosti: Borna i Marina Vujčić. O tome kako je biti majka mladog pisca u usponu, kako je biti sin spisateljice godine u Hrvata, o romanima koje su nedavno oboje objavili u izdanju Hena coma i o jabukama koje ne padaju daleko od stabla s njima će razgovarati novinar i pisac Davor Mandić.

Književno djelo Brune Jasieńskog (1901.-1938.) jednog od najznačajnijih predstavnika poljske avangardne književnosti, kao i njegov životni put, od mladalačke opsjednutosti futurizmom, preko pariškog per aspera ad astra, do surove socrealističke zbilje staljinističke Rusije, i dan-danas izazivaju brojna proturječja. Proganjan od policije radi političkih uvjerenja i razočaran recepcijom svojih futurističko-avangardnih pjesama i priča, Bruno Jasieński 1925. odlazi u Pariz gdje četiri godine živi u bijedi i na rubu gladi. Povezuje se s francuskim komunistima, piše u raznim listovima, da bi 1929. bio protjeran iz Francuske zbog svojeg najpoznatijeg djela: 'Palim Pariz'.
Taj katastrofično-fantastični roman o propasti velikoga »buržoaskog« grada odmah je po izlasku izazvao pravu buru u francuskoj prijestolnici. Napadi na autora dolazili su sa svih strana, a što je činilo dodatnu reklamu knjizi, pa je prva naklada od 140.000 primjeraka razgrabljena te je ubrzo slijedilo drugo izdanje u 220.000 primjeraka... no Francuzima je tada već puna beretka stranca koji pljuje po njihovoj časti i ugledu te mu ukidaju dozvolu boravka. Na progon iz Francuske, sovjetske su vlasti odgovorile dobrodošlicom i Jasieński je u Moskvi dočekan uz brojne počasti, kao heroj. A onda slijedi naoko zbunjujući obrat, ali i, rekli bismo, priča tipična za eru staljinizma: Jasieński počinje stvarati na ruskom jeziku te postupno postaje socrealističkim piscem i jednim od glavnih propagatora režima, da bi na kraju skončao kao žrtva istog. Unatoč svem proturječju, Bruno Jasieński je odličan pisac, dosad nije prevođen na hrvatski jezik, i Šareni dućan ga s ponosom objavljuje.

četvrtak, 24.03.2016. od 18 sati
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Zagreb

Drago Glamuzina predstavlja novu knjigu pjesama "Everest" a Bekim Sejranović, Zoran Ferić i Borivoj Radaković svoje romane "Tvoj sin Huckleberry Finn" , "Na osami blizu mora" i "Što će biti s nama".

Moderira Roman Simić Bodrožić

Ne propustiti ni za živu glavu!

Deseti festival pričanja priča "Pričigin" - svetkovina pripovijednja, slušanja i dobre volje održat će se u Splitu od 29. ožujka do 2. travnja 2016. godine. Za jubilarno izdanje festivala pripremljen je vrlo bogat program, dominantno obilježen brojem 10.

Nastupit će poznati pripovjedači s dosad neispričanim pričama, a neće nedostajati ni novih lica, domaćih kao i onih iz regije. Svoje će priče pričati: Emir Imamović Pirke, Zrinka Pavlić, Rujana Jeger, Marinko Koščec, Zoran Krušvar, Gordan Nuhanović i Nenad Stipanić, Siniša Labrović, Eda Vujević, Aleksandra Kardum, Boris Dežulović, Ivica Ivanišević, Belmondo Miliša, Ante Tomić, Tanja Mravak, Rumena Bužarovska (Makedonija), Dušan Čater (Slovenija), Ozren Kebo i Ahmed Burić (BiH).

No, to ni približno nije sve, a što nas još čeka na 10. Pričiginu saznajte na ovome linku koji donosi detaljan program festivala po danima.

Objavljivanje ovog romana duboko je uzdrmalo mađarske književne krugove, ali i širu kulturnu javnost; prva naklada trenutno je razgrabljena, a djelo je izazvalo brojne polemike. Zabačeno selo na krajnjem sjeveroistoku Mađarske, krajem šezdesetih godina 20. stoljeća, selo u kojem vladaju glad, neimaština, strah od drugog, od drugačijeg, od Židova, od Cigana, od komunizma. Pripovjedač, jedanaestogodišnji dječak, osjeća da je njegova obitelj omražena u selu, predmet svakodnevne poruge. Majka je kulačka kći, depresivna i gruba, kojoj je bijedni život zatro sve osjećaje, a otac najvjerojatnije nepriznati sin jedinog u selu preživjelog Židova, sklon opijanju, ponižavan u “kolektivu”, bez posla i bez budućnosti. Dječak naslućuje da su odbačeni od zajednice, ali zašto? No o prošlosti se ne smije razgovarati, svi šute.

Borbélyjev genij prikazuje, nadrastajući svaku ideologiju, kako se mržnja (baš poput hladnoće, sumnje ili straha) uvlači u svaki nabor običnog života. Zatim se napuhuje do točke uništenja svakog prostora.
LE MONDE

'Nevoljnici'… spadaju među najvažnije knjige sadašnjice. Ovaj je roman važniji od mnogih naveliko hvaljenih romana.
DIE ZEIT

'Nevoljnici' su ponajprije roman o pomanjkanju slobode i očajničke, ali individualne potrage za njom.
MAGYAR NARANCS

Borbély je iznašao artificijelno hladan, britak i visoko poetičan jezik i pišući se bori protiv šutnje i prešućivanja.
FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG

Upravo je samorazarajuće prešućivanje ono iz čega ovaj epohalni mađarski roman crpi nevjerojatnu energiju, neviđenu umjetničku snagu i dubinu.
NEUE ZÜRCHER ZEITUNG

On je bio pjesnik koji je najviše obećavao u mađarskoj poeziji, koji je mogao računati na sjajnu budućnost.
IMRE KERTÉSZ, dobitnik Nobelove nagrade za književnost

- Milorad Popović "Čovjek bez lica", roman

- Muharem Bazdulj "Mali prozor", roman

- Katerina Tučkova "Boginje sa Žitkove", roman

- Paolo Cognetti "Sofija se uvijek odijeva u crno", roman


Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s podacima o romanima i autorima/cama

U svom novom romanu popularna i višestruko nagrađivana pjesnikinja i prozaistica Ivana Bodrožić kroz žanr političkog trilera hrabro se upušta u raskrinkavanje tranzicijskog društva duboko prožetog korupcijom i kriminalom.

Inteligentan, dramatičan, snažan, tragičan, mučan i mračan no nadasve hrabar roman započinje scenom u zatvoru. Novinarka Nora Kirin dolazi u neimenovani slavonski gradić sa zadatkom da napiše reportažu o srednjoškolskoj profesorici, koja je skupa sa svojim maloljetnim ljubavnikom, bivšim učenikom, ubila supruga. Intrigantna, mučna i mračna priča o obiteljskoj tragediji i prezrenoj profesorici vodi u niz paralelnih priča koje se susreću u podzemlju duboko podijeljenog grada. Jedna od glavnih pripovjednih linija novinarku Noru vodi do ubojice njezina oca koji je stradao prije dvadesetak godina uoči početka rata pokušavajući posredovati u pregovorima između zaraćenih strana i upozoravajući na namjerna izazivanja sukoba.

Radnja romana odvija se u vrijeme postavljanja dvojezičnih ploča na gradske institucije u gradu u kojem je najprofitabilnije trgovati ljudskim žrtvama. Glavni pokretači svih procesa i dalje su ljudi koji su sudjelovali u ratnim zločinima devedesetih, korumpirani političari, preživjeli pripadnici mafijaških klanova, gospodari rata koji su se u miru, dvadeset godina kasnije, prometnuli u pripadnike lokalne političke i društvene elite.

