Ove godine NEĆE BITI nagrade 'Kiklop'
petak , 31.07.2015.
Skupština udruge Sa(n)jam knjige u Istri jednoglasno je odlučila da ove godine neće biti dodijeljena nagrada Kiklop, priopćeno je iz Pule, a prenosi T-portal.
'Kada smo 2004. osnovali i osmislili knjišku nagradu koju će u više kategorija dodjeljivati struka, nismo mogli ni sanjati u što će se ona razviti, i što će tijekom sljedećih deset godina značiti piscima, prevoditeljima, urednicima, nakladnicima, ilustratorima i svima onima kojih se knjige i književnost tiču jer su, naprosto, čitatelji. Za Kiklopa su se kandidirali, i Kiklopa su osvajali najznačajniji hrvatski pisci, Kiklop je u kategoriji za najbolje debitante najavljivao pisce za koje će Hrvatska tek čuti. Ova je nagrada postala zrcalo hrvatskoga nakladništva i književnosti. Ponekad zrcalo može pružiti i uljepšanu sliku svijeta koji se u njemu ogleda', navodi se u priopćenju koje su poslali organizatori pulskog sajma knjige koji se održava potkraj godine.
Dodaju da su se opirali svih sedam godina krize, no smatraju da je desetkovana knjiška produkcija te kao razlog ukidanja nagrade navode da su mnogi nekad veliki i slavni izdavači gotovo prestali izdavati knjige, ili su se, da bi opstali, preorijentirali na prijevode lake bestseller literature pa smatraju da Kiklopa nije moguće dodijeliti, a da se ne naruši izvorni smisao nagrade.
Ako mene pitate za mišljenje - NE SLAŽEM SE, JER SE TAKVIM OBRAZLOŽENJEM NIPODAŠTAVA TRUD ONIH IZDAVAČA KOJI I DALJE, UNATOČ SVIM TEŠKOĆAMA, USTRAJAVAJU NA OBJAVLJIVANJU KVALITETNE LITERATURE.
komentiraj (4) * ispiši * #
INTERVJU: Ernest Fišer
Književnik, publicist, urednik, profesionalni novinar i kulturni radnik s varaždinskom adresom Ernest Fišer (rođen 2. svibnja 1943. u Zagrebu) dugogodišnji je član Matice hrvatske, jedan od obnovitelja rada njezinih ogranaka u Čakovcu i Varaždinu, a od 1994. i predsjednik varaždinskog ogranka Matice hrvatske.
Urednik je časopisa Kolo.
Zbirkom sabranih i novih kajkavskih pjesama Macbeth na fajruntu (izd. Matica hrvatska, 2013) postao je najnagrađivaniji hrvatski pjesnik u protekle dvije godine.
Razgovor Martine Prokl Predragović s Ernestom Fišerom čitajte ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
K.MOLJAC POKLANJA ideju za remek-djelo!
srijeda , 29.07.2015.UMJETNICI RAZNI, FALI VAM IDEJA ZA REMEK-DJELO KOJE ODAVNO ČUČI U VAMA, ALI NIKAKO DA IZBIJE VAN?
EVO JEDNE:
Znate kako vele : nada umire zadnja.
Međutim, kad to kažu, previđaju da to zapravo znači da će nas ta stanovita nada sve i nadživjeti.
Eto, autori (književni, likovni, dramski... svih fela i profila) eto vam ideje za priču, roman, sliku, esej, karikaturu, crtić, haiku, poemu, pjesmu, recitaciju, monodramu, stereodramu, balet, operu... :
NADA, JEDINA, ZADNJA PREŽIVJELA, NIGDJE NIKOG UOKOLO, NADA SAMA NA SVIJETU...
Svašta se iz te situacije može izrodit, "razmisli, sjeti se..."
Hrpa remek-djela nas čeka u budućnosti, već vidim i Nobele, i Gjalske, i Nazore, i Kiklope i Zlatne Arene, i Palme, i Pulitzere, i Oscare, u ručicama raznim
A mene, tko se sjeti, sjeti se... (ili kako već ide onaj citat iz "Balkanskog špijuna")
komentiraj (2) * ispiši * #
NOVI BROJAČ + PROKLETSTVO DOBROG ODGOJA
ponedjeljak , 27.07.2015.Ovo sam objavio prije nekoliko dana svom fejsbuk-profilu :
Prije godinu i pol, ne znano mi zašto, deaktivirao se brojač posjeta na mom blogu knjigoljub.blog.hr
Dotad, moj blog je bio posjećen cca 1.200.000 puta (milijun i dvesto tisuća puta)
Informatički prilično nepismen, nisam ga znao reaktivirati.
Prije nekoliko dan pomogao mi je brat u tome, i na moju veliku radost sad vidim da ni preseljenje svih na fejs, ni odlazak mnogih na G.O., ni paklene vrućine, nisu spriječile da moj blog dnevno preživi više stotina vaših posjeta.
Hvala svima, ma gdje bili!
Ubrzo nakon objave tog teksta primio sam mail od jednog uglednog člana naše književne scene koji mi piše ovo:
Božidare, zašto se Vi zahvaljujete pratiteljima Vašeg bloga?
Pa pred Vama bi trebali klečati i Vama bi se trebali svakodneno zahvaljivati pisci, a izdavači pogotovo, na maratonskom postojanju Vašeg bloga i besplatnoj reklami koju na njemu godinama imaju?
Ima čovjek pravo, što je, je.
Evo što sam mu odgovorio :
Poštovani, to vam je prokletstvo dobrog odgoja, što mogu kad sam dobro odgojena budala koja se zahvaljuje i kad treba i kad ne treba...
