Književna večer s Tomicom Šćavinom

nedjelja , 30.09.2012.




02. 10. 2012. u 19 sati u cafeu U dvorištu, Jurja Žerjavića 7/2, Zagreb, održat će se
razgovor sa TOMICOM ŠĆAVINOM
u okviru tribine „Dekonstrukcije“ (Hrvatsko društvo pisaca, Basaričekova 24).

Tomica Ščavina diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, piše članke i kolumne za časopis Sensa i portal Net.hr. Vodi psihološke i kreativne radionice za djecu, adolescente i odrasle.
No u razgovoru bit će prije svega riječi o njezinu prvom romanu „Brod za Lajku“ (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb,2011.). Riječ je o zanimljivom romanu čiji je podnaslov „ne posve nemoguća priča iz bliže budućnosti“.
„Brod za Lajku“ roman je u kojem se kroz pripovijest o mladoj ženi govori o tranzicijskom društvu,
o promijenjenim društvenim vrijednostima, obiteljskim nesrećama, psihologiji, o odrastanju...

Uz autoricu, o knjizi će govoriti književni kritičar Srđan Laterza.
Voditeljica: Darija Žilić

INTERVJU: Romeo Mihaljević

subota , 29.09.2012.





Asja Bakić
razgovarala je
s pjesnikom
Romeom Mihaljevićem.

Intervju čitajte ovdje


U Španjolskoj je objavljena zbirka pjesama 12 hrvatskih autora

petak , 28.09.2012.



U Španjolskoj je ovih dana objavljena knjiga 'Dulce libertad (Slatka sloboda, dvanaest suvremenih hrvatskih pjesnika)', izbor pjesama dvanaestoro pjesnika u prijevodu Željke Lovrenčić.

Knjigu je uredio i predgovor napisao španjolsko-peruanski pjesnik i akademik Alfredo Pérez Alencart.
Zastupljeni autori su: Zvonimir Balog, Enerika Bijač, Boris Domagoj Biletić, Branimir Bošnjak, Ljerka Car Matutinović, Ružica Cindori, Mate Ganza, Ana Horvat, Mladen Machiedo, Stjepan Šešelj, Davor Šalat i Irena Vrkljan.
Knjigu su zajednički objavili Editorial Verbum iz Madrida i Trilce Ediciones iz Salamanke, a financijski poduprli Ministarstvo kulture RH te Centar za iberske i američke studije iz Salamanke.
Knjiga je posvećena Hrvatskoj kao novoj članici Europske Unije. Naslovnicu krasi crtež slikara Joséa Carralera na kojemu se nalazi naš nacionalni cvijet perunika i koji nosi naziv „Flor de iris para Croacia“. Drugi slikar, Miguel Elías, izradio je crtež na zadnjoj stranici koji je posvećen Miroslavu Krleži.
U zbirku nas uvode stihovi Ivana Gundulića O lijepa o draga o slatka slobodo na hrvatskome i na španjolskome, zatim slijedi predgovor urednika te stihovi dvanaestorice pjesnika u kojima se posebno naglašava Hrvatska kao tema. Na kraju se nalaze kratki životopisi odabranih autora i njihove fotografije.
Bilješku o prevoditeljici potpisuje Ricardo Dávila.
U predgovoru nadahnutom stihovima Dragutina Tadijanovića čija je poetska zbirka u prijevodu iste prevoditeljice također objavljena u Španjolskoj, Pérez Alencart govori o hrvatskoj književnosti i vezama između naše dvije zemlje (tekst je pak posvećen Tonyju Zlataru, hrvatskome doseljeniku u Peru, zemlju u kojoj je rođen) i spominje Marka Marulića. Nakon kratkoga komentara svakoga od izabranih pjesnika, ističe predanost Željke Lovrenčić „jeziku Cervantesa i Césara Valleja“ te napominje da je u ovoj zbirci odabrala „dvanaest 'apostola' koji će predstavljati Hrvatsku na ogromnome području na kojemu se govori španjolski jezik“.
Nakon isprike u Tadijanovićevom stilu Delimiru Rešickome i drugim našim pjesnicima o kojima je pisao u španjolskome tisku (neka mi oproste moja braća koja nisu uvrštena u ovaj izbor), predgovor završava stihovima posvećenim Hrvatskoj:

Hrvatska,
neka te ništa ne skrene
s puta slobode
koju drevnim glasom miluju
oni koji nikada nisu pokleknuli.


Knjiga je već distribuirana u jedanaest hispanoameričkih zemalja, u Brazil, SAD i Rumunjsku.




INTERVJU: Dževad Karahasan




Svaki intervju s Dževadom Karahasanom prepun je mudrosti i ljepote, i ljepote mudrosti.

Evo još jednoga na ovome linku , povodom izlaska njegova novog romana 'Sjeme smrti'.




Mlade pulske i zadarske literarne snage 'kod Marula' u Puli

četvrtak , 27.09.2012.





U Puli će kod kipa Marka Marulića u Parku kralja Zvonimira, u petak 28. rujna, od 10 do podne, održati mješovito-medijski književni spektakl - Kod Marula!

Nastupaju:

Literarna i dramska skupina Gimnazije pod vodstvom profesora Filipa Zoričića,
Ivan-Boško Habuš, Valentina Mlađen i Iva Pejković iz udruge zadarskih pisaca ZaPis,
Daniel Radočaj, te članovi Društva mladih pjesnika DIM iz Pule - Dražen Kiralj, Milica Šabanović, Sanja Knežević, Patricija Softić, Jadran Balenović, Atila Koso i Bruno Brežac.