Atmosferični roman o gradu bez imena prožet je lirskim dijelovima i napučen galerijom likova kojima je autorica s nekoliko vještih poteza udahnula životnost i uvjerljivost i svoju dojmljivu prozu uzdigla do univerzalne studije ljudske prirode.

World Poetry Circle iz Atene i međunarodni PEN centri, među kojima i Hrvatski P.E.N. centar, organiziraju čitanje poezije za izbjeglice na raznim lokacijama u svijetu. Osim hrvatskih pjesnika, Sibile Petlevski, Sanje Lovrenčić, Lidije Bajuk, Tonka Maroevića, Mladena Machieda, Drage Štambuka, Monike Herceg, Marine Katinić, Ane Škvorc, Lane Derkač, Branka Čegeca, Luke Mavretića, Tomice Bajsića... a povodom Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije čitat će se i pjesme (na arapskom i u prijevodu) znamenitog sirijskog pjesnika Nizara Qabbanija, što priređuje Centar za mirovne studije i Inicijativa za podršku izbjeglicama "Dobrodošli".

Nizara Qabbanija će na arapskom čitati prof. Tatjana Paić-Vukić, koja će pročitati i jednu pjesmu sirijskog pjesnika Adonisa. Na engleskom će čitati Cody McClain Brown, autor bloga Zablogreb.

Svi ste pozvani/e i dobro došli/e!

Booksa, ponedjeljak 21.03.2016. u 18 sati

U ponedjeljak 21. ožujka u 18.00 sati u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5) održava se još jedna u nizu tribina iz DHKP-ova ciklusa Litterarum translatio.
U središtu pozornosti ovaj će put biti ugledna hrvatska književna prevoditeljica i antologičarka, istaknuta kulturna djelatnica i diplomatkinja Truda Stamać. S obzirom na impozantnost njezina prevodilačkog opusa u kojemu osim brojnih remek-djela koja pripadaju raznorodnim književnim vrstama nalazimo i djela iz područja filozofije, teologije itd., ovom ćemo se prilikom posebice zadržati na njezinu prevođenju vrhunske poezije s posebnim naglaskom na stvaralaštvu austrijskih pjesnikinja i pjesnika.
U razgovoru što će ga s uvaženom kolegicom voditi Sead Muhamedagić bit će dotaknuto još mnogo tema koje će nam barem donekle približiti prevoditeljičinu radnu svakodnevicu, a saznat ćemo ponešto i o osebujnostima njezina pristupa prevođenju.

MEANDARMEDIA

nas poziva na predstavljanje knjige

Zvonimir Mrkonjić
"Medij mlijeko. Izbor iz poezije"

Sudjeluju:
Zvonimir Mrkonjić
Branko Čegec
Sanjin Sorel
Tonko Maroević

Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Zagreb
utorak, 22.03.2016. s početkom u 12 sati

Dobrodošli!

Najvažnija i najdugovječnija pjesnička manifestacija Goranovo proljeće odvija se ove godine između 18. i 21. ožujka u Zagrebu, Splitu i Lukovdolu, gdje će tradicionalno biti dodijeljene i nagrade: Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus istaknutoj pjesnikinji Sonji Manojlović te Goran za mlade pjesnike Mateji Jurčević.

O festivalskim događanjima i sudionicima opširnije ovdje

Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Sva je priroda divlja i surova"
Ivančice Đerić




Novi "Vijenac" još donosi:

- esej Damira Barbarića "Što znači čitati?"
- razgovor s bibličarom i teologom Božom Lujićem
- razgovor s teatrologinjom Antonijom Bogner-Šaban
- razgovor s Juricom Starešinićem, urednikom internetskog časopisa "Moj strip"
- tekst Strahimira Primorca o romanu "Mariuchi i Kukuriko" Ane Bako
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Mateja Sušnika o knjizi Bernarda Williamsa "Smisao prošlosti. Ogledi o povijesti filozofije"
- tekst Antona Šuljića o knjizi Frana Prcele "Bogozaborav. Razmišljanja o aktualnim izazovima Crkve"
- tekst Seada Begovića o knjizi intervjua Andrije Tunjića "Teret šutnje"
- kratka priča Stratisa Mirivilisa
- temat posvećen prikazima Isusa Krista na filmu
- tekst Denisa Leskovara o stvaralaštvu Kurta Cobaina i Laurie Anderson

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, plesu, kazalištu itd.

U srijedu, 16. 3. 2016. u 20 h u u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb) održat će se predstavljanje prve knjige Beatblioteke HDP-a - Lawrence Ferlinghetti: "Krajolici zivih i mrtvih" (Izabrane pjesme).

Knjigu će predstaviti: Vojo Šindolić, Kruno Lokotar i Rade Dragojević, dok će poeziju čitati Vojo Šindolić, Maruška Aras i Iva Kraljević.

srijeda, 16.03.2016. u 19 sati
Cafe U Dvoristu
Jurja Žerjavića 7/2, Zagreb

u sklopu programa POEZIJA U DVORIŠTU
gostuje Žarko Paić

Žarko Paić
Kupole i svjetionici

Kakav je to drevni obred?
Pred hladnoćom Augustova zida
položene ruka noćnog prolaznika
ostavlja trag.
Postoje neke geste i pravila
po kojima razaznajemo gdje počinje
moć spektakla, a gdje završava
razuman strah od nemoći,
bolesti, neizvjesnosti
onog što će doći.
Sada je to samo navika.
Jednu noć vraćali smo se
pulskim Forumom i susreli
podivljale pse. S nama je bio
i slovenski arhitekt-filozof Janko R.
Slušali smo ga pažljivo
dok je mjerio kutove.
Slušali smo kako tišina
poput svjetlosne zrake
prodire trgom,
ulicama,
lukom.
Janko R. nam je tu noć
pokazao što znači otvorenost.
Nikad nije prije tog događaja
bio u ovom gradu.
Ali bilo je dovoljno znati
ideju solarno-astralne konstrukcije
mjesta postavljenog u okružja
da bi se vidjelo kako
geometrija i misterij svemira
nisu odijeljeni.
Sve se otvara odjednom
i nenadano.
Pod kupolama i svjetionicima Sredozemlja
i predosjećaj promjene života
ima drukčiju arhitekturu.
Okamenjene siluete postaju znakovi
buduće prošlosti ugasnuća drugoga
carstva
– ne onog zbog kojeg nasljeđujemo
bizarno opake orgije
i ideju svjetskog građanina.
Psi su zahvalno polegli
pred trijem hrama.
Ništa se presudno nije dogodilo.
Otvorilo se još jednom
samo ono neiskazivo –
ljepota susreta
pod zvijezdama,
povjerenje u mudrost,
čudesan prizor tišine.
I ništa više.


Žarko Paić rođen je 16. listopada 1958. godine u Kutini, Republika Hrvatska. Izvanredni je profesor na Studiju modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje sociologiju kulture, estetiku, teorije mode, semiotiku i vizualne komunikacije i gostujući redovni profesor iz filozofije umjetnosti i sociologije medija i komunikacije na Univerzitetu Singidunum u Beogradu na Fakultetu za medije i komunikacije. Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu srednjoeuropskih zemalja austrijske zaklade Kulturkontakt iz Beča za 2008. godinu. Član je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog centra PEN-aa, Hrvatskoga filozofskog društva, Udruženja za promicanje filozofije, Instituta za europske i globalizacijske studije. Voditelj je znanstveno-istraživačkoga projekta Znanost o slici: vizualizacija i suvremena umjetnost pri Centru za vizualne studije iz Zagreba


Program organiziraju Centar Za Knjigu, Cafe U Dvoristu, MeandarMedia

NAKLADA LJEVAK
nas poziva na predstavljanje knjige

Helene Sablić Tomić
'Skriveno u oku'

u srijedu, 16. ožujka 2016. u 12 sati
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb.