Šalu na stranu, moram reći da je deaktivacijom brojača posjeta i dio gušta bloganja ispario, ali reaktivacija brojača je rezultirala i povećanjem gušta.
Iako, iskreno, najveći gušt kod vođenja ovoga bloga je u nadi da ono što ovdje objavim nekome možda donese i neku korist.
Što mogu kad sam dobra dušica, solidarnost mi je u genima i u krvi...
komentiraj (2) * ispiši * #
Danas, svi trčećim korakom do kioska po 'Novi list'!
nedjelja , 26.07.2015.
DANAS (nedjelja, 26.07.2015.); SVI TRČEĆIM KORAKOM DO KIOSKA PO 'NOVI LIST'!
Zašto?
Zato što u razgovoru s Davor Mandićem Dario Rukavina predstavlja knjigu priča koja u rujnu izlazi kao 10. naslov edicije 'Nokaut' koju uređujem u izd.kući HENA COM.
No, uz razgovor s Darijom a koji uključuje i nekoliko mojih rečenica o Dariju i njegovoj knjizi, Novi list vam daruje i CIJELU JEDNU PRIČU IZ KNJIGE!
(Inače, ako ste zaboravili - Dario Rukavina je bio prvi bloger (njegov nick bio je Porto) koji je još prije 10 godina doživio ukoričenje svojih blogerskih uradaka, i to dvostruko - knjiga pjesama i proze - nakon čega je malo usporio s pisanjem. No, moja ponuda da mu uredim knjigu koju će objaviti Hena com rezultirala je da on svoje pero zdušnije ponovno stavi u pogon, na radost moju i svekolikog puka željnog dobre domaće proze - u rujnu dakle izlazi njegova knjiga priča 'Brz kao Bruce Lee' a u dogledno vrijeme očekuje nas i prvi roman Darija Rukavine te još jedna njegova prozna zbirka).
(foto by vecernji.hr)
komentiraj (0) * ispiši * #
Predstava 'Kronos' prema istoimenoj pjesničkoj zbirci Dražena Katunarića
U okviru programa Dubrovačkih ljetnih igara
31. srpnja 2015. s početkom u 21:30 h
u atriju palače Sponza
bit će izvedena predstava "Kronos" prema istoimenoj pjesničkoj zbirci Dražena Katunarića (izd. Litteris, 2011), u kojoj sudjeluju pjesnik Dražen Katunarić i glumica Marija Šegvić, režiju potpisuje Paolo Tišljarić, a dramaturgiju Valentina Galijatović.
komentiraj (0) * ispiši * #
Moje 'Preporuke strane proze za čitanje tokom ljeta 2015.' u 'Vijencu'
petak , 24.07.2015.Na kioscima je
ljetni trobroj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga,
i moj tekst
'Preporuka strane proze za ljeto 2015.'
Novi 'Vijenac' još donosi :
- razgovor s Ernestom Fišerom, najnagrađivanijim hrv.pjesnikom u zadnje dvije godine i gl.urednikom časopisa 'Kolo'
- razgovor s Viktorijom Car, sveučilišnom profesoricom i stručnjakinjom za medije
- razgovor s multimedijalnim umjetnikom Daliborom Martinisom
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Irene Vrkljan 'Protokol jednog rastanka'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Vatrenjaci' Adama Rajzla
- tekst Tonka Maroevića o knjizi pisama Dušana Karpatskog 'Listar'
- tekst Franje Nagulova o knjizi Sanje Jukić i Gorana Rema 'Panonizam hrvatskoga pjesništva II'
- tekst Kristine Grgić o knjizi Dolores Grmače 'Nevolje s tijelom. Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića'
- tekstovi Stipe Grgasa i Božice Jelušić u povodu 150.obljetnice rođenja W.B.Yeatsa
- tekst Josipa Grozdanića povodom 100.obljetnice rođenja Orsona Wellesa
te još pregršt tekstova o likovnoj umhetnosti, kazalištu, filu, plesu, glazbi itd.
komentiraj (1) * ispiši * #
MUltimedijalni projekt SPIRALNI KANALI, LIŽNJAN 2015. - SVIJET U 3 RIJEČI
četvrtak , 23.07.2015.
Udruga ZVONA I NARI iz Ližnjana nas poziva u petak, 24.07. 2015. u 21 h na predstavljanje multimedijalnog projekta
SPIRALNI KANALI, LIŽNJAN 2015. – Svijet u 3 riječi
koji će se sastojati od izložbe, video-prezentacije i poetske večeri.
Riječ je prvom istarskom izdanju dugogodišnjeg međunarodnog projekta Vlade Franjevića, hrvatskog umjetnika (s lichtensteinskom adresom stanovanja) u sklopu kojega je do sada u više od desetak različitih izdanja i pojedinačnih umjetničkih akcija, u devet zemalja svijeta udružio kreativne snage više od stotinu umjetnika iz cijelog svijeta.
Više o Vladi i njegovim suučesnicima saznat ćete ako se pridružite u Knjižnici i književnom svratištu ZVONA i NARI u Ližnjanu, domaćinu ovogodišnjih Spiralnih kanala. U programu u petak, uz Vladu Franjevića predstavit će se i Rajka Poljak Franjević (iz Lichtensteina), Palme (iz Njemačke, ali i iz Gambije) te slovački prijatelji Roman Turcel, Roman Biček i Veronika Goncolova.