Meštar od ceremonije: Ivo Čipčić (Radio Maestral)

Organiziraju: Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Pula i ZVONA i NARI, Udruga za proizvodnju kulture, Ližnjan.

U slučaju kiše program će se održati u Klubu hrvatskih književnika u Puli (Sv. Ivana 1, zajednički ulaz s MSUI).



TRIBINA: Treba li spaliti 'Novosti'?



U zagrebačkom klubu Močvara 29.09., s početkom u 20:30 h razgovarat će se o tome koji je položaj tjednika Novosti kao od države dotiranog, a kritički nastrojenog tjednika.

Urednici Močvarinog književnog programa, ekipa iz beogradskog Betona, nastavljaju i u novoj sezoni sa susretima najeksponiranijih domaćih i stranih pisaca, diskusijama na teme koje bitno obilježavaju suvremenu književnost, oživljavanjem multikulturnog književnog dijaloga te približavanjem suvremenih književnih trendova domaćoj publici.

Medijsku scenu u Hrvatskoj na kratko je uzburkao sukob na relaciji predsjednik Republike - predstavnik najjače manjinske stranke, iza kojeg se mogao nazrijeti napad vlasti na tjednik Novosti koji se bavio korupcijom neposrednog predsjednikovog okruženja. Ovaj sukob otvorio je pitanje funkcioniranja Novosti kao nezavisnog manjinskog glasila koje se financira iz državnog budžeta. Kakav je položaj Novosti kao dotiranog, a kritički nastrojenog tjednika koji promovira i beskompromisnu umjetničku kritiku, alternativnu kulturu i vrijednosti ljevičarske ideologije?

O tome govore nekadašnji i sadašnji urednici Novosti, Rade Dragojević i Nikola Bajto zajedno sa beogradskim suradnicima Novosti i voditeljima tribine, Sašom Ilićem i Sašom Čirićem.




Kuća kreativnog pisanja

srijeda , 26.09.2012.



Koordinacija splitskih udruga za promicanje književnosti Pričigin, Bookvica i Kurs te Hrvatsko društvo pisaca pokrenuli su projekt Kuća kreativnog pisanja. Cilj programa je ponuditi kvalitetan program kreativnog pisanja u malim skupinama. U realizaciju ovog programa uključit će se i profesionalni pisci i sveučilišni profesori kako bi mladima ponudili kvalitetno polazište za eventualno profesionalno bavljenje pisanjem, a svima ostalima mogućnost da uobliče i usavrše svoju želju i potrebu za pisanjem.

Prvi u nizu tečajeva vodit će dvojica višestruko nagrađivanih hrvatskih književnika Marinko Korčec i Renato Baretić. Tečaj će uključivati 40 sati u ukupnom trajanju od 4 mjeseca, a održavat će se u prostorijama Info zone (Jerina 1, Split) petkom od 18 do 20 i subotom od 10 do 12 sati. Polaznici će se tijekom 8 bonus sati imati priliku družiti i s drugim poznatim autoricama i autorima iz Splita, a u goste će dolaziti i inozemni književnici. Cijena tečaja je 1000 kn, plativo u 4 rate. Osim objavljivanja svih radova u zborniku, polaznici će dobiti mogućnost nastupa na Festivalu pričanja priča Pričigin i književnoj večeri Bookvica te tjedan dana rezidencijalnog boravka u jednoj od kuća pisaca u regiji.

Tečaj započinje 12. listopada 2012. godine. Zainteresirani (stariji od 15 godina) se mogu prijaviti putem e-maila kucakreativnogpisanja@gmail.com ili telefona 091/5030890.



Gore ne može




Stanje u domaćem izdavaštvu je očajno, novih izdanja je užasno malo, po ukupnom broju novoobjavljenih knjiga vratismo se na razinu od prije 10 godina, a među novitetima uglavnom prevladavaju bezvezarije, tako da sam odlučio privremeno suspendirati ovu moju odluku kako bi i nova kvalitetna izdanja onih izdavača koji to zbog svog stava iz 'linkovanog' slučaja ne zaslužuju, ipak i ovdje dobila primjerenu promociju.
Linkovi prema stranicama s informacijama o pojedinoj knjizi, umjesto prenošenja cjelovitih tekstova, bit će dovoljni.

Evo jedne odlične nove knjige ovdje




Emisija o radionicama kreativnog pisanja na 3.programu HTV-a

utorak , 25.09.2012.

Danas s početkom u 21 sat na 3.programu HTV-a ide emisija tematski posvećena radionicama kreativnog pisanja :



HTV3 25.09.2012. 21:00
Emisija: Kreativno pisanje


Emisija 25. rujna bavit će se podučavanjem kreativnog pisanja, s obzirom da i kod nas ima sve više radionica kreativnog pisanja. Štoviše, postoji i ideja da se kreativno pisanje podigne na razinu sveučilišnog studija. U studiju Emisije voditelj Dražen Ilinčić o tome će razgovarati s gostima, Zoranom Ferićem i Marinkom Koščecom, koji vode radionice kreativnog pisanja, te Ksenijom Kušec, nagrađivanom polaznicom radionica. Novinarka Sanja Corazza napravila je prilog iz Zaboka, gdje se upravo održava jedna radionica, dok Ivana Antunović-Jović u svom prilogu iz Rijeke donosi razgovor s Nikolom Petkovićem, predsjednikom Hrvatskog društva pisaca, koji, zajedno s Marinkom Koščecom, priprema studij kreativnog pisanja. U prilogu iz Splita vidjet ćemo Antu Tomića, koji će dati specifičan prilog ovoj temi.

