Dario Grgić : ja sam Sancho Pansa a ne Don Quijote

nedjelja , 31.10.2010.




Na ovome linku naći ćete fenomenalan tekst Darija Grgića koji je, nadam se, ulomak iz veće cjeline koja će, također se nadam, uskoro biti objavljena, i koju bih vrlo vrlo vrlo rado čitao.







INTERVJU: Olja Savičević Ivančević

subota , 30.10.2010.





O položaju knjige i pisaca, o tome što ne valja s književnim nagradama u Hrvatskoj, o medijima & politici, nestanku novinske kritike i pojavi nove generacije pisaca, o feminizmu i poeziji, o djetinjstvu, industriji i siromaštvu govori Olja Savičević Ivančević u razgovoru za Vijenac.

Čitajte ovdje





NOVO: Salvador Dali - 'Dnevnik genija' (Šareni dućan, 2010.)

petak , 29.10.2010.

Salvador Dali
'Dnevnik genija'

prijevod: Vladimir Gerić
izd. Šareni dućan
200 str. , meki uvez
cijena: 79,00 kn

Riječ izdavača



Proslov

Nakon Francuske revolucije svijetom se počeo širiti pogrešan zaglupljujući pravac koji na svaki način nastoji svakoga uvjeriti da su geniji (bez obzira na njihovo dje­lo) samo ljudska bića u većoj ili manjoj mjeri slična svim ostalim smrtnicima. No to nije točno. Ako to nije točno glede mene, a ja sam u našem vremenu genij naj svestranije duhovnosti, istinski moderan genij, to je još neistinitije glede genija koji se ubrajaju u sam vrh renesanse kao što je, primjerice, gotovo božanski genij Rafaelov.

Ova će knjiga dokazati da se svakodnevno življenje genija, njegovo spavanje, njegova probava, njegove zanesenosti, njegovi nokti, njegove hunjavice, njegova krv, njegov život i njegova smrt, da se sve to bitno razlikuje od življenja svega ostaloga čovječanstva. Dakle, ova je jedinstvena knjiga prvi dnevnik što ga je napisao genij. Štoviše, jedinstveni genij koji je imao jedinstvenu sreću da se vjenča s genijem Gale, jedinstvenom mitološkom ženom našega vremena.

Naravno, ovdje neće biti izneseno baš sve. Bit će i neispisanih stranica u ovom dnevniku koji obuhvaća raz­doblje između 52. i 63. godine mojega više-nego-tajnoga života. Na moju molbu i uz suglasnost mojega izdavača, određene godine i određeni dani moraju zasada ostati neobjelodanjeni. Demokratski režimi nisu spremni objaviti zapanjujuća otkrića koja su meni savršeno obična. Ono neobjavljeno pojavit će se poslije, u osam sljedećih sve­zaka prve serije Dnevnika genija, ako to okolnosti dopu­ste, ili u drugoj seriji, kad Europa ponovno otkrije svo­je tradicionalne monarhije. A dotle želim da moj čitatelj ostane bez daha i da u jednom Dalijevu atomu upozna sve ono što zasada može saznati.

To su jedini i dostatni, ali i savršeno uvjerljivi razlo­zi na temelju kojih će sve što slijedi, od početka do kraja (neovisno o meni samome), biti genijalno na jedan nepre­kidan i neizbježan načjn već i zbog toga što je riječ o isti­nitom Dnevniku vašega vjernoga i skromnoga sluge

Salvador Dali


***

Ekscentrični umjetnik, najblaže rečeno, nije patio od viška skromnosti, dapače, no to je manje-više poznata činjenica, a pravo je otkriće njegova "nepodnošljiva lakoća" pisanja i upravo neodoljiva iskrenost. Dali, naime, u maniri rasnog pisca, bez imalo srama, uz raspojasan humor i iskričavu komiku, razgolićuje sve svoje tajne, iznoseći svoja estetska, čudačka, filozofska i životna razmišljanja, svoje muke slikara koji teži savršenosti, svoju ljubav prema Gali, priče o neobičnim druženjima s Bretonom, Lorcom, Bunuelom... On je "nadrealno" nadaren za opisivanje riječima gotovo kao i kistom, posjeduje bogatstvo izraza, donosi brze i lucidne prosudbe, dok mu misli neuhvatljivo lete.

No, ipak, ovaj je dnevnik prije svega dokument o jednom revolucionarnom slikaru, izuzetnom i nezaobilaznom u povijesti umjetnosti, o jednom kreativnom duhu izrazite senzibilnosti, prepunom čudesa i blještavila. Iako se ponekad teško odlučiti da li više cijeniti autorovu iskrenost u neskromnosti ili neskromnost u iskrenosti, prosuditi o njegovoj ludosti ili genijalnosti, ljubitelji umjetnosti i snažnih emocija mogu poput psihijatra strastveno uroniti u ove stranice, kao u slučaju kad kaže:

"Jedina razlika između luđaka i mene je u tome što ja nisam lud."


Izvor: Moderna Vremena Info


Fliegerfest 2010.

četvrtak , 28.10.2010.



Zamišljen kao prilika za upoznavanje šire čitateljske publike s literarnim radom članica i članova udruge Katapult iz cijele Hrvatske i ove godine, po treći put za redom, događa se Fliegerfest.

Tako će na ovogodišnjoj središnjoj književnoj večeri udruge Katapult u petak 29.10. 2010. s početkom u 20 sati iza mikrofona i pred publiku u riječkoj Molekuli (Delta 5, Rijeka) stati i pročitati svoje najnovije prozne uratke osmero mladih Katapultovaca: Amir Alagić (Pula), Anja Cuculić (Rijeka), Korina Dijan (Rijeka), Željka Horvat (Varaždin), Alen Kapidžić (Rijeka), Josip Potnar (Bjelovar), Nenad Stojković (Pula) i Tea Tulić (Rijeka).

Voditelj književne večeri: Enver Krivac.

Organizator: udruga Katapult (Rijeka)





Književni petak : Fikret Cacan



"Ljiljan u trnju" naziv je ovotjednog Književnog petka na kojem će biti predstavljena istoimena knjiga Fikreta Cacana, poznatog prevoditelja ruske i ukrajinske književnosti (posebice poezije - Puškin, Mandeljštam, Ahmatova, Zabolocki, Pasternak, Brodski), a riječ je o kronološkom izboru pjesama iz autorova tridesetogodišnjeg stvarateljskog opusa.

Osim autora, na tribini će govoriti Zvonimir Mrkonjić i voditelj Književnog petka Boris Perić.

Tribina će se održati 29. listopada u 20 sati u Gradskoj knjižnici,
Starčevićev trg 6, Galerija Kupola. 3. kat.



Završen natječaj 'Sedam' Bookse i Celebera




Studentica Dorja Habazin pobjednica je Booksinog i Celeberovog natječaja za kratku priču, a pobjeda joj donosi književnu stipendiju i dovršavanje romana koji zajedno piše sedam autora

Književni klub Booksa i izdavačka kuća Celeber pokrenuli su projekt pisanja romana u kojem su sudjelovali Celeberovi autori Daniel Bele, Ivana Gudelj, Predrag Vrabec, Dario Šarec, Andrija Škare i Luka Marić.

Projekt 'Sedam' osmislili su urednik Ivo Caput i Daniel Bele. Paralelno s pisanjem šest autora, raspisan je natječaj za kratku priču, koji je pobjedniku osiguravao dovršavanje romana. Prema pisanju portala Booksa.hr, žiri natječaja najboljom je proglasio priču Dorje Habazin, koja se prijavila pod pseudonimom Robert Bruch.