Tom prilikom biti će izloženi radovi pristigli na natječaj Spiralnih kanala – 26 međunarodnih umjetnika odgovorilo je na ovogodišnju temu: Svijet u 3 riječi, te ćemo imati jedinstvenu priliku vidjeti njihove radove, ali i doznati nešto više o idejama koje su ih spojile. S nama će, dakle, što kroz svoj rad, što osobno, biti prisutni: iz Hrvatske Maja Vrančić, Irena Lukšić, Josip Pino Ivančić, Donata Dumičić i Tedi Tadija Dovođa; iz Njemačke Palme i Stan Lafleur; iz Italije Lizzie Bellotto; iz Srbije Dejan R. Radovanović, Dejan Đorđević i Joskin Shiljan (Nebojša Stojković); iz SAD-a Lee Baumgarten, Denise Torrance, Case Baumgarten, Anthony Stembrite, Lee Stembrite, Becky Keenan, Dave List, Gaye List, Hannah Witner, Monique Luck, Tina Roozbehi, Francisco Gonzalez, Laura Fox-Wallis i Tina Alberni; te iz Kuvajta William J. Andersen.
Dakle, vidimo se u Ližnjanu!
Za Udrugu ZVONA i NARI,
Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen
komentiraj (0) * ispiši * #
NEOČEKIVANA MULTIFUNKCIONALNOST ŠILTERICE
utorak , 21.07.2015.MULTIFUNKCIONALNOST ŠILTERICE
Na radost mojih glaukomom i pretjeranim čitanjem dobrano već načetih očiju, ove godine odlučio sam poslušati savjete pametnijih od sebe - i na plaži nositi šiltericu dok čitam na suncu.
Godinama sam se tome opirao smatrajući kako mi je onih 6-7 glavobolja glaukomom uzrokovanih mjesečno sasvim dovoljno, i da mi ne treba još poneka dodatna, pritiskom šilterice na ćelenki uzrokovana.
No, koristeći šiltericu otkrio sam i njene dodatne funkcije, uz onu osnovnu (zaštitu očiju).
Naime, otkrio sam da je sa šiltericom na glavi kod čitanja koncentracija veća jer je vidno polje suženo i oči su izravnije usmjerene na štivo u rukama.
Osim toga, takvim suženjem vidnog polja šilterica smanjuje i mogućnost odvraćanja pažnje, a takve su vizualne distrakcije na plažama, jelte, brojne i raznolike, različitih godina proizvodnje, oblika i obujma, boje i teksture
No, otkrih još jednu jako važnu funkciju šilterice - može ju se koristiti i u svrhu zaštite od daveža i dosadnjakovića - nabiješ je na oči pa lakše izbjegavaš eye-contact.
Jer, eye-contact je ono što dosadnjakovići smatraju neizrečenim pozivom, i nakon njega kreću u napad uvjereni da si jako zainteresiran da čuješ njihovo mišljenje o koječemu.
Ne znam zašto, ali ja kao da sam nekakav magnet za različite vrste daveža koji misle da je činjenica što veći dio ljeta u isto vrijeme boravim na istoj plaži kao i oni dovoljna da me zaspu kojekakvim svojim razmišljanjima.
(Žena mi kaže - to je zato što su te vidjeli u novinama
). No, poučen iskustvom razradio sam vrlo učinkovitu metodu obrane - nakon što otrpiš određenu količinu davljenja, pokažeš dosadnjakoviću knjigu (koja je meni na plaži uvijek u rukama, a tim davežima, nekim čudom, nikad) i upitaš ga nevino - "Jeste li čitali ovo?".
Metoda prokušana više puta i svaki put upali, bez greške - k'o vrag od tamjana davež bježi nakon takvog pitanja, da ja ne bih slučajno naslutio kako njemu čitanje nije čak ni među primarnih 100-tinjak životnih interesa
Donekle s rečenim u vezi, donosim vam jednu pjesmu Konstantina Kavafisa :
Konstantin Kavafis
"Koliko možeš"
I ako ne možeš svoj život učiniti kakvim želiš,
ovo bar pokušaj postići
koliko možeš: nemoj ga unižavati
s previše dodira sa svijetom,
s previše izlazaka i razgovora.
Nemoj ga unižavati izvodeći ga,
često šetajući i izlažući ga
svakodnevnoj gluposti
veza i susreta,
da ne postane dosadan kao da je tuđ.
komentiraj (1) * ispiši * #
DRAŽI ODMORA U HRVATSKOJ: LEŠ NA PLAŽI + još ponešto...
ponedjeljak , 20.07.2015.SLUČAJ 1. : Prije nekoliko dana (14.07.2015.) na plaži u Ičićima, nakon možda i više od sat vremena pokušavanja reanimacije, tročlana ekipa opatijske hitne pomoći nije uspjela pomoći ženi kojoj je pozlilo na suncu. Nakon dolaska policije, a odlaska hitne pomoći, leš te nesretne žene ostao je ležati više od sat vremena, pokriven bijelom plahtom, tik nadomak metalnih stepenica za ulazak u more, do dolaska mrtvozorničke ekipe koja ga je odnijela u metalnom lijesu.
Zaista mi nije jasno zašto zakonodavac ne promijeni taj propis i dozvoli da hitna pomoć odveze truplo, u slučajevima smrti na tako frekventnim javnim mjestima poput plaže sredinom srpnja, umjesto da leš ostane ležati na plaži do dolaska mrtvozorničke ekipe koja će ga odnijeti s plaže? Ako ne zbog turista koji će po povratku u svoj domicil svima pričati o barbarskim Hrvatima i njihovom nepoštivanju mrtvih, onda bar zbog djece na plaži.
(I naravno da nije izostalo kretena koji su cijeli taj postupak bezuspješne reanimacije snimali kamerama na svojim smartphoneima).