Urednik: Dražen Ilinčić i Ivana Antunović-Jović

Porez na čitanje




U razgovoru za portal Moderna Vremena Info (vidi ovdje ministrica kulture Andrea Zlatar Violić najavila je da je čvrsta nakana Ministarstva "da u proračunu za 2013. godinu osigura potrebna sredstva i da potom na ispostavljene račune o preciznom broju posudbi pojedinih autora, od strane Društva hrvatskih književnika kao koncesionara, isplaćuje sredstva".

No, postoje i drukčiji stavovi o tome treba li se iz državnog proračuna isplaćivati autorima knjiga naknada za posuđene knjige u knjižnicama.

Pa tako Branimira Lazarin u Novostima (vidi ovdje ) veli : "Notorna je činjenica da autori (komercijalne) glazbe za razliku od literarnih autora svoj kruh i naknadu od autorskog prava ubiru bez državnih subvencija. A knjiga domaćeg autora svih žanrova nije ekskluzivni proizvod autorskog duha nego i proizvod vrlo uspješne inkluzije financijskih sredstava svih građana Hrvatske.Ministarstvo kulture iz državnog proračuna u godinama suvremene Hrvatske plaća potporu nakladniku za objavljivanje knjige, otkup knjiga za knjižnice, godišnje stipendije autorima svih književnih kategorija na osnovi natječaja. Kad počne provedba naplate literarnih autorskih prava na javnu posudbu u knjižnicama, bit će to manifestacija četvrte državne naknade za istu stvar. Porez na čitanje i čitatelje u zemlji jedva pismenog življa, zašto? Neka se objasni naciji, za pultom teve-dnevnika."




Knjiga kritika i eseja Borisa Postnikova 'Postjugoslavenska književnost?'

ponedjeljak , 24.09.2012.



Boris Postnikov
'Postjugoslavenska književnost?'

kritike i eseji
izd. Sandorf
342 str. , meki uvez
cijena: 95,00 kn

Riječ izdavača



Zbirka šezdesetak književnokritičkih tekstova i nekoliko eseja objavljivanih tijekom proteklih 4-5 "predkriznih" i "kriznih" godina uglavnom u domaćim medijima (Zarez, Quorum, Booksa.hr, 3. program Hrvatskoga radija...). Postnikove književne kritike donose sustavan prikaz "postjugoslavenske" (prvenstveno hrvatske, srbijanske i crnogorske) prozne produkcije.

Opsegom nadilaze uobičajenu formu "novinske kritike" a interpretaciju i analizu odabranih naslova poduzimaju primarno u "ideološkom ključu", istražujući mehanizme kojima se dominantni obrasci društvene, političke i ekonomske zbilje upisuju u tekst, i to ne samo na njegovoj sadržajnoj ravni, nego i na razinama književnih postupaka, narativne ekonomije ili leksičke selekcije.

Knjiga također pokušava revalorizirati u nas ustaljena razumijevanja postmodernizma kao prevladane poetike i, šire, književnoga teksta kao artefakta kojemu možemo pristupiti ne osvrćući se na njegov društveni kontekst.

Ovdje pokriveno razdoblje od 2008. do 2012. posljednji je, ili jedan od posljednjih činova dugogodišnje distorzije javne reprezentacije književnosti u Hrvatskoj, koja je iz srednje medijske struje skoro u potpunosti eliminirala žanr književne kritike, prepustivši književnost logici spektakularizacije; posve u skladu sa širim rekonfiguracijama medijskoga polja, uostalom. Utrnuće popularnije pisane, "pristupačnije" kritike u najtiražnijim novinama i magazinima nije, međutim, značilo "smrt kritike" en generale, kao što su neki požurili ustvrditi, preuzimajući implicitno tabloidne obrasce konstrukcije socijalne zbilje kao konačni kriterij "života" i "smrti" jednoga žanra.

Koliko god popularno i "prohodno" pisali, ako ste prisiljeni svoje kritike objavljivati u časopisima, emisijama i na sajtovima lišenima distribucijske, marketinške i bilo kakve druge infrastrukture za pristup "širem čitalačkom krugu" - a prisiljeni ste, među ostalim, i zbog toga što oni koji taj pristup imaju više "ne drže" rubrike posvećene kulturi, a kamoli kritici - onda vam reader friendly pismo neće osobito pomoći.

Boris Postnikov rođen je 1979. u Splitu. Živi u Zagrebu. Glavni je urednik dvotjednika Zarez. Književne kritike, eseje i društvene komentare objavljuje u brojnim regionalnim medijima. Ovo mu je prva knjiga.



Izvor: Moderna Vremena Info

Promocija knjige "Trilogija o neposluhu" Ivane Sajko

nedjelja , 23.09.2012.




Knjigu će predstaviti:
Goran Ferčec - govori o knjizi,
Dubravko Mihanović - napisao je tekst o knjizi,
Ivana Sajko - autorica,
Branko Čegec - urednik

Ulomke uprizoruju:
Hrvojka Begović, Dado Ćosić, Milica Manojlović, Romano Nikolić, Franka Perković

ponedjeljak, 24. rujna 2012. u 19 sati, Cafe u dvorištu, Žerjavićeva 7, Zagreb




Književni susret 'S knjigom na ti' : Đurđica Vuković, Andrija Tunjić i Nataša Nježić





Književni susret : S knjigom na ti!