Na predstavljanju sudjeluju:
Ivana Bodrožić,
Branka Džebić i
Helena Sablić Tomić.

Predstavljanje moderira urednica Nives Tomašević.

Dobrodošli!


Nova knjiga Helene Sablić Tomić 'Skriveno u oku' zbirka je kratkih priča i poetskih eseja koja donosi intimističke zapise, putopisne crtice te intrigantne i britke društvene komentare iz svakodnevlja. Povod za priču su gradovi i prostori Srednje i Jugoistočne Europe.
Ovi prozni medaljoni nastajali su godinama, organizirani su kao unutarnja iskustva stečena na putovanju, kroz njih su oblikovana sjećanja, ironične introspekcije, ljubavni govor, impresije pune bajkovite atmosfere nekog krajolika. Kroz tridesetak literarnih veduta o hrvatskim i europskim gradovima čitateljima će se približiti njihova osobna priča koja se ne zbiva samo na njegovim ulicama već koja dolazi i kroz odškrinute prozore, koja se širi njegovim dvorištima, kroz koju se ulazi u njegovu privatnost.

Dario Rukavina, bloger poznat kao Porto i autor prije nekoliko mjeseci objavljene zbirke priča "Brz kao Bruce Lee" - 11.knjige edicije Nokaut koju uređujem u izd.kući HENA COM - nedavno je gostovao na Booksinoj tribini "Od korica do korica" odgovarajući na pitanja kritičara Dinka Krehe.

Tim povodom dao je intervju za Booksin portal u kojem se vrlo lijepim riječima dotaknuo i moje persone , rekavši između ostaloga i sljedeće :

Alajbegović je svojedobno napravio veliki iskorak i puno učinio ne samo za kritiku, nego i za književnost na blogu i književnost na Internetu uopće. U to su nam vrijeme i 'službena' kritika i književni krugovi oponirali tvrdeći da 'kaljuža bloga', kako su to zvali, nema nikakav urednički ili selektivni, a kamoli kritičarski mehanizam.
Alajbegović se uklopio u naš projekt proboja na scenu, jer smo mogli reći: odite na njegov blog, pogledajte samo linkove od prvog do zadnjeg, sve je sjajna literatura, što kritika, što proza i poezija... On je išao sam protiv svih, sukobljavao se sa cjelokupnim književnim establišmentom i bio nam je sve vrijeme velika podrška. I mene i kolege pratio je od početka, privatno i kritički, i rekao bih da me kao pisca poznaje bolje nego što ja poznajem samoga sebe.

Kompletan intervju pročitajte ovdje

- 16.03.2016. - 19:00h - Pogon Jedinstvo - predavanje "Fašizam, komunizam, sreća"
- 19.03.2016. - posjet Petrovoj gori
- 20.03.2016. - 19:00h - Zagrebački plesni centar - razgovor "Poezija i komunizam"

VAŽNO : ulaz na predavanje u Jedinstvu i Plesnom centru s *besplatnim* ulaznicama koje se podižu u Booksi i MaMi od ponedjeljka, 07.03.2016.


Edicija Jugoslavija, MaMa i Booksa sa zadovoljstvom najavljuju gostovanje filozofa Alaina Badioua u Zagrebu, naslovljeno "BAUK KOMUNIZMA?"

Gostovanje započinje 16.03.2016. Badiouovim predavanjem "Fašizam, komunizam, sreća" [Pogon Jedinstvo, Trnjanski nasip bb, 19:00h, ulaz besplatan], a završava 20.03. razgovorom na temu "Poezija i komunizam" [Zagrebački plesni centar, Ilica 10 : 19:00h, ulaz besplatan].

MaMa i Booksa povodom ovog posjeta objavljuju prijevod Badiouove nedavne knjige "Metafizika stvarne sreće", a Edicija Jugoslavija time nastavlja "jugoslavensku turneju" Alaina Badioua, koja je započeta u siječnju 2015. godine njegovim gostovanjem u Beogradu i Novom Sadu, i najavljuje promociju njegove knjige "Čega je ime Sarkozi" izdate povodom prošlogodišnjeg gostovanja, a koja sadrži svojevrsni osnovni pojmovnik termina ovog filozofa pripreman u višegodišnjoj prepisci s autorom. Ovo će biti također biti prilika za predstavljanje kratkog izgubljenog teksta "Kurs Istok Zapad" koji je Alain Badiou napisao za inicijatore ovog gostovanja točno prije 20 godina.

U okviru svog boravka u Hrvatskoj, Alain Badiou će posjetiti i Petrovu Goru, poznato mjesto antifašističkog otpora na Kordunu.

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

raspisalo je

N A T J E Č A J

za književnu nagradu
„TIN UJEVIĆ“

Nagrada „Tin Ujević“ dodjeljuje se za novu zbirku pjesama i sastoji se od plakete – rad akademskog kipara Krune Bošnjaka, diplome i novčanog iznosa.

Nakladnici i autori mogu sudjelovati na natječaju zbirkama koje su objavljene u vremenu od svibnja 2015. do svibnja 2016.
Tri primjerka zbirke valja poslati do 1. svibnja 2016. na adresu:

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Jelačića 7 /I, 10000 Zagreb
Za nagradu „Tin Ujević“

U izdanju izdavačke kuće Studio TiM iz Rijeke upravo objavljen roman "Pozitivna" brazilskog autora Francisca Soaresa u prijevodu Radoslava Runka s portugalskog (broj stranica: 164, meki uvez, cijena: 80,00 kn).
Roman "Pozitivna" brazilskog književnika i liječnika Francisca Soaresa donosi priču o 16-godišnjoj Patriciji koja saznaje da je trudna. No, to nije sve. Patricia je i HIV pozitivna. Njezina trudnoća tako nadilazi probleme maloljetničke trudnoće i postaje mnogo više – borba za vlastito nerođeno dijete koje želi zaštititi od prijeteće bolesti, ali i za vlastito zdravlje.
Uz to, "Pozitivna" otvara široki spektar tema, od maloljetničke trudnoće, autoimunih bolesti, alternativnog spolnog života, odbacivanja i diskriminacije – još uvijek, nažalost, prisutne kada je riječ o nositeljima virusa AIDS-a – pa sve do neupitne roditeljske podrške i nove ljubavi zahvaljujući kojoj svaki problem postaje podnošljiviji.
Namijenjen je u prvom redu adolescentima, s jasnom i nedvosmislenom porukom - stop diskriminaciji!
Ovaj roman nipošto ne bi bio potpun bez velike pomoći i potpore Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa.

Iz romana:
"Ne trebaš se bojati znaju li ljudi za tvoju bolest niti im o tome govoriti. Reći svima da si nositeljica virusa HIV-a može izazvati suprotstavljene i jednako loše reakcije. Jedna će te skupina izbjegavati zbog straha da bi se i oni mogli zaraziti, a druga će ti se približiti iz samilosti. "Jadnica! Ona ima HIV! Pomognimo joj!" Ne znam što je gore. Ponašanje okoline uvijek će ovisiti o tebi, ponajprije o tvom odnosu prema samoj sebi, a zatim i prema drugima. Ako budeš plakala u zakutku jadikujući nad svojom sudbinom, izazvat ćeš iste osjećaje. Ako budeš cijenila samu sebe, podigla glavu i ušla u borbu za dostojanstven i sretan život, naići ćeš na nešto više od samilosti, naići ćeš na solidarnost i, što je važnije, na poštovanje koje zaslužuje svako ljudsko biće. Možda sve ovo o čemu ti govorim djeluje poput demagogije, ali uistinu je tako..."