SLUČAJ 2. : Prethodni slučaj se desio nedavno i nadam se da se neće ponoviti, a ovo što slijedi ponavlja se iz dana u dan, godinama, na istoj toj plaži : plaža je duga cca 400 metara, a na sredini je smješteno spremište ležaljki i suncobrana. Neposredno ispred njega koncesionar svakodnevno uredi 30-tak kompleta (2 ležaljke + suncobran). Međutim, ako nekom turistu na um padne ideja da ne unajmi cijeli komplet već da unajmi samo suncobran kojim bi se zaštitio od sunca negdje dalje od tog središnjeg dijela plaže, ali na istoj toj plaži - bez obzira imao taj turist 20, 30, 40, 50 ili 60+ godina, vidjet ćete ga kako sam tegli taj suncobran do mjesta gdje želi ležati na plaži. Nema šansone da neki od 3-4 krelaca (sve odreda 20-godišnjaka) koji rade kao iznajmljivači ležaljki i suncobrana taj suncobran ponese tom turistu do mjesta gdje ga želi postaviti.
(Inače, i sam sam se u to uvjerio, prethodnih godina, dok mi je dijete bilo manje, u nekoliko smo navrata unajmili suncobran i niti jednom nisu ni ponudili da nam ga ponesu. Koncesionar je i tada bio onaj isti kao i danas).
Vjerojatno se ti dečki brinu za ekonomski prosperitet EU-a, kako se turisti na odmoru ne bi previše ulijenili zbog čega bi im po povratku u domaju opala produktivnost.
Ako mene pitate - DOZVOLU ZA RAD/KONCESIJU ODUZETI IM ODMAH!!!
komentiraj (9) * ispiši * #
Dodjela nagrada 'Petrarca festa' + SONET MILKA VALENTA
Danas s početkom u 19:30 u Atelieru Meštrović (Zagreb, Mletačka 8, Gornji grad) održat će se dodjela nagrada za najbolji sonet, drugog izdanja 'Petrarca Festa'.
Nagrađeni soneti bit će pročitani, a publika će, osim u sonetima, imati priliku uživati u glazbi gudačkog kvarteta 4zaKvartet.
Nagradni fond knjiga osiguralo je Hrvatsko društvo pisaca, a odluku o nagradama donio je žiri čije su članice bile: Ana Brnardić, Tanja Žarić i Magdalena Došen.
Ekskluzivno donosim sonet Milka Valenta koji je osvojio treću nagradu :
MILKO VALENT
Rock'n'roll
(sonet)
U DUŠI UVIJEK MODERNA VREMENA
zvuče dobar rock'n'roll,
oko nas tupa, sjebana plemena
isijavaju mrak, mučni bol.
VOLIMO NOĆI BIJELOG SATENA
kad note šibaju furku, seks i znoj;
ne volimo palanke, soj kretena,
već dobre vibracije na zemlji toj.
I ZATO ON THE ROAD AGAIN,
kažem travi u tvojoj glavi,
nek' čuje se barem: ''Play it, Sam!'',
A NE SAMO ANĐELI PLAVI
koji su običan drveni stol,
dok mi smo tvrdi rock'n'roll
I NISMO NA REPU, VEĆ GLAVA I SOL.
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU: Vinko Brešić
subota , 18.07.2015.
Vinko Brešić hrvatski je književni povjesničar i sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osim što je autor čitanih i često citiranih znanstvenih i stručnih knjiga, on je i urednik časopisa Croatica te dobitnik Državne nagrade za znanost i Nagrade Julije Benešić.
Samo u ovoj godini objavio je nekoliko iznimno vrijednih djela, a povod je novome razgovoru za Vijenac njegova upravo tiskana knjiga o hrvatskoj književnosti 19. stoljeća.
Razgovor čitajte ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Phillipe Claudel - 'Mirisi' (Edicije Božičević, 2015.)
petak , 17.07.2015.
Phillipe Claudel
'Mirisi'
kratke proze
Izdavač/Distributer: Edicije Božičević
Prevela: Dubravka Celebrini
Cijena: 125,00 kn
Broj stranica: 144
Uvez: meki
Riječ izdavača
Šezdeset i tri kratke priče odaju počast jednom minulom vremenu.
Claudelovi 'Mirisi' vode nas u kuhinje i polja, na farme i u školske razrede, u podrume starih kuća, na bazene i rijeke. Od bagrema s mirisom meda i proljeća, egzotičnog cimeta, kiselkastog mirisa biljnog raspadanja na grobljima, očeva losiona poslije brijanja, uporna mirisa kuhanog kupusa, lipe u cvatu, cigareta, do prvih poljubaca, Philippe Claudel u šezdeset i tri kratke priče opisuje ono neopisivo, sićušno, nevidljivo, odajajući počast jednom minulome vremenu, krajoliku njegova zavičaja i životima jednostavnih ljudi koji ga nastanjuju.
Ako još ništa niste čitali od Phillipea Claudela, evo moje kratke preporuke njegova izvrsnog romana 'Istraga' (Edicije Božičević, 2014.) :
Roman 'Istraga' (prev. Dubravka Celebrini, Edicije Božičević) francuskoga književnika i filmskog redatelja Phillipea Claudela treći je na hrvatski prevedeni roman uglednog autora koji iz romana u roman uspijeva biti drukčiji, ali uvijek pritom ostaje prepoznatljivo svoj. Riječ je o kafkijanskoj paraboli i oštroj romanesknoj kritici nečovječnoga, visoko birokratizirana društva bliske budućnosti u kojoj se autor poigrava žanrom detekcije i trilera, rukopis garnirajući pregrštom na apsurdu i groteski zasnovana humora, baštineći mnogo od poetike Franza Kafke, Becketta i Ionesca, ali popkulturne referencije šireći i prema komici Monthyja Pytona i distopijskim celuloidnim vizijama Terryja Gilliama. Distopija je malokad tako duhovita kao što je to u fantazmagoričkim košmarnim vizijama Phillipea Claudela, što ne znači da i dalje bolno ne upozorava i ne zastrašuje prikazom budućnosti koja nam već kuca na vrata.