Ivo Caput izjavio je da je cilj projekta ostvaren te da je promovirano novo ime na hrvatskoj književnoj sceni. Studentica polonistike i bibliotekarstva, 23-godišnja Dorja, tako će dovršiti priču koju su autori zaustavili ulaskom protagonista u gay bar.

Knjiga 'Sedam' trebala bi izaći iz tiska krajem studenoga, kad će u Booksi biti organizirana i prigodna promocija. Knjiga će koštati 59 kuna jer su se svi uključeni u ovaj projekt odrekli svojih honorara, a zarađen novac bit će uplaćen pobjednici natječaja kao književna stipendija.



Izvor: Tportal

Razgovor s Jasminkom Domaš

srijeda , 27.10.2010.




U četvrtak, 28.10. 2010., u 19 sati,
u Hrvatskom društvu pisaca
, Basaričekova 24 , Zagreb,

održat će se

Razgovor s Jasminkom Domaš

O njezinom novom romanu 'Nebo na Zemlji' (Fraktura, Zaprešić, 2010.) govorit će pjesnik i kritičar Sead Muhamedagić.

Voditeljica tribine Dekonstrukcije Darija Žilić




17. Galovićeve jeseni





29. i 30. listopada 2010.
održat će se
17. GALOVIĆEVE JESENI
u Koprivnici.

Pregled vrlo bogatog programa ovdje


Tribina 'Lijeva (s)kretanja' : Koliko identiteta nam je potrebno?




Tribina „Lijeva (s)kretanja“, Knjižara Ribook, Rijeka, 29. 10. 2010. u 19.00

Gosti: Nikola Petković & Marko Pogačar, voditelj: Srećko Horvat

Tema „Koliko identiteta nam je potrebno?“

Nakon ljetne pauze, ponovno u Ribooku možete posjetiti tribinu koja je već stekla velik broj stalnih gostiju i svaki puta izmami i pokojeg novog znatiželjnika, vjerojatno zbog tema, ali sigurno i zbog atmosfere i često neformalnog tona te dijaloga ne samo među gostima tribine već i publikom. Ovaj put je povod najnovija knjiga Nikole Petkovića koja je nedavno pod naslovom 'Identitet i granica. Hibridnost i jezik, kultura i građanstvo 21. stoljeća' izašla u Nakladi Jesenski i Turk. Teoretičaru i književnom kritičaru koji riječkoj publici ne bi smio biti nepoznat, budući da je i profesor na riječkom Filozofskom fakultetu, pridružit će se mlađi kolega, urednik, komparatist i prije svega pjesnik, Marko Pogačar. Zajedno će pokušat odgovorit na pitanje zašto je identitet postao vodećim konceptom 90-ih i kako je ubrzo postao klišej, a osim teorijskih problema, dotaknut će se i pitanja zašto se, kao što je to nedavno pokazala čitava debata oko izgradnje muslimanskog centra u New Yorku, i dalje bojimo islama i zašto Europa protjeruje Rome, kako je to živjeti na granici i koji su modeli građanstva za 21. stoljeće.


NOVO: Walter Kappacher - 'Palača muha' (Disput/ Hrvatsko filološko društvo, 2010.)

utorak , 26.10.2010.


Walter Kappacher
'Palača muha'

roman
prijevod: Sead Muhamedagić
izd.Disput/ Hrvatsko filološko društvo
136 str. , meki uvez
cijena: 100,00 kn

Riječ izdavača



"Remek-djelo suvremene pripovjedne umjetnosti", "fascinantan literarni solo", "rijetka i velika sreća za njemačku književnost"
– samo su neke od kritičkih ocjena romana "Palača muha" (Der Fliegenpalast, 2009) za koji je austrijski pisac Walter Kappacher 2009. godine dobio najuglednije priznanje za književnost na njemačkom jeziku, "Nagradu Georg Büchner".

Fabularna okosnica romana, koji se ne odlikuje osobito razvedenom radnjom, temelji se na kolažiranoj rekonstrukciji istinitog desetodnevnog boravka austrijskog literarnog klasika Huga von Hofmannsthala u klimatskom lječilištu Bad Fusch početkom kolovoza 1924. godine. To je mjesto gdje su nastajala djela koja su ga učinila slavnim.
U međuvremenu se mnogo toga promijenilo: tankoćutni je pisac izgubio prijatelje, od vremena njegove slave prošle su godine, stvaralaštvo mu je ugroženo labilnim zdravljem i usamljenošću, strahom od starenja i kojekakvim tjeskobama. Osim toga i u taj je zabačeni kraj stiglo moderno doba u kojemu on uglavnom sudjeluje samo kao promatrač koji i sâm sebi sve više postaje stran...
Kappacher suvereno i virtuozno, sa zadivljujućim intenzitetom i lucidnom sposobnošću uživljavanja pripovijeda o tragediji jednog života kojega je vrijeme pregazilo. Uvelike nadilazeći suosjećajne dosege plemenite empatije, suptilni pisac slikovitim i začudno muzikalnim jezikom bez izlišnih salonskih manira i pomno promišljenim stilom dubinski promatra, a katkada i bez ostatka proniče svoga protagonista.

"Palača muha" studija je karaktera puna sućuti, ali bez sažaljenja. Knjiga nema vrhunca, dramatike, neočekivanog ili makar upadljivog događaja. Ništa se ne događa, a ipak nestrpljivo čitamo stranicu za stranicom, nevoljni izroniti iz potanko izmaštanog svijeta.

***

Walter Kappacher rođen je 1938. godine u Salzburgu. Završio je automehaničarski zanat, godinu dana u Münchenu je studirao glumu, a zatim je niz godina radio kao agent u putničkoj agenciji. Od 1978. godine samostalni je pisac. Osobenjačkom je konzekventnošću desetljećima stvarao krajnje respektabilan, nažalost premalo zapažen opus.
Prvi značajniji književni uspjeh polučio je romanom "Jutro" (Morgen, 1975), slijede zbirka pripovijedaka "Zemaljska ljubav" (Die Irdische Liebe, 1979) i roman "Dugo pismo" (Der Lange Brief, 1982). Pravi prodor na zahtjevno njemačko književno tržište uspijeva mu tek romanom "Selina ili drukčiji život" (Selina oder Das andere Leben, 2005).



Izvor: Moderna Vremena Info

Novi trobroj 'Književne republike'




Izašao je novi trobroj
(4-6/2010.)
Književne republike
s tematskim blokovima
posvećenima
Branimiru Donatu i
Nikici Petraku.

Cjelovit sadržaj dostupan ovdje


Umrla je Vesna Parun

ponedjeljak , 25.10.2010.




U 88. godini umrla je Vesna Parun.

O autorici više ovdje.

Vesna Parun
PRED MOREM, KAO PRED SMRĆU, NEMAM TAJNE


Ako tražiš put u moju dušu
odvedi me moru olujnom.

Ondje ćeš vidjeti otkrit život moj
kao razvaljen hram; moju mladost
smokvama ograđenu visoravan.
Moja bedra: drevnu tužaljku
radi koje poganski bogovi
kleče na koljenima.

Pred morem, kao pred smrću, nemam tajne.
Zemlja i mjesec postaju moje tijelo.
Ljubav presađuje moje misli
u vrtove vječnosti.




NOVO: Dalibor Cikojević - 'Virtuozi, muze i striptiz' (Leykam International, 2010.)