Ugledna hrvatska pjesnikinja Sonja Manojlović dobitnica je ovogodišnjeg Goranovog vijenca - nagrade za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književosti dok je nagrada Goran za mlade pjesnike dodijeljena Mateji Jurčević za rukopis radnog naslova 'Paranoja'.

O laureatkinjama više ovdje

Povodom obiježavanja Međunarodnog dana žena

Gradska knjižnica Rijeka
Izdavačka kuća Shura Publikacije Opatija
i Udruga hrvatsko-turskog prijateljstva Rijeka

pozivaju nas na

predstavljanje romana turskog klasika
Orhana Kemala
"Džemila",
romana o izbjeglištvu i ljubavi

u Narodnu čitaonicu, Korzo 24, Rijeka
u subotu, 12.03.2016. u 12 sati

Sudjeluju:
Darija Žilić, književna kritičarka
Sead Begović, urednik časopisa "Behar"

Dobrodošli!

Pitoreskni danski otočić Bornholm u Baltičkom moru bio je od presudne važnosti u životima dvojice protagonista istoimenog romana Huberta Klimka-Dobrzanieckog. Nijemcu Horstu Bartliku, ni po čemu posebnome profesoru biologije i zaljubljeniku u leptire, bilo je to mjesto gdje se u vrijeme Drugog svjetskog rata stacionirao sa svojom vojnom postrojbom, a neimenovanom mladom Dancu otok Bornholm rodno je mjesto te detalje o njegovu životu doznajemo iz ispovijedi majci. Sve što joj se nikada nije usudio reći, sada napokon izgovara dok ona leži u komi u bolesničkoj postelji. Što povezuje dvojicu muškaraca? Premda se ne čini tako, mnogo toga. Za početak, povezuje ih sudbina ljudi koji nisu imali sreće u životu, kojima je povijest potpomognuta pokvarenim i zlim ljudima podmetnula nogu, pa se cijeli daljnji tijek njihova života sveo na padanje, bezuspješno ustajanje i novo posrtanje. Žene u njihovom životu imaju veliku ulogu, na ovaj ili onaj način – Nijemcem upravlja frigidna žena, pa tek na Bornholmu vraća izgubljeno samopouzdanje i muškost, a Danac se cijeli život pokušava riješiti utjecaja posesivne majke i izgraditi skladnu obitelj, no i u tome podbacuje.
Nesretne sudbine i tmurnu atmosferu romana autor vješto nadilazi toplim, blagim humorom i ironiziranjem. Ovo je vrlo dojmljiv roman kojemu ne manjka napetosti, koja u kombinatorici s erotskim i dubokim emocionalnim registrima pridonosi zanimljivosti djela koje je jednostavno nemoguće pustiti iz ruku.

Hubert Klimko-Dobrzaniecki (1967., Bielawa) romanopisac je i pjesnik koji dugi niz godina živi izvan Poljske (prije na Islandu, a sada u Austriji). Prvo što je objavio bila je zbirka kratkih priča pod naslovom Stacja Bielawa Zachodnia (2003). Osim toga, objavio je dvije zbirke priča – Dom Róży. Krysuvik (2006) i Wariat (2007.), zatim pripovijetku Kołysanka dla wisielca (2007.), romane Raz. Dwa. Trzy (2007.), Rzeczy pierwsze (2009.), Bornholm, Bornholm (2011.), Grecy umierająw domu (2013.), Pornogarmażerka (2013.), Preparator (2015.) te dvije zbirke pjesama napisane na islandskom jeziku.
Klimko-Dobrzaniecki iskusni je pripovjedač koji naizgled obične događaje umije pretvoriti u neobične priče kojima zaokuplja čitateljevu pažnju. On je možda “najčeškiji” poljski pisac.
U svojoj gorko-slatkoj prozi konstantno omekšava tragediju ironijom, ublažava žalost smijehom, nepogrešivo pronalazeći satiričnu stranu ljudskih sudbina.

U novom broju časopisa Libra Libera nalazi se pet temata o 'neobičnom' u kulturi, popraćenih ilustracijama Jean-Jacquesa Tachdjiana.

Prvi blok posvećen je društvenom, ekonomskom i političkom aspektu kulture slavnih. Slijede književni blok o Osvaldu Lamborghiniju, pjesme u prozi meksičke pjesnikinje Dolores Dorantes i prijevod većeg odlomka romana japanskog pisca Takijija Kobayashija.

Više o novoj 'Libri Liberi' pročitajte ovdje (gdje možete pronaći i link na besplatno elektronsko izdanje novog broja 'Libre Libere')

MEANDARMEDIA nas poziva

10. ožujka u 18 sati
u bar Vinyl, Bogovićeva ulica 3, Zagreb

na predstavljanje knjige Vande Mikšić 'Fragmenti o bacanju kamena'

Sudjeluju:
Ivana Žužul
Miroslav Mićanović
Vanda Mikšić

Ulaz je slobodan

O knjizi:
Uvlačeći u raznoliki, imaginarni i egzotični prostor, prostor koji je nerijetko, gotovo nužno i sudbinski određen vremenom (vremenom čekanja, promatranja i sagledavanja), knjiga Vande Mikšić Fragmenti o bacanju kamena svoga sadašnjeg i budućeg čitatelja višestruko zavodi. – Što se događa na putu od stvarnosti do događaja? – jedno je od stalnih pitanja njezina pisma, ono što nas uvlači u pažljivo i lijepo ispisanu “gramatiku sna”, vodi kroz tekst o fragmentu i kamenu, o vjetru i žamoru, o izgubljenoj cjelini i traženom smislu, o naletu prizora, oblika, koji su mogli biti i nešto sasvim drugo. Pjesma, pokret tijela, vježba. Mogli su biti šutnja. Bjelina. Hibridnost knjige i neuhvatljivost njezina konačnog imena, na putu od vrtoglavih zapisa, silovitih mikroeseja, oštrih vježbi rituala svakodnevice do izgradnje lika i priče, traži onoga i onu koji se, istodobno, podvrgava i upliće u tekst, onoga i onu koja je na rubu, na periferiji vlastitog oka i tijela. Fragmenti o bacanju kamena upućeni su i pisani za one koji se osjećaju i kreatorima i sudionicima onoga što se događa na početku i na kraju, na putu između gravitacije i pakla. Zaumnost svijeta i njegova neizrecivost, vjera u neočekivanost jednostavnog, otkrivanje nepredvidivih i neraskidivih veza – opsesivne su teme knjige koja govori i o vlastitoj nepotpunosti, izgubljenoj cjelini… Ali i o nađenom jeziku, o mučnini i rani, o živom i vodi – upravo o svemu onomu što se događa u rubnoj (nestaloj) stvarnosti. Knjiga Vande Mikšić Fragmenti o bacanju kamena izazov je čitatelju koji želi otkriti njezinu začudnost i jednostavnost, ezoteričnost i uzbudljivost, sličan onima koji su krenuli svaki u svom smjeru “kao jastuci koji kreću na dugo putovanje u noć”.
Miroslav Mićanović