O Matici, Riječima i Srebrnoj ljuljački

gosti:
-Đurđica Vuković, predsjednica Matice hrvatske Sisak i urednica časopisa Riječi
- Andrija Tunjić, novinar Vijenca i urednik časopisa Riječi
- Nataša Nježić, pjesnikinja
moderatorica susreta: Darija Žilić

u ponedjeljak, 24. rujna 2012. u 19.00 sati
Gradska knjižnica Velika Gorica
, Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37

U novom, jesenskom ciklusu književnih tribina S knjigom na ti! upoznajte dio sisačke književne scene - u goste dolaze Đurđica Vuković, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Sisak i glavna i odgovorna urednica časopisa Riječi; Andrija Tunjić, novinar časopisa Vijenac i urednik časopisa Riječi, te mlada pjesnikinja Nataša Nježić koja će čitati pjesme iz svoje debitantske zbirke Srebrna ljuljačka.
Kroz priču o Matici, Riječima i Srebrnoj ljuljački ponovno vas vodi moderatorica tribine Darija Žilić.

Časopis Riječi ogranka Matice hrvatske Sisak osnovan je 1969. godine, dakle prije četrdeset godina, a od 1999. godine izlazi u kontinuitetu. Glavna i odgovorna urednica od 2009. godine je Đurđica Vuković, a časopis povremeno uređuje i Andrija Tunjić. Časopis svakom broju donosi niz zanimljivih i vrijednih književnih i znanstvenih prinosa, uz likovna rješenja renomiranih hrvatskih likovnih umjetnika i predstavlja svojevrsnu kulturnu instituciju per se. No nakladnička djelatnost Matice iz Siska tu ne staje, već je znatan dio te grane djelatnosti usmjeren afirmaciji sisačke pjesničke scene. Kao predstavnicu novog vala sisačke poezije ugošćujemo mladu pjesnikinju Natašu Nježić. Nataša je rođena 30. travnja 1980. u Banjaluci. Opću Gimnaziju završila je u Sisku, te diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smjer komparativna književnost i filozofija. Do sada je objavila pjesme u časopisima Riječi i Poezija, te zborniku Mlada sisačka poezija.




INTERVJU: Andrea Zlatar Violić

subota , 22.09.2012.




S ministricom kulture Andreom Zlatar Violić Nenad Bartolčić je razgovarao u njezinom kabinetu u Runjaninovoj ulici, namjerno se odlučivši za razgovor "u živo" jer sve uobičajenijim intervjuima putem emaila često nedostaje interaktivnosti, mogućnosti postavljanja dodatnih pitanja i sl.
Namjerno se fokusirao na pitanja isključivo vezana uz sektor knjige jer je u dosadašnjim svojim brojim medijskim istupanjima ministrica Zlatar Violić uglavnom o knjizi, nakladništvu, autorima... bila u prilici tek uzgred govoriti, a u međuvremenu se pokazala prijeka potreba da dionici tzv. lanca knjige u jednom opsežnijem razgovoru saznaju na koje sve načine Ministarstvo kulture namjerava pomoći da knjižni ceh prevlada posljedice najveće krize u kojem se zatekao do današnjih dana.

Intervju čitajte ovdje




Napokon na HTV-u emisija posvećena književnosti

petak , 21.09.2012.



HTV2
21.09.2012. 20:55 h
Emisija o književnosti : Knjiga ili život


Od danas, svakog petka na drugom programu HTV-a u 20:55 h emitirat će se emisija posvećena književnosti KNJIGA ILI ŽIVOT .
Uključivat će reportaže i priče iz cijele Hrvatske, razgovore s piscima i ljudima koji su na različite načine vezani za književnost. Neke od stalnih rubrika u emisiji bit će književna kritika, preporuke za čitanje te rubrika pod radnim nazivom "Kucamo na vrata zaboravljenih asova" u kojima ćemo pokušati evocirati značaj nekih od svjetskih autora koji su nekoć bili popularni.

Prva emisija započinje pričom o uzgajivaču riba u Raslini pokraj Šibenika, pasioniranom čitatelju filozofije i lijepe književnosti. Razgovor s kritičarima u studiju bit će posvećen liku i djelu bosansko-hercegovačkog pisca s američkom adresom, Semezdinu Mehmedinoviću. Tu je i reportaža iz hostela u kojem je uređena "soba pisaca" te mini-razgovor s kanadskim piscem Alanom Bradlyjem.

Urednici: Koraljka Kirinčić i Gordan Nuhanović




Moja nova kritika u 'Vijencu'

četvrtak , 20.09.2012.



Izašao je
novi broj 'Vijenca'
(na kioscima, samo 10 kn)

a u njemu, između ostaloga
i moja kritika romana
'Čovjek u izlogu'
Kjella Ola Dahla



Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumnu Nives Opačić
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Recept i uputnica
- razgovor s pjesnikinjom Gordanom Benić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Paje Kanižaja 'Leptiri i pelipari'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Ive Šperande 'Godina cedra'
- tekst Lidije Dujić o književnom radu Dragojle Jarnević
- tekst Ludwiga Bauera o knjizi dr. Jana Jankoviča 'Legenda o grofu Zrinskom'
- tekst Mateja Čepla o zborniku 'Komparativna povijest hrvatske književnosti. Poetika i politika kulture nakon 1910. godine'
- tekst maje Zorice Vukušić povodom tristogodišnjice rođenja Jean-Jacquesa Rousseaua
- tekst Josipa Grozdanića o romanu 'Prisutnost' Jerzyja Kosinskog i filmskoj ekranizaciji tog romana
- poezija Andreje Pongračić

te još pregršt tekstova o plesu, likovnoj umjetnosti, kazalištu, filmu, glazbi, arhitekturi...




'Pokojni' u Puli

srijeda , 19.09.2012.