Dalibor Cikojević
'Virtuozi, muze i striptiz' (Roman u sedam slika s promenadom + CD)
izd. Leykam International
Format: 13,5 x 21
Opseg: 256 str.
Uvez: meki
Cijena: 149.00 Kn

Riječ izdavača


Vješto balansirajući između fikcije i dokumentirane povijesne zbilje, ovaj roman na virtuozan način spaja šest priča iz života ljudi čije je sudbine odredila i usmjerila glazba.
U središtu autorove pažnje su kompleksni odnosi umjetnika i njihovih muza, a pored istinitih epizoda iz života velikana glazbe Ludwiga van Beethovena i Franza Liszta, naročito je interesantna vrlo intimna ispovijest Zdenke P., posljednje supruge hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula.
Ove ljubavne priče vremenski udaljenih virtuoza do intimne boli, do krika trbuhozbornika razotkrivaju očaranost i zatočenost duha podložnom Erosu. Na taj način autor promišlja povijesnu i emocionalnu kontekstualnost razotkrivajući moć umjetnosti kao mjesta čežnje, propituje on pri tome smisao ikonografije muzeja sjećanja, ali i prostore u kojima likovi pronalaze sigurnost i ispunjenje.
U ovom putovanju u tajnu glazbe spisateljski talent Dalibora Cikojevića prepoznaje se u tome da on ne istresa ljubavne riječi i fraze već prolazi cijelim svojim bićem kroz emociju svojih likova. On piše iznutra, iz suštine glazbe – o glazbi i strasti.
Glazba kojom zrače rečenice prelazi dimenzije beskraja i ta spoznaja svakoga će čitatelja posve ispuniti. Samo zbog toga, piše Cikojević, bio sam siguran da život nije tek prolazni, nestvarni san.
U ovom nesvakidašnjem romanu saznat ćete ponešto i o striptizu, a čudnovata promenada odvest će vas na putovanje kroz vrijeme od 6. stoljeća prije Nove ere pa sve do današnjih dana. Kada na posljednjoj stranici knjige završe sve priče i prestanu riječi, sve ono neiskazano i nedorečeno možete čuti i osjetiti u glazbi na CD-u koji se nalazi na koricama romana. U autorovoj izvedbi možete poslušati skladbe o kojima se govori u romanu i tako doživjeti novu dimenziju pročitanog teksta.




Hrabro protiv krize

nedjelja , 24.10.2010.



U ovoj kriznoj godini većina je izdavača bitno smanjila svoju produkciju (o čemu sam već pisao ovdje ) a siguran sam da Interliber tu činjenicu neće bitnije promijeniti.

Zato nakratko prekidam svoju uzaludnu borbu s vjetrenjačama i ispravljanje krivih Drina jer mislim da bi bilo uistinu nepravedno prešutjeti obilje kvalitetnih naslova kojima nas je Fraktura i ove krizne godine podarila.

Naime, dok drugi prepolovljavaju svoje izdavačke programe, Fraktura je od početka godine objavila već 47 novih naslova (plus dva reizdanja).

Uvjerite se ovdje , ovdje , ovdje , ovdje i ovdje



Književna večer s Oljom Savičević Ivančević



U ponedjeljak, 25. listopada u 20 sati,
u Gradskoj knjižnici Umag

održat će se
književna večer s Oljom Savičević Ivančević.

Književni susret bit će u znaku Oljinog zadnjeg uratka, a prvog romana - Adio kauboju. Roman je to o netoleranciji, o pogubnosti bivanja totalno drukčijim od drugih („biti drugačiji oduvijek je bio dobar razlog da te razbiju“), o individualizmu različitih, o rasutoj obitelji, o smrtima bliskih, i o životu s tim smrtima onih koji ostaju, o herojima lažnim i stvarnim, o Starom Naselju kojim stoluje gazda Vrdovđek i gadna braća Irokezi, o fjaci koja nagriza volju kao korozija, o uzaludnostima, o nasilju, ali i o izlascima iz svih tih ćorsokaka, o nepristajanju, o oslobađanju od hipoteka prošlosti i prvom koraku u samoću. Zvuči ozbiljno, i jest, ali je pored toga iznimno duhovito i poetično.



Lova & Taština iliti Zašto nema solidarnosti & inicijative među HR piscima?

subota , 23.10.2010.





Nenad Bartolčić na MVinfu napisao je vrlo dobar (iako malo preblag) tekst o tome kako hrvatski pisci a koji su ujedno i novinski kolumnisti (kukavički) šute o tome kako se prostor posvećen knjigama i kulturi smanjuje u medijima za koje oni pišu.

Čitajte ovdje







TRIBINA: „Tko se boji državne regulative na području književnih honorara?“



Ponedjeljak, 25. 10. 2010. u 19 sati
u Profil Megastoru,
u ciklusu tribina «Grički dijalog»

„Tko se boji državne regulative na području književnih honorara?“

* Zašto je pisac u Hrvatskoj ilegalno zanimanje? Ili je pak pisanje hobi i razbibriga u slobodno vrijeme?
* Zašto se u nas ne može živjeti od pisanja i je li „život od pisanja“ danas samo romantičarska floskula ili realna mogućnost?
* Je li konačno vrijeme za promjenu koncepcije financiranja književnosti i izdavaštva i tko bi je trebao potaknuti? Što po tom pitanju čine HDP i DHK?
* Zašto se ne može uspostaviti sustav honorara i sindikalna zaštita onih koji profesionalno pišu?
* Ako država uglavnom plaća potpore izdavačima za objavljivanje knjiga, honorare piscima i književne stipendije jesu li onda hrvatski pisci – državni pisci? Ima li u takvom sustavu ravnopravnosti?
* Treba li ukinuti časopise koji ne plaćaju honorare piscima? Kako regulirati prostor književnih časopisa tako da ostanu samo kvalitetni i relevantni?
* Treba li kreativno pisanje uvesti u hrvatske škole i fakultete i što bi se time postiglo?
* Kako uspostaviti i pojačati model lokalnih, privatnih stipendija i rezidencijalnih programa za pisce i odmaknuti se od države kao glavnog i jedinog financijera?
* Je li istinita teza kako se „hrvatska kultura brine da piscu bude lošije“, za razliku od drugih umjetnika (filmaša, kazalištaraca, likovnjaka...) kojima je uvijek bolje?
* Odakle potječe rasprostranjeno uvjerenje da svatko može biti pisac i za to ne treba posebna izobrazba?
* Jesu li medijske kuće i kako utjecale na iznose književnih honorara?


O tom i drugim pitanjima raspravljat će moderatorice Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik i njihovi gosti: Zoran Ferić i Robert Perišić



Nadam se da će moderatorice zamoliti g.Perišića da argumentira svoju tvrdnju iz 'Globusa' kako 'većina hrvatskih književnih časopisa ne isplaćuje honorare' te da jasno navede koji to časopisi ne isplaćuju autore.


Moja nova kritika u 'Vijencu'

petak , 22.10.2010.



Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika
romana 'Hrapeško'
Ermisa Lafazanovskog



Novi 'Vijenac još donosi:

- izvješće sa Frankfurtskog sajma knjiga
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- opširan razgovor sa Oljom Savičević Ivančević
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Josipa Sanka Rabara 'Razgovor s Bogom'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Marine Vujčić 'Tuđi život'
- tekstovi Andrije Tunjića o knjigama Georgija Para 'Pospremanje' i Stijepa Mijovića Kočana 'S Talijom nakon predstave'
- tekst Josipa Bratulića u spomen Rafi Bogišiću
- tekst Pavla Pavličića 'Njiva i poje'
- tekst Nike Štrige o 31.književnim razgovorima
- tekst Josipa Lisca u sjećanje na akademika Josipa Vončinu
- tekst Nevena Svilara o Nobelovoj nagradi za književnost
- tekst Gordane Matić o stvaralaštvu Marija Vargasa Llose

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...