Dovoljno dobra nastavlja sudbinu glavne junakinje Glumčeve Zagrepčanke. Od oca Branislava Glumca i majke Saške Mutić novorođena Marijana nosi sa sobom traume iz prvoga dijela svojega života, ali začudnom upornošću i sustavnošću bori se sa svim problemima koje život neumoljivo nosi. Jedan problem međutim nikako da riješi. Silna žudnja za rajevima koje jedino ljubav posjeduje Marijanu proganja sve do pogreba njenog ljubavnika Luje gdje se poslije više desetljeća susreće s Vanjom. I Vanja je pun sumnji, ali to ništa ne pomaže da s Marijanom ne krene u ostvarivanje njihovih žudnji iz Zagrepčanke. Marijana je u tom
dugom nizu godina rodila narušenog sina Marka i ambicioznu kćer Ivu, golemu energiju uložila je u emotivne temelje braka s Davorom, kao psihijatrica liječi pacijenticu Teu, a sama odlazi kolegi psihijatru dr. Novaku. Autorica s dubinskim poznavanjem ulazi u sva Marijanina stanja i raspolažući velikim darom da zamjećuje bezbrojne psihološke nijanse svojih junaka pruža nam knjigu kakva ostavlja trajne tragove i razmiče naša područja razmišljanja. U rukama nam je briljantno pisan roman u kojem se krije pravo bogatstvo mudrosti o tajnama i ljepotama dugog putovanja kroz tame i svjetla sudbine.
Alojz Majetić

Tekst Saške Mutić čini mi se nekako poznatim, a ipak udaljenim i novim. Fabularna tekstura ima drugu vizuru, s istog embrionalnog izvora i istoga stilskog modela. Ni na što ne polažem autorsko pravo! Kada me je autorica damski upitala za pravo, odgovorio sam: Pišite, ako vas pali duboka, nepatvorena potreba.
Želim Saški Mutić da talent potvrdi i drugijencima – novim knjigama.
Osjećam se pomalo nelagodno, no i dobro. Potvrđuje se nezarđala, dosjetljiva, starolatinska: „Knjige doista imaju vlastitu sudbinu.” Mimo primarnog ili sekundarnog autora.
Branislav Glumac

ŠTO JE BILO PRIJE, KOKOŠ ILI JAJE,

ilitiga zna li netko možda odgovor na pitanje

tko je prvi započeo rečenicu s "NO, MEĐUTIM..." -

- jesu li to polupismeni televizijski novinari naučili od političara,

ili su pak tv-novinari time zarazili političare-ignorante?

U okviru 'Mjeseca Frankofonije' nakladnička kuća Fraktura i Francuski institut pozivaju vas na razgovor o djelima francuskog nobelovca Patricka Modianoa.

O romanu "Dora Bruder" i ostalim Modianovim djelima govorit će ravnatelj Francuskog instituta u Hrvatskoj Luc Lévy i glavni urednik Frakture Seid Serdarević.

Knjiga "Dora Bruder" podsjeća na sudbinu Helene Berr, francuske Anne Franck, čiji je dnevnik duboko potresao Patricka Modianoa. Nakon razgovora slijedi projekcija dokumentarnog filma "Hélčne Berr, mlada djevojka u okupiranom Parizu" (2013.) Jérômea Prieura.


Razgovor će se održati u srijedu 9. ožujka u 18 sati u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu.

10. ožujka 2016. u 19 sati
u Book Caffeu Dnevni Boravak
Ciottina 12a, Rijeka

održat će se
predstavljanje knjige 'Tihi rat' Luke Murine,

riječkog autora kojeg smo već upoznali kroz dioptriju 'Dnevnika jednog političara', a koji nas uvijek iznova iznenađuje svojim novim prozama na rubu šoka i nevjerice.

Knjigu će predstaviti urednica Dunja Matić i Milan Zagorac u ime izdavača Studija TiM iz Rijeke.

Sven, glavni lik ovoga distopijskog romana, kastrira svećenike koji zlostavljaju djecu, jer je i sam bio zlostavljan. U tome mu pomaže Stela, njegova djevojka, s kojom održava intenzivne odnose. No, Sven je ujedno i pripovjedač u starosti, koji se sjeća svog života i piše zadnju knjigu koja će ikad biti napisana. Naime, u vremenu u kojem se pričaju događaji, Sven je jedini preostali čovjek u ljudskome tijelu. Kroz priču i njegova razmišljanja otkrivaju se detalji koji obznanjuju njegovu ulogu u Tihom ratu, nakon kojeg je čovječanstvo svedeno na potreban broj jedinki koji su se redom preselili u androide i omogućili si vječnost. On je, spletom okolnosti, preživio i jedini odlučio da ne želi vječnost, nego život, sa svojim početkom i krajem te najavljuje svoju smrt sa zadnjim slovom knjige. To je ujedno i kraj čovječanstva.


Napisan gotovo kao SF monodrama, s pretpostavkom budućnosti kao distopije i utopije u jednom, s prizvucima još jedne prošlosti koju ćemo prebrzo zaboraviti, Tihi rat funkcionira kao ilustracija mikrofizike društvene dinamike čije posljedice izranjaju na površinu kao sitna i suptilna sakupljanja jedne struje, jednog zamaha, poteza umnoženog i umreženog, neobično sinkronizirane ljudske svijesti.
Dunja Matić

Kako bi neafirmiranim autorima i debitantima olakšao put do objavljivanja prve knjige, Andrija Škare je za potrebe portala Booksa.hr porazgovarao s nekoliko urednika.

Što smo mu Seid Serdarević, Branko Čegec, Kruno Lokotar, Ivan Sršen i moja malenkost rekli o o odnosu izdavačkih kuća prema neafirmiranim autorima + kakvi bi trebali biti rukopisi neafirmiranih autora da bi došli u obzir za objavljivanje + još ponešto, saznajte na ovome linku.

Sretan Dan žena

od srca, ali i uz

jednu knjišku preporuku

ovdje

Eto, i to smo napokon dočekali, provjetravanje školske lektire!

Većina djece voli čitati u osnovnoj školi jer je osnovnoškolska lektira prilagođena njihovom uzrastu, ali onda ih u 1. razredu srednje škole opale po glavi npr. Homerom (umjesto da njega stave u lektiru završnih razreda srednje škole) i pubertetlija se tada preplaši književnosti i počne je izbjegavati. Osim toga, to je i doba kad se javljaju neke druge "zanimacije" koje srednjoškolce udaljavaju od čitanja i zato je jako važno da upravo srednjoškolska lektira bude prilagođena uzrastu srednjoškolaca i da u njoj budu djela koja će održati ljubav prema čitanju one djece koja su se "zarazila" ljubavlju prema knjizi u osnovnoj školi ali i koja će probuditi tu ljubav i u još "nezaraženoj" djeci.

Treba prekinuti s praksom kronološkog predavanja književnosti (prema razdobljima) u srednjoj školi, srednjoškolska lektira za 3. i 4.razrede je primjerenija učenicima prvih i drugih razreda srednje škole od Homera, Šekspira, Antigone, Marulića koje im se natura u 1. i 2. razredu a njih treba prebaciti u završne razrede srednje škole i na taj način izbjeći ćemo da učenici koji vole čitati, u početnim razredima srednje škole čitanje zamrze!

O tome sam pisao još prije 15 godina na davno ugaslom portalu lajka.com.hr povodom tada objavljenog odličnog dvoknjižja u izdanju Sysprinta "Lektira na dlanu" Deana Dude, Andree Zlatar, Davora Šporera i Slavena Jurića, ali se bojim da će proći još toliko godina dok se te promjene u nastavi lektire zaista provedu

Među naslovima koji se sada predlažu srednjoškolcima za čitanje veseli me vidjeti npr. i Zafonovu "Sjenu vjetra" jer sam u kritici te knjige još prije 9 godina napisao kako je to knjiga koja potiče ljubav prema čitanju, i zato je važno da bude među lektirnim naslovima, jer smatram da je od antologičarske i simboličke, puno važnija jedna druga misija školske lektire : BUĐENJE APETITA ZA PUSTOLOVINAMA OD SLOVA!

Evo mog teksta o "Sjeni vjetra" ovdje

Od sutra, 07.03.2016. do petka, 11.03.2016. u terminu od 09:30 h do 09:55 h na trećem programu Hrvatskog radija, u emisiji 'Radio-roman' bit će emitiran roman Dražena Katunarića 'Prosjakinja'.