(Objavljeno u 'Vijencu', broj 544, siječanj 2015.)
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU: Jelena Zlatar
četvrtak , 16.07.2015.Jelena Zlatar, talentirana spisateljica i znanstvenica, nedavno je u Zagrebu predstavila svoj prvi roman ‘Slijepa točka’ (CeKaPe, 2015.).
Tim povodom dala je intervju portalu fama.com.hr u kojem je govorila o pisanju, o radionicama kreativnog pisanja koje je pohađala, o mijenjanju forme iz kratke priče u roman te o knjizi na kojoj trenutačno radi.
Intervju čitajte ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
Knjiga koja budi uspomene...
utorak , 14.07.2015.
Čitam 'Ulaz za djecu i vojnike' Ivice Ivaniševića (izd. HENA COM, urednica Marina Vujčić) i guštam u mikro-reminiscencijama 'socijalizma mediteranskog tipa' u toj knjizi okupljenima.
A, kako sam i sam proživio nešto od tog doba, uspomene se bude.
Evo dvije, obje opisuju svojevrsnu siromašku dječju zabavu u kojoj sam iznimno uživao:
- danas tzv.menadžerima ugroženima stresom propisuju za opuštanje tzv. Bojanke za odrasle.
Sjeća li se itko onog prosipanja riže po stolu i izdvajanja nečisti iz nje? Di ćeš veće zabave za dijete od toga, a čini mi se da bi to danas odraslima bilo vrlo ljekovita i opuštajuća aktivnost... A da ne govorimo o tome kao dokazu koliko se "tada" sporije živjelo ali i kako smo prirodniju hranu tada konzumirali.
- sjećanje na baku neraskidivo je vezano uz pleteće igle u njenim rukama od kojih se samo noću odvajala (ili pak tzv. kukice, koje, ako ne znate, nisu sinonim pletećim iglama već sasvim drukčiji instrument za pletenju srodnu, ali ipak umnogome različitu manualnu aktivnost - kukičanje), rukama kojima je nebrojene stotine kilometara (jer to ipak prije nego u tonama mislim da treba mjeriti u kilometrima) končanog/vunenog blaga isplela, iskukičala, izvezla... A kao dijete uvijek sam nestrpljivo čekao da poneki, njenim nježnim rukama (a koje su svojedobno, na što sam jako ponosan, i pušku u partizanima hrabro držale) ispleteni odjevni predmet odživi svoje, pa da se baka prihvati paranja, a ja da namotavam isparano u klupko, kako bi baka od te stare vune novi odjevni masterpiece stvorila. Ili obratno, ja param - a ona ili brat mi, namotavaju, svejedno, gušt je isti bilo da paraš bilo da motaš, siromaška a tako opuštajuća, a danas iščezla aktivnost.
Nisam još dočitao Ivaniševića, guštam natenane, da duže potraje, možda se nečeg od ovoga i on do kraja knjige dotakne. A možda knjiga i još poneku uspomenu probudi...
komentiraj (1) * ispiši * #
INTERVJU: Borna Vujčić
ponedjeljak , 13.07.2015.Mladi pisac Borna Vujčić posvetio je dramu 'Pečat' svojem ocu Borislavu Vujčiću, piscu i suosnivaču Kazališta Ulysses, koji je preminuo prije deset godina, a bit će praizvedena 27. srpnja u povodu 15. obljetnice tog teatra u Etnografskom muzeju na Velikom Brijunu
Nekoliko tekstova Borne Vujčića, trenutačno studenta dramaturgije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, već je postavljeno na daske, a među njima i predstava o disfunkcionalnoj peteročlanoj obitelji 'Pa može se i tako reći' koja je u režiji mladog Lovre Krsnika premijerno izvedena u ožujku prošle godine na 9. Kazališnoj reviji Akademije dramske umjetnosti, a zatim i u Vidri.
Napisao je i dramski predložak za mjuzikl 'Pobuna osjećaja', izveden prije tri godine u zagrebačkom kinu Studentski centar. Također, autor je scenarija za glazbeni film 'Kiša', čije su snimanje inicirali učenici i profesori njegove bivše Gimnazije Tituša Brezovačkog kako bi promicali ideju o važnosti pomaganja siromašnima i ljudima u nevolji.
Borna Vujčić objavit će na jesen u izdanju Hena Coma i svoj prvi roman 'Nužno zlo', nastao još u gimnaziji, koji također kao i njegov dramski tekst 'Pečat' predstavlja sliku društva u malome.
O svemu tome Nina Ožegović je razgovarala s Bornom Vujčićem za T-portal - intervju čitajte ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU: Irena Lukšić
nedjelja , 12.07.2015.
Nedavno je
u izdanju Disputa i Hrv.filološkog društva
izašla nova knjiga
Irene Lukšić
'Klasici ostavljeni mačkama'.