Razgovor sa Vesnom Bigom

četvrtak , 21.10.2010.



U petak, 22.10. 2010. u 19 sati,
u Hrvatskom društvu pisaca
,
Basaričekova 24, Zagreb,
održat će se
RAZGOVOR S VESNOM BIGOM

Vesna Biga rođena je u Zagrebu 1948. godine, gdje je završila Filozofski fakultet. Pjesme, pripovijetke i radio drame objavljivala je u brojnim časopisima, a njezina su proza i radio-drame prevođene na talijanski, engleski, turski, slovenski, makedonski i esperanto. Pripovjetke su joj uvrštene u brojne preglede i antologije suvremene književnosti, a na radiju emitirano nekoliko drama. Do danas je objavila mnoštvo zbirki pripovjedaka, pjesničkih knjiga i romana, a razgovarat će se o njezinoj najnovijoj zbirci proza Deset dolazaka (HDP, Jesenski i Turk, 2009).

Razgovor s književnicom vodi voditeljica tribine Dorta Jagić.



Književni petak : 'Žene, luđaci i malo dobrih pedera'




Pod nazivom "Žene, luđaci i malo dobrih pedera" ovotjedni će Književni petak predstaviti istoimeni novi roman Roberta Roklicera. Riječ je o prozi koja daje svojevrstan ogoljen pogled na urbanu svakodnevnicu, a čiji su glavni likovi mahom neprilagođeni osobenjaci, prestrašeni pred nadolazećim promjenama, sa životnim stilom poprilično jednostavnog dnevnog ritma ispijanja pića i frustracijskog "pražnjenja" u ženskome tijelu. Provokativnost, hiperrealističnost, crnohumornost, odlike su ovog romana, kao i kritičnost naspram postojećeg socijalnog i moralnog sustava.

Osim autora, o knjizi će govoriti Zvonko Zečević te voditelj Književnog petka Boris Perić.

Tribina će se održati 22. listopada u u 20 sati u Gradskoj knjižnici,Starčevićev trg 6, Galerija Kupola. 3. kat



Predstavljanje zbornika 'Sedamdesete' (ur. Irena Lukšić)



K.U.N.S. , Rijeka
petak, 22.listopada, 2010.,
20 sati,


Irena Lukšić predstavlja
zbornik
SEDAMDESETE



'Sedamdesete. Zbornik'. Priredila Irena Lukšić. Ilustrirao Mirko Ilić. Hrvatsko filološko društvo, Biblioteka Književna smotra, Zagreb 2010. 435 str., meki uvez, cijena 120,00 kn.

O knjizi više ovdje


Voditeljica Darija Žilić



8. pulski dani eseja

srijeda , 20.10.2010.



22. i 23. listopada
u Klubu hrvatskih književnika
(Sv. Ivana 1) u Puli,
održat će se 8. pulski dani eseja
i dodjela nagrade "Zvane Črnja''

Program predavanja pogledajte ovdje



NOVO: Maaurice Herzog - 'Annapurna' (izd. Libricon, 2010.)

Maurice Herzog: ANNAPURNA·
Preveo: Saša Drach·
Izdavač: Libricon d.o.o.·
Godina izdanja: 2010.·
Meki uvez, 212 str, format 14 x 21 cm·
35 crno-bijelih ilustracija ·
Cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača



Annapurna je ubrzo nakon objavljivanja postala klasik pustolovne literature, pro-dana je u preko 11 milijuna primjeraka, a časopis National Geographic uvrstio ju je na šesto mjesto top ljestvice najboljih pustolovnih knjiga svih vremena.

Trećeg lipnja 1950. godine Maurice Herzog i Louis Lachenal, članovi Francuskog alpinističkog kluba, popeli su se na vrh Annapurne i time postali prvi ljudi koji su dosegli vrh planine više od 8000 metara. Iako je od tog događaja prošlo više od 60 godina, njihovo postignuće još uvijek se smatra jednim od najvećih u povijesti alpinizma.
Za razliku od ostalih ekspedicija koje su svoje pokušaje uspona na himalajske gorostase temeljili na iskustvima prethodnih ekspedicija ili istraživanja, Herzog i prijatelji nisu poznavali teren, raspolagali su s par vrlo grubih, još k tome i pogrešnih zemljovida, a članovi ekspedicije nisu imali gotovo nikakvog iskustva u visokim planinama. Trebalo je prvo locirati planinu, zatim istražiti moguće pristupe do nje, odrediti smjer uspona i na kraju stići do vrha... i sve to u vrlo kratkom razdoblju prije dolaska monsuna.
O vrijednosti njihovog dosega govori i činjenica da je i dan danas Annapurna osamtisućnjak s najmanjim brojem uspješnih uspona na vrh i s najvećom stopom smrtnosti pri pokušajima osvajanja.

Annapurna je nezaboravna priča o tom uzbudljivom i herojskom usponu kao i dramatičnom povlačenju s planine začinjenom snježnim sljepilom, ozeblinama, amputacijama i monsunskim kišama.



Nikola Kraljić predstavlja svoju 36. knjigu



U riječkoj knjižari Ribook 21.10.2010./četvrtak/ u 19h
desit će se svjetlost, NIKOLA KRALJIĆ predstavit će svoju 29. zbirku pjesama a 36. knjigu iz opusa, naslovljenu 'Vega'.

Uz autora, o 87 novih pjesama posloženih u 3 cijeline govorit će urednica zbirke i predstavnica izdavačke kuće Lukom, povjesničarka umjetnosti Mirjana Žigir. Svoj sud o knjizi iznijet će i književni kritičar Velid Đekić



Tribina 'Jedno pitanje autoru'




22.10.2010. 19:00h
knjižara RIBOOK, Rijeka


Tribina JEDNO PITANJE AUTORU

VERBALNI KNJIŽEVNI DOGAĐAJ na kojem uz jučerašnje novine, važeću zdravstvenu iskaznicu i kuhinjski nož sudjeluju
doktorica DAŠA DRNDIĆ i pacijenti gospodin KIŠMIŠKA i MARKO GAJSKI RIBUKOVSKI

DOĐITE NA ČITANJE PRIČE JER ĆE VAM POSLIJE BIT LAKŠE!

U 19 sati, uz stare novine, važeću zdravstvenu iskaznicu i kuhinjski nož doktorica Daša Drndić i pacijenti, gospodin Josep Kišmiška i Marko Gajski Ribukovski, pročitat će jednu priču dva puta – priču o penzioneru.

Cijeli događaj je potaknut zaboravom doživljaja čitanja na glas i slušanja priče uživo.

POVIJEST BOLESTI
Bila jednom jedna Daša. Poželjela je postati liječnicom. Posložila je pred sebe knjige iz medicine i krenula učiti. Malo zatim ona nestaje.
U nekom drugom prostoru i vremenu, bila isto jedna Daša. Veselila se razgovoru s ljudima koji nisu znali njen jezik, pa je zato ona naučila njihov. Diplomirala je anglistiku i raspričala se do mile volje, čak i u radijskim emisijama.
Dašu s radija redovito je slušala opet jedna Daša, magistar dramaturgije. Među njima se desila čudna veza iz koje su nastale gomile ispisanih dramskih tekstova.
Kasnije, kad se pročulo o Dašama, o prijateljstvu, pronašla ih je nova Daša, doktorica za ravnopravnost i društveno-političke probleme s lijeve strane.
Doktorica Daša je spisateljica debelih knjiga o ljudskim sudbinama. Tako je zabilježila i njihove.
Jednom prilikom, spisateljica Daša, čekajući u hodniku Riječke bolnice na liječnički pregled, srela je gospodina Kišmišku i saznala za njegov slučaj. Naravno, zapisala ga je.
Novi pacijent, Marko Gajski Ribukovski, pročitavši Dašin tekst, odmah je organizirao i sazvao druženje.