Tim povodom donosim svoju kritiku tog romana :

Dražen Katunarić: ''Prosjakinja'', izd. Leykam International, Zagreb, 2009., 225 str.


U razgovoru za ''Vijenac'' (broj 216, lipanj 2002.) Dražen Katunarić svoju je poziciju okarakterizirao eliotovskom, negdje na spoju tradicije i moderniteta, jer, kako u nastavku intervjua naglašava, on tradiciju shvaća borhesovski, kao pustolovinu, a ne kao muzej koji treba zapaliti. Krajem ˙2009. godine u izdanju zagrebačkog nakladnika Leykam International na knjižarske police stigao je Katunarićev roman ''Prosjakinja'' koji je upravo uvjerljiva potvrda prethodnih autorovih riječi. Inače, roman je, agilnošću izdavača, promptno preveden na njemački jezik te ubrzo i nagrađen međunarodnom nagradom ''Steiermaerkische Sparkasse''. Radi se o rukopisu koji je rezultat Katunarićeve pustolovine osuvremenjivanja jednoga mita – mita o Orfeju – kojega, baš kao i Euridiku, autor izbavlja iz zatočeništva u legendi i uspješno ga transpozicionira u suvremeni Zagreb, gdje, u ponešto izmijenjenoj inačici, Orfej ponovo prolazi sve iz grčkoga nam mita poznate peripetije.
U ''Prosjakinji'' Katunarić se bavi odnosom pravnika Franje i pijanistice Ivane, međusobno povezanih ljubavlju prema glazbi, s posebnom zajedničkom naklonošću spram opusa Frederica Chopina. Autor vrlo vješto i sugestivno, stupnjevito razlaže brojne etape njihove ljubavne veze, od idilične zaljubljenosti i skladne i snažne emotivne povezanosti (iz koje kao plod ljubavi na svijet dolazi dijete, kćer Jelena), preko degeneracije ljubavi nagrizene junakovom psihičkom bolesti, pa sve do konačne havarije, odnosno ženina bijega od kuće te junakova pada u očaj i totalna raspada njegove mentalne stabilnosti.
Prve dvije trećine romana posredovane su u Ich formi, pripovjedač je Franjo koji čitatelja upoznaje s najvažnijim sastavnicama svoje životne priče, od djetinjstva i odrastanja, preko upoznavanja i života sa Ivanom, pa sve do njihova razlaza uzrokovana njegovom psihičkom bolešću. U završnoj trećini romana ulogu naratora od Franje preuzima ''netko treći'', koji skuplja razasute krhotine priče ali i junakova mentalnog ustroja, jer se Franjo više «ne uspijeva sastati sa sobom i kazati ''to sam ja''». Preživio je, naime, tri moždana udara zaredom, ''zapljuskuju ga vrući valovi zbrkanih misli i osjećaja'' i ne snalazi se dobro ni u prostoru ni u vremenu, a ozdravljenje traži u dugim šetnjama Zagrebom (koji poprima lice Hada), u potrazi za ženom koju je svojom bolesnom ljubavlju otjerao u bijeg i prosjačenje.
Junakova bolest, dakako, ukorijenjena je u poremećenosti i bolesti društva, konzumerističkog, hiperkomercijaliziranog društva koje ne teži za uzvišenim, za glazbom, poezijom, ljepotom. Franjo orfejski traga za Ivanom, u metaforičkoj potrazi za glazbom i za ljepotom koja je prognana, a koju bi Ivana mogla proizvesti i tako ga spasiti od njegova privatnog pakla. No, Katunarić je namjerno izbjegavao eksplicitno upućivati na mit o Orfeju, što je mudra odluka jer bi to moglo djelovati usiljeno i nategnuto te ostavljati dojam konstrukcije. Međutim, sve bitne sastavnice i glasovite scene iz mita o Orfeju uspješno su inkorporirane u rukopis : kroćenje divljih zvijeri (pijanaca) glazbom (na kućnom tulumu), putovanje s Argonautima (u Poljsku), zmijski ujed Euridike (u Maksimiru), Orfejev pogled i okretanje za Euridikom (na Tomićevim stubama u Zagrebu), ali Katunarić niti jednom ne spominje konkretan mit i Orfeja, nego su ove scene diskretno uključene u logiku naracije. Time je uspješno postignuta višeznačnost tekstualnih slojeva; ono što je doslovno ispripovijedano zrcali se u jednoj drugoj stvarnosti pa se radnja može pratiti i kao stvarnost i kao parabola, dok napomena s korica knjige o povezanosti teksta s mitom implicitno poziva čitatelja na pažljivije praćenje radnje i traganje za analogijama s orfejskim mitom.
Autor veliku pozornost pridaje i društveno političkim događajima; radnja se proteže kroz tridesetak godina što Katunarić iskorištava kako bi se dotaknuo događaja iz prevratničke 1971.godine kao i ratnih, devedesetih godina. Pritom on dojmljivo dočarava doba nestašica i ideološkog terora i laži otprije trideset godina te siromaštvo i bijedu ratnog Zagreba, kao grada prosjaka i siromaha, odnosno suvremenu, ovodobnu inačicu Hada. Na osnovu svega prethodno rečenog jasno je da se radi o rukopisu pesimističnog i tmurnog ozračja, romanu mračne, sumorne atmosfere koju Katunarić vrlo sugestivno gradi rukopis garnirajući mnoštvom naturalističkih detalja i mučnih opisa (snažan, ekspresivan motiv oka koje visi sa goveđe glave na mesarovom pultu, crv što gmiže po uredskom stolu u odvjetnikovoj kancelariji ili emajlirana kada puna zaklanih gusaka, što su tek najdoljmljivi među vrlo brojnim sličnim primjerima). Autor je jednako vješt i u stupnjevitoj gradaciji junakova mentalnog rastrojstva koju razvija koristeći se motivom sveprisutnog oka koje neprestano paranoidno prati i nadgleda junaka i njegove postupke.

Roman je ciklički strukturiran; početak se skladno naslanja i referira na kraj rukopisa između čega autor odmotava cijeli junakov život u obliku retrospektivne fabularne raščlambe zbivanja koja su završnoj situaciji prethodila, ali je i uzrokovala. Za razliku od Katunarićeva romana ''Kobne slike'', ''Prosjakinja'' je u potpunosti lišena esejiziranja (junak se tek povremeno dotiče političke situacije, ali samo kratko i ovlaš, uz naznaku svog stava, ali nažalost, bez detaljnije elaboracije, isključivo kako bi oslikao opću atmosferu i stanje u državi). Franjina zaljubljenost dočarana je uz previše sentimentalizma, ali je poetski naboj tih dionica prilično snažan, a roman je bogat vrlo dojmljivim, ekspresivnim i pamtljivim slikama, s naturalizmom i pesimizmom kao temeljnim odrednicama. Uz implicitnu kritiku stanja aktualnog zagrebačkog urbaniteta (posredstvom opisa Franjine potrage za Ivanom zagrebačkim ulicama), Katunarić čitatelja nagrađuje i intelektualnim izazovom (prepoznavanja osuvremenjenih scena iz mita o Orfeju) kao nadgradnjom, te tematizacijom upliva nesvjesnog i simboličnog u stvarnost i propusnošću granice između svijesti i iracionalnog u podtekstu priče.

napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u ćasopisu 'Nova Istra', broj 3-4/2010.

O materijalnom statusu i
nesigurnoj egzistencijalnoj situaciji
ljudi koji se bave
književnom kritikom danas,
u vremenu prekarijata,
esej je napisao je Dinko Kreho,
za radijsku emisiju
Pojmovnik postjugoslavenske književnosti.