O toj knjizi Irena Lukšić govori
u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju - intervju čitajte ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
Moja kritika romana Diega Maranija 'Nova finska gramatika' u 'Vijencu'
petak , 10.07.2015.Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga
i moja kritika romana
'Nova finska gramatika'
Diega Maranija
Novi 'Vijenac' još donosi:
- razgovor s književnim povjesničarom Vinkom Brešićem
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Stjepana Damjanović u povodu 200.obljetnice Mihanovićeve 'Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Krici s Atlantide' Franje Deranje
- tekst Franje Nagulova o knjizi Sanje Jukić i Gorana Rema 'Panonizam hrvatskog pjesništva 1'
- tekst Seada Begovića o knjizi Gordane Benić 'Nebeski ekvator'
- razgovor s austrijsko-njemačkim piscem Danielom Kehlmannom
- tekst Adama Rajzla o 18. Đakovačkim susretima književnih kritičara
te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, plesu, filmu, glazbi, kazalištu itd.
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU: Davor Šišović
četvrtak , 09.07.2015.Davor Šišović novinar je, publicist, urednik, književni promotor, rođen 1965. godine. Živi i radi u Pazinu kao novinar Glasa Istre. Jedan je od utemeljitelja i suorganizator je pazinskih književnih manifestacija “Put u središte Evrope” (međunarodni susret izdavača), “Dani Julesa Vernea”, Festival fantastične književnosti i SF-konvencije “Istrakon”. Urednik je godišnjih zbirki Istrakonovog natječaja za kratku SF&F priču, i godišnjih zbirki Festivala fantastične književnosti u Pazinu, uređivao je i izdanja pazinskog “Jules Verne kluba”, a za “Nakladu Zoro” iz Zagreba uređivao je SF biblioteku WARP i horor biblioteku MRAK. Koautor je nagrađene monografije Nikola Tesla – I bi svjetlo!. Prikaze SF&F knjiga piše u Glasu Istre, književnim časopisima i na blogu “Knjiga za plažu”, a godišnje vodi tridesetak književnih tribina u Hrvatskoj i inozemstvu. S predavanjima, izlaganjima i književnim promocijama sudjelovao je na SF konvencijama i festivalima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Francuskoj, Italiji i Njemačkoj, a tekstovi su mu objavljivani i na talijanskom, engleskom, francuskom, nizozemskom, njemačkom, španjolskom, japanskom i kineskom jeziku. Za popularizaciju znanstvene fantastike nagrađen je 2006. Poveljom SFERA koju dodjeljuje udruga Sfera iz Zagreba. Pokretač je inicijative koja je 2010. urodila primanjem grada Pazina u Međunarodnu organizaciju gradova knjiga (International Organisation of Booktowns – IOB). Stalni je član žirija za dodjelu nagrade SFERA, nacionalne nagrade za fantastičnu književnost. Od 2006. godine vodi niz večeri horor-književnosti “Vampirske noći u Kringi”. Član je Programskog vijeća Kuća za pisce u Pazinu. Za priču Zavarivači objavljenu u zbirci Prsten sa one strane sna crnogorskog Festivala fantastične književnosti Refesticon 2014 u Bijelom Polju ove je godine dobio nagradu Sfera.
Sve to i više je dovoljno da vas namami na čitanje opširnog intervjua s Davorom Šišovićem na ovome linku
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU: Dušan Karpatsky
srijeda , 08.07.2015.Prema biografiji i prevoditeljskom opusu Dušana Karpatskog gotovo da bi se mogla ispisati novija povijest hrvatske kulture. Ne samo da više od pola stoljeća hrvatsku i druge južnoslavenske kulture intenzivno prati, prevodi i približava Česima nego ga uz nju vežu i mnoga prijateljstva s hrvatskim intelektualcima. Nedavno je u Zagrebu predstavio grafičko-pjesničku mapu Noć s Hamletom Vladimira Holana s linorezima Zdenke Pozaić te s hrvatskim prijateljima proslavio osamdeseti rođendan. Tom prigodom Hrvatsko-češko društvo uručilo je Dušanu Karpatskom priznanje Marija i Stjepan Radić. To je tek posljednja nagrada u dugom nizu, koji među ostalim čine nagrade Julije Benešić, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Inina nagrada za promicanje hrvatske kulture, češka Državna nagrada za prevoditeljstvo, nagrada Matice hrvatske Ljudevit Jonke... Od 1990. dopisni je član HAZU-a. Preveo je samostalno i s kolegama više od stotinu knjiga.
Njegov posjet Zagrebu Lidija Lacko Vidulić iskoristili je za razgovor za 'Vijenac' - čitajte ga ovdje .
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Ivan Slamnig - 'Antologija, izabrane pjesme' (DHK, 2015.)
utorak , 07.07.2015.U ediciji Mala knjižnica DHK-a izašla je Antologija pjesništva Ivana Slamniga (prir. Tomislav Brlek):
Ivan Slamnig
'Antologija, izbrane pjesme'
prir. Tomislav Brlek
izd. DHK
Opseg: 215. str
Uvez: Meki
Cijena: 139,00 kn
Riječ izdavača
U povodu 85. godišnjice rođenja jednoga od najvećih istraživača hrvatskoga stiha, pred nama je ono što se obično zove novo čitanje Slamnigove poezije. Obljetnica je povod da se autorova stihovna avantura još jednom propusti kroz analitički sitnozor, da se otkriju nove perspektiva i ukaže na nova formalna, značenjska i smisaona suzvučja u bogatoj nacionalnoj stihovnoj praksi, napose u stvaralaštvu druge polovice prošloga stoljeća. Izbor i pregled se sastoji od osamdesetak pjesama ovog „zvrkastog“ doktora filologije, učenoga pjesnika, pjesnika zabavljača i pjesnika mudrosnika, kojemu se i danas divimo zbog njegove kreativne formalne kompetencije i mogućih značenjskih rezonancija. Valja se podsjetiti da se Slamnig podjednako koristi tradiciojom, kao i apoetskim segmentima jezika te često rabi urbani sleng ili čak inačice stranih jezika čiji je bio veliki poznavatelj. Nakon samoga izbora slijedi pogovor književnog teoretičara i komparatista T. Brleka koji je u prethodnim izdanjima Male knjižnice (A. Šoljan, B. Pavlović, T. Petrasov Marović) pokazao filološku stručnost te duboko i inspirativno razumijevanje predmeta obrade.
komentiraj (0) * ispiši * #
Dvije moje kritike u novome broju časopisa 'Kolo'
ponedjeljak , 06.07.2015.