ŠTO JE BILO DALJE, poslušajte U RIBOOKU!
ZATO DOĐITE NA PRIČU U JANEZA TRDINE 9a, Rijeka !

Naravno biti će tu i jedno pitanje, ali na kraju.




Književna večer s Damirom Karakašom




U četvrtak, 21. 10. 2010. u 20.00 sati u Gradskoj knjižnici Umag održat će se književna večer s Damirom Karakašom.

Karakaš je publici poznat po svojoj zbirci priča Kino Lika (2002), po kojoj je Dalibor Matanić snimio istoimeni film 2008. godine. U Umagu će prije svega biti riječi o njegovoj posljednjoj knjizi Sjajno mjesto za nesreću (Sandorf, 2009), koja predstavlja vrhunac njegova proznog opusa. Novinar crne kronike, crtač, harmonikaš, ulični performer, glumac, lički, odnosno hrvatski pisac... otkrijte tko je Damir Karakaš!

Novo od SysPrinta

utorak , 19.10.2010.




SysPrint je u svojoj biblioteci za književne sladokusce Karizma objavio dva zanimljiva nova romana:

- Junichiro Tanizaki - 'Dnevnik ludog starca'

- Jean Echenoz - 'Ravel'




Izašao novi roman Gorana Tribusona

ponedjeljak , 18.10.2010.


Goran Tribuson
'Zbirka otrova'

roman
Mozaik knjiga
10/2010.
243 str. , meki uvez s klapnama
cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača



"Ujak je živio u potkrovlju naše kuće i rijetko je izlazio iz svoje sobe u koju ja po nekoj kućnoj nepravdi nisam imao pristupa. Otamo su se širili čudni mirisi, klokot uzavrele tekućine i zvuk palucanja vatre, a kroz prorez pri dnu vrata znao bi se gdjekad provući i plavičast ili ružičast dim, tako da je po svemu, onako izvana, njegova soba djelovala poput čarobnjačkog brloga ili vještičjeg legla. Kad bih pitao što se to u ujakovoj sobi događa, svi bi samo stavili prst na usta kao da se radi o najvećoj tajni o kojoj nije pametno ni zucnuti."

"Zbirka otrova" iz naslova romana nalazila se u ujakovoj sobi a dječak koji je htio odgonetnuti tajnu njegov je nećak Vladimir čiju životnu priču pratimo od rođenja do starosti u staračkom domu. Vladimir je rođen u obitelji koju su činili nepoduzetni otac, dominantna baka, majka s nimfomanskim potrebama i ujak, farmaceut sa specijalizacijom za toksične tvari.

Odgoj u toj obitelji zauvijek će odrediti Vladimirov život i sudbinu koja je biti sve zamršenija i, za neke tragična, kad dječak a kasnije i muškarac počne posezati za sadržajima bočica iz ujakove sobe.

Neobičan i duhovit, roman istovremeno je i krimić i začudan povijesni roman koji našu neposrednu povijest donosi na majstorski ispričan način kako to već godinama čini Goran Tribuson. Bizaran život jednog zagrebačkog umirovljenika ispričan je na iznimno zanimljiv način koji se ne izbjegava narugati ijednoj prošlostoljetnoj nacionalnoj frustraciji.

"Zbirka otrova" novo je i svježe štivo iz pera koje se ne može usporediti ni s jednim njegovim ranijim naslovom iako je istodobno sve ono zbog čega kao autor ima toliko obožavatelja, i u ovomu romanu nepogrešivo na svome mjestu.



Izvor: Moderna Vremena Info


Ivana Šojat Kuči dobitnica nagrade 'Ksaver Šandor Gjalski'

nedjelja , 17.10.2010.




Ovogodišnju književnu nagradu »Ksaver Šandor Gjalski« dobila je osječka književnica Ivan Šojat- Kuči za roman »Unterstadt«. Nagrađeni roman, kako su objasnili članovi prosudbenog povjerenstva na čelu s prof. dr. Stipom Boticom, pripovijeda priču građanske obitelji njemačkih korijena u Osijeku. »Roman "Unterstadt" najopsežnije i po mnogo čemu najznačajnije je djelo Ivane Šojat- Kuči. Štoviše, djelo koje po svim svojim strukturalnim značajkama čini vrhunac hrvatske pripovjedne književnosti u ovome trenutku. Slojevito i inovativno djelo, recentno i po tematskom odabiru i izvedbenoj strukturi: književna (re)konstrukcija života u Osijeku u tijeku cijelog 20. stoljeća, usredotočena na sudbine četiriju generacija velike njemačke obitelji«, napomenuo je predsjednik povjerenstva Botica. Dodaje da autorica zna stvoriti priču, ne samo pravocrtno, već svojom autorskom moći, vrlo isprepletenu i složenu priču o nevjerojatnom simultanizmu. »Pouzdana pripovjedačica Katarina, glavna akterica svega što se u romanu događa, jedan je od najbolje oblikovanih likova svekolike hrvatske književnosti«, zaključuje Botica.
Proglašenje ovogodišnje dobitnice nagrade »Gjalski« uvod je u tradicionalnu kulturnu manifestaciju Dani K. S. Gjalskoga koji počinju sutra.



Izvor: Vjesnik

Razgovor sa Nikolom Tadićem

subota , 16.10.2010.




U utorak 19.19. 2010. u 19 sati, u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, Zagreb

održat će se
Razgovor sa Nikolom Tadićem

Nikola Tadić je diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu. Živi i radi u Sisku. Autor je više zbirki pjesama: „Vrtovi vukovi“ 1996.), Počivalište sunca (1998.), Steinerov prozor (2000.), Filozofski seminar (2002.), Boraveći često na dnu rijeke.

O Tadićevu pjesništvu govorit će Branko Maleš

Voditeljica tribine Dekonstrukcije
Darija Žilić




Predstavljanje prijevoda triju knjiga uglednih suvremenih svjetskih pjesnika

Prijevodi suvremenog stranog pjesništva su prava rijetkost, zato obratite pozornost :



DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

Sa zadovoljstvom poziva sve ljubitelje poezije na Tribinu na kojoj će biti predstavljene tri knjige uglednih suvremenih svjetskih pjesnika

“Autoportret sa sjetom” Huga Williamsa
“Mliječna staza” Kjella Espmarka
“U središtu vode” Yiorgosa Chouliarasa


(biblioteka “Erato”, Naklada Đuretić)

Govorit će:
Branimir Bošnjak, književnik i teoretičar
Yiorgos Chouliaras, grčki pjesnik
Nikola Đuretić, urednik

Voditeljica Tribine DHK Lada Žigo

u DHK-u, u utorak,
19. listopada 2010. u 12 sati
!




Štulić objavio 14 knjiga

petak , 15.10.2010.




Branimir Johnny Štulić, vođa legendarne “Azre“, objavio je u izdanju srpske izdavačke kuće “Plato books“ komplet sabranih djela koji objedinjava 14 knjiga. Izbor Štulićevih prijevoda djela antičke književnosti, tekstovi pjesama grupe “Azra“, autobiografija protkana njegovim komentarima i knjiga sastavljena od novinskih tekstova o “Azri“ - ukupno oko 2500 stranica upotpunjeno je i dvostrukim CD-om s neobjavljenim snimkama posljednjih koncerata grupe održanih 1990. godine u Banjoj Luci i Mostaru.