Esej poslušajte ovdje

Na Dan žena dođite i slušajte o časopisu Poezija,
fotografiji i ilustraciji te poeziju iz zbirki mladih pjesnikinja.

08.03.2016. u 19:30 sati
u Fotoklubu Zagreb, Ilica 29/III

o časopisu Poezija govorit će
urednici Tomica Bajsić i Ivan Herceg,
o fotografijama Valentine Bunić iz broja 3-4/2015.
govorit će povjesničarka umjetnosti Ana Kršnić Lozica,
a pjesme će čitati Darija Žilić, Lana Derkač i Neva Lukić.

Dobrodošli!

P.S. Točka iznenađenja na kraju večeri!

Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Dekompresija"
Juli Zeh




Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s ukrajinskim filologom Jevgenijem Paščenkom
- razgovor s književnicom Koranom Serdarević
- tekst Strahimira Primorca o knjizi "Skriveno u oku" Helene Sablić Tomić
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Ljerke Car Matutinović o romanu "Tolba" Suzane Bosnić Majcenić
- tekst Željke Metesi Deronjić o zborniku radova u čast Serafinu Hrkaću
- tekst Tonka Maroevića u povodu smrti Umberta Eca
- tekst Domagoja Brozovića o romanu "Policijski sat" Luke Bekavca
- tekstovi Tomislava Raukara i Franje Šaneka o prvom svesku Matičine "Povijesti Hrvata"
- tekst Denisa Leskovara o stvaralaštvu Janis Joplin

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, plesu, kazalištu itd.

August Engelhard, nudist, začetnik kokovorizma i utemeljitelj Reda Sunca, stvarna povijesna ličnost i junak ovog neobičnog i snažnog romana, svoju će utopiju boljeg svijeta pokušati ostvariti u njemačkim prekomorskim kolonijama kamo početkom 20. stoljeća bježi iz zatrovane, filistarske vilhelminske Njemačke i od cjelokupne europske civilizacije osuđene na propast. Nakon kratke idile na otoku Kabakonu gdje uzgaja kokosov orah i dočekuje sljedbenike iz cijeloga svijeta, Engelhardt ubrzo upada u spiralu ludila koja nagovještava i ocrtava najveće katastrofe dvadesetog stoljeća. Stilski inovativnim postupcima i virtuoznim jezikom, Christian Kracht romanom Imperij ispisuje veličanstvenu društvenu satiru, zabavan i na trenutke urnebesno smiješan pustolovni i filozofski roman u kojemu se zrcale svi lomovi današnje stvarnosti.


Pravo remek-djelo… humor pojedinih prizora nezaboravan je.
Die Welt

Maestralno i neponovljivo!
Die Zeit

Imperijje zapanjujuća i uzbudljiva, ironična konradijanska književna pustolovina za naše doba.
Karl Ove Knausgaard, autor 'Moje borbe'


Imperij se čita kao najbolji film koji Werner Herzog tek treba snimiti.
Tobias Carroll, Biographile


Christian Kracht (Saanen, Švicarska, 1966.) jedan je od najkontroverznijih pisaca i intelektualaca njemačkog govornog područja čiji su romani prevedeni na više od dvadeset jezika. Školovao se u Njemačkoj, Kanadi i SAD-u. Bio je dopisnik iz Indije za tjednik Der Spiegel, kolumnist Frankfurter Allgemeine Zeitunga te suradnik brojnih drugih novina. Status kultnog pisca stekao je romanima Faserland (1995.), 1979 (2001.), Ja bit ću tu, na suncu i u sjeni (2008.), a definitivno ga potvrdio romanom Imperij (2012.) za koji je ovjenčan Književnom nagradom Kantona Berna te prestižnom Nagradom Wilhelm Raabe. Objavio je i nekoliko knjiga putopisa, surađivao je s brojnim piscima i umjetnicima a zajedno sa suprugom, režiserkom Frauke Finsterwalder, napisao je scenarij za njezin nagrađivani film Finsterworld.

Žene triju pjesnika (The Poets' Wives, 2014) roman je suvremenog irskog romanopisca Davida Parka napisan u maniri žanra biografske fikcije. Trodijelna radnja romana usredotočuje se na živote supruga Williama Blakea, Osipa Mandeljštama i jednog izmišljenog irskog pjesnika s kraja XX. stoljeća.
Prvo poglavlje triptiha govori o Catherine Blake, nepismenoj supruzi engleskog pjesnika i slikara koji stremi za priznanjem u društvu, a ovo ga odbacuje kao luđaka. Priča je to o ženi koja nije mogla čitati suprugovu poeziju niti ljubavna pisma, ali je potpuno vjerovala u autentičnost njegovih vizija božanske prisutnosti koju je samo on mogao vidjeti.
U središtu je druge cjeline Nadežda Mandeljštam, supruga ruskog pjesnika Osipa Mandeljštama, koji je zbog svoga pjesništva postao žrtva staljinističkog terora. Zajednički život Mandeljštamovih tijekom 1930-ih Park prikazuje polazeći od jedne jedine situacije: Nadežda s mnoštvom drugih žena tri sata čeka u redu kako bi poslala paket Osipu, ne znajući da je mrtav. Otada do kraja života Nadežda "daje pjesnikovu imenu svoj glas", tako da je njezina čuvena autobiografija zapravo biografija njezina supruga.
Treća je pak žena supruga fikcionalnog sjevernoirskog pjesnika; ona se poslije suprugove smrti prisjeća svoga bračnog života i zaokupljena je ispunjenjem njegove posljednje želje. Promišlja velik raskorak između osjećaja što ih je njezin suprug izražavao u svojim drugorazrednim pjesmama i njegove emocionalne distance u svakodnevnom životu s obitelji. Mori je činjenica da je patnju zbog njihova izgubljena sina imao potrebu objaviti u poeziji i podijeliti je s drugima, a nije bio u stanju pružiti mu ljubav i toplinu za njegova života.
Tri odsječka romana smještena u različiti prostor, vrijeme i okolnosti iz raznih perspektiva opisuju proturječja i napetosti između umjetnosti i života te emocionalne i fizičke žrtve što se prinose za dobrobit tuđe kreativnosti.

David Park (Belfast, 1953), jedan od najcjenjenijih suvremenih irskih književnika. Završio je Queen's University u Belfastu i donedavno je, usporedo sa sve uspješnijom književnom karijerom, radio kao srednjoškolski učitelj te se na tom području istaknuo značajnim doprinosima razvoju kreativnosti nastavnog programa. Njegova prva djela bila su obilježena političkom situacijom u Sjevernoj Irskoj, koja mu je služila kao prizma za bavljenje obuhvatnijom problematikom političkog nasilja. Tek je s romanom Svjetlo Amsterdama objavljenim 2012. iskoračio iz te tematske determiniranosti, da bi u romanu Žene triju pjesnika maksimalno protegnuo i vremenske i prostorne granice, usredotočivši se na suptilan međuodnos života i stvaralaštva. Ponajprije je cijenjen kao majstor stila; kritičari ističu njegovo umijeće stvaranja atmosfere i uvjerljivo portretiranje likova, stavljajući ga uz bok najvećim irskim piscima današnjice, kao što su, primjerice, John Banville, Colum McCann ili Roddy Doyle. Dobitnik je brojnih nagrada, a djela su mu prevedena na više jezika.
Knjiga je objavljena uz potporu Ireland Literature Exchange.