Izašao je novi broj časopisa 'Kolo' (br. 1/2015.)
(izd. Matica hrvatska, gl.urednik Ernest Fišer)
Osim dvije moje kritike (romana 'Svježe obojeno' Josipa Mlakića i 'Glava velike ribe' Ognjena Sviličića),
novi broj 'Kola' donosi i proze Katerine Rudčenkove, Kristiana Novaka, Josipa Cvenića i Tomislava Ribića, poeziju Luke Paljetka, Antona Kikaša i Miroslave Tušek, opširan blok posvećen kazalištu (iz perra Stijepa Miovića Kočana), ogled Ante Stamaća 'Što je u "Baladama Petrice Kerempuha" baladično?', opširan blok književne kritike (s tekstovima Dragutina Rosandića, Marita Mihovila Letice, Ivana Rogića Nehajeva, Tihomila Maštrovića, Andrijane Kos-Lajtman, Davora Šalata, Jakova Sabljića, Borisa Perića, Vanje Budišćak) te temat posvećen Rajmundu Kupareu.
komentiraj (0) * ispiši * #
PREDSTAVLJANJE knjige Zlatka Galla 'Majko kušaj moju pjesmu' (Hena com, 2015.)
nedjelja , 05.07.2015.
Izdavačka kuća HENA COM
poziva na predstavljanje knjige
Zlatka Galla
'Majko kušaj moju pjesmu'
(Hena com, 2015.)
u utorak, 07.07.2015. u 20 sati
u klubu Gastronomada
Jurišićeva 1, Zagreb
Sudjeluju
Zlatko Gall
Marina Vujčić, urednica
Jasna Bilušić, moderatorica
Dobrodošli!
komentiraj (0) * ispiši * #
Vladina mjera 50+
petak , 03.07.2015.Evo jedne mjere Milanovićeve Vlade koju svakako valja pozdraviti - mislim na olakšice poslodavcima koji zapošljavaju ljude iznad 50 godina.
Jer, nezaposlenost mladih velik je problem, i s pravom se dosad Vlada fokusirala na njegovo rješavanje, ali mladac od npr. 20 godina, do svoje 25.godine sigurno će naći kakav-takav posao, ali što će nesretnik od recimo 45 ili 50 kad se nađe na burzi, tko će njega ikad i igdje zaposliti?
Osim toga, mladac u svojim dvadesetima najvjerojatnije nema obitelj, niti dijete, i lakše će prebroditi vrijeme do pronalaska posla, a što da radi netko tko u svojoj 45. izgubi posao, a ima npr. dijete osnovnoškolske dobi, i koji je kao radna snaga poslodavcima puno manje privlačan od nekoga iste stručne spreme 20 godina mlađeg?
Da kupi dovoljno čvrst konopac i pronađe dovoljno čvrstu granu na najbližem drvetu, to je jedino što mu preostaje...
Vjerujte mi, ne lupam bezveze - bio sam na burzi od svoje 37. do svoje 42.godine, javio sam se na stotinjak natječaja i unatoč braniteljskom statusu, fakultetskoj diplomi, znanju 3 strana jezika i 15 godina staža, samo sam 5-6 puta bio uopće pozvan na razgovor i nijedan od tih poslova nisam dobio.
Znate što je jedan od problema - šefovi i poslodavci danas su mahom ljudi u tridesetima i takvi, ako im država ne ponudi olakšicu, nikad neće zaposliti nekog od 45 ili 50, jer osim što smatraju da su ti ljudi manje produktivni, također misle da će nad ljudima starijima od sebe teže uspostaviti šefovski autoritet nego nad nekim tko je od njih mlađi.
Zato treba podržati ovu mjeru (pa makar zbog nje krepala proizvodnja i prodaja čvrstih konopaca...)
P.S.
Još nešto : ZAŠTO POSLODAVCI VEĆINU KANDIDATA KOJI SE JAVE NA NATJEČAJ ZA POSAO UOPĆE NE POZIVAJU NA RAZGOVOR?
Moj odgovor: Kako se uglavnom radi o malim poduzetnicima takvi poslodavci NE POZIVAJU ONE KANDIDATE KOJE NA TEMELJU ŽIVOTOPISA PREPOZNAJU KAO OBRAZOVNO, INTELEKTUALNO ILI ISKUSTVOM SUPERIORNE SEBI, jer takvim radnicima ne bi mogli nametnuti autoritet i bilo bi im neugodnjak sjediti u uredu s nekim kome su na bilo koji način inferiorni.
To je velik problem za fakultetski obrazovane tražitelje posla, a koji je neprepoznat (ili prešućen) u javnosti.
komentiraj (4) * ispiši * #
Novi romani Ognjena Spahića i Nebojše Lujanovića
Novi romani Ognjena Spahića i Nebojše Lujanovića
u izdanju Frakture, upravo izašli iz tiska.
Klikajte na naslove ispod i otvorit će vam se stranice s informacijama o tim romanima :
- Ognjen Spahić - Masalai
- Nebojša Lujanović - Oblak boje kože
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (9) * ispiši * #
NOVO: George Orwell - 'Predah' (Šareni dućan, 2015.)