U petak, 21. rujna, u 18 sati u Klubu hrvatskih književnika u Puli pozvani ste svjedočiti iznimnom književno-aktivističkom događaju. U posjet dolaze Pokojni!
Zasigurno jedna od najartikuliranijih i najprogresivnijih grupa mladih autora, riječki su Pokojni živi (!!!) dokaz da književnost ima zagarantiranu budućnost kao sustav razmjene ideja i model unaprjeđenja društva u cjelini.
Tko su, dakle, što su, i kamo idu ti Pokojni?
I zašto su uopće pokojni ti Pokojni?
Odgovore na ova i druga pitanja dobit ćemo u petak.
Za sada smo iz neimenovanih izvora doznali da su Pokojni: Enver Krivac, Tea Tulić, Petra Čargonja, Zoran Krušvar, Zoran Žmirić, Moris Mateljan, Kristina Posilović i Alen Kapidžić.
Znamo da su i u nekakvom nerazjašnjivom srodstvu s Udrugom Katapult koja je već godinama jedan od glavnih jamaca književnog života Sjevernog Jadrana (a i šire).
Pa zašto onda Pokojni?
Zalažu li se oni za svojevrsnu zombifikaciju domaće književnosti? Potvrđuju li ili osporavaju tezu da je književnost mrtva (skupa s punkom, Morganom Freemanom i podsuknjama)?
Ne znamo. No, u petak, u Klubu hrvatskih književnika, imat ćemo priliku doznati sve detalje, jer ovaj vikend Pokojni su gosti Književnog svratišta ZVONA i NARI u Ližnjanu, a njihovo predstavljanje u Puli rezultat je suradnje Istarskog ogranka DHK i Udruge ZVONA i NARI iz Ližnjana. Sigurni smo da nećete propustiti ovo jedinstveno književno događanje.
Osam autora na pozornici Kluba književnika istovremeno!
Do tada, više o Pokojnima doznajte na stranicama: pokojni.blogspot.com



Tko preživi, čitat će

ponedjeljak , 17.09.2012.




Neki od značajnijih
subjekata knjiškog tržišta
lamentiraju o stanju istoga
na ovome linku




Jesenski noviteti

nedjelja , 16.09.2012.




Koji nas
književni noviteti
čekaju ove jeseni
saznajte
na ovome linku (beletristika) a ovdje publicistika




Uskoro pisci u sudnicama?

subota , 15.09.2012.




Zašto književnici, za razliku od glazbenika, ne dobivaju naknade za korištenje svojih djela, a što im je Zakonom omogućeno još od 2003. godine?

Uskoro bi se zbog višegodišnjeg kršenja njihovih prava mogle podići i prve tužbe.

Opširnije ovdje



Moja kritika novog romana Ede Popovića

petak , 14.09.2012.





Kritike novog romana Ede Popovića 'Lomljenje vjetra' mahom su bile pohvalne.

Ja smatram da se radi o kvalitativnom koraku unazad.

Moju kritiku čitajte ovdje






Desničini susreti 2012.

četvrtak , 13.09.2012.



U petak i subotu 14. i 15. rujna 2012. u Zadru, a u nedjelju 16. rujna u Islamu Grčkomu Grčkom, održat će se znanstveni skup "Desničini susreti 2012." posvećen temi "Intelektualci i rat, 1939.-1947. godine".

I ovogodišnji "Desničini susreti" nastavljaju prošlogodišnju raspravu o ratnim iskustvima intelektualaca različitih opcija tijekom Drugog svjetskog rata i nakon njega. Sudionici iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Češke, Poljske, Italije predstavit će – iz perspektive različitih disciplina, ponajprije kroz prizmu povijesti i književnosti – raspon (ne)angažiranja intelektualaca u ratu (od zagovaranja, protivljenja do šutnje) i suočavanja s njegovim posljedicama.

Opširnije ovdje

Druženje s književnikom Laslom Vegelom (László Végelom)




Pozvani smo na druženje s književnikom Laslom Vegelom (László Végelom) i prevoditeljicom Angelom Pataki koje će se održati u Klubu hrvatskih književnika u Puli, u četvrtak, 13. rujna 2012. u 18 sati.

Laslo Vegel ugledni je knjževnik, romanopisac, dramski pisac, esejist i kritičar sa stalnom adresom u Novom Sadu, u Vojvodini (Srbija). Piše uglavnom na materinjem mađarskom jeziku, ali ga podjednako svojataju i mađarska i srpska književnost. Najpoznatija su mu djela „Memoari jednog makroa“ (1969), „Dupla ekspozicija“ (1983), „Velika istočno-srednjo-evropska Gozba stupa u Pikarski roman“ (1996) i „Ex territorium“ (2002), zatim knjiga eseja „Vitgenštajnov razboj“ (1994) i dramskih djela „Judita i druge drame“ (2005). Za „Vitgenštajnov razboj“ dobio je Regionalnu Pulitzerovu nagradu Mađarske 2005. godine. Četiri godine kasnije prima najznačajnije mađarsko književno priznanje, naime, nagradu Lajoš Košut. Vegel u svojim djelima otvara mnoga bolna pitanja sredine u kojoj živi analizirajući društveno-političke silnice koje utječu na našu svakodnevicu.

O radu Lasla Vegela govorit će prevoditeljica porijeklom iz Vojvodine, Angela Pataki, koja je niz godina živjela i radila u Beogradu, a posljednje tri godine živi u Istri, u Labinu. Prevodi s njemačkog i mađarskog jezika suvremenu književnost, filozofiju i eseje iz područja umjetnosti. U najnovijem broju časopisa „Nova Istra“ objavljen je njezin prijevod Vegelove novele „Smrt u Dubrovniku“, a prevodila je na hrvatski i odlomke iz prepiske Bele Hamvasa i Sandora Weoresa te novele Laszloa Krasznahorkaija.