Dvije Štulićeve najnovije knjige, “Smijurijada“ i “Kali juga“, njegova su autorska djela u kojima, osvrćući se na antički svijet, progovara o sebi samom, karijeri “Azre“ i sceni bivše Jugoslavije.

Knjige se prodaju u kompletu po cijeni od 160 eura, a u Hrvatsku stiže tek neznatna količina jer je zanimanje za njih, prema riječima izdavača, pokazala tek nekolicina manjih knjižara.



Izvor: Slobodna Dalmacija

Nova knjiga eseja i kritika Irene Lukšić

Irena Lukšić
'Vjesnici nove književnosti'

Prikazi, recenzije, nacrti
izd. Hrvatsko filološko društvo
Biblioteka Književna smotra,
Zagreb 2010.
179 str., meki uvez
cijena 110,00 kn

Riječ izdavača


Pod naslovom Vjesnici nove književnosti sabrani su kritičko-esejistički tekstovi o knjigama koje su u protekla dva desetljeća predstavljale važan kulturni događaj u ruskoj – a počesto i u hrvatskoj te svjetskoj kulturi. Velike demokratske promjene koje su se, naime, dogodile nakon pada Berlinskog zida iznijele su na vidjelo mnoga bitna djela koja se u uvjetima totalitarnih režima nisu smjela spominjati. Riječ je o beletristici, poglavito o djelima autora koji su ostvarili značajan opus u emigraciji – poput Leonida Andrejeva ili Leonida Cipkina, potom o publicistici koja je imala utjecaja na suvremenu misao, poput djela Georgija Fedotova, zatim o znanstveno relevantnim izdanjima iz poznatih svjetskih slavističkih centara (zbornik o Ani Ahmatovoj), ali i poeziji koja se s podjednakom pozornošću pratila u Rusiji i dijaspori (Marina Temkina). U žiži autoričina interesa nalazi se i aktualna književna proizvodnja u Rusiji, posebno knjige pisaca koji su nekoć djelovali u uvjetima undergrounda (npr. Dmitrij Prigov).
Prateći zbivanja u književnom životu Rusije i rusko približavanje Zapadu autorica je ispisala i svojevrsnu kroniku «odrastanja» bivših socijalističkih društava, njihovu vitalnost i želju za ispravljanjem velikih povijesnih nepravdi. Tekstovi o ruskim knjigama i autorima svjedočanstvo su o jednom vremenu, o svijetu koji uvijek traži neka bolja rješenja od postojećih. Naposljetku, tekstovi na mnoge ruske teme itekako su bliski hrvatskim duhovnim iskustvima i očekivanjima.




31. zagrebački književni razgovori

četvrtak , 14.10.2010.




U Zagrebu će se u organizaciji i u prostorijama Društva hrvatskih književnika, od 14. do 17. listopada 2010. održati 31. zagrebački književni razgovori.

Ovogodišnji "Razgovori" su posvećeni odnosu europske književnosti i "Biblije", tj. poticajima te inspiraciji koje europske književnosti traže i pronalaze u "Bibliji".

Cjelovit program pogledajte na ovome linku




'Književni petak' : Rade Jarak

srijeda , 13.10.2010.




Nova sezona tribine Književni petak počinje događanjem pod naslovom "Japanski dnevnik" na kojem će Rade Jarak predstaviti istoimeni novi prozni uradak. Riječ je o dnevničko-putopisnoj prozi, koja je nastala kao rezultat autorova višemjesečnog boravka u Japanu, u okviru slikarskog rezidencijalnog programa.

"Jarak majstorskim potezom secira japansku kulturu i svakodnevicu i promatra je pod zapadnim povećalom – istovremeno razotkrivajući specifičnosti domaćina, ali i, ništa manje, vlastite kulturne predrasude i stereotipe. Uz velik broj umetnutih intimnih krokija i mikroeseja, Jarak nam nudi gotovo epsku pripovijest koja pupa pod kožom ovog istočnog imperija – s jedne strane njegov gotovo zastrašujući stupanj tehničkog razvoja, tehnizacije, i uz nju vezane alijenacije – utjelovljenih u slici
paradigmatskog postmodernog velegrada – Tokija, kojeg Jarak prispodobljava Kafkinim romanima ili Moebiusovim stripovima i, s druge strane, njegovu neizmjernu, snijegom prekrivenu, ruralnu otuđenost i hladnoću. Iznimno, na trenutke potresno svjedočenje istovremeno o dalekom Drugome i sasvim bliskoj, sasvim vlastitoj samoći."


Osim autora, o knjizi će govoriti Nenad Medelić te urednik 'Književnog petka' Boris Perić.
Tribina se održava 15. listopada u svom uobičajenom terminu u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola. 3. kat.




INTERVJU: Dinko Telećan



Dinko Telećan rođen je 1974. godine u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao filozofiju i anglistiku. Objavio zbirke pjesama Kreševa (Igitur, Zagreb, 1997.), Vrtovi & Crvena mijena (AGM, Zagreb, 2003.) i Iza (AGM, Zagreb, 2005.) knjigu Sloboda i vrijeme (Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.), putopis iz Indije i Pakistana Lotos, prah i mak (Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.) te zbirku eseja pod naslovom Pustinja (Sysprint, Zagreb, 2009.). Pjesme su mu objavljivane u brojnim domaćim časopisima, a kraći izbor preveden je na njemački, mađarski i katalonski.
Prevodi književna i teorijska djela s engleskog i španjolskog jezika. Prevodio, među ostalima, J. L. Borgesa, H. Džubrana, R. Flanagana, E. Sabata, J. Cortázara, S. Žižeka, D. H. Thoreaua, W. Morrisa i J. G. Frazera. Povremeni je vanjski urednik filozofske edicije u sklopu izdavačke kuće Jesenski i Turk te vanjski urednik na Trećem programu Hrvatskoga radija.
Za prijevod Frazerove Zlatne grane nagrađen je 2003. godišnjom nagradom Društva hrvatskih književnih prevodilaca, čijega je Upravnog odbora član od 2004. godine. Dobitnik je prve nagrade na natječaju časopisa Zarez za najbolji esej 2005. Na Sajmu knjiga u Sarajevu 2006. nagrađen za najbolji nefikcionalni prijevod godine (Slavoj Žižek, Škakljivi subjekt). Od 2002. godine član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Od 2009. član Hrvatskog društva pisaca.

Razgovor Marka Pogačara s Dinkom Telećanom čitajte ovdje



Tribina 'Humanizam i dekadensa'

utorak , 12.10.2010.




Književni klub BOOKSA poziva nas navu u seriji tribina pod nazivom 'Humanizam i dekadansa' koja će se održati u književnom klubu Booksa, 12. listopada u 19 sati.

Gosti tribine su Tonči Valentić i Katarina Luketić, a razgovor s njima vodit će Irena Lukšić.

Serija tribina 'Humanizam i dekadansa' bavi se djelima neshvaćenim i prezrenim u vremenu u kojemu su nastala. Riječ je o umjetničkim ostvarenjima koja su svaka na svom području i svaka u svoje vrijeme pokušala nešto više reći o čovjeku i njegovim intimnim tajnama, o ljudskoj psihologiji općenito, o fiziologiji i simbolici. Erotika, ljubav i strast u književnosti, na filmu, u glazbi i izvedbenim umjetnostima, u znanosti i publicistici. U svoje vrijeme – korak u ponor, kasnije – korak u vječnost.