44

Književna povijest, ne samo hrvatska nego i globalna, oskudijeva epistolarnim romanima. A takvih djela koja su pisana a quattro mani, dakle, u suradnji dvoje autora, još je i manje. Marina Vujčić I Ivica Ivanišević hrabro su se prihvatili izazova.
Njihova priča oslanja se na razmjerno trivijalnu pretpostavku: žena i muškarac srednjih godina, koji su u mladosti bili ljubavnici, da bi onda iz nikada dovoljno obrazloženih razloga naprasno prekinuli svoju vezu, stupaju u kontakt nakon punih trideset godina. Bliži se obljetnica njihove mature, a glavna junakinja, danas ugledna liječnica u, na prvi pogled, sretnome braku s dvoje djece, prihvaća se zamorne logistike okupljanja raspršene generacije. Sav taj gnjavatorski, iscrpljujući posao ona odrađuje samo s jednom željom: da konačno ustanovi gdje je nestao On, čovjek kojega je svojedobno voljela. Kad ga, putem elektronske pošte, uspije locirati, davno umrtvljena veza naglo će se razgoriti. U trenutku kad pomislimo da priča polako ali sigurno stremi jeftinome žanrovskome kraju, događa se zaplet: u njihovu mail komunikaciju uključuje se treća strana.
Priča koja se do tada kretala sigurnim koordinatama sofisticiranog ali ipak ljubića, naglo iskoračuje sa žanrovskih tračnica, pretvarajući se u literaturu koja otvara mnoga pitanja. Ne samo ona koja se tiču razumijevanja suptilne mreže intimnih odnosa među ljudima, nego i pitanja koja zahvaćaju probleme kudikamo dublje i šire, u složenome društvenome kontekstu. "Otpusno pismo" nije samo knjiga koja osebujno materijalizira krizu srednjih godina, pokušava odijeliti čežnju za ljubavlju od potrebe da se čovjek ne osjeća promašenim, nego i djelo koje smjelo iskoračuje u pravo minsko polje delikatnih osobnih i društvenih kontroverzi. Ukratko, "Otpusno pismo" knjiga je kakva nasušno fali našoj – i ne samo našoj – književnosti.

U izdanju Heinrich Böll Stiftunga – Ured za Hrvatsku nedavno je objavljena knjiga šest narativno-novinarskih priča ‘Kako ste?’ autorice Barbare Matejčić, nagrađivane neovisne novinarke. Matejčić se u svojoj knjizi dubinski posvetila intrigantnim temama poput kako je živjeti s psihičkom bolešću, koje sve prepreke mora nadići romsko dijete da bi se školovalo itd., odnosno iskustvima ljudi koji inače nemaju pristup i velik prostor u javnosti.

Autorica u zbirci narativno-novinarskih priča ‘Kako ste?’ uranja u ljudske strahove, poniženja, nepravde, gubitke, ali i ponos i nesalomljivost te nam pruža priliku da nam životi drugih, onih koji žuljaju hrvatsko društvo, budu malo manje nepoznanice. A samo je jedan način da autorica zgrabi čitatelja i odvuče ga iz zone komfora duboko u živote ljudi koji nisu odabrali okolnosti koje su ih obilježile: taj se način zove narativno novinarstvo. Jezik dobre književnosti upotrijebljen za nešto što se zaista dogodilo. To je vrsta novinarstva koje posuđuje sredstva izraza od književnosti, ali ne prelazi granicu fikcije, poručuju iz Heinrich Böll Stiftung, čiji je Ured za Hrvatsku objavio knjigu.

Šest novih neobjavljenih novinarskih priča (s iznimkom ‘Živila pička’, koje su prethodno izašle u književnom časopisu Sarajevske sveske) pružaju dubinski uvid u tamnu stranu Hrvatske ispisujući intimističke portrete svakodnevice ‘drugačijih’, poniženih, obespravljenih - takozvanih građana drugog reda. ‘Kolovoz u Šarić Strugi’ odvija se u iščekivanju fešte za Veliku Gospu, najvažnijeg društvenog događaja u malom selu na jugu Hrvatske u kojem živi četrdesetogodišnjakinja koja je u prometnoj nesreći ostala nepokretna od vrata naniže. ‘Jedna od sto’ autentična je dnevnička kronika posljednjih devet godina bolesti Zagrepčanke koja od 18 godine ima dijagnozu shizofrenije. ‘Petica iz zadnje klupe’ prati romsku tinejdžericu koja se uz pomoć obrazovanja pokušava izvući iz segregiranog geta u kojem se rodila. U 'Običnom danu u Branimirovom životu' ispisana su 24 sata onako kako ih čuje muškarac kojem je sa 17 godina nasljedna bolest, za koju nije znao da je ima, uništila vid. 'Osječka obitelj Lovrić' povijest je agonije obitelji čiji je suprug i otac kao civil srpske nacionalnosti ubijen u Osijeku 1991. 'Živila pička' višeglasna je priča o skupini lezbijki iz Splita koje pokušavaju živjeti slobodno, a onda ih u rano jutro napadnu mladi muškarci na plaži Bačvice.

‘Što zapravo znamo o drugima? Iz tog je pitanja proizašla ova knjiga. Iz želje da zađem u svakodnevicu ljudi koje prethodno nisam poznavala, posebno onih o kojima često imamo već uobličene, zakržljale predodžbe. (…) No, ljudi portretirani u ovih šest priča nisu predstavnici svojih skupina, oni ne progovaraju u ime drugih s kojima dijele karakteristiku kojom su znatno obilježeni, već samo u svoje vlastito, jer je to jedino i moguće. Iako su naizgled sasvim različiti – i po tome kako i gdje žive, i po tome što ih je snašlo i kako se s tim nose – ono što ih međusobno spaja jesu predrasude, osuđivanja, nepravde, društvene i institucionalne barijere u koje se zabijaju. Bez obzira o kojoj se osnovi radi – fizičkim ili psihičkim teškoćama, rasi, etničkoj pripadnosti, seksualnoj orijentaciji – predrasude u svojoj pozadini uvijek imaju isti pokretač: neznanje koje nadomještamo mentalnim okaminama’, napisala je Barbara Matejčić u ‘Kako ste?’ objašnjavajući svoje motive za pisanje ove zanimljive publicističke knjige.

‘Kako ste?’ uredili su Branko Čečen (direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije) i Vedran Horvat (voditelj Ureda za Hrvatsku Zaklade Heinrich Böll), a za oblikovanje je odgovorna Rafaela Dražić.

(Autor teksta:Gordan Duhaček, izvor: T-portal)

Jedan od najznačajnijih suvremenih pisaca Nizozemac Cees Nooteboom bit će gost književne tribine Razotkrivanje u četvrtak 3. ožujka 2016. u 19 sati u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, Trg maršala Tita 10.

O pisanju, njegovim djelima i svemu ostalome sa Ceesom Nooteboomom razgovarat će Roman Simić Bodrožić.

O autoru i njegovih 5 knjiga koje je objavila Fraktura više možete saznati ovdje

4. ožujka 2016. u 19 sati
u Antikvarijatu Ex Libris, Riva Boduli 3b, Rijeka

gostuju crnogorski književnici : pjesnikinja Dragana Tripković, književnik i izdavač Milorad Popović te književnik i esejist Andrej Nikolaidis


Radi se o višestruko nagrađivanim autorima triju generacija i triju književnih poetika iza kojih su brojna priznanja u Crnoj Gori i inozemstvu, te ih se stoga i smatra trenutno jednima od najvažnijih autora koji pišu na crnogorskom jeziku.
Stoga će se publika imati priliku upoznati s najnovijim dosezima crnogorske književnosti te će se otvoriti i aktualna pitanja crnogorske književne scene.

Predstavljanje Dragane Tripković, Milorada Popovića i Andreja Nikolaidisa te razgovor s njima vodit će riječki književnik Milan Zagorac.

Ovo je predstavljanje „uzvratni“ susret jer su u lipnju 2015. godine autori Kristina Posilović i Zoran Žmirić sudjelovali na predstavljanju recentne hrvatske i riječke književnosti u Podgorici i Cetinju.

O autorima opširnije ovdje