Dođite i upoznajte Lasla i Angelu, te, između ostaloga, saznajte kako je to Miroslav Krleža nagovorio Vegela da pusti brkove koje nosi do današnjeg dana!

Laslo Vegel boravi, zajedno sa suprugom Aniko, u svratištu ZVONA i NARI u Ližnjanu.

Večer zajednički organiziraju Udruga ZVONA i NARI iz Ližnjana te Istarski ogranak DHK.



Predstavljanje nove knjige Tuge Tarle 'Arijadnina nit'

srijeda , 12.09.2012.




Predstavljanje nove knjige Tuge Tarle "Ariadnina nit" (Ogranak DHK Rijeka, Rijeka 2012.) održat će se u srijedu, 12. rujna 2012. u 12 sati, u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu (Trg bana Josipa Jelaćića 7/1).

O knjizi će govoriti
Boris Perić, književnik i kritičar,
a odlomke će čitati autorica, Tuga Tarle.

Voditeljica Tribine DHK je Lada Žigo.


Uživajte uz Bruce Peninsula

utorak , 11.09.2012.




Zahvaljujući gostovanju Andreja Nikolaidisa u emisiji 'Moj izbor' koju na Trećem programu Hrvatskog radija vodi Ivica Prtenjača, odnosno zahvaljujući Nikolaidisovom izboru glazbe, saznao sam za jedan fenomenalan band - Bruce Peninsula, uz Goribor moje najdraže ovogodišnje otkriće (oprostite na mojoj 'zaostalosti' ali očinstvo oduzima vrijeme za neka druga uživanja).

Uživajte ovdje




Faruk Šehić dobitnik nagrade 'Meša Selimović' za roman 'Knjiga o Uni'

ponedjeljak , 10.09.2012.



Kako je izvjestila Radio televizija Tuzlanskog kantona (BiH) Faruk Šehić dobitnik je ovogodišnje nagrade "Meša Selimović" za roman "Knjiga o Uni" (BiH) koja se dodjeljuje autorima sa područja Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine za djela objavljena u 2011. godini. Šehiću je pripala statua "Mastionica i pero" rad akademskog kipara Pere Jelisića i novčana nagrada u iznosu od 7.000 KM (konvertibilnih maraka).

Opširnije ovdje



Prilično oštru kritiku Šehićeva romana čitajte ovdje

5. hrvatsko-talijanski pjesnički susret 'Pjesnički pejsaži Euro-regije 2012.'

nedjelja , 09.09.2012.



Zajednica Talijana Rijeka,
Iniziativa Europea - Trst
i
Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci


pozivaju nas na

5. HRVATSKO-TALIJANSKI PJESNIČKI SUSRET
''PJESNIČKI PEJSAŽI EURO-REGIJE 2012.''


koji će se održati 11. rujna (utorak) 2012. u 18:30 h u svečanoj dvorani Zajednice Talijana,
Palazzo modello (Uljarska 1 / II, Rijeka).


Sudjeluju:
SILVIJA BENKOVIĆ PERATOVA (Rijeka), BORIS BILETIĆ (Pula), RENZO FURLANO (Cormons/Gorizia), TOMISLAV KOVAČEVIĆ (Crikvenica), ELVIA MALUSA-NACHINOVICH (Vodnjan/Rijeka), LAURA MARCHIG (Rijeka), VANJA BIANCA MICHELAZZI (Rijeka), MARINA MORETTI (Trst), DIANA ROSANDIĆ (Rijeka), OTTAVIO ROSSANI (Milano), NADIA SCAPPINI (Trento) i GIACOMO SCOTTI (Trst/Rijeka).


Skrivena kamera : katastrofa u knjižnici

subota , 08.09.2012.




Skrivena kamera : katastrofa u knjižnici - vidi ovdje








Moja nova kritika u 'Vijencu' (roman Siri Hustvedt)

četvrtak , 06.09.2012.



Izašao je
novi dvobroj 'Vijenca'
(na kioscima, samo 10 kn)



a u njemu, između ostaloga
i moja kritika romana
'Ljeto bez muškaraca'
Siri Hustvedt



Novi 'Vijenac' još donosi:

- temat : Hrvatski kriminalistički roman i njegovi junaci , s tekstovima Lane Molvarec, Tatjane Jukić, Pavla Pavličića i Gorana Tribusona
- kolumna Nives Opačić
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Štap i tunja
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Ante Jakšića: 'Duše zemlje: lirika zavičaja'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Nede Miranda Blažević-Krietzman: 'Marilyn Monroe, moja majka'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Ive Andrića: 'Ispovijedi i druge priče'
- tekst Ivane Šijaković o 41. seminaru Zagrebačke slavističke škole
- tekst Acije Alfirević o 22. pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva
- tekst Đure Vidmarovića o knjizi Božice Brkan 'Pevcov korak'

te još pregršt tekstova o plesu, likovnoj umjetnosti, kazalištu, filmu, glazbi, arhitekturi...




Trodnevna manifestacija 'Sandorfova avantura'

srijeda , 05.09.2012.