Razgovor o oslobođenoj ljubavi i erotici u književnosti započet će slučajevima 'Sanjina' Mihaila Arcibaševa i njegovom radijacijom u europskim literaturama, poglavito kod D.H. Lawrencea, te ikone američke kulture 'Lolite' Vladimira Nabokova, djelima koja su svojim autorima isprva priskrbila niz nevolja i osporavanja da bi ih potom prometnula u klasike modernoga doba. Bit će riječi o tretmanu erotike u visokoj književnosti kroz povijest te o razlici između erotike i pornografije u kulturi novijeg vremena.

Tribine je osmislila Irena Lukšić, a njeni gosti – sugovornici i predavači – su ugledni domaći književni kritičari, kulturolozi, filmolozi, publicisti i umjetnici-praktičari.





INTERVJU: Olja Savičević Ivančević

ponedjeljak , 11.10.2010.





Vrlo sadržajan i zanimljiv
razgovor Darije Žilić
s Oljom Savičević Ivančević
pročitajte
ovdje




NOVO: Frank Westerman: 'Ararat' (Durieux, 2010.)

nedjelja , 10.10.2010.

Frank Westerman: 'Ararat'
Format: 13 x 20 cm, tvrdi uvez, 306 str.
Cijena: 160 kn / 20,8 Eur
Godina i izdao: Durieux, Zagreb, 2010.

Riječ izdavača


Iako naslov knjige navodi na pomisao da se radi o putopisu, tema Ararata nije putovanje i uspon na mitsku planinu, a još manje potraga za ostacima Noine arke, koja se prema Bibliji, ali ne samo prema Bibliji, nakon općeg potopa nasukala na padine te planine. Tema je prije svega potraga za izgubljenom vjerom iz dječjih dana u konfliktu između religije i znanosti, ili prije svega: traženje sebe samog. Nakon strogog kalvinističkog odgoja u djetinjstvu religija je iščezla iz Westermanova života – dok i sam nije postao otac i počeo se pitati koje aspekte svojih vlastitih vjerskih osnova on želi ili ne želi prenijeti na svoju kćer. U razgovoru sa znanstvenikom, istinskim ateistom koji vjeruje da će znanost jednom biti u stanju dati odgovor na sva pitanja života, autor shvaća da on sam nije ateist, ali s druge strane planina za njega postaje simbol čijim svladavanjem on želi dokučiti je li u stanju osloboditi se svog religioznog nasljeđa. U toj potrazi, u kojoj osvjetljava velik broj prividno sasvim različitih tema, ne može se previdjeti tiha ironija u odnosu na kreacioniste, ali autor bez vrednovanja citira marksistički odgojenog bivšeg sovjetskog kozmonauta koji tvrdi između neba i zemlje ima nečega o čemu ljudi ništa ne znaju. To nešto međutim za Westermana ostaje nepronicljivo, i možda baš u toj nepronicljivosti leži srž religiozne misterije. Planina, koja ga već na početku priče magično privlači, ne nudi mu odgovor na njegova pitanja, niti mu dozvoljava uspeti se na njezin vrh: uspon se mora prekinuti nekoliko metara ispod vrha koji, izluđujuće blizu, ostaje nedokučiv u bijelom prahu snježne oluje.

Ararat je proza koja majstorski isprepliće znanost i religiju, i to religiju kao takvu s jedne kao i razne vjeroispovjesti koje poznaju mitove o općem potopu Noinoj arki s druge strane, sve do sumerskih epova tisuću godina starijih od Biblije, političke konflikte permanentno nestabilne regije koja je stoljećima tvorila granicu između različitih kultura, kao i Westermanova osobna pitanja o svijetu i životu, sve protkano filozofskim razmišljanjima i misaonim poniranjima i napisano autorovim osebujnim, poetičnim i ujedno vrlo napetim stilom.





Performans 'Running on empty' Sibile Petlevski i Davida Gazarova

subota , 09.10.2010.




U okviru programa HDP-a
na YES ZGB (Jesen u Zagrebu)

pozvani smo u Muzej suvremene umjetnosti , krovna terasa,
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb

12. listopada 2010, u 19 sati
na performance
Running on empty /Hod u prazno

SIBILE PETLEVSKI I DAVIDA GAZAROVA


- sastavljen od tri komponente: kompjutorske glazbe i video-kompilacija Davida Gazarova te poezije koju uživo izvodi Sibila Petlevski.

Sibila Petlevski , novelistica, pjesnikinja, dramatičarka, peformerica i znanstvenica.

David Gazarov, njemački kompozitor i pijanist. Samostalnim koncertima, kao klasični, jazz i cross-over pijanist, nastupio je na mnogim svjetskim i domaćim velikim pozornicama.




Razgovor sa Irenom Matijašević

petak , 08.10.2010.




U ponedjeljak, 11.10. 2010.u 19 sati ,
u Hrvatskom društvu pisaca
, Basaričekova 24, Zagreb,

održat će se

Razgovor sa Irenom Matijašević

Na tribini govorit će se o autoričinoj novoj zbirci pjesama 'Južne životinje' (AGM, Zagreb, 2010.), uz kazališno-literarni prilog Dorte Jagić i kazališne grupe Pun ko šipak (Centar za kulturu Ribnjak).

Voditeljica tribine Dekonstrukcije Darija Žilić


Dobitnik Nobela za književnost 2010. je...

četvrtak , 07.10.2010.





MARIO VARGAS LLOSA.

Više o laureatu ovdje

Moja kritika Llosine knjige 'Jarčevo slavlje' dostupna ovdje




INTERVJU: Pavao Pavličić




Iako je koncem prošle godine objavio “Trajanovo pravilo” i krimić “Žive igračke” Pavao Pavličić već ima novi krimić za Interliber. Ne samo to, nego je ovaj sveučilišni profesor koji je sudjelovao na komparatističkom skupu “Knjige Mediterana”, gdje je bila organizirana i književna večer posvećena njegovu radu, već nakladniku predao rukopis za iduću godinu.

Intervju s Pavlom Pavličićem čitajte ovdje


Tribina 'Traduki' : Književnost u regiji

srijeda , 06.10.2010.




TRADUKI TRIBINA: Split, kavana Central, 6.10. u 20 sati

Nova sezona Traduki tribine , kojom se predstavljaju književni gosti koji borave u rezidencijalnom programu u Splitu, započinje gostovanjem bosanskohercegovačke književnice Lamije Begagić (1980.).

Osim Lamije, na tribini koju moderira Jasen Boko sudjelovat će Eda Vujević, splitska novinarka i književnica, te Predrag Lucić, novinar i publicist.

Sa svojim gostima Boko će razgovarati o recentnom trenutku književnosti u regiji, a zajedno s njima pokušat će odgovoriti na neka zanimljiva pitanja:

- Vrijedi li u vremenima krize pisati i objavljivati knjige?
- Treba li pisac imati po jedno izdanje za svaku zemlju u bivšoj Jugoslaviji?
- Koja je uloga književnosti u obrazovanju?
- Pisati ili ne pisati, to je pitanje? Zašto pisati, zašto ne pisati?
- Postoji li uopće regija i za što je ona eufemizam?
- Što je regionalna suradnja?
- Tko su današnji mladi pisci u Sarajevu, Splitu ?
- U kojem su odnosu danas mediji i marketing i može li književnost opstati bez njih?

Tribina će se održati u srijedu, 6. listopada u 20 sati, u Gradskoj kavani Central (Pjaca)




Predstavljanje knjige eseja Božidara Petrača




DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva nas
na predstavljanje zbirke eseja

Božidara Petrača
„NA TUĐIM TRAGOVIMA“
(Eseji o stranim piscima),

(Naklada Jurčić, Zagreb, 2009.)

O knjizi će govoriti:
Zdravko Gavran
dr. sc. Vladimir Lončarević
i autor


Voditeljica Tribine DHK
Lada Žigo

u srijedu 6. listopada 2010. u 12 sati, u DHK-u!