George Orwell
PREDAH
roman
izd. Šareni dućan
prev. Mia Pervan
cijena : 89,00 kn
Riječ izdavača
Predah je, netipično za autora 1984. i Životinjske farme, duhovit i pitak, pomalo satiričan roman o odrastanju i nostalgiji za mladošću, o suočavanju sa starenjem i gubitku mladenačkih ideala u predvečerje Drugoga svjetskog rata. George Bowling, taj Orwellov alter ego, od nadobudnog se mladića inertno »preobražava« u sredovječnog i rezigniranog »čovjeka bez svojstava«, »stranca« koji osjeća »mučninu« zbog »bačenosti u svijet«. Jedino što otromboljeni i životnom svakodnevicom uspavani glavni junak želi jest predah – tj. bijeg od svih i svega, te naprečac odlazi u »izgubljeni zavičaj«. Autor je jetkim humorom popratio njegov izlet u rodno mjesto koje se promijenilo i gdje ga nitko ne prepoznaje, na ribolov na jezeru kojeg više nema. Istovremeno, na obzorju ustajala života pojavljuju se znatno crnji oblaci koji će označiti konačan »kraj nevinosti«, odnosno početak velikog rata, što ga famozni prorok Orwell nepogrešivo anticipira:
»Sve što ste potisnuli u podsvijest, sve čega se užasavate, sve što držite tek košmarnim snom ili mislite da se događa samo u drugim zemljama – bombe, redovi za hranu, gumeni pendreci, bodljikava žica, košulje u boji, parole, goleme face na transparentima, strojnice što vrebaju s prozora spavaće sobe – sve će se to dogoditi. Znam da hoće, to jest znao sam dok sam se vozio natrag. Od toga ne možemo pobjeći. Borite se ako hoćete ili okrenite glavu i pravite se da niste ništa vidjeli... ali to se, jednostavno, mora dogoditi.«
Šareni dućan drage volje objavljuje prvi prijevod na hrvatski jezik ovoga manje poznatog Orwellova malog remek-djela!
komentiraj (0) * ispiši * #
4. Festival 'Miroslav Krleža'
srijeda , 01.07.2015.
Četvrti Festival Miroslav Krleža održat će se od 2. do 7. srpnja 2015. godine u organizaciji Teatra poezije, Muzeja grada Zagreba, Memorijalnog prostora Bele i Miroslava Krleže i Centra Miroslav Krleža.
Središnju temu ovogodišnjega Festivala čine ljubav i smrt. Sva su kazališna događanja rađena prema temama i motivima iz Krležina opusa dok središnji dio ovogodišnjega festivala pripada Krležinom ranom teatru (Legenda, Adam i Eva, Saloma).
Popratni program obuhvaća izložbu Krležina ostavština iz fundusa Nacionalne i sveučilišne knjižnice, hepening Pismo iz Koprivnice, kao putujuće izvedbeno događanje vlakom do Koprivnice, te već tradicionalne programe – Razgovori u Krležinom vrtu i Doručak kod Krleže.
Cjelovit program festivala dostupan je ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Hubert Haddad - 'Slikar lepeza' (Edicije Božičević, 2015.)
Hubert Haddad
'Slikar lepeza'
roman
izd.Edicije Božičević
Prevoditeljica: Dubravka Celebrini
Urednik: Josip Ivanović
Grafičko oblikovanje: Iva Mandić
Cijena: 110,00 kn
Broj stranica: 124
Format: 13 x 20 cm
Riječ izdavača
Na sjeveroistoku otoka Honshua, s pogledom na planinu Jimuru, u malom, idiličnom pansionu gospe Hison, Matabei Reien pronalazi svoje skrovište od svijeta. U tom nesvakidašnjem svratištu, učahurenom između planine i Pacifika, Matabei će s vremenom dobro upoznati niz slikovitih i osebujnih stalnih gostiju, pa i pronaći ljubav svog života. Iza svratišta prostire se prekrasan vrt izgubljen u vremenu, gdje Matabei otkriva starog majstora vrtlara, za kojeg se pokazuje da posjeduje nesvakidašnji talent oslikavanja lepeza. Matabei uskoro postaje vjeran učenik starog Osakija, i otkriva koliko zen mudrosti se krije u svakodnevnoj brizi o vrtu i njegovim tajnama.
Slikar lepeza stilski je vrsno izveden roman, koji možda ponajprije podsjeća na 'Svilu' Alessandra Baricca. S nekoliko pripovjednih okvira i s nizom umetnutih haikua, Haddad se pokazuje kao majstor suptilnog oblikovanja rečenice, neprimjetnih prijelaza s jedne pripovjedne ravni na drugu i nevjerojatno snažne vizualizacije prostora kroz tekst.
Roman je ovjenčan nagradom francuskog druđštva pisaca 2013.g.
O AUTORU
Hubert Haddad (1947. Tunis) francuski je romanopisac, pjesnik, dramaturg, esejist, slikar i povjesničar umjetnosti tuniskog podrijetla. Autor je 26 romana, 10 zbirki priča, 13 zbirki poezije, 14 zapaženih eseja i 10 drama. Za svoj opus dobio je niz priznanja, a roman Slikar lepeza osvojio je 2013. nagradu Prix Louis-Guilloux i priznanje Francuskog društva pisaca (Grand prix de littérature de la SGDL), a 2014. nagrade Océans France Ô du livre i Biblioblog. Živi i radi u Parizu, slika, piše i vodi radionice kreativnog pisanja.
I
komentiraj (0) * ispiši * #