Nakladnička kuća Sandorf i Centar za kulturu Trešnjevka organiziraju trodnevnu književnu manifestaciju Sandorfova avantura koja se održava od 6. do 8. rujna u Centru za kulturu Trešnjevka i tri zagrebačke knjižnice



ČETVRTAK, 6. 9. 2012. u 20h
Centar za kulturu Trešnjevka
, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb

Predstavljanje knjige BEZ VRATA, BEZ KUCANJA - antologije proznih tekstova najmlađih hrvatskih književnih autora, rođenih od 1980. nadalje
- O knjizi govore urednici Robert Perišić i Andrea Milanko i izdavač Ivan Sršen


21:30 koncert: UDRIGROUND (Duga Resa)


PETAK, 7. 9. 2012. u 19h
Centar za kulturu Trešnjevka
, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb

Predstavljanje knjige Borisa Postnikova Postjugoslavenska književnost?
- govore Boris Postnikov, Gordana Crnković i urednik Ivan Sršen


20:00h
Predstavljanje hrvatskog prijevoda romana Jurija Hudolina Pastorak’
- govore Jurij Hudolin, prevoditeljica Jagna Pogačnik i urednik Ivan Sršen


21:30h koncert: MATE MATIŠIĆ TRIO


SUBOTA, 8. 9. 2012. u 19h
Centar za kulturu Trešnjevka
, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb

Predstavljanje hrvatskog prijevoda romana Tomislava Osmanlija 21. – Knjiga utvara
- O knjizi govore Tomislav Osmanli, prevoditelj Borislav Pavlovski i urednik Ivan Sršen


20:00h
Predstavljanje nove zbirke pjesama Roberta Perišića Jednom kasnije
- O knjizi govore Robert Perišić, Marko Pogačar i Ivan Sršen


21:30h koncert: MIRO KADOIĆ QUARTET (Zagreb)

Popratni program u zagrebačkim knjižnicama

ČETVRTAK, 6. 9. 2012. u 17h
KGZ-STAGLIŠĆE, Augusta Prosenika 7, Zagreb

Razgovor s Robertom Perišićem, Jurijem Hudolinom i Ivicom Đikićem
voditelj: Marko Pogačar

PETAK, 7. 9. 2012. u 16h
KGZ-TIN UJEVIĆ, Ulica grada Vukovara 14, Zagreb

Razgovor sa Tomislavom Osmanlijem, Damirom Karakašem i Gordanom Nuhanovićem
voditelj: Marko Pogačar

SUBOTA, 8.9.2012. u 13.30h
KGZ-BOGDAN OGRIZOVIĆ, Preradovićeva 5, Zagreb

‘S Avanturom na Špici’, čitanje kratkih proznih odlomaka sudionika susreta, druženje s autorima uz kavu




Radio-drama dvojice bivših blogera


Zoran Pilić i Dario Rukavina, bivši blogeri a danas uspješni pisci, zajedno su napisali radio-dramu koja danas ima svoju premijeru na Trećem programu Hrvatskog radija:



Hrvatski radio 3.program
05.09.2012.
18:00 - 18:35 h



ZORAN PILIĆ-DARIO RUKAVINA: "19,5 kilobajta" - premijera

Dramatizacija: Nives Madunić-Barišić
Režija: Ranka Meštrović
Urednica: Nada Zoričić

Fantastična pripovijest "19,5 kb" poigrava se odnosom pisca i njegova teksta ironijski parodirajući opća mjesta pop kulture. Maresca je jedan od junaka piščeve nedovršene pripovijesti. Zaboravljen i nedovršen Maresca se pretvara u svojevrsnog odmetnika, napušta matičnu pripovijest i poput virusa počinje šetati računalom ulezeći i samovoljno mijenjajući tekstove koje pronalazi u njemu. Pisac, zgrožen nad izmjenama u tekstovima, uz pomoć urednika spas pronalazi u detektivu za prozu te sva trojica kreću u lov za Marescom.
Metatekstualna parodija kao osnova prozne strukture kroz dramatizaciju Nives Madunić Barišić i režiju Ranke Mesarić u radiofonskoj obradi postaje zvučni triler u kom glazba, gluma i zvuk citatnost osnovnoga teksta pretvaraju u dinamičnu i napetu radijsku emisiju.
U glavnim ulogama pojavljuju se Marko Torjanac, Asim Ugljen, Pero Juričić i Ana Maras.




Italo Calvino o 'klasicima'

utorak , 04.09.2012.




Četrnaest definicija klasika koje je Italo Calvino okupio u svojoj posthumno objavljenoj zbirci eseja "Zašto čitati klasike" - čitaj ovdje






Razgovor s Michaelom Ondaatjeom




Nedavno je Školska knjiga objavila hrvatski prijevod zadnjeg romana Michaela Ondaatjea 'Mačji stol.'

Autor o tome romanu govori ovdje









Predstavljanje knjiga Malih zvona na PIF-u

ponedjeljak , 03.09.2012.





U okviru programa 45. međunarodnog festivala kazališta lutaka PIF, u srijedu 5. 9. u 12 h, u Etno art galeriji, Baruna Trenka 1 izdavačka kuća Mala zvona
predstavit će knjige igrokaza Sanje Lovrenčić - "Noinu mačku" (nagrada Grigor Vitez 2010. za tekst) i "Punu vreću laži" (2011.)

U predstavljanju sudjeluju autorica teksta Sanja Lovrenčić, urednica Lidija Dujić, i lutkarica Morana Dolenc.









Dubravka Ugrešić dobitnica nagrade 'Jean Améry' za najbolji esej



Ovogodišnja nagrada "Jean Améry" za najbolje esejističko postignuće pripala je Dubravki Ugrešić za njemačko izdanje knjige "Karaokekultur" zbog, kako ističe žiri nagrade, "njezinih briljantnih intelektualnih analiza suvremenosti" a koje se tiču svih nas koji svjedočimo tzv. "karaoki kulturi".

Nagradu "Jean Améry" ustanovila je 1982. godine Maria Améry, udovica poznatog esejiste Jeana Améryja, u sjećanje na njegovo djelo, a nagrađuju se oni autori koji u svojim esejističkim djelima nadahnuto i kritički promišljaju sve aspekte suvremenosti.