Nova knjiga Dubravke Ugrešić

utorak , 05.10.2010.


Dubravka Ugrešić
'Napad na minibar'

eseji
Format: 21
Broj stranica: 408
Uvez: meki
Godina izdanja: 2010
Izdavač: FABRIKA KNJIGA, BEOGRAD
Cijena: 155,00 kn

Riječ izdavača


Eseji uvršteni u ovu knjigu nastajali su u razdoblju od tri godine (2007-2010). Pre nego što su ukoričeni, bili su objavljeni u poljskim novinama Gazeta Wyborcza, u engleskom The Drawbridgeu, u švajcarskom NZZ-u, te u beogradskoj Reči i na sajtu Peščanika. Neki su pak napisani po narudžbini, recimo, Hexperimente iz Ciriha, Burgtheatera iz Beča, te British Comparative Literature Association iz Kenterberija. I u ovim se svojim ogledima, kao i u ranijim knjigama, Dubravka Ugrešić bavi velikim pitanjima dodira Istočne Evrope i Zapada, te sudbinom književnika i književnosti u zagrljaju svetonazora i ideologija koji iz tog dodira proističu.

No, uz sve to, u Napadu na minibar jasno se ocrtava i jedna nova autorkina pozicija, nagoveštena u prethodnoj knjizi eseja Nikog nema doma: reč je o poziciji univerzalnog nepripadanja. To je, naime, gledište koje autorki omogućava da precizno i sa mnogo nijansi razradi naizgled banalno pitanje 'kuda ide ovaj svet?', te da ponudi niz kompetentnih, u njenom velikom znanju i bogatom iskustvu utemeljenih odgovora. Znanje i iskustvo Dubravke Ugrešić razlog su što je žal za prošlim vremenima i rastočenim svetovima u ovim esejima potisnula vedra radoznalost i otvorenost prema onome što dolazi.




PROMOCIJA: Mihaela Gašpar 'Bez iznenadnih radosti, molim' (Aora, Zagreb, 2010.)

ponedjeljak , 04.10.2010.




Izdavačka kuća Aora poziva nas na promociju romana „Bez iznenadnih radosti molim“ Mihaele Gašpar.

Promocija će se održati u srijedu, 06.10.2010., u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, s početkom u 19:00 h.

Knjigu će predstavljati Branislav Glumac, Ljubo Pauzin, autorica Mihaela Gašpar i urednica romana Nela Milijić.
Ulomke iz romana čitat će Samija Ropar.
Za glazbeni ugođaj pobrinut će se polaznici Glazbene škole "Ferdo Livadić" iz Samobora, Marta Faullend Heferer (gitara) i Cameron Stewart Massey (flauta) pod vodstvom profesorica Vesne Faullend i Ivane Trogrlić, koji će izvesti djela J. S. Bacha i C. Machada.

Gotovo da nema pitanja na koje nećemo moći tražiti odgovor pomoću ove višeslojne proze. Od majke do domovine suočit ćemo se sa svime onim od čega jesmo. Nisu li naše sudbine dobile pečat vremena u kojem živimo? Malo tko može reći da je izmigoljio bremenu našeg doba. Osnovno osjećanje što ga autorica podastire od beznađa do samojastvenosti, od očaja do duboke rezignacije, od depresije do spasonosne svesebice, nije li to ono što obilježava prvo desetljeće novog stoljeća (pa i tisućljeća)? Tko od nas nije često (i prečesto!) taj autoričin glavni junak koji tako strpljivo traži ono što u svijetu koji nas okružuje neće naći?
Alojz Majetić

Mihaela Gašpar rođena je 1973. u Zagrebu. Vjeruje djeci kada pričaju kako noću tegobno uzdišu ormari u njihovim sobama. Ovo joj je prva knjiga.



INTERVJU: Aleksandra Kardum



Aleksandra Kardum autorica je tri romana: "Ono što sam prešutjela", "Spavaš li?" (nagrada "Fran Galović" 2007.), i "Pratim te". Magistrirala je pedagogiju i bavi se glazbenim terapijama za djecu s autizmom, pa kako joj pisanje nije temeljna profesija ne pripada niti nekim udruženjima pisaca, i kako sama ističe više je "solo igrač".
Razgovir s autoricom o njezinom novom romanu, o pisanju, o plesanju tanga, o muškoj i ženskoj tjelesnosti, o (ne)ovisnosti o Internetu dostupan je na ovome linku



Dnevnik Miroslava Krleže

nedjelja , 03.10.2010.



Na ovome mjestu možete pročitati izvadak iz 'Dnevnika' Miroslava Krleže, jedan zaustavljeni trenutak iz života velikog pisca. Ovaj ulomak Dnevnika objavljen je u Večernjem listu 1983. godine. Već nakon prvih par rečenica jasno se uviđa snaga Krležinog pisma; sam pod zvijezdama pisac se pita: "Strahujem li pred nečim što se zove nečista savjest, da li sam zločinac i da li sam bilo kada u životu načinio nešto što nije spojivo s boljim običajima? Da li sam igrač u okviru ove opasne igre i mogu li što drugo izgubiti nego glavu?"



Natječaj za stipendije rezidencijalnog programa 'Marko Marulić'

subota , 02.10.2010.




Pokretanjem rezidencijalnog programa „Marko Marulić“ i razvijanjem promotivnih aktivnosti vezanih za boravak stranih autora i prevoditelja u Splitu, Udruga Kurs ima za cilj omogućiti suvremenim europskim autorima i prevoditeljima bolje upoznavanje literarnih, kulturoloških i socijalnih prilika u Hrvatskoj, a posebno u Splitu, dok se istodobno domaća publika upoznaje s odabranom europskom književnom scenom.

Uz partnere u projektu: Grad Split, Ministarstvo Kulture RH i Traduki, Udruga Kurs je osigurala stipendije za autore i prevodioce u 2011. godini i smještaj u gradu Splitu.
Pisac u gostima koristi vrijeme stipendije za svoj rad, a pored toga će imati predstavljanja i upoznavanja s kulturnim životom Splita. U periodu boravka organiziraju se čitanja i sudjelovanja na tribinama u gradskoj knjižnici, školama i literarnim radionicama.

Stipendija uključuje organizirani smještaj u opremljenom stanu u centru grada u trajanju od četiri tjedna i pokrivanje troškova boravka u iznosu od 800 Eura.

Termini boravka: veljača, ožujak, travanj, svibanj, rujan, listopad, studeni, prosinac u 2011.godini.

Pozivaju se književnici i prevoditelji iz centralne i jugoistočne Europe, da se do 15.prosinca 2010; prijave za sudjelovanje putem Natječaja za književne stipendije.

Prijava mora sadržavati:

1. curriculum vitae (na hrvatskom, engleskom ili njemačkom)
2. puna adresa (kontakt telefon i e-mail adresa)
3. popis objavljenih djela
4. kratak opis planova rada u Splitu
5. pismo preporuke izdavača ili udruženja pisaca

Aplikacije poslati na: Udruga KURS, A. Mihanovića 27, 21000 Split, Hrvatskaili na e-mail adresu: info@kurs.hr, www.kurs.hr.
Prijave će zaprimiti Odbor za dodjelu stipendije, te izvijestiti kandidate o izabranim autorima


INTERVJU: Goran Tribuson

petak , 01.10.2010.




Povodom nedavnog izlaska reizdanja njegovih deset knjiga te skorašnjeg izlaska novog romana 'Zbirka otrova' Goran Tribuson je razgovarao s novinarom Večernjeg lista, a intervju je dostupan na ovome linku

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>