Od 2007. godine nagradu podupiru austrijska Erste banka i Klett-Cotta Verlag iz Stuttgarta, a nagrada i novčani iznos od 12.000 eura biti će uručeni Dubravki Ugrešić 11. listopada 2012. godine u Frankfurtu, na tamošnjem Sajmu knjiga.

Dosadašnji dobitnici: Imre Kertész (2009), Drago Jančar (2007), Michael Jeismann (2004), Doron Rabinovici (2002) i Franz Schuh (2000).

Izvor : Moderna Vremena Info




Inače, više o Jeanu Ameryju možete saznati ako pročitate moj tekst o njegovoj knjizi 'Dići ruku na sebe' , na ovome linku

NOVO: Ry Cooder - 'Priče iz Los Angelesa' (Šareni dućan, 2012.)


Ry Cooder
PRIČE IZ LOS ANGELESA

izd. Šareni dućan
Prijevod: DAMIR BILIČIĆ
Cijena: 89 kn



Riječ izdavača



Na prvi pogled možda iznenađuje što se Ry Cooder otisnuo u spisateljske vode, jer je slavu i ugled stekao ponajprije muzičkim a ne pjesničkim umijećem, no "drugi pogled", na sadržaj između korica, kazuje da je bio itekako u pravu! Prisjetimo li se njegovih izvanrednih etnomuzikoloških pothvata (spomenimo ovdje tek najglasovitiji Buena Vista Social Club), petnaestak vrsnih samostalnih albuma, kao i perfekcionističke glazbene podloge za dvadesetak filmova, svi nam oni otkrivaju znatiželju i posvećenost rasnoga glazbenika-istraživača. Iz svakoga odsviranog tona, iz svake teme ili pjesme izbija strast, sve odaje upućenost i virtuoznost glazbenika koji traga, svira i snima za svoje zadovoljstvo, na radost nemalog broja pristaša.
Sličan pristup Cooder ima i u svojim "dokumentarno" slikovitim pričama, u kojima dominiraju živopisni mali ljudi s ulice: krojač odjeće za mafijaše, skupljač ploča na 78 okretaja, otpušteni vozač tramvaja, popisivač za telefonski imenik, klupski muzičari, a tu su i neizbježne lake žene, sitni muljatori... Posebnu draž imaju priče u koje je autor ubacio svoje jazz i blues heroje, kao što su Charlie Parker, T-Bone Walker ili John Lee Hooker; tako potonji u antologijskoj sceni za šankom, od koje će svakog ljubitelja bluesa proći trnci, od konobara naručuje "One scotch, one bourbon and one beer"!
Unatoč noirovskog ozračja svojih priča, Ryland Peter "Ry" Cooder je ipak optimist: on voli svoje antijunake, voli staromodno "doba jazza i bluesa", kao i "anđeoski" rodni grad, gdje ih je smjestio, pa jednu od priča ovako zaključuje: "Los Angeles je bio Zemlja vedrijeg dana, nešto dobro jednostavno je moralo iskrsnuti."







Ratkovićeve večeri poezije

nedjelja , 02.09.2012.




Od 3. do 22.09. u nekoliko crnogorskuih gradova (Bijelo Polje, Berane, Moljkovac, Rožaje, Cetinje) održava se međunarodna književna manifestacija Ratkovićeve večeri poezije.

Ovogodišnji sudionici iz Hrvatske su Darija Žilić, Dinko Telećan i Marijo Glavaš a cjelovit program događanja možete preuzeti na ovome linku





Intervju sa prevoditeljicom Vandom Mikšić




Intervju sa prevoditeljicom Vandom Mikšić koja je prevela 'neprevodivi' roman bez "e" Georgesa Pereca "La disparition" (hrv. "Ispario") pročitajte ovdje

Roman Georgesa Pereca "Ispario" uskoro izlazi u izdanju Meandarmedije







Novi roman Ive Balenovića, napisan tijekom bolovanja

subota , 01.09.2012.




Ivo Balenović, pisac i bivši liječnik kojemu se sudi zbog liječničke pogreške zbog koje je jedno dijete ostalo trajno nepokretno (vidi ovdje ) , napisao je novi roman - o njemu se informirajte ovdje .

Tim povodom pozivam vas da pročitate moju kritiku Balenovićevih precijenjenih 'Metastaza' - čitaj ovdje

****

Inače, na ovome linku možete saznati da je u vrijeme izlaska tog članka u Večernjem listu (travanj 2012.) dr.Balenović bio na bolovanju tada dugom već dvije godine, i vjerojatno za to bolovanje primao naknadu, dok istovremeno roditelji djeteta koje je ostalo nepokretno (a zbog čega se Balenoviću sudi) mjesečno za lijekove svome sinu moraju izdvajati oko 7.000 kn.
Ti lijekovi naime nisu na listi HZZO-a.
Ali je zato Balenović na listi HZZO-a, onoj za bolovanje...

Baš me zanima je li Balenović još uvijek na 'bolovanju', i tko mu odobrava to 'bolovanje', i zbog kojih je tegoba na 'bolovanju', i ako je bio bolestan - kako je uspio napisati knjigu ????

Možda je na 'bolovanju' zbog duševnih boli, zbog grižnje savjesti jer je znao za kriminal ali je šutio, možda pati što nije na vrijeme prijavio ono što zna...

Jadan, baš ga žalim...

I baš me zanima, da se nije desila ta tragedija s djetetom - da li bi Balenović još uvijek radio kao liječnik, i da li bi i dalje gledao kriminalne radnje u bolnici, i šutio o tome...

A kako je ovu novu knjigu pisao dok je bio na 'bolovanju', to može biti dobar izgovor ako se ona ispostavi kao loša...







